Masovni mediji

  • View
    54

  • Download
    0

Embed Size (px)

Transcript

  • Masovni medijiPROF. DARIJO EREPINKOANA ERI

  • to su to mediji?

    Mediji su kompleksni pojam koji oznaava sustave javnog informiranja, koji slue za irenje vijesti i audio-vizualnih sadraja u svrhu obrazovanja, informiranja i zabave najirih slojeva stanovnitva. Ve dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose neki sadraj, ve su zapravo stvorili vlastitu socijalnu sredinu i postali dio naeg vlastitog okruenja. Oni su neprijatelji, prijatelji, oboavani... o njima priamo kao da su ljudi, dajemo im nadimke; oni nas uznemiravaju, ljute, nasmijavaju Oekujemo od njih jako puno, prenose nam neko odreeno znanje, predstavljaju zabavu.

  • Vrste Medija

    Medije moemo podijeliti u dvije grupe: 1. po vrsti informacije koju nam prenose 2. po nainu prenoenja informacija

    Prema nainu distribucije : 1. Tiskani mediji (tiskovine):novine i druga povremena izdanja 2. Elektroniki mediji: televizija, radio i internetski portali

  • Masovni Medijimasovni mediji (engl. mass media), sredstva masovnog priopivanja, skupni naziv za komunikacijska sredstva, sredstva javnoga priopivanja i ustanove koje djeluju na velik broj itatelja, sluatelja i gledateljaMoemo ih rangirati po kredibilitetu, na osnovu gdje se taj medij nalazi u odnosu na novije i starije medije, da li je orijentiran zabavi, novostima ili informiranju.Pojam masovni medij odnosi se na mase ideja koja se pojavila u 19.st kako bi se opisali ljudi koji ive u zapadnim industrijaliziranim zemljama. Masovni mediji plod su tehnolokih inovacija (tiskarski stroj, kamera, prijenos radiovalova, raunala, digitalizacija). Prema veini teoretiara u masovne medije spadaju film, knjige i nosai zvuka. Novine, radio, televizija i sada i internet temeljni su na prezentiranju injenica. ipak se najvie cijene i konzumiraju zbog informativnog sadraja, bez obzira koliko prodiru u zabavni ivot. Mediji je sredstvo preko kojeg seprenosi poruka. Televizija, radio i tisak masovni mediji.Publiku masovnih medija ine pojedinci koji selektivno i katkad kritiki primaju i raznoliko dekodiraju poruke i sadraje medija, ponajvie pod utjecajem svoje drutvene okoline. Zbog poveanoga broja medijskih vrsta i kanala, to je donijelo poveani broj programa, publika je sve raznolikija. Tradicionalni masovni mediji sve se vie povezuju s raunalnom tehnologijom pa nastaju novi interaktivni mediji, kao to je Internet koji vie nije tipian masovni medij, jer su proizvodnja i distribucija podvrgnute institucionalizaciji i komodifikaciji. Zbog toga se termin masovni mediji sve ee zamjenjuje terminom komunikacijski mediji.

  • Politika i svijet zabavenain na koji ljudi doivljavaju politiku nije ogranien na vijesti i dnevnu politiku, ve je dio gotovo svih susreta s masovnim medijima Zabava kao propaganda:drava pomou svoje moi cenzora ili sponzora moe pokuati stvoriti kulturne forme koje promiu njene interese i zatiru njene neprijateljepokuala je priguiti rnr 50-ih, punk 80-ihno cenzuru ne inspirira strah od politikog neslaganja, nego stavovi i navike za koje se misli da ih odreeni sadraji predstavljaju ili ohrabrujutome parira elja glazbenika i zabavljaa da iskoriste svoj talent kako bi iskazali politike stavove ili organizirali kampanju (Sting, Bono, Bob Dylan, John Lennon...)to pokazuje da politika moe biti dio zabave jednako kao to je dio vijesti

  • MO MEDIJAMurdoch, Turner, Berlusconi, Black esto se pojavljuju kao glavni igrai u novom medijskomporetkuMedijska carstva:medijska kue proizvode i prodaju robe i usluge (vijesti i oglasni prostor), a kao komercijalnim organizacijama kljuno mjerilo im je profitiako su stvorene da zarauju, to nije njihova jedina motivacija one su i birokracije s vlastitim unutarnjim poretkom, a organizacija utjee na proizvod koji stvarajunekada su novine bile proizvod odreenih politikih interesa, onda su postale komercijalna obvezatzv. novinskih baruna, a danas su podrunice konglomerata konglomerati su se nekada dijelili na ope i komunikacijske (djeluje u sklopu medijske ili zabavneindustrije) danas je te razlike sve tee odrati (npr. Time Warner + AOL)viesektorsko vlasnitvo (novine, radio, tv, izdavatvo, diskografija, raunarstvo, filmski studiji...)obeshrabruje novinara da istrauju teme koje mogu loe utjecati na ostale grane carstvainteresi konglomerata neizbjeno se upliu i u politiku (Berlusconi)

  • Masovni mediji i terorizam

    Bit terorizma najvjerojatnije je najjasnije izraena u staroj kineskoj uzreici "ubiti jednoga - uplaiti stotine", samo to bi danas to moglo glasiti "ubiti tisue - uplaiti milijardeNova paradigma terorizma dijelom je posljedica naglog razvoja informacijske tehnologije, to se posebno oituje u injenici da su teroristike organizacije prepoznale znaaj masovnih medija za izvrenje svojih ciljeva. Upravo masovni mediji daju terorizmu globalni doseg, utjeu na nain na koji javnost percipira terorizam i opasnost od njega, utjeu na politike odluke kojima se odgovara na terorizam, ali i na odnose koji su oblikovani nacionalnim i meunarodnim politikama.

  • klasini terorizam bio svojevrsni trio iji su sudionici bili teroristi + njihove rtve + vlast, suvremeni terorizam sve ee poprima oblik kvarteta u kojem su teroristi + njihove rtve + vlast + masovni medijiTeroristi razmatraju ulogu masovnih medija u irenju vlastitih poruka po svijetu kao jednu od osnovnih u postizanju svojih ciljeva.Sama rijeterorizam danas nas odmah podsjea na napad na Sjedinjene Amerike Drave 11. rujna 2001. i mnogobrojne rtve tih dramatinih dogaaja, ali se odmah potom prisjetimo i trodnevne tragine talake krize u koli u Beslanu u rujnu 2004., miniranja pruge na eljeznikom kolodvoru u Madridu 11. oujka iste godine i upada terorista i krvavog oslobaanja vie od 800 gledatelja i glumaca u moskovskom kazalitu 2002Tome su pridonijeli novinari, odnosno mediji, jer terorizam nije nikakva moderna pojava, on postoji otkad je svijeta.Teroristima je postajalo sve vanije da njihove akcije prate mediji, kojima neke od njih, primjerice baskijska teroristika organizacija ETA, dojave pokretanje svake svoje akcije ili preuzmu odgovornost za njih

  • Ispiranje mozgaPoznato je da brojne skupine koje dre vlast i mediji, manipuliraju graanima tako to igraju na kartu emocije, a graani se bez problema priklanjaju takvim opcijama bez razmiljanja. Ispiranje mozga je zapravo situacija u kojoj neki vanjski faktor, bila to jedna osoba ili skupina ljudi, sistematski manipulira drugom osobom ili skupinom kako bi ih pridobili na svoju stranu.Svi smo mi rtve ispiranja mozga, a najbolji primjer za to su marketinke tvrtke i velike medijske kue. U Hrvatskoj se pranje mozga igra na 4 najjae karte: vjera, nacionalizam, seksualna prava i politika.Ima vie tehnika manipulacije: npr. Prodaja panike - Ovaj plan ukljuuje zastraivanje i teroriziranje publike kroz svaki trenutak. Muslimani, svinjska gripa, recesija, homoseksualci, imigranti, komunisti, partizani, ustae, irilica, seksualni odgoj...Povijesni revizionizam - Razne medijske kue koriste ovaj alat da bi vlastitu propagandu uklopili u svjetonazor. Mi smo se uvjerili putem novinarskih pria o Jasenovcu, Bleiburgu, Domovinskom ratu, Gotovini i Markau...Buenje 'vjerskog zajednitva' - Novinari promoviraju moral tako da se 'busaju o prsa' velikim patriotizmom usko vezanim uz katolianstvo i veliko Hrvatstvo - naravno, tko god ospori njihovo razmiljanje je anti-Hrvat i 'komunjara'. Nasilnitvo - Omiljena tehnika pojedinih komentatora. Nasilje nad gostima i izderavanje uz ismijavanje najbolje odgovara voditeljima s manjkom samopouzdanja ili argumenata prema sugovorniku ili temi. Vraanje autoriteta nad 'nasilnikom' jedini je nain borbe, s tim da voditelj sve mora shvatiti kao 'pobjedu'. Kod nas je ovakvo tehniciranje vidljivo u emisiji 'Nedjeljom u 2', naroito kada Stankovi problematiku gleda iz sebi 'podobnog kuta'.

  • Djeca:Iskoritavanje djece u marketinke svrhe jedna je od najeih metoda manipulacije. Meutim, djeca su odlino "oruje" i svih onih koji ele zaigrati na kartu emocija i pridobiti panju odraslih koji toboe ugroenu djecu ele zatiti.Ponavljanje:Ako vam netko neprestano govori da odreena skupina predstavlja prijetnju, vremenom ete poeti razmiljati ima li u tome istine.

  • Kraj