Matura1 - Hrvatski

  • Published on
    11-Apr-2015

  • View
    24.768

  • Download
    7

Embed Size (px)

Transcript

<p>Odgovori na maturalna pitanja iz hrvatskog jezika,pripremila Zdenka Blaslov, prof.</p> <p>1</p> <p>ISPITNA PITANJA IZ HRVATSKOG JEZIKA NA MATURI - knjievnost-</p> <p>1. LIRIKA- pojam, razvoj, podjele, primjerilirika - knjievni rad koji je nastao u sjedinjenju glazbe, glume, govora i plesa, dolazi od grke rijei lyra to znai iani instrument karakteristike - subjektivna, iznosi osjeaje, zasniva se na ritmu, odlikuje se kratkoom vanjske forme, bogatstvu pjesnikih slika i motiva te uporabom stilskih sredstava podjela lirike 1) prema sadraju ili motivu DOMOLJUBNE A. Mihanovi: Horvatska domovina LJUBAVNE J. Pupai: Zaljubljen u ljubav PEJZANE A. G. Mato: Notturno SOCIJALNE D. Cesari: Vagonai MISAONE / REFLEKSIVNE D. Cesari: Pjesma mrtvog pjesnika RELIGIOZNE N. op: Isus ita novine 2) prema tradiciji DITIRAMB pjesma u kojoj se slavi priroda i ivot (V. Nazor: Cvrak) HIMNA pjesma posveena nekome (ili neemu) tko (ili to) je dostojan najveeg divljenja i potovanja (A. Mihanovi: Horvatska domovina) ODA pjesma posveena nekome (ili neemu) prema kome (ili emu) osjeamo ljubav, privrenost ili neku drugu vrstu sklonosti (P. Preradovi: Rodu o jeziku) ELEGIJA pjesma u kojoj se izraava aljenje za neim nedostinim (F. Ciraki: Forentinske elegije) EPIGRAM Kratka saeta pjesma koja svojim zakljukom iznenauje itatelja (S. Vraz: Nadriknjitvo) EPITAF nadgrobni natpis koji kao pjesniki oblik izraava misli o prolaznosti ivota i ljudskoj sudbini. esto je duhovit i satirian. (M. Dizdar: Zapis o zemlji) IDILA lirska pjesma s temom iz mirnog ivota u prirodi, posebno na selu. (D. Cesari: Pjesma mrtvog pjesnika)</p> <p>2. EPIKA- pojam, podjela, vrste, osobitosti: fabula, likovi, tehnike pisanjaepika- knjievni rad, dolazi od gre rijei epos to znai rije, pjesnika pripovijest, pripovijedanje karakteristike - objektivna je, iznosi dogaaje i situacije, koristi se pripovijedanjem i opisivanjem, obiljeje epike je i prisutnost likova i duina vanjske forme podjela epike a) epsko lirske vrste POEMA epsko-lirska vrsta u kojoj se iznosi neki dogaaj, ali sadri i elemente lirskog izraza BALADA epsko-lirska vrsta tunog raspoloenja s traginim zavretkom (Hasanaginica) ROMANCA lirska vrsta uglavnom ljubavnog sadraja bez traginog zavretka b) epsko pjesnitvo epika u stihu EPSKA PJESMA krae djelo u stihovima pripovjednog karaktera EP opirnije djelo u stihovima pripovjednog karaktera EPOPEJA ako se u epu prikazuju djela nekog junaka koji se stavlja u slubu svoga naroda, takav je ep nacionalna epopeja c) jednostavni oblici-epika u stihu ZNAAJKE: oblikuju i izraavaju neku ivotnu pojavu, a izvorno pripadaju usmenoj knjievnosti MIT - na temelju mitskog iskustva govori se najee o postanku svijeta, o bogovima ili nekom osobama (Kako je postala zemlja) LEGENDA - govori o ljudima iji je nain ponaanja i pogled na svijet uzor takvog ponaanja BAJKA udesno i nadnaravno ispreplie se sa zbiljskim na takav nain da izmeu stvarnog i izmiljenog nema pravih suprotnosti (Kako je Potjeh traio istinu) BASNA kratka prozna vrsta u kojoj se najee u likovima ivotinja prikazuju ljudski karakteri, njihovi postupci i djela u ivotu, njihov moral i ivotni ideal</p> <p>2</p> <p>SAGA govori o dogaajima iz obiteljskog ivota VIC - kratka jezina tvorevina koja izaziva smijean dojam ANEGDOTA aljiva zgoda iz ivota neke osobe ZAGONETKA poseban oblik postavljanja pitanja koji namjerno skriva pravi odgovor POSLOVICA u obliku tvrdnje izraava se neko ivotno iskustvo d) sloeni oblici NOVELA - prozni oblik krai od pripovijetke s manjim brojem likova i ueg mjesta radnje (A. G. Mato: Cvijet sa raskra) PRIPOVIJETKA prozni oblik dui od novele, a krai od romana ROMAN dulji prozni oblik sa radnjom koja obuhvaa velik broj dogaaja i likova</p> <p>3. ROMAN roman prvotno je oznaavao svaki spis pisan pukim jezikom, za razliku od latinskog. Dulji prozni oblik s radnjom koja obuhvaa velik broj dogaaja i likova podjela a) prema temi drutveni, obiteljski, psiholoki, povijesni, pustolovni, ljubavni, viteki, kriminalistiki b) prema tonu i pievu stavu sentimentalni, humoristini, satirini, didaktini, herojski c) prema nainu oblikovanja ROMAN LIKA - jedan ili nekoliko uzajamno povezanih likova dominira strukturom romana ROMAN ZBIVANJA opisano zbivanje ujedinjuje sve to roman obrauje ROMAN PROSTORA neki zamiljeni ili stvarni prostor ini bitnu vezu izmeu svega to roman opisuje LANANI ILI STUPNJEVITI izgrauje se tako da se prie kao dijelovi romana nadovezuju jedna na drugu, s time to je zavretak svake prie ujedno i poetak idue PRSTENASTI jedna uokvirena pria, obuhvaa sve ostale poput prstena na taj nain to neki dogaaj omoguuje okvir unutar kojeg se zatim pripovijeda cijeli roman PARALELNI graen je tako to se nekoliko fabularnih nizova razvija usporedno ROMAN-RIJEKA iroko je zasnovan i razvijen tip romana koji obuhvaa ciklus romana, prikazuje vie narataja u pojedinoj obitelji, socijalni i povijesni okvir u kojem se ti narataju kreu ROMAN-ESEJ vrsta modernog romana u kojem se klasino epsko pripovijedanje dopunjuje ili zamjenjuje osjeajima i asocijacijama d) prema postojanju i vrijednosti klasini, moderni, suvremeni USPOREDBA TRADICIONALNOG I MODERNOG ROMANA TRADICIONALNI jednostavnost, vrsta fabula, dogaaji se niu linearno i logino, likovi su stvoreni prema stvarnim osobama i dogaajima, psiholoki analizirani, due vrijeme u kronolokom slijedu MODERNI sloena, defabularizirana, rascjepkanost, opisuje se tok svijesti, kod likova nema psiholoke analize, prati se unutarnja svijest, slue se novom tehnikom pripovijedanja (unutarnji monolog i pripovjedni monolog solilokvij, direktni, indirektni, pripovjedni), vrijeme je kratko, problemi smisla svijeta i postojanja, najei likovi su umjetnici PROZA U TRAPERICAMA MODERNI ROMAN glavni junak netipian, promatra svijeta oko sebe, pasivan, bez ciljeva mladi pripovjeda se suprotstavlja svijetu odraslih ironijski se odnosi prema tradicionalnom drutvu i kulturnim vrijednostima jezik pribliava se svakodnevnom spontanom govoru gradske mladei argonu</p> <p>-</p> <p>radnja ne tee kronoloki, ovisi o subjektivnim proivljavanjima lika, prekida se asocijacijama i monolozima</p> <p>4. DRAMA, POJAM, VRSTE, STRUKTURAdrama - gr. drama in, gluma, igrokaz, prvotno je oznaavao svaki spis pisan pukim jezikom, za razliku od latinskog. Dulji prozni oblik s radnjom koja obuhvaa velik broj dogaaja i likova ZNAAJKE iznosi radnju u dijalokom obliku i namijenjena je izvoenju na pozornici, predstavlja knjievni tekst i scensko djelo, a bitno joj je obiljeje dramska napetost i dramski sukob dramske vrste 1) TRAGEDIJA dramski tekst s konfliktima (sukobima) koji na kraju dovode do smrti (propasti) glavnog lika 2) KOMEDIJA knjievno djelo dramskog oblika s ugoajem kominosti 3) DRAMA U UEM SMISLU RIJEI takav scenski tekst u kojem se prikazuje ozbiljan dogaaj vezan za neke osobe i drutvene sredine. Moe biti duhovita i vesela,, ali ne u takvom intenzitetu kao u komediji, nema traginog zavretka</p> <p>3</p> <p>struktura drame 1. dijelovi namijenjeni publici 2. dijelovi namijenjeni glumcima i redatelju kompozicija drame 1) UVOD - EKSPOZICIJA - uvod u dramu, program, prolog, podaci o kompoziciji drame, likovima, vremenu i mjestu radnje 2) ZAPLET pokretanje radnje izazivanjem odreenih suprotnosti 3) KULMINACIJA napetost naraste do potrebe za razrjeenjem 4) PERIPETIJA preokret, radnja skree u odreenom smjeru 5) RASPLET razrjeenje svih suprotnosti i sukoba - dramski tekst se dijeli na inove, slike i prizore odnosno scene IN vea cjelina u drami PRIZOR manja cjelina u drami, dijelovi drame od ulaska do izlaska jednog lika sa scene - u kazalinoj predstavi sudjeluju glumci, redatelj, scenograf, kostimograf, kazalina kua i gledatelji - kazalite je zajednitvo gledatelja i ive predstave DIDASKALIJE upute o ponaanju i nainu govora glumaca, opis pozornice, izgled DRAMSKA RADNJA temelji se na sukobu, a ostvaruje se dijalogom i monologom TETROLOGIJA znanost o kazalitu grka tragedija na primjeru Sofoklove drame grka tragedija gr. tragos jarac, i ode pjesma jareva pjesma dramska vrsta u stihovima, razvila se u Grkoj, procvat 5. st. pr. Kr starogrka tragedija imala je obredni karakter, njezina tematika je uzeta iz mitova, a u izvedbi kor ima jako vanu ulogu, izvodili su je posebno odjeveni glumci koji su nosili maske prema Aristotelovom miljenju nastala je iz obreda posveenih Dionizu osniva je Tepsis najvei grki tragiari su: Eshil (uvodi 2. glumca), Sofoklo (dodaje 3. glumca), Euripid ope znaajke 1. glumac = PROTAGONIST glumi glavnu ulogu (Antigona) 2. glumac = ANTAGONIST (Kreont) 3. glumac = TRITAGONIST glumi nekoliko uloga (Izmena) ZBOR ili KOR vrlo znaajan, svojom pjesmom povezuje scene, pjeva uz glazbenu pratnju TRAGIAN JUNAK rtva vlastite nesretne sudbine TRAGINA KRIVNJA nije namjerna pogreka ili krenje zakona, nego rezultat sudbinske zablude, neizbjenog sukoba ideala i zbilje TRAGINI ZAVRETAK konana cijena koju junak plaa za svoju dosljednost, a njegova je rtva vlastiti ivot UZVIENI STIL sveani dostojanstveni govor KATARZA izaziva strah i saaljenje te tako proiava osjeaje gledatelja kompozicija starogrke drame: 1) PROLOG uvodni prizor, moe i izostati, monolog glavnog lika 2) PARODOS pjevanje kora koji ulazi po ritmu plesa 3) EPIZODIJ naknadni ulazak glumaca ka koru koji je oznaavao dijaloki dio izmeu korskih pjesama, inovi 4) STASIMONE pjesme koje pjeva kor u meuigrama izmeu epizoda 5) EKSODUS izlazna pjesma kora na kraju tragedije SOFOKLO: ANTIGONA Temelji se na sporu zbog toga to je Antigona pokopala svog brata protiv Kreontove volje. Poslije smrti Eteokla i Polinika, koji su poginuli u meusobnom sukobu, vlast u Tebi preuzima njihov ujak Kreont. Polinik je kriv to se borio protiv domovine, mora ostati nepokopan, tko prekri tu zapovijed bit e kanjen smru. Njegova sestra Antigona de prekrila tu zapovijed i pokopala je brata. Nakon to su ju otkrili i zatvorili, ona se ubija. Njezin zarunik Hemon, Kreontov sin trai za nju milost, dolazi u zatvor i vidjevi Antigonu mrtvu ubija i sam sebe, uvi za ta ubojstva ubija se i Kreontova ena Euridika. Tek kada dolazi vra Tiresija, koji mu govori da e ga snai nesrea ako ubije Antigonu, Kreont ju odlui pomilovati. Poto se Antigona ubila sama Kreont ostaje iv a moralni pobjednik je Antigona. PROBLEMI: Djelo problematizira odnos pojedinca i vlasti, samu vlast i vladara te ljubav i odnos prema boanskim zakonima odnosno vjeri. ANTIGONA-predstavlja duhovnu snagu ideala i ljubavi koja se oslanja na vjene nepisane zakone etike i religije. Jedina se suprotstavila Kreontu i njegovim zakonima i zbog toga je tragino zavrila. Njezina smrt je simbol pobjede ljudskih napora za individualnom slobodom, humanou i viim idealima. KREONT- Utjelovljuje svjetovnu mo utemeljenu na snazi kojom namee i brani zakone po logici vlastitih interesa. Kreont nije htio popustiti Antigoni i ako mu je bila neakinja. Bio je ponosan i pun samopouzdanja, nije mogao ispasti mekuac pred narodom nego joj je dao mogunost da porekne ili da kae da nije znala za zabranu, no ona je svjesno odabrala smrt. OSTALI LIKOVI: Laj Edipov otac, Jokasta Edipova majka i ena, Izmena, Eteoklo i Polinik, Tiresija</p> <p>4</p> <p>komedija gr. komodia veseli ophod, gr. ode pjesma razvila se iz pukih obreda, izvodila se prilikom sveanosti u staroj Grkoj razvila se zahvaljujui Aristofanu komedija se usmjerava prema obinim, svakodnevnim temama i likovima, traei u njima smijene strane, otkrivajui mane i nedostatke</p> <p>-</p> <p>uvelike se koristi neskladom, izoblienjem, nerazmjerom i odstupanjem od uobiajenog kao elementima na kojima se obino temelji smijeno u stvarnosti komedija prenosi takve poruke kojima se razjanjava u opem ironinom stavu prema ljudskim osobinama ili tenjama, idealima, strastima, ivotu i svijetu u cjelini</p> <p>podjela komedije prema nainu kako se smijeno postie</p> <p>1)2)</p> <p>KOMEDIJA KARAKTERA karakter glavnog junaka (neka mana ili pretjeranost) LOMEDIJA INTRIGE stvara osnovne efekte na zapletima proizalim iz nesporazuma, nerazumijevanja ili nepanje KOMEDIJA SITUACIJE temelji se na neobinim, neoekivanim i nepredvidivim situacijama u kojima se likovi nalaze KOMEDIJA KONVERZACIJE- bitne elemente kominog zasniva na duhovitim razgovorima i verbalnim dosjetkama</p> <p>3)4)</p> <p>ope znaajke: DIJALOG tu se istiu suprotnosti meu osobama. U igri ideja i osjeaja osobe s jedne strane otkrivaju svoj karakter, a s druge strane razvijaju radnju MONOLOG oblik prikazivanja dramske radnje u kojem se jedna osoba ne obraa drugoj, nego sebi odnosno publici. To je osobit oblik dijaloga u jednoj osobi kada ta osoba u sebi otkria dva suprotna glas, jedan za u jedan protiv neega. SATIRA kada komedija kritizira neke pojave ili karaktere, ismijava ih i otro osuuje HUMOR kada se prema ljudskim slabostima i manama odnosi s razumijevanjem i bez elje da ih se osuuje; prikazivanje smijenog bez drugih pretenzija GROTESKA prikazivanje tei izoblienosti, neprirodnom, fantastinom i nakaznom to djeluje na granici izmeu gorko ozbiljnog i smijenog PALUTOVE ERUDITNE KOMEDIJE: Aristotelovo jedinstvo (mjesta, vremena i radnje) pet inova, prolog, tipovi likova (krt starac koji se zaljubljuje u mlade djevojke, spretne sluge i mladi ljubavnici)</p> <p>5. DISKURZIVNI KNJIEVNI OBLICIdiskurzivni knjievni oblici su djela na razmeu znanstvenih djela i onih djela koja pripadaju danas iroko razvijenoj oblasti novinarstva i ostalih sredstva javnog priopavanja. Takva djela obino ujedinjuju izraavanje i oblikovanje svojstveno umjetnikoj knjievnosti s nekim osobinama svojstvenim bilo znanstvenom ili filozofskom novinarstvu.. Povezuju znanstveni izraz s elementima lirike, epike, drame, a tee pouavanju. lat. Diskursus govor, razmiljanje podjela 1) knjievno-znanstvene vrste: a) ESEJ ili OGLED utemeljitelj je Michel de Montaigne: Eseji. To je kraa prozna vrsta u kojoj se obrauje razliita tematika bilo iz ivota ili znanosti, na nain koji ukljuuje razmiljanje i zakljuivanje, ali takoer i sposobnost umjetnikog oblikovanja. Teme su iz podruja ivota, kulture, umjetnosti, znanosti Elementi su vjerodostojne injenice, podaci, autorova razmiljanja, asocijacije, tvrdnje, zakljuci, primjeri, citati Do izraaja dolazi stav pisca, njegov izbor problema i vlastiti nain izlaganja. franc. essai pokuaj b) RASPRAVA obimnija od eseja, no najee pripada znanstvenim vrstama. Ponekad kada je posveena znanosti ili umjetnosti ujedinjuje znanstveno istraivanje s knjievnoumjetnikom obradom c) LANAK knjievno-znanstvena vrsta kraa od eseja. Osvrt na teme iz ivota i na dogaaje. d) BIOGRAFIJA umjetniki oblikovano pisanje o samom sebi ili nekoj drugoj osobi e) PUTOPIS ujedinjuje opis i analizu ne samo umjetnikim oblikovanjem nego i izraavanjem dojmova, pa i pripovijedanjem, to ga moe pribliiti lirici i noveli. U njemu se, osim nabrajanja to je pisac vidio, navode i putopieva umjetnika sklonost, stav prema ivotu, osjeajni svijet, ukus Neki putopisci pokuavaju filozofski produbiti putopis dok ga neki proiruju u smjeru povijesno-filozofske meditacije f) DNEVNIK vrsta teksta u kojoj pisac zapisuje dnevne dogaaje, izraava svjoj odnos prema...</p>