Kultura Mira Napustiti Nasilje

  • Published on
    12-Mar-2015

  • View
    47

  • Download
    2

Embed Size (px)

Transcript

<p>sadr`aj sadr`aj3 4 8 12 14 16uvodnik:</p> <p>KULTURA MIRAasopis Centra za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek ISSN 1332-7240 Kultura mira je asopis Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, koji se izdaje u suradnji sa partnerskom organizacijom Lice mira Centar za kulturu mira i ljudska prava iz Slavonskog Broda. Svi tekstovi koje objavljuje Kultura mira mogu se slobodno prenositi.</p> <p>Napusnasiljenasilje Napustiti titiZavretak stoljetnog nastojanja i zagovaranja za ukidanje legitimnosti (opravdavanja ratova) okrunjen je Hakim apelom za mir usvojenim na konferenciji odranoj povodom obiljeavanja sto godina od Prve hake mirovne konferencije. Kao i prva bila je u Hagu, ali u svibnju 1999. godine. Na konferenciji je usvojen dokument pod nazivom Haki program za mir i pravdu 21. stoljea. Taj dokument je rezultat dugotrajnih konzultacija s razliitim organizacijama, vladama i meudravnim organizacijama. On govori o znaajnom napretku, pojedinanom i zajednikom, koji je postignut u odnosu na odnosu na vrlo zahtjevan cilj koji se eli ostvariti u budunosti, a to je ukidanje legitimnosti ratu. Ukidanje legitimnosti rata, ako ikad zaivi, poivat e na nastojanjima na nacionalnoj, regionalnoj i internacionalnoj razini da se nadvladaju korijeni, kao i posljedice ratnih sukoba. Mi smo u Hrvatskoj u tekoj poslijeratnoj situaciji. Iako idemo putem demokracije, svjedoci smo radikalizacije i sve vee podijeljenosti u naem drutvu upravo u odnosu na protekli rat. esto se spominje "dignitet domovinskog rata", i to od strane nekih udruga razvojaenih branitelja i politiara desno usmjerenih stranaka pa sve do najviih predstavnika dravnih tijela Republike Hrvatske. Iako je ak i Sabor deklaracijom potvrdio dignitet ratu koji je vodila RH, rasprave i sukobi ne jenjavaju ve mjesecima. Moja prva reakcija na takve rasprave je bila u najmanju ruku zbunjenost. Zar dignitet nije neto to se pripisuje ovjeku ( naroito uz pojam koji opisuje temeljno, univerzalno ljudsko pravo - pravo na ivot i dostojanstvo svakog ovjeka ) a ne ratu? Moglo bi se initi da se sve te bune rasprava oko "digniteta domovinskog rata" vrte oko mogueg i vjerojatnog pokuaja prikrivanja i manipuliranja od strane pojedinaca koji su tijekom rata sudjelovali u neasnim radnjama ili ak radnjama podlonim kazni radi krenja ratnog prava i obiaja. Prvi da bi zadrali privilegije, drugi da bi izbjegli sudu. Ali, zar ipak to nije i neto vie? Ja jasno u tome prepoznajem i potrebu da se sauva ast onih koji su u ratu aktivno sudjelovali. Pogledajmo u tu potrebu: zato oni koji su se izloili mogunosti da budu ubijeni, i da</p> <p>uvodnik Katarina Kruhonja</p> <p>Napustiti nasilje Dvije godine poslijeJelena-Gordana Zloi}: Sonja Stani}:Procjena utjecaja rada mirovnih timova na procese poslijeratne izgradnje mira u isto~noj Hrvatskoj</p> <p>Mirovni rad kao zalog za budu}nost Prema pomirenju - po~eli smo slu{aju}iProcjena primjene programa slu{anja u poslijeratnoj izgradnji mira i zajednice</p> <p>Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek upanijska 7 HR 31000 Osijek tel/fax: +385 31 206 886 +385 31 206 889 Ured za ljudska prava +385 31 206 887 czmos@zamir.net http://www.zamir.net/~czmos</p> <p>IZDAVA</p> <p>Ljubica Beri}:</p> <p>Rad s braniteljimaMichelle Kurtz:</p> <p>Seminari o traumi i samopomo}i</p> <p>e-mail web</p> <p>ubiju ako bude nuno, da bi obranili neke za njih temeljne vrijednosti (slobodu, domovinu, obitelj, dom), zato oni danas imaju potrebu da brane svoju ast? Ili oni koji su tada donosili politike i vojne odluke, ili pak posredno ali svjesno utjecali na te odluke preuzimajui time odgovornost? Razumijem ivotni interes za sve te ljude da ono emu su se izloili, to su bili i to su inili ima neupitno pozitivnu trajnu vrijednost! Kako inae izvan ratne psihologije ivjeti samo s injenicom da si bio/bila u stanju ostaviti svoje dijete, suprugu, roditelja i izloiti se pogibiji da bude ubijen/ubijena i da ubije. Kako ivjeti sa sjeanjima na proivljeno (ako to nije u kontekstu svijetlih, zajednikih ideala)? Ili se, tovie, suoiti s mogunou da su tvoje prosudbe i tvoje sudjelovanje u ratu bile krive, ak da postaju podlone preispitivanju za ratni zloin? Pa zar nisu imali podrku gotovo svih, zar to nije bilo, zar se samo inilo kao nacionalno jedinstvo? Drugim rijeima, kada ujem za "obranu domovinskog rata" ja prepoznajem i potrebu da se zauvijek potvrdi da su branjene vrijednosti bile asne, da su ciljevi ba tog, domovinskog, rata bili utemeljeni na opepriznatim vrednotama. Tu meutim, ako zaista elimo razumjeti zato uope postoji ta potreba, poinje bol samopropitivanja ciljeva tog rat u odnosu na te i takve vrijednosti. Pri tome je jedna od tekoa to rat nikada nije bio objavljen - ni protiv koga se vodi, niti mu je cilj bio jasno i nepromjenjivo definiran. U takvom su sluaju, naime, ciljevi rata mogli biti i promjenjivi i podrazumijevajui, preutno prihvaeni od veine ili pak ne. Mogua su i razliita (pojedinana) tumaenja. ini se stoga nunim jasno opisati ciljeve, makar naknadno. Jo e vanije tada biti izjasniti se koji su to ciljevi koji mogu biti prihvaeni kao legitimni a koji ne i na temelju toga se deklarirati, opredijeliti. Obrana ivota, slobode i prava na samostalnost ciljevi su koji su, i koji e, imati podrku - u odnosu na na proli rat. Meutim, neupitno je da je jedan od ponuenih podrazumijevajui ciljeva bila podjela Bosne i Hercegovine. Taj cilj nije dobio opu podrku ni u vrijeme rata, niti danas. Njegove uasne posljedice (300 000 mrtvih, uglavnom civila i preko 2 mil. istjeranih iz svojih domova) osuda su tog cilja. Ima li onih koji insistirajui na obrani digniteta domovinskog rata svjesno brane i taj cilj? to da ine oni koji se ne slau s tim ciljem, nisu ga ni bili svjesni a svojim su mu sudjelovanjem u ratu doprinijeli? Da brane dignitet domovinskog rata ili im se valja suoiti s tom injenicom?</p> <p>Poziv na odva`no i jedinstveno putovanje Adam Curle: Mahatma Gandhi - u~itelj istine 18 Kako `ivjetiAna &amp; Otto Raffai:</p> <p>glavna i odgovorna urednicaKATARINA KRUHONJA</p> <p>zamjenica glavne urednice nenasilje 22JELENA-GORDANA ZLOI Ranka Jindra (Mirovni timovi) Jelena Maras (ene i kultura mira) Biserka Miloevi (Ljudska prava) Milan Ivanovi (Civilno drutvo) Sonja Stani (Program sluanja)</p> <p>Prekograni~na suradnja na povratku, 24 oporavku i pomirenjuJelena-Gordana Zloi} &amp; Milan Ivanovi}:</p> <p>urednitvo</p> <p>- Gra|anski pakt stabilnosti -</p> <p>Gra|anski pakt 27</p> <p>Daliborka Pavoevi</p> <p>lektura</p> <p>Pakt stabilnosti</p> <p>31 32 352</p> <p>Stribor Uzelac Schwendemann: Michelle Kurtz: Ken Jones:</p> <p>Vinja Pavii</p> <p>prijevodi</p> <p>Dani kulture mira u Slavonskom Brodu Skulpture nade Va{ osobni `ivotni stroj Crtice 36</p> <p>Davorin Palijan</p> <p>oblikovanje tisak</p> <p>Kaleidoskop</p> <p>Grafika</p> <p>naklada2000 asopis Kultura mira izdaje se uz potporu Europske unije i austrijske vlade</p> <p>kultura mira</p> <p>kultura mira</p> <p>3</p> <p>uvodnikNadalje, je li rat unutar granica Republike Hrvatske imao neki podrazumijevajui cilj ija je utemeljenost na opepriznatim vrijednostima upitna? Usudit u se izrei: je li etniki ista, homogena drava bio podrazumijevajui cilj? Ako je postao jednim od ciljeva kada je to postao? Tko ga je promovirao i na koji ga se nain provodilo? Je li bio preutno prihvaen od veine, ili veini nije bio jasan? Ima li onih koji insistirajui na obrani digniteta domovinskog rata svjesno brane i taj cilj? to da ine oni koji se ne slau s tim ciljem, nisu ga ni bili svjesni a svojim su mu sudjelovanjem u ratu doprinijeli? Stvari valja nazvati pravim imenom, i onda se deklarirati kao pojedinci, kao udruge, kao institucije i kao nacija. Takvu raspravu bi eljela na svim razinama naeg drutva - i, dakako, u Saboru Republike Hrvatske. Odbaciti nasilje zahtjeva tenju za istinom, suoavanje, prepoznavanje i imenovanje nasilja i u sebi - da bi ga mogli napustiti i, nakon to pokuamo nadoknaditi tetu koju smo uinili i drugima i sebi, zapoeti drugaije.... Ovaj broj Kulture mira, kao izraz posebne zahvalnosti i estitki, posveujemo prof. Adamu Curle, dobitniku ovogodinje meunarodne Ghandijeve mirovne nagrade. Mi, u Centru za mir, nenasilje i ljudska prava i ja osobno, imali smo priliku upoznati Adama. Doao je k nama jo u vrijeme rata, i ostao s nama kao podrka na koju uvijek moemo raunati, kao uitelj i, to je najvanije, kao prijatelj. G</p> <p>mirovni timovi</p> <p>DvijeZa zaustavljanje i preusmjeravanje sukoba te obnavljanje drutvene zajednice do razine odrivosti mirnodopskog ivota potrebno je razdoblje podjednako duini trajanja sukoba. Tijekom i neposredno nakon nastavka mirovnih misija meunarodne zajednice nuno je svjesno, kreativno, dovoljno dugo i ekstenzivno raditi na preusmjeravanju tijeka sukoba na svim razinama drutva, a ne samo s politike razine. Istovremeno, civilno drutvo je u poslijeratnim situacijama ili gotovo potpuno razoreno ili nerazvijeno. Intervencija tree strane unosi ansu za preobrazbu sukoba uz svjesno ulaganje u proces. I obrnuto, ako se svjesno ne radi, sukob e vjerojatno inercijom napredovati k "prirodnom" zavretku tipa pobjednik/pobijeeni. Ili e, ak, nosioci politike moi strana u sukobu pokuati iskoristiti primirje da bi drugim sredstvima dosegli pobjedu, npr. zavriti etniko ienje. Za nae bi okolnosti bilo idealno da cjelovit program poslijeratne izgradnje mira bude zajedniki napor vlade, crkvi, NGO-a i meunarodne zajednice kroz barem 3-5 godina. Na alost, takva se suradnja nije sustavno ostvarila.</p> <p>godine poslijeKada? Gdje?</p> <p>Dvije godine posOsnovni pristup graenju mira je nenasilje i akcijsko-istraivanje. Nenasilje u praksi ovog projekta znai osnaivanje i suradnja za pozitivne drutvene promjene i graenje harmonine zajednice a odnosi se na mirovne radnike u timovima, na formalne i neformalne voe zajednice, ciljne skupine (ene, mlade, pripadnike vjerskih zajednica, povratnike) i institucije. Zadaci mirovnih timova u zajednicama su provoenje programa sluanja i okupljanje i organiziranje aktivnosti za koje mjetani pokau interes. Zatim organiziranje raznih edukacija za budue aktiviste i neformalne lidere zajednice, te aktivnosti izgradnje zajednice (teajevi informatike, stranih jezika, uzgoja zdrave hrane, ljetni kampovi za djecu i mlade, kulturne manifestacije, grupe potpore za mlade, ene, starije osobe ) - ovisno o interesima zajednice i mogunostima projekta. Suradnjom s medijima, izdavanjem asopisa i broura i raznim vidovima zagovaranja i lobiranja mirovni timovi utjeu i na iru drutvenu zajednicu. Svoja iskustva razmjenjuju i na subregionalnoj razini.</p> <p>Procjena utjecaja rada mirovnih timova na procese poslijeratne izgradnje mira u isto~noj Hrvatskoj</p> <p>Projekt je oblikovan za rano razdoblje nakon dovretka prijelazne uprave UN. U ljeto 1998. su odabrani i obueni mirovni timovi. Njihov rad u mjestima multietnikog sastava i visokog rizika incidenata (Tenje, Dalj, Beli Manastir i Okuani) zapoeo je poetkom 1999. godine. Neto kasnije se otvaraju jo dvije lokacije (Vukovar i Slavonski Brod ) i otpoinje rad u jo nekoliko mjesta (Berak i Popovac te u dva mjesta u Republici Srpskoj, Kolibe i Zborite).</p> <p>to?Neposredni cilj prve faze projekta je imao preventivan karakter: ne dozvoliti da se integrativni procesi nakon prestanka mandata privremene uprave od strane UN zaustave i promjene smjer - sprjeavanje nasilja, smanjivanje tenzija, postupno otvaranje komunikacije i obnova povjerenja u mjestima s multietnikim sastavom stanovnitva. Dugoroni cilj projekta, to ukljuuje 3-5 godina rada, je preobrazba ratom razorenog, post-socijalistikog drutva u istonoj Hrvatskoj k odrivom miru, zajednikoj sigurnosti i demokraciji temeljenoj na graanskom sudjelovanju, pluralizmu, ljudskim pravima i pravima manjina, drutvenoj pravdi i odrivom razvoju putem osnaivanja lokalnih kapaciteta za nositelje tog procesa.</p> <p>Na ovim se pretpostavkama temelji projekt Izgradnja demokratskog drutva temeljenog na kulturi nenasilja - poslijeratna izgradnja mira u istonoj Hrvatskoj, ili, kako ga jednostavno zovemo, projekt mirovnih timova. To je zajedniki napor Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Instituta za ivot i mir iz Upsale te partnerskih organizacija Lice Mira iz Slavonskog Broda i Austrijskog mirovnog servisa. U implementaciji projekta sudjelovali su gotovo svi ostali projekti Centra za mir Osijek te neke organizacije iz Hrvatske, npr. Centar za mirovne i Centar za enske studije iz Zagreba. Projekt je financirala EU sa 68% te slijedee organizacije: Danska crkvena humanitarna organizacija (DCA), norveka, finska, austrijska, nizozemska vlada, OSCE, Westminster zaklada, Otvoreno drutvo Hrvatska te Odbor za jednakost Vlade Republike Hrvatske. Za provoenje niza aktivnosti svojim su donacijama pomogle mnoge institucije, npr. gradska poglavarstva Osijeka i Slavonskog Broda, opinske vlasti Dalja, Tenja i Okuana, kole, Hrvatske ume, rasadnici i drugi koje sve ne moemo spomenuti. Nositelji projekta su svima za to zahvalni.</p> <p>Procjena utjecaja SamoprocjenaCijeli je projekt zamiljen kao akcijsko istraivanje, odnosno trajno procjenjivanje uinaka aktivnosti radi prilagoavanja strategije i aktivnosti promjenjivim okolnostima. Susretali smo se sa nedostatkom usmjerenosti rada i izgaranjem na poslu. Trebalo je procijeniti gdje smo i kuda idemo. Na je odgovor bio uvoenje stratekog i akcijskog planiranja, te samoprocjene na razini svakog tima tj. zajednice u kojoj tim radi (vidi Kultura Mira br. 2/2000, M. Kurtz). Da bi se takav pristup planiranju i samoprocjenjivanju rezultata usvojio, trebalo je vie od est mjeseci. No, sada je svima - timovima i koordinacijskom timu- jasno koliko je to bilo vano i korisno. Preporuujemo svima koji se bave pionirskim poslom graenja mira s razine lokalnih zajednica!</p> <p>Kako?Model koristi privremenu "mirovnu strukturu" - mreu mirovnih timova s multietnikim i meunarodnim sastavom. Multietniki sastav mirovnih timova predstavlja snanu poruku zajednici u kojoj rade da Hrvati i Srbi mogu raditi zajedno na miru i obnovi zajednice. Sinergiju daje isti pristup graenju mira i obnovi zajednice istodobno u vie mjesta s visokim rizikom za meuetnike sukobe.</p> <p>4</p> <p>kultura mira</p> <p>kultura mira</p> <p>5</p> <p>mirovni timoviIzvanjska procjenaNakon godine i pol dana rada u zajednicama poeli smo planirati procjenu utjecaja cijele mree mirovnih timova na integrativne procese na cjelokupnom podruju djelovanja timova. Procjenu su obavili nezavisni istraivai. Mislili smo - doi e strunjaci koji znaju to i kako treba raditi, i gotovo. Mi emo moi uiti iz rezultata njihova istraivanja i koristiti ih u planiranju slijedee faze projekta. U to vrijeme nismo znali to uope pojam procjena utjecaja znai. Pokazalo se da trebamo sudjelovati u oblikovanju procesa procjene, u prikupljanju potrebnih podataka, organiziranju fokusnih grupa mjetana i, na kraju, u provjeri rezultata. Nauili smo: ako elite imati dokument koji moete koristiti za vlastito razumijevanje uinjenog (postignua, slabosti, mogunosti) i za planiranje slijedeih koraka; ako elite dokument koji donatoru moe koristiti za dobru orijentaciju o tome da li se ulaganje u projekt isplatilo, ali i za kreiranje standarda za budua ulaganja u projekte sline misije; ako...</p>