Križni put, Pođi za mnom. Tomislav Ivančić . pdf

  • Published on
    27-Oct-2014

  • View
    166

  • Download
    8

Transcript

u v o D Evanaelie nije navjestaj Isusa Krista sarno za prva stoljeea Crkve nego za sva razdoblja povijesti do kraja svijeta. »Isus Krist jueer i danas isti je - i uvijeke« (Heb 13,8). Isus je s nama u sve dane do svrsetka svijeta (usp. Mt 28, 20). Isusa, dakle, Ijudi mogu susresti danas slicno kao prije dvadeset stoljeca. On nije smrCu otisao s ovoga svijeta, negoie svojim uskrsnucem i uzasascem na nebo ostao jos snainije prisutan u svijetu. On meau nama iivi u svom uskrslom i proslavljenom eovjestvu. To proslavlieno eovjestvo ima kvalitete duha i stoga je istodobno svugdje, ali na odreaenim mjestima ima svoju, na neki naein, »zgusnutu« prisutnosl. Zata se na nekim mjestima moze posebno susresti. Takvo je mjesto zajednica Crkve, jer je ona njegovo misticno tijeJo: Takvo je mjesto susreta i euharistija, zatim svecenik koji dijeli sakramente, dvojica iIi trojica sabrana u Isusovo ime, rijeei Svetog pisma. Slusam Ii Isusovu rijec, ulazim u podrueje njegove prisutnosti. Blaguiem Ii s vjerom euharistijski kruh, dolazim u prislltnost njega kao osobe. Zivim Ii s vjerom zajednistvo Crkve, u sebi nosim Isusa Krista i iivim u njemu. Gledam Ii s vjerom svecenika koji dijeli sakramente, otkrivam da je tu Isus Krist koji preko svecenika dijeli sakramente. U podrueje Isusove prisutnosti ulazi se po vjeri paradoksalnom stazom smrti i uskrsnuca. Covjek je grijehom prezreo Boije gospodstvo nad samim sobom j uzeo sudbinu u svoje ruke, te tako prekinuo komunikaciju s Bogol11. Na taj je nacin usao u podrueje sl11ni. Odsjeeen od transcendencije on je prepusten imanenciji, a to znaei sud bini materije oko sebe. Zata njegov iivot vodi k smni. Sveti nas Pavao upozorava: »Teinja je tijela smn, a teinja Duha iivot i mir« (Rim 8, 6). Zeli Ii eovjek susresti Boga, mba odustati od otpora i suprotstavljanja Bogu. Mora ponovno uspostaviti komunikaciju s Bogom. To je moguce ukoliko umre oholosti, pokusajima da sam bez Boga zivi svoju sudbinu. Put prema Bogu vodi preko odreaene smni. Ta smn nije kraj, nego 7 p R E D G o v 0 R Ova je knjiiiea bila kao cestitka pod naslovom »Kriini Pllt« lImnoienJ i poslana za Uskrs 1987. godine. 5 raznih Sll nam strana dolazile molbe da je tiskamo kao knjiiiell i tako omogllCimo vecem brojll ljLldi da je dobije 1I ruke. Da bi bila korisnija, doda]i smo joj lIvodne misli i crteie. Dna ieli lIsmjeriti na evanaeoske vizije nasih svagda11jih kriieva. Te vizIje je nemogllce adekvatno rijdima izreCi. One Sll sjaj nekog drugog, nadnaravnog 5 \ojetla. RijeCi ove knjiiiee zato zVllce paradoksalno i cesto Sll nwea11je lllnjesto govora. Uvjereni sma da ce ih Citalae ispravno shvatiti, jer je to ielja i nada prireaivaea knjiiiee. Prihvaeanje kriieva nije bijeg od iivotne zallzctosti. Naprotiv! 011im pawieima kojima je odu7.eta i posljednja mogllcnost da rade, ono daje nlltarnje energije Z,1 novog covjeka i novi sVljet. One koji bi 11ajradIJ'e pobjegli od iivotnih problema, borbi i stvaranja, on vrac'a 11a vjernost iivljenja do zadnjih mogllcnosti za zemljll i covjeka. Ovakav krii11i Pllt se doimlje POPllt sllsreta Petra 5 ISllsom na APIjskoj eesti. Legenda kaie, da je Petar pokllsao pabjeCi od 1lJlIceniike smrti 1I Rimll. Na ApIjskoj cesti vidi ISllSa pod teretom kriia kako mll dolazi lISllsret, prema Rimll. "QlIO vadis, Domine? - Kamo ideS, Gospodine?« pita ga Petar. "Idem da ponovna lImrem za tebe i svijet« - odgovara ISlls. Petar je shvatio. Vratio se 1I Rim i dao se raspeti na svoj krii. Svaki je od nas cesto 1I bIjegll od svagdanjeg kriia. ISlls nas vraea 1I grad, 1I selo, 1I obitelj, 1I dom, na radno mjesto 1I svoj iivot da dokraja vjerno iivimo, kako bi 1I nama izgorjelo sve smrt11o, a ostalo besmrtno. Zahvaljlljemo svima koji Sll savjetom iIi djelom pomogli da ova k11jiiiea lIgleda s\ojetlo dana. Zagreb, na Svijec'nicli 1988. godine Alitor 5 psihickom smislu. Kril je prihvaeanje sebe i zivota onakvim kakav jest. Kriz je prilwaboje drugih Ijudi i kad su nesimpaticni, protiv nasih ocekivanja i kad nisu nasih nazora. Kriz je kad se treba odreci svojih uvjerenja protivnih uvjerenju Bozje rijeci. Kriz je izlazenje iz nase logike i ulazenje u Bozju logiku. Nasa je logika: »Blago bogatasima: imaju od cega zivjeti i radovati se.« Medutim, Bozja je logika: "Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko!« (Mt 5, 3). Nasa je logika: "Blago onima koji se smiju i raduju.« Bozja je logika: "Blago oialoscenima: oni ce se utjesiti!« (Mt 5, 4). Kriz, dakle, krila, negira nasu logiku i dovodi Bozju logiku u nas zivor. Krii je zato izlazenje iz smrtonosnog tijela i ulazenje u zivotvornog Duha. Kriz je izlazak iz smrti i ulazak u iivot, izlazak iz besmisla i ulazak u smisao, izlazak iz covjekove smrtnosti i ulazak u Bozju besmrtnost, izlazak iz bolesti i ulazak u zdravlje, izlazak iz ljudskog kraljevstva i ulazak u Bozje kraljevstvo. o tome govore brojni tekstovi Svetog pisma. Isus kaze: "Dodite k meni svi koji ste izmoreni i optereceni i ja cu vas odmoriti. Uzmite jaram moj na sebe, ucite se od mene jer sam krotka i ponizna srca i naci cete spokoj dusama svojim. Uistinu, jaram je moj sladak i breme moje lako« (Mt 11, 28-30). Izlazenje iz naseg i ulazenje u Bozji svijet donosi ne smrt nego zivor. »Tko god ostavi kuce, iIi bracu, iii sestre, ili oca, iii majku, iIi zenu, iii djecu, iJi polja poradi imena mojega, stastruko ce primiti i zivot vjecni bastiniti« (Mt 19,29). Kriz je prenosenje citavog naseg zivota u besmrtni, bozanski zivot. On je radost, a ne tuga. Isus upozorava jeruzalemske zene da ne placu nad njim, nego nad svojom djecom, koja ne shvaeaju velicinu njegova kriza i onoga sto doJazi - uskrsnub. Isus je zata i Petru grubo rekao: "Nosi se od mene, sotono! Sablazan si mi jer ti nije na pameti sto je Bozje, nego sta je ljudsko!« (Mt 16, 23). Petal' nije razumio sto je uskrsnuce. U krizu je vazno i uskrsnuce, a ne samo umiranje. Isus zata trazi da se radujemo krizu: "Blago vama kad vas ­ zbog mene - pogrde i prognaju i sve zlo slazu protiv vas! Radujte se i kliCite: velika je plab vasa na nebesima 1« (Mt 5, 11-12a). UCenici i apostaJi uvidjeli su kasnije da je krii ulazak u uskrsnuce. Sveti je Pavao napisao da uziva u progonima, krizevima, tjeskobama, jer kad je slab, onda je jak (usp. 2 Kor 12, 10). Sveti Jakov pise: "Pravom radoscu smatrajte, braco moja, kad upadnete u razne kusnje, znajuCi da prokusanost vase vjere rada postojanoscu« (Jak 1, 2-3). 9 je sniiavanje covjeka na razinu materijalnog i tjelesnog. Otkidanje covjeka od svega onoga sto je duh, sto je njegova ve1icina, cime neizmjerno nadvisuje sall10ga sebe. Pozuda OL:ljU jest covjekov stay u kojem vjeruje sarno u ono sto vidi. Sveti Pavao kaze da je nevidljivo vjecno, a vidljivo privremeno (usp. 2 Kor 4, 18). Pozuda oCiju nijece duha j sve ono sto je plemenito i sveto u covjeku. Ona zapravo nijece samoga Boga. OhoJost zivota jest u tome da se covjek postavlja iznad Boga, da sebe smatra bogom i misli da 'ima sudbinu u svojim rukama te da moze sam rijesiti sve probleme svijeta. Oholost zivota jest odbijanje Boga kao suradnika, kao prijatelja i Oea. To je bijeg iz ocinske kuce sa svom bastinom koju je Otae podijelio svojoj djeci. To je unistavanje blaga koje namje Otae povjerio. Oholost je zato razaranje zivota i svega sto covjek ima. Ohol je covjek nerazuman i nerealan, jer ne priznaje svoju nemoc ni Bozju svemoc. Poniznost je priznavanje stvari kakve jesu. Stoga je poniznost ulazenje u prijateljevanje s Bogom i istinsko rjeSavanje problema svijeta. Ovaj kriZni put zeli nam pomoci da iziaemo iz zlog svijeta i uaemo u Bozji. On nas hoce potaknuti da na sebe uzmell10 prirodu i liudsku povijest i s njill1a uaemo u Kristovu smrt i uskrsnuce. Za prihvaeanje kriza trazi se obracenje. Obracenje je odluka da prekidamo s bijegom pred Bogom i ulazill10 u Bozje kraljevstvo. To je obrat, zaokret od svoga prell1a Bozjem zivotu. Obracenje je okretanje prema Kristovu uskrsnucu. Obracenje i prihvaeanje krizeva uvjeti su da bi molitve bite uslisane i da bismo mogli iskusiti Bozju prisutnost. Kriz je put do iskustva Duha Svetoga. Crkva je slijedom erkvene godine pokazala taj put: Veliki petak, Uskrs, Uzasasce, Duhovi. Silu Duha Svetog mozemo primiti kad smo prihvatili Ve1iki petak, nakon njega uskrsnuli i priznali Isusa gospodarom svega. Bez Duha Svetoga nas je vjerski zivot mrtav, nas odnos prema Bogu nemoguc, a nase snage sarno na covjecjoj razini. Kao sto je ljudsko tijelo bez duse mrtvo, tako je Crkva kao Tije10 Kristovo bez Duha Svetoga mrtva. Plod Isusove smrti i uskrsnuea jest izlijevanje Duba Svetoga. Duh Sveti je Ijubav Oea i Sina. Silinom i privlacnoscu kojoll1 se Ijube Otae i Sin mozemo Ijubiti Boga i jedni druge. Duh Sveti ie najveea sila svemira i povijesti. " K A K 0 :vI 0 L [ T I 0 V A J K R I '2 NIP U T' Molitva je razgovor s Bogom. OiJa je vise slusanje Boga, a manje govor Bogu. Ovaj nas krizni put uvodi u molitveni stav slusallja. Zato Je napisan u takvom obliku da !susa slusamo kako nam govori 0 svomu kriznom putu. Taj krizni put najbolje cemo moliti ako i'ita;uci slusamo i pustamo da nas pogodi rijei' koju i'itamo, ako pustimo da nas natopi kao kisa zedllu zemlju, da 11 llama nikne novi iivot. U sl1tnji cemo dozivjeti da je !susov krizni put nasa situacija koja se u njemu preobrazava. Ovaj krizni put Ilije zamisljen samo za korizmu. On je svagdasnji hod. Dobra ga je jedno vrijeme moliti tako da ga svaki dan i'itamo, slusamo i pralazimo. Tako ce nas ispunjati, uvjeravati i preobrazavati. Da bismo ga mogli lako slijediti, potreban Je tih ! miran prostor 11 kojem molimo. Moze to biti u crkvi iduci od postaje do postaje, moze biti u kuci, u prirodi, na putu. Vazllo je da se u nama stvara prastor slusanja. Slusanje nas otvara Bogu koji dolazi. Prvi korak u molitvi ovoga kriinog puta Jest odlui'iti se za molitvu i odrediti si slobodno vrijeme sutnje i mira. Drug! je korak uci u prislltnost !susovu, posvijestiti si da je !sus prisutan, osobito tamo gdje ga ielis slusati. Svojim duhom gledati njegovo lice, dopustiti da te ono obasjava poput SllllCa i da ti njegov govor ulazi u srce. 11"eci je korak i'itanje tekstova kriinog puta. Prava je molitva samo ona koja te mijenja. Molitva te preobraiava 1 sjedinjuje 5 Bogom. Ovaj kriil1l put mozes moliti na razne nai'ine. Moies odjednom proi'itati sve. MozeS i tako da svaki dan upijes u sebe po jednu postaju. MoieS nekoliko postaja uzeti odjednom, a druge pustiti za drugi dan. MoieS jednl1 postaju nekoliko dana meditirati i upijati u svoj iivot. 13 1. p o 5 T A ] A Isusa osuauju na smrt PRVI KRIZ Prihvatiti osudu Poslusaj Isusa kako ti govori: Mene su sudili i osudili. Ddavni i vjerski vladari osudili su me zajedno s narodom koji je slusao rnoje propovijedi, a moji su se prijatelji. i apostoli razbjezali. Donedavno su me hvalili, clivili se cudesima, ceznuli da me dotaknu i obecavali mi vjerno prijateljstvo. Sad su se okrenuli protiv mene i od Pilata traze da me razapne. Pilat, stranac u mojoj zemlji, htjede me osloboditi. No moji ga sugraaani prisilise cia me osudi. Ljudi oko tebe, pa i tvoji najbolji prijatelji, sudit ce te i osuaivati. To ne znaci da si uvijek kriv. Neizbjezno je da budd suaen. To ti je sarno saznanje cia se na ljude nikada ne'mozd potpuno osloniti. Sigurni i nerazorivi oslonac sarno je Bog. Ovaj te kriz zato oslobada od Ijudi na koje se oslanjas i poziva te da se oslonis na mene. Kad te ljudi sude, mozeS prijeci na moju stranu. Jer i mene su sudili i osudili. Ne brani se kad te sude. Osuda te ne moze uniStiti, ne ostavlja te samoga, nego te dovodi k meni i vodi u slavu. To je tvoj i moj prvi kriz. Ne boj se! Ta osuda - to suo tvoja vrata k meni. U raj krivoj osudi susrest ces mene. T:ida te nitko vise nece moci osuditi. 18 II. ISLIS p o 5 T A J A prima na sc hii. DRUGI KRIZ Prihvatiti svagdasnjicu Mogao sam se braniti iii traziti da me brane. Mogao sam reci: nevin sam, zasto bih trpio? No prihvatio sam kriz bez mrmljanja. Kriz ti je svaki trenutak zivota. MazeS ga prihvatiti iii odbaciti. Mozes bjezati ad njega iii mu poci u susret. Ja sam ga prihvatio. Sad znas gdje ces me naCi. Tvoja snaga nije u tome da bjezis. Svaki trenutak trazi opredjeljenje, da ostavis svoje i kreneS za mnom. To je drugi kriz. Rijetki ga prepoznaju. Ljudi traze izvan­ redne krizeve, a kriz je ovdje - u prihvacanju svagdasnjice. Kroz kriz koji prihvatis dobivas velike milosti i tvoja vjera raste POPllt nabuja­ log potoka. 20 III. p o 5 T A .I A Isus pada prvi put pod kri7.clll TRECI KRIZ Imali hrabrosti pasti TeSko je padati. Svi ide ostati na nogama i pobijediti. Ja sam Bog, a ipak padam pod kriiem, nemoean. Svi su gledali cudesa koja sam cinio i divili mi se, a sada me gledaju u padu, prezrenog, poraienog. Imaj hrabrosti pasti i ne prikrivati svoj pad, nego ga priznati. Na zemlji ne moies biti drukciji! Tu si zato da umreS. Jer »tko izgubi svoj iivot, naei ee ga«. Zasto se plasis svojih padova? Zasto se bojis gledati ljudima u oci kad si poraien, kad su drugi pametniji od tebe? Zasto se bojis ako te grijesi pritisnu ? Ti se boris da bi ispao dobar. Pogledaj - kad padas, dolazis k meni. Ne boj se! Pad nije kraj. Zasto tako tragicno gledas na padove? Cemu sram? Pad je zato da mi postanes bliii, da te podignem. Kad shvatis da sam i ja pao, tad ees u svojem padu ugledati moje lice i bit eemo skupa pobjednici nad padovima i grijesima. Vaino je sarno da u padu ne ostaneS sam, vee da dodes k meni. 22 IV. p o 5 T A J A lsus susrcec svoju Svctll I11Jjkll CETVRTI KRIZ Razalostiti one koje IJubis Nemoguce je ne raialosriri one koje ljubis. Mogao sam izbjeci raj susrer 5 majkom. Znas Ii sto znaei vidjeti ljubljenu osobu koju si razoearao? Bio sam prezren i odbaeen od eiravog naroda kao heretik i 'zavodnik. Moja je majka sve to znala. Vidjela je fizieku i nurarnjll bol i zagledala mi se u ob. To je kriz ­ pogledati u oei najdrazem bicu kad re svi . .. . IsmlJavalU. Nemog~ce je ne razoearari ljude koji re vole. Ne mozes ih oeuvari od toga. Nemoj odbijati taj kriz. N aci ces me kad vidis da si razalosrio svoje prijatelje i one koji re vole. Gledas kako tvoj pad nanosi njima bol. I to te razdire. Moja je majka u mojem padu shvatila tko sam. Kad je u njoj umrla i posljednja zelja da uspijem, tad je zasjala njezina vjera u punom sjajll. Prijatelja ces dobiti kad sve dobro na tebi umre. Tad vide samo rebe. Prihvati neizbjezne sablazni. Prihvati to da smijeS razoearari. Naci ces tu mene i moju majku. 24 v. p o 5 T A J krii. A Simull CiJ"cnac p0l11a/l' [SlISU llosili PETI KRIZ DOpustltl da tl se pomogne Svi su me prezreli. Napllstili su me oni koje sam ozdravio. I moji najblizi. Krvav i izranjen, potresen od susreta s majkom, kad sam oceki­ van Ijubav, jednog su covieka prisilili cia mi pomogne. Ocekivao sam pomoc iz samilosti i Ijubavi, a Simuna su prisilili da mi ponese kriz. To je kriz - kad nemas nikoga tko bi te pozalio i volio. Kad to prihvatis, tad sam ja tll, tad nisi sam. I jos nesto. Imaj hrabrosti dopustiti da ti drugi pomognu. I ja sam to dopustio iako sam svemoguc. Dopusti da su drugi jaci, da te brane, da trebas druge, da primas pomoc. To je kriz i od njega ne mozes pobjeci. Shvati, to su vrata k meni. I ovaj. I zato, ne cudi se ako se sve opire tome krizu. »Duh zudi protiv tijela, a tijdo prnriv duha.« Ne zaboravi! Uzmi svoj hi; i pOlh za mnom. Sus rest cemo se. 26 VI. p o 5 7' A } A Veronik;) pru/.;1 J"USlI l'ubac SESTI KRIZ Znatl pnmati bez uzvrata Sve su mi oduzeli. I svi me napustili. Ostao sam sam, bez icega, na putu u smrt. Tad a prilazi Veronika i pruia mi rubac. Znas li kako je to? Ganut sam, osjecam zahvalnost, a ne­ mam cime uzvratiti. Imao sam samo svoju patnju i muku. I dao sam joj to: okrvavljeno lice utisnuto na rupcu. Kriz je dopustiti da ti ljudi Cine dobra, a nemati cime uzvratiti. Imaj hrabrosti i uCini ono sto sam ja ucinio. Dopusti da ti Ijudi cine dobro iako ih nemas time nagraditi. Dopusti da smijes ostati duzan. Ne treba platiti sve, nego kao naplatu dati sebe. Nauci primati darove bez naplacivanja. Bez trgovackog duha. To su vrata k meni. Prihvati stid sto nemas cime uzvratiti. Tad mi dolazis. Moj Otac daje, a da ne trazi placu. On je kao zdenac koji daje bistru, svjezu vodu bez nap late i nikad se ne iscrpi. Kad si takav, tad si dijete mog Oca. Evo ti tvoga sestog kriia: da ne mozes Bagu uzvratiti svu njegovu Ijubav, nego da budes kaa dijete koje uziva u ocevoj i majcinoj dobroti. 28 VII. P 0 5 T A .I A Ism pad a drug; plll pod krii.em SEDMI KRIZ Ponovno past I " Jednom sam vee pao. Svi su ocekivali da ell biti jak. A onda sam pao iznova. Znao sam cia ee to uZasnuti majku, izazvati bujicu rugla mojih neprijatelja, zaprepastiti i razoearati prijatelje. Moja je slabost sablaznila sve ljude. Pitali su se: Je Ii to zaista Bog? Prihvatio sam taj kriz. Otac je htio pokazati da je on u meni jaci od svake sablazni. Kad prvi put padnes, jos imas izgovor. Ali kad si i drugi put porazen, onda ti svatko moze reei da nista ne vrijedis. Ti ees se opirati krizu. Htjet ees se opravdati i sve ispraviti. Ali to te udaljava od mene. Jer time ne svjedocis mene, nego sebe i svoje snage. Znaj da ees uvijek padati. Ali ja eu te podizati. Tada ee reCi: Gle,' netko ga je podigao. Tvoj je sedmi kriz u tome da padas i to priznas. Ne plasi se pada, nego se okreni k meni. Ako taj kriz dobro prepoznas, naei ces me u njemu. To je poraz tijela, a pobjeda duha. 30 Vlll. ISlIS P o 5 T :/.CllC A ./ A tjcsi jcruzalcll1skc OSMI KRIZ TJesiti one koji tebe tlese Zene su me slusale, zavoljele i povierovale mi. Blagoslivljao sam im djecu. Gledale su me srcem. I nisu mogle shvatiti da sam osuaen. Plakale su zbog toga. Osjecale su da je time osuaen iivot. Zalost ih je obuzela. Tad sam ih tjdio. To je kriz - pregorjeti svoju muku, nadici je i iznad nje vidjeti oslobodenje. Nikakva bolnije tragicna. Tragedija je sljepoca i tvrdoca srca. Ne vidjeti da svaka smrt ima uskrsnuce, svaka bolest ozdravljenje, svaki odlazak dolazak, do­ pustiti da padnes u samosaialjenje, to je trage­ dija. PobJeda je tamo gdje pocnes tjesiti druge kad i sam trebas utjehu. Tad sva utjeha tvoja dolazi od Boga. Imaj hrabrosti ne oslanjati se na ljudsku utjehu, nego traziti Bozju snagu. To pobjeduje svijet. To je put kriza, ali put u iivot. Ne dopusti pad u samosa7aljenje. Kad budes, izranjen i u bolima, druge tjesio, tad ces me naci. Otvori i ta vrata! Jer iza njih te cekam ja, da se na mene oslonis. 32 IX. p o 5 T A ] A !sus pacla trcci pUL pod kriY.cl11 DEVETI KRIZ Potpuno izgublti I treCi put sam pao! Mislili su cia je to moj potpuni poraz. I kad su svi pomislili cia dalje necu moei, ustao sam, uzeo kriz i iznio ga na Golgotu. Moze se i oncia kaci svi misle da je nemoguee. Doei ee trenutak kaci ee ti reCi: "Nista vise od tebe, gotovo je.« I ti eeS pomisliti: »Ne mogu vise.« Doei ee Cas tvoje potpune nemoci. To je trenutak tvog potpunog poraza. Saznanje da vise ne mozes. HoeeS li tada ocajavati? Ne boi se! To su sarno vrata cia me ponovno nadeS. Kad vise ne mozeS racunati na sebe, tad eeS me naei. Tad ees me zazvati cijelim srcem i ja eu ti se odazvati. To je kriz: potpuno izgubiti, dokraja biti napusten, umrijeti, vise ni tko na tebe ne racuna, kad izgube svaku nadu da od tebe nesto moze biti. Taj te kriz jos snaznije vodi k meni i osposobljava da te posaljem do kraja zemlje. HoeeS li prihvatiti taj kriz? Ne boj se, jer ja sam s tobom. Ja sam pobijedio svijet. 34 x. p o 5 T A .1 A ISllsa svlacl' DESETI KRIZ Dopusti 11 da te razgolile Dopustio sam da budem gol, da mi ljudi Otl11U i ono sto je na meni najintimnije. Pustio sam da se zloCa pakla na meni dokraja iskali. Dopustio sam da mi obesCaste stidljivost i intimu moga tijela. Uvijek ees htjeti imati samo za sebe bar mali komadie zivota i svijeta, gdje mozes biti sam, nesto sto ne zelis da ljudi dodirnu, ndto samo tvoje, cega se Cak i ti stidis. Da imas nesto Sto ne smiju vidjeti, jer bi te obescastili. Cuvat cd i skrivati to. Mislit ces da imas pravo na to. Plasit ces se grijeha bas ttl. Htjet ces posto­ -poto sacuvati svoju intimu. Borit ces se za to. No doce trenutak kad to vise ne mozes sacuva­ ti. I kroz taj kriz moras proci. Ima situaeija u koiima sve moras predati, da vise nista nemas svoga. I to ti oduzimaju. Daruj Bogu sve. Jedina netaknuta intima bit cemo ti, Otae i ja. Kriz nije sarno razgolicenost tijela. J os bolnije je kad ti razgolite d u5u. Grijesi su te vee davno razgolitili. Uzmi taj kriz i nitk6 te vise nece moei razgolititi. Dopusti Oeu da ti dade novu haljinu. Daj mu svoju intimu. Daj da je obuce u savrsenu nevinost. U zalud se trudis sacuvati svoju nevinost. Danas priznaj da si tu slab. To je deseti kriz - kriZ stidljivosti, srama, ceznje da ostand nevin, krii so'aha da netko ne 36 dozna bd padncS. U zmi taj kri7. i naci ces 111l' brzo. Tll te cekal11. Tad se neces bojati. Prihvarj samo to da si slab, da nisi drllkciji ncgo sto jesi: covjek s obcSCasccnol11 inrimolll. T u cel110 se susrcsti. I nitko te vise necc moci obescastitl. Xl. l' o s T A ) A Isusa pribij.1ju 11.1 hi; JEDANAESTI KRl2 Bltl pnblJen na SVOJ knz Dok kriz nosis, jos illlas mogllcnosti odbaciti ga. Ali bd te jednom priklljll na njega, vise nema odvajanja od kriza. Sad Z11as: kriz je tvoja slldbina do sl11rti. Ero to je teSko. Ti bi se htio osloboditi krizc\"a, ali si pribijen na njih. To jc mjcsro na kojem se llmire. Ljlldi ce te na njih pribijati. Hoces Ii se prestrasiti ili pOllzdati II mene? Ima krizcva koji se nose do kraja. Uzallld se trlldis da ih sc oslobodis. Na tebi je da napllstis tu lli'.a­ ]lldnll bitkll i dOlleS k mcni. Tad ces 11l11rijcti i poceri zivjeti. Ne boj se! ZeJiI11 samo da sc nc varas cckajllci dolazak necega drllgog~1. Krizevi ostajll do haja i sro prijc ul11rcS, to ces priJc uskrsnuri. $ro sc prijc prcstancs opirati, to ccs I11C prijc susrestl. Zapamti taj jedanacsti hi5-. To je nas jcdanacsti susrcr..fa 11111 Sl' radujcm. 38 Xfl. p 11 ..1 o kriti.u s T A .f A Isus umirc DVANAESTI KRIZ UmrlJetl na krizli Sl11rt. Odlazil11 sa zel11lje. Ali da zivim, a ne da nestanem. Moja je smrt ispunjenje Oceve volje. r zato sam rekao: »Oce, u ruke tvoje predajem duh svoj.« DovrSio sam Ocev plan. Ti mislis da je Sl11rt kraj i zato se bojis. Opines se, dok ne prihvatis taj kriz, bit ce ti muka. Kad smrt prihvatis, tad ces je pobijediti. Tad ces me naCi. Daleko sam dokle god se opin~s smrti i molis me da te od nje oslobodim. Shvati, u Sl11rti ces me naCi. Jer smrt razara sve Sto je bilo gresno i Sl11rtno u tebi. A ja razaram smrt. Smrt te oslobacla kriieva, a ja sl11rti. Danas pogledaj smrti u oci. Uzmi taj hiz kao Ocev dar. Ti inns svoj svrsetaL To je ono SW daje Otac. Dok se opires smrti, ne nalazis me. Dvanaesti krii je kao blagdan, vrhunac, zavrse­ tak svega. Zapravo, to jc pocctak Zivota . ../0 .\I!/. I' OSTAjA TRINAESTI Km2 Ne uZlvatt plodovf svoga radCl Tek kad sam umro, pridose mi prijatelji. Ti si sjeme za neb buduCa vremena. A ielis odmah vidjeti plodove svojih ruku. Moji uce­ nici cesto umiru II bezn,ldu i sramori, a drugi beru plodove na njihovim grobovima. Drugi berll radost i z.i vot. Tebe sam postavio da sijes Z,l novi svijet. To jc tvoj kriz. Dajem ti vjeru, jer za iivota ces jedva vidjeti uspjeha. Tek ce tC poslije smrti slaviti. Tek tada ce te skinuti s kriia. Vjecnost ccs zivjeti bez kriia jer si imao hrabrosti biti na njemu za zivora. Raditi i ne uzivati plodove svojih ruku, to je trinaesti kriz. Hrabrost je to - sijati da bi drugi icli. Ali to sam Ja koji ti idem ususret. To je uskrs. 42 .\IV l' () S 'j' A j A CETRNAESTI KRIZ Ostan bez l]udske nade Moji su prij:ltelji mislili cb Sll mi llkaz~1li najvecu pobst stavivsi moje tijdo u grob, Brinuli su se za tijelo. To jc sve sto Sll mogli uciniti. Zaboravili su da sam rekao: To je samo za tri dana. 5mrt ne vlach nada mnom. 5Jeti sc da te grob plasi. Kad sc zatvori grobni hllmak, vise te nema. Kad iza tcbc ne ostanc ni najmanji trag, sto ccs tach uCiniti ? Kad znas da nitko nece dolaziti na tvoj grob, bd zavrsis nepoznat i jadan, kad bas nista iza tebc ne ostane, tad ces me sresti! To je krii - izgubiti i posljcdnju ieljll: ovdje nesto znaciti, ostaviti nesto iza sebe. To je zapravo ono sto ti smeta da budeS svjetlo. Tll ceS me naci. Ali kako, dok se bojis leci u grob sebicnosti, biti pokopan? Dok prelazis k meni, a ne rllsis mostove iZ~1 sebe, kako cemo se nab? A upravo je to trenutak kad cu moci preobraziti tvoj iivot. To je cetrnaesti krii i nad njim lcbdi uskrsnuce. Kako sc: radlljem grobu tvoje oholosti ! Ti sc: jos ne das u grob, jos se opireS umiranjll svoga iivota. Zato si mrtav. Kad bi htio leci u grob oholosti i umrijeti sebl, tad bi uskrsnuo mome iivo·tu. 5amo mnav covjck moze uskrsnuti . .fer smrl ti jos nije oduzeh i posljednji otpor! Ne boj se! Rijec je 0 mostu izmedu mene i tebe. Smrl griicha radost jc 1 zagrljaj mcne i tebc. 44 N ajvelieanstvenija cksplozija ljubavi. JZl sam prosao wj put i cekam teo Zar ne sh vacas da nisam otisao sa zemlje;l Prije sam bio gost na zemlji. Tek sam sada gospodar zemlje. I ti ees biti takav. Predaj smrti ono 'ito joj i tako pripada. Nemoj vise gledati grab kao beznaae i kraj, nego kao raaanje i pocetak. Neb urnre tvoja oholost. Uskrsna zora vee je na pomolu. 46 1\ ,~' I' r ,\ 1\ 1\ /\ ;/ \ () (, I'L' / ()l',,, 1)1,11.1 [) /,1 ol.li lin/I/i pUI. l'r''P0/JU(),.]JJJ ,'I'(lll' ,ri;,'Il', lielic' [n,h.)/I),' ,I},i Jill lI/c'[j i po,'i /:1 1\ ji/l) Sinol/1. i,ld /1/./1/1 k.zko w priJII.)c:.I, oclri,\', pr.l.\'l.1 i I'o}i lII/.IfOC S,,'/JIli I i,ld /11.1111 },.z},o ,>t' IIi/lin' priil' 'J/Jrfi J kor,lc',: U"lIsn'f Li,'o[(J, HI,]};) [J ,\Ic) ',Id III,J/im II lVO/L' kr,lllc""f(O. }/}.)/i/ll i/ )(,lie 'Ul/fOl'IJc' I'cllil' I ul,J/im II [lOlli, POSI.l!l'Jl1 cll