matura1 - hrv

  • Published on
    17-Oct-2015

  • View
    33

  • Download
    0

Embed Size (px)

Transcript

ISPITNA PITANJA IZ HRVATSKOG JEZIKA NA MATURI

gzOdgovori na maturalna pitanja iz hrvatskog jezika,

pripremila Zdenka Blaslov, prof.

ISPITNA PITANJA IZ HRVATSKOG JEZIKA NA MATURI

- knjievnost-

1. LIRIKA- pojam, razvoj, podjele, primjeri

lirika - knjievni rad koji je nastao u sjedinjenju glazbe, glume, govora i plesa, dolazi od grke rijei lyra to znai iani instrument

karakteristike - subjektivna, iznosi osjeaje, zasniva se na ritmu, odlikuje se kratkoom vanjske forme, bogatstvu pjesnikih slika i motiva te uporabom stilskih sredstava

podjela lirike

1) prema sadraju ili motivu

DOMOLJUBNE A. Mihanovi: Horvatska domovina

LJUBAVNE J. Pupai: Zaljubljen u ljubav

PEJZANE A. G. Mato: Notturno

SOCIJALNE D. Cesari: Vagonai

MISAONE / REFLEKSIVNE D. Cesari: Pjesma mrtvog pjesnikaRELIGIOZNE N. op: Isus ita novine

2) prema tradiciji

DITIRAMB pjesma u kojoj se slavi priroda i ivot (V. Nazor: Cvrak)

HIMNA pjesma posveena nekome (ili neemu) tko (ili to) je dostojan najveeg divljenja

i potovanja (A. Mihanovi: Horvatska domovina)

ODA pjesma posveena nekome (ili neemu) prema kome (ili emu) osjeamo ljubav,

privrenost ili neku drugu vrstu sklonosti (P. Preradovi: Rodu o jeziku)

ELEGIJA pjesma u kojoj se izraava aljenje za neim nedostinim

(F. Ciraki: Forentinske elegije)

EPIGRAM Kratka saeta pjesma koja svojim zakljukom iznenauje itatelja

(S. Vraz: Nadriknjitvo)

EPITAF nadgrobni natpis koji kao pjesniki oblik izraava misli o prolaznosti ivota i

ljudskoj sudbini. esto je duhovit i satirian. (M. Dizdar: Zapis o zemlji)

IDILA lirska pjesma s temom iz mirnog ivota u prirodi, posebno na selu.

(D. Cesari: Pjesma mrtvog pjesnika)

2. EPIKA- pojam, podjela, vrste, osobitosti: fabula, likovi, tehnike pisanja

epika- knjievni rad, dolazi od gre rijei epos to znai rije, pjesnika pripovijest, pripovijedanje

karakteristike - objektivna je, iznosi dogaaje i situacije, koristi se pripovijedanjem i opisivanjem, obiljeje epike je i prisutnost likova i duina vanjske forme

podjela epike

a) epsko lirske vrste

POEMA epsko-lirska vrsta u kojoj se iznosi neki dogaaj, ali sadri i elemente lirskog izraza

BALADA epsko-lirska vrsta tunog raspoloenja s traginim zavretkom (Hasanaginica)

ROMANCA lirska vrsta uglavnom ljubavnog sadraja bez traginog zavretka

b) epsko pjesnitvo epika u stihu

EPSKA PJESMA krae djelo u stihovima pripovjednog karaktera

EP opirnije djelo u stihovima pripovjednog karaktera

EPOPEJA ako se u epu prikazuju djela nekog junaka koji se stavlja u slubu svoga naroda,

takav je ep nacionalna epopeja

c) jednostavni oblici-epika u stihu

ZNAAJKE: oblikuju i izraavaju neku ivotnu pojavu, a izvorno pripadaju usmenoj

knjievnosti

MIT - na temelju mitskog iskustva govori se najee o postanku svijeta, o bogovima ili

nekom osobama (Kako je postala zemlja)

LEGENDA - govori o ljudima iji je nain ponaanja i pogled na svijet uzor takvog ponaanja

BAJKA udesno i nadnaravno ispreplie se sa zbiljskim na takav nain da izmeu stvarnog i

izmiljenog nema pravih suprotnosti (Kako je Potjeh traio istinu)

BASNA kratka prozna vrsta u kojoj se najee u likovima ivotinja prikazuju ljudski

karakteri, njihovi postupci i djela u ivotu, njihov moral i ivotni ideal

SAGA govori o dogaajima iz obiteljskog ivota

VIC - kratka jezina tvorevina koja izaziva smijean dojam

ANEGDOTA aljiva zgoda iz ivota neke osobe

ZAGONETKA poseban oblik postavljanja pitanja koji namjerno skriva pravi odgovor

POSLOVICA u obliku tvrdnje izraava se neko ivotno iskustvo

d) sloeni oblici

NOVELA - prozni oblik krai od pripovijetke s manjim brojem likova i ueg mjesta radnje

(A. G. Mato: Cvijet sa raskra)

PRIPOVIJETKA prozni oblik dui od novele, a krai od romana

ROMAN dulji prozni oblik sa radnjom koja obuhvaa velik broj dogaaja i likova

3. ROMAN -

roman prvotno je oznaavao svaki spis pisan pukim jezikom, za razliku od latinskog. Dulji prozni oblik s radnjom koja obuhvaa velik broj dogaaja i likova

podjelaa) prema temi drutveni, obiteljski, psiholoki, povijesni, pustolovni, ljubavni, viteki,

kriminalistiki

b) prema tonu i pievu stavu sentimentalni, humoristini, satirini, didaktini, herojski

c) prema nainu oblikovanja

ROMAN LIKA - jedan ili nekoliko uzajamno povezanih likova dominira strukturom romana

ROMAN ZBIVANJA opisano zbivanje ujedinjuje sve to roman obrauje

ROMAN PROSTORA neki zamiljeni ili stvarni prostor ini bitnu vezu izmeu svega to

roman opisuje

LANANI ILI STUPNJEVITI izgrauje se tako da se prie kao dijelovi romana nadovezuju

jedna na drugu, s time to je zavretak svake prie ujedno i poetak idue

PRSTENASTI jedna uokvirena pria, obuhvaa sve ostale poput prstena na taj nain to

neki dogaaj omoguuje okvir unutar kojeg se zatim pripovijeda cijeli roman

PARALELNI graen je tako to se nekoliko fabularnih nizova razvija usporedno

ROMAN-RIJEKA iroko je zasnovan i razvijen tip romana koji obuhvaa ciklus romana,

prikazuje vie narataja u pojedinoj obitelji, socijalni i povijesni okvir u kojem se ti narataju kreu

ROMAN-ESEJ vrsta modernog romana u kojem se klasino epsko pripovijedanje dopunjuje

ili zamjenjuje osjeajima i asocijacijama

d) prema postojanju i vrijednosti klasini, moderni, suvremeni

USPOREDBA TRADICIONALNOG I MODERNOG ROMANA

TRADICIONALNI jednostavnost, vrsta fabula, dogaaji se niu linearno i logino, likovi su stvoreni prema stvarnim osobama i dogaajima, psiholoki analizirani, due vrijeme u kronolokom slijedu

MODERNI sloena, defabularizirana, rascjepkanost, opisuje se tok svijesti, kod likova nema psiholoke analize, prati se unutarnja svijest, slue se novom tehnikom pripovijedanja (unutarnji monolog i pripovjedni monolog solilokvij, direktni, indirektni, pripovjedni), vrijeme je kratko, problemi smisla svijeta i postojanja, najei likovi su umjetnici

PROZA U TRAPERICAMA MODERNI ROMAN

glavni junak netipian, promatra svijeta oko sebe, pasivan, bez ciljeva

mladi pripovjeda se suprotstavlja svijetu odraslih

ironijski se odnosi prema tradicionalnom drutvu i kulturnim vrijednostima

jezik pribliava se svakodnevnom spontanom govoru gradske mladei argonu

radnja ne tee kronoloki, ovisi o subjektivnim proivljavanjima lika, prekida se asocijacijama i monolozima

4. DRAMA, POJAM, VRSTE, STRUKTURA

drama - gr. drama in, gluma, igrokaz, prvotno je oznaavao svaki spis pisan pukim jezikom, za razliku od latinskog. Dulji prozni oblik s radnjom koja obuhvaa velik broj dogaaja i likova

ZNAAJKE iznosi radnju u dijalokom obliku i namijenjena je izvoenju na pozornici, predstavlja knjievni tekst i scensko djelo, a bitno joj je obiljeje dramska napetost i dramski sukob

dramske vrste

1) TRAGEDIJA dramski tekst s konfliktima (sukobima) koji na kraju dovode do smrti (propasti)

glavnog lika

2) KOMEDIJA knjievno djelo dramskog oblika s ugoajem kominosti

3) DRAMA U UEM SMISLU RIJEI takav scenski tekst u kojem se prikazuje ozbiljan dogaaj

vezan za neke osobe i drutvene sredine. Moe biti duhovita i vesela,, ali ne u takvom

intenzitetu kao u komediji, nema traginog zavretka

struktura drame

1. dijelovi namijenjeni publici

2. dijelovi namijenjeni glumcima i redatelju

kompozicija drame

1) UVOD - EKSPOZICIJA - uvod u dramu, program, prolog, podaci o kompoziciji drame, likovima,

vremenu i mjestu radnje

2) ZAPLET pokretanje radnje izazivanjem odreenih suprotnosti

3) KULMINACIJA napetost naraste do potrebe za razrjeenjem

4) PERIPETIJA preokret, radnja skree u odreenom smjeru

5) RASPLET razrjeenje svih suprotnosti i sukoba

- dramski tekst se dijeli na inove, slike i prizore odnosno scene

IN vea cjelina u drami

PRIZOR manja cjelina u drami, dijelovi drame od ulaska do izlaska jednog lika sa scene

- u kazalinoj predstavi sudjeluju glumci, redatelj, scenograf, kostimograf, kazalina kua i gledatelji

- kazalite je zajednitvo gledatelja i ive predstave

DIDASKALIJE upute o ponaanju i nainu govora glumaca, opis pozornice, izgled

DRAMSKA RADNJA temelji se na sukobu, a ostvaruje se dijalogom i monologom

TETROLOGIJA znanost o kazalitu

grka tragedija na primjeru Sofoklove drame

grka tragedija gr. tragos jarac, i ode pjesma ( jareva pjesma

dramska vrsta u stihovima, razvila se u Grkoj, procvat 5. st. pr. Kr

starogrka tragedija imala je obredni karakter, njezina tematika je uzeta iz mitova, a u izvedbi kor ima jako vanu ulogu, izvodili su je posebno odjeveni glumci koji su nosili maske

prema Aristotelovom miljenju nastala je iz obreda posveenih Dionizu

osniva je Tepsis

najvei grki tragiari su: Eshil (uvodi 2. glumca), Sofoklo (dodaje 3. glumca), Euripid

ope znaajke

1. glumac = PROTAGONIST glumi glavnu ulogu (Antigona)

2. glumac = ANTAGONIST (Kreont)

3. glumac = TRITAGONIST glumi nekoliko uloga (Izmena)

ZBOR ili KOR vrlo znaajan, svojom pjesmom povezuje scene, pjeva uz glazbenu pratnju

TRAGIAN JUNAK rtva vlastite nesretne sudbine

TRAGINA KRIVNJA nije namjerna pogreka ili krenje zakona, nego rezultat sudbinske zablude,

neizbjenog sukoba ideala i