Marketing u turizmu

  • View
    12

  • Download
    4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Skripta

Transcript

Prva PPT:

Turizam je skup odnosa i pojava vezanih za aktivnosti osoba koje putuju i borave u mj. izvan uobiajene sredine, i to neprekidno do najvie godinu dana radi provoenja slobodnog vrem., poslovnih i dr.razlogaDefinicija Hunzikera i Krapfta: Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim putovanjem ne zasniva stalno prebivalite i ako takvim boravkom nije povezana nikakva njihova posl. Aktiv..

Turizam obuhvaa uslune poslovne aktivnosti povezane uz svako slobobodno kretanje ljudi.

Turist je osoba koja motivirana razliitim razlozima privremeno mijenja mjesto svoga stalnog boravkaInozemni turista svaka osoba koja putuje u zemlju gdje nema svog prebivalita, i to u trajanju od najmanje 24 sata.Turista vs. PosjetiteljTuristi su putnici koji su ostvarili noenje a posjetitelji su dnevni turisti.

Razvojni put turizma

-Pojave analogne turizmu

-Epoha turizma privilegiranih klasa

-Epoha suvremenog turizma.EPOHA SUVREMENOG TURIZMA

Od druge polovine XIX stoljea pa do dananjeg dana traje tzv. suvremena epoha u razvoju turizma. Kao kljuna godina uzima se 1841 godina, kada je Englez Thomas Cook organizirao prvo grupno putovanje eljeznicom za lanove jednog antialkoholiarskog drutva,

TEMELJNI IMBENICI RAZVOJA TURIZMAPokretake imbenike,

imbenike ponude iPosrednike imbenike

POKRETAKI IMBENICI TUR. KRETANJAPokretaki imbenici koji, u osnovi, oznaavaju imbenike formiranja turistike potranje, mogu biti obj. i subj.Objektivni imbenici (esto nazivani i racionalni imbenici) su oni koji proizlaze iz osobnog standarda stanovnitva, pri emu se kao utjecajni izdvajaju:

- imbenici koji djeluju na formiranje turistikih potreba (kao to su radna i ivotna sredina) i

- imbenici koji djeluju na mogunosti zadovoljavanja tih potreba (slobodno vrijeme i slobodna novana sredstva).

Subj. imbenike, koji se jo nazivaju iracionalnim, ine :

-moda, oponaanje, navike,snobizam, pripadnost relig.IMBENICI PONUDE - atraktivnim ili privlanim imbenicima,- komunikativnim ili prometnim imbenicima, i

- receptivnim ili prihvatnim imbenicima.Atraktivni ili privlani imbeniciOni imaju privlanu snagu za ljude eljne odmora, zabave, razonode i rekreacijePrirodna privlanost turistike ponude moe se sagledati kroz: klima, hidrografski elementi, reljef, floru i faunuDrutvena privlanost je takoer bitna za turistika kretanja. Postojanje kulturno-povijesnih spomenika, raznih drut. manif. ustanova (muzeji, galerije)- doprinose zadovoljavanju elja i potreba potroaa - turista za zabavom, razonodom, rekreacijom i sl.Ovi imbenici (prirodna i drutvena privlanost) svojom raznolikou, ekskluzivnou, neponovljivou i, uope uzevi, svojom kvalitetom - samostalno ili, jo ee, u odreenoj kombinaciji

predstavljaju osnovnu pretpostavku bez koje bi razvoj turizma na odreenom prostoru bio otean ili ak onemoguen.

Komunikativni imbeniciDa bi se ostvarili i ekonomski efekti na odreenoj prostornoj cjelini, neophodno je postojanje i dvije druge pretpostavke, tj.

komunikativnog i receptivnog imbenika.Komunikativni imbenici podrazumijevaju manje ili vie razvijenu prometnuinfrastrukturu (putovi, aerodromi), kao i razvijenost pojedinih prometnih grana

(cestovni, eljezniki, avionski i sl.), kako bi se prostor (turistiko mjesto, regija,

zemlja) mogao "otvoriti" za turistika kretanja. Znaaj ovog imbenika lei ukonstataciji da bez njegovog postojanja nema ekonomske valorizacije turistikeponude koja ostaje nepristupana, pa otuda i onemoguena za ukljuivanje u

odreene prostorne cjeline u turistikom razvoju.Receptivni (prihvatni imbenici)

U receptivne (prihvatne) imbenike ubrajaju se organizacijske forme u podruju smjetaja, prehrane, zabave, razonode i rekreacije turista. pod ovim imbenicima treba podrazumijevati razne djelatnosti koje se direktno i indirektno ukljuuju u pruanjeusluga domaim i stranim turistima (hotelijerstvo, restoraterstvo,trgovina ,promet, kulturne instit., komunalne dj. sl.).

POSREDNIKI IMBENICIJedna od temeljnih karakteristikama turizma je i prostorna odvojenost turistike potranje od turistike ponude,da bi se postigli ekonomski i drutveni efekti koje nosi razvoj tur, neophodno je uspostavljanje kontakta potranje i ponude. nezamjenljivu ulogu igraju putnike (turistike) agencije, ali i drutvene turistike organizacije.

Turistike agencijeTuristike agencije uspostavljaju svojevrsni "most" izmeu turistike potranje i turistike ponude. One su te koje povezuju mnogobrojne i, zaista, raznovrsne elje i potrebe heterogene

(raznovrsne) i atomizirane turistike potranje sa brojnim mogunostima turistike ponude koja nudi raznovrsne usluge (smjetaja, prehrane, prijevoza, razonode, rekreacije, zabave, sporta, obrazovanja i sl.).

Aktivnosti turistikih agencijaovim aktivnostima turistike agencije obavljaju dvije velike grupe poslova:

-posredniku ulogu i

-ulogu organizatora "paualnih putovanja".Prva grupa poslova - posrednikih- (kada se radi za raun treih osoba), osigurava itav niz usluga - od osig. putnih isprava, pasoa, viza, preko prodaje karata za pojedine vrste prijevoza, prodaje papira od vrijed.i, izdavanja put.ekova, kred. pisama i dr.

Aktivnosti turistikih agencija

Vrlo je vana i njihova organizatorska uloga, kada, one kreiraju "paualna putovanja", tj. kada na bazi zakupa pojedinih smjetajnih, prijevoznih i drugih kapaciteta organiziraju grupna ili individualna putovanja u vlastitoj reiji, pri emu je cijena ovakvog paket-aranmana znatno nia nego ako bi turistika potranja sama kupovala pojedinane elemente turistike ponude (npr. smjetaj, prehranu, prijevoz i sl.). Ove putnike agencije nazivamo organizatorima putovanja (touroperators), za razliku od itavog niza drugih malih putnikih agencija (retailers), preko kojih se vri distribucija i plasman ranije spomenutih paualnih putovanja.

Drutvene turistike organizacijeZnaajan posredniki imbenik su i drutvene turistike organizacije, koje svoj rad temelje na principu dobrovoljnosti i neprofitabilnosti (ili nelukrativnosti jer u osnovi njihovog rada nisu dominantno ekonomski efekti). One mogu biti inicijativne, tj. one koje se nalaze u mjestu stalnog boravka turista (npr. Drutvo planinara, automobilista) i koje stimuliraju potencijalnu potranju na poduzimanje turistikih putovanja, kao i receptivne (u turistikim mjestima), iji je osnovni zadatak ureivanje i uljepavanje spomenutih mjesta, kao i koord.

ukupne turistike ponude.

Nacionalna turistika organizacija U mnogim zemljama svijeta danas je organiziran i poseban oblik paradravnih organa - tzv. Nacionalna turistika organizacija koji ima osnovnu funkciju promoviranja (propagande) turizma za odreeno podruje (zemlju, regiju, mjesto) i sklaivanje i koordinaciju turistike ponude. I naa zemlja ima nacionalnu turistiku organizaciju: HTZ s osnovnom zadaom da se obavlja promocija naih turistikih vrijednosti na meunarodnom turistikom tritu, ali i da se usklade razliiti interesi subjekata na strani tur. ponudeTEMELJNE KARAKTERISTIKE TURIZMAsvojim karakteristikama i specifinostima razlikuje od dr. dje.-heterogenost, tj. raznorodnost (sloenost) strukture;

-sezonski karakter poslovanja na turistikom tritu;

-neproizvodnost karaktera rada u turizmu;

-specifinosti sastavnih elemenata turistikog trita i sl.HETEROGENOST TURISTIKE STRUKTUREturizam ini itav niz gosp. ali i negosp. Djel.i aktiv.

- ugostiteljstvo;

- promet;

- turistike i putnike agencije;

- trgovina na malo- zanatstvo i

- razne komunalne djelatnosti- muzeja;

- galerija;

- drutvenih turistikih organizacija;

- raznih udruenja i sl.SEZONSKI KARAKTER TURISTIKOG POSLOVANJA

Sezonalnost u poslovanju je veoma izraena u turizmu. ona, primjerice,u poljoprivredi i graevinarstvu rezultat tehniko-tehnolokih uvjeta proizvodnje, u turizmu je ona rezultat dominantne koncentracije turistike potranje u odreenom vremenskom razdoblju tijekom godine

Sezonsku usmjerenost turistikih tokova prati jedan od najveih problema u poslovanju u turistikoj djelatnosti. Postavlja se, naime, pitanje kako zaposliti ugostiteljske, prometne i druge kapacitete, odnosno kako ih iskoristiti i u razdoblju smanjene koncentracije turistike potranje. To je posebno znaajno u primorskom turizmu, na primjer u mediteranskim zemljama koje imaju znaajnu sezonsku koncentraciju u ljetnim mj.ELASTINOST TURISTIKE POTRANJE

Jedna od izraenih obiljeja turistike potranje je njena elastinost-Ona moe biti promatrana u ovisnosti od ekonomskih i neekonomskih imbenika.

-Zadravajui panju na ekonomskim imbenicima , moe se konstatirati da elastinost moe biti primarna i sekundarna. U prvom sluaju radi se o osjetljivosti prema dohotku (odnosno cijenama, deviznom teaju), a u drugom sluaju - o promjenljivosti turistike tranje prema promjenama u ponudi.

OSTALE KARAKTERISTIKE TURISTIKE POTRANJE

Potranja je heterogena jer su heterogene potrebe njenih nositelja, kao i mogunosti njihovog zadovoljenja. Prema tome, za postavljanje odgovarajue poslovne i turistike politike, poeljno je, grupiranje potroaa (turista) u manje homogenije grupe, uz uvaavanje odreenih varijabli kao osnove za njihovo segmentiranje (npr. Godine starosti, spol, brojnost porodice, regija odakle dolaze, veliina zemlje, stupanj potronje proizvoda i usluga, i sl.).

Turistika potranja je mobilna, odnosno pokretljiva u svakom vremenskom trenutku. Ako se ima u vidu da je proizvodnja veine turistikih usluga neposredno uvjetovana potranjom prisutnog kupca, tako se mnoge usluge proizvode tek po narudbi kupca, slino kao i razne osobne usluge, onda je oigledno da je potranja usmjerena ka ponudi, a ne obrnuto, kao to je to sluaj na veini ostalih trita.

NEELASTINOST TURISTIKE PONUDE

Sloen