Mediji Tehnologija i Drustvo

  • Published on
    20-Oct-2015

  • View
    63

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

mediji

Transcript

<ul><li><p>DIGITALNE VIJESTI: MEDIJI,TEHNOLOGIJA I DRUTVOZlatan KRAJINAGoldsmiths College, London</p><p>Tena PERIINFakultet politikih znanosti, Zagreb</p><p>UDK: 070:004316.77:004</p><p>Pregledni rad</p><p>Primljeno: 10. 6. 2008.</p><p>Digitalna tehnologija otvorila je vrata novim mogunostimastvaranja i prenoenja informacija u raznoraznim oblicima uzpomo medija. Razvoj je otiao toliko daleko da klasina pitanjapoput medijskih sloboda i njihove ekonomske i drutveno--politike uvjetovanosti vie nisu dovoljna. Potrebno je istraitinaine upotrebe tehnolokih inovacija, kao to je natjecanjemedijskih kua u tome tko e i kakvom tehnologijom objaviti tovie sadraja u to manje vremena i za to manje novca.Multimedijska dostupnost i razmjena videa, nekad rezerviranogasamo za televiziju, destabilizira tradicionalnu podjelu narazdvojene medije tiska, zvuka i slike i otvara raspravu o novimoblicima novinarskog izraavanja. "Digitalne vijesti", koje nastajuiz maksimizirane razmjene informacija multipliciranim kanalima ikonvergiranim medijima, uspostavljaju i neke nove zakonitosti.Primjerice, nekad najvanija vijest zamjenjuje se najnovijom, aredakcijskoj uz bok dolazi korisnika, dok televizijski izvor pratitiskovni i obrnuto. Kako bismo pronikli u tehnoloko--institucionalne zasade novih trendova, u arite stavljamomedijski sadraj ije kolanje razvoj medija ubrzava i istodobnoraspruje u razliitim smjerovima i razliitim medijima.</p><p>Kljune rijei: novinarstvo, konvergencija, digitalne vijesti,televizija, novi mediji</p><p>Zlatan Krajina, Goldsmiths College, University of London,New Cross, London, SE14 6NW, UK.E-mail: z.krajina@gold.ac.uk</p><p>UVOD"Tehnologiji se ne moemo oduprijeti", ustvrdio je vodei svjet-ski medijski konzultant Michael Rosenblum u svome uvod-nom izlaganju na konferenciji "Digital News Affairs 2008" ili935</p></li><li><p>"DNA 2008",1 otvarajui raspravu o ulozi tehnolokih promje-na u razvoju medija. Ve sama kratica DNA kao naziv susretaraznovrsnih medijskih profesionalaca i predstavnika medij-skih industrija (na koji emo se referirati u ovom lanku), ni-malo pretenciozno, utjelovljuje doseg recentnih tendencija uproizvodnji i distribuciji informativnih medijskih sadraja. Utim promjenama ne sudjeluju svi, naglasio je Rosenblum, ne-go samo oni koji ele preivjeti. Nadmetanja medijskih kuaza uspjeh na tritu vie se ne zaustavljaju samo na klasinimpitanjima medijskih sloboda i njihove ekonomske i drutve-no-politike uvjetovanosti te reprodukcije ideologija nego seproiruju i na pitanja uinkovitosti upotrebe tehnolokih ino-vacija, kao npr. tko e i kakvom tehnologijom objaviti to viesadraja u to manje vremena i za to manje novca. Pitanjemnovih tehnologija u medijima i svakodnevici raspravljalo seodve olako, to i nije udno s obzirom na to koliko se malomoglo predvidjeti. Promjenama koje donose tehnologije lak-e je upravljati kada je rije o automobilu koji se moe zakoi-ti ili ubrzati jednostavnim potezom, istie sociolog Clay Shirky(2008., 299). No kada govorimo o digitalnim tehnologijama,upravljamo kajakom: struja nas nosi svojom brzinom i sna-gom, u svome smjeru, a mi jedino to moemo uiniti jest pri-hvatiti je i postaviti se te drati tako da nam se kajak ne pre-vrne (Shirky, 2008., 299).</p><p>Digitalna tehnologija omoguila je viestruke moguno-sti prenoenja informacija, to medijske kue rabe da istu infor-maciju plasiraju u razliitim oblicima uz pomo razliitih me-dija, sa to manje ljudi. Multimedijska dostupnost videa, ne-kad rezerviranog samo za televiziju, destabilizira gotovo sto-ljee staru podjelu na razdvojene medije tiska, zvuka i slike teotvara raspravu o tome prenose li se, omoguavanjem te do-stupnosti videa, i zakonitosti televizijskoga medija u druge me-dije, a isto tako mijenja li se gramatika samoga televizijskogizraavanja. tovie, Rosenblum, i sam bivi televizijski ured-nik, ide korak dalje i tvrdi da televizijske vijesti jo nisu otkri-vene u punom smislu svojih mogunosti. Bivi urednik ame-rikoga CBS-a te je rijei izgovorio novinarima BBC-a, europ-skoga stjegonoe javnog servisa, koji ga je angairao da mije-nja njihove radne navike i procese u proizvodnji informativ-noga programa.</p><p>Iako se ini da pitanje medijskih tekstova i sadraja u re-centnim akademskim raspravama gubi na aktualnosti, upra-vo nas promjene koje u medijima donose nove tehnolokemogunosti vraaju na neka od osnovnih pitanja novinarstva:tko proizvodi, za koga i na koji nain. U ovome lanku elimoproniknuti u tehnoloko-institucionalne zasade novih trendo-va i naznaiti kakve se promjene u novoj digitalnoj eri moguprepoznati u sferi informativnih medijskih sadraja. Poevi s936</p><p>DRU[. ISTRA@. ZAGREBGOD. 18 (2009),BR. 6 (104),STR. 935-956</p><p>KRAJINA, Z., PERIIN, T.:DIGITALNE VIJESTI...</p></li><li><p>prepoznavanjem onoga to mnogi nazivaju "petom revoluci-jom", pa preko pojava u medijskoj praksi poput upotrebe sa-draja to ga stvaraju korisnici ("user generated contents"),konvergencije i "novoga" novinarstva, sugerirat emo da pro-mjenu tehnologije treba prihvatiti kao stalan vektor. U nje-govu razumijevanju tehnoloki nam determinizam ne poma-e zbog reduciranosti na tehnologije i ignoriranja posebnogadrutvenog i kulturnog konteksta u kojem se one rabe. Sdruge su strane, rasprave koje nove tehnologije prouavajuiskljuivo u svjetlu takozvanih "otvorenih" i "zatvorenih" dru-tava i razvoja demokracije.</p><p>Jednom alati koji su primarno trebali samo omoguiti ka-nal komunikacije sa zamiljenim publikama, tehnologije sedanas vie nego ikad istiu kao kljune determinante ne samologike proizvodnje nego i gramatike artikulacije ne vie elek-tronikih televizijskih ili radijskih, ve digitalnih vijesti, to jesamo produbljivalo ono to se percipira kao jaz izmeu novihi klasinih medija.2 Bilo bi kratkovidno reducirati nau raspra-vu na crno-bijelu podjelu izmeu sadrajne i tehnoloke ori-jentiranosti medijskih kompanija. Smatramo da emo samokritikom analizom novih proizvodnih i korisnikih procesamoi ponuditi preciznije vienje novih trendova, koje nasto-ji osigurati odriv vidik prema budunosti. Debate u kojimaprepoznajemo trendove koje ovdje elimo istaknuti nisu po-sve nove (O'Sullivan i sur., 2003., 225-226), ali ih nadmaujuposljedice s kojima se suoavamo u praksi. Takozvani "neofili"i "kulturalni pesimisti" (Curran i Seaton, 2003.) ve skoro dvadesetljea istiu osobite prednosti i mane. "Neofili" slave rastbroja kanala i time osiguran vei izbor izvora informacija, s je-dne, i veu interaktivnost i individualizaciju medijske potro-ake kulture, s druge strane (O'Sullivan i sur., 2003., 226). "Kul-turalni pesimisti" pak zabrinuti su zbog pretjerane komerci-jalizacije, koja demokratsku ulogu medija podinjava neko-licini medijskih giganata i pritom iz svojih sadraja nunoizostavlja manjine s malom kupovnom moi, pa u kreiranjuprograma javni interes pretpostavlja komercijalnome (O'Sulli-van i sur., 2003., 226). Stvarna dinamika novih tendencija ko-jima svjedoimo i u redakcijama vijesti i u akademskih raspra-vama nadilazi barijere spomenutih podjela i pronalazi se najo nedovoljno prepoznatom teritoriju informacijskog realizma,koji pretpostavlja dugotrajan proces u kojem se ne odvija za-mjena jedne tehnologije drugom i u kojem jedan determi-nizam ne zamjenjuje drugi, a novi mediji ne iskljuuju stare,nego u tom procesu digitalizacije medija jedni na druge ne-upitno utjeu (Jenkins, 2006., 1-24). Kao to je pretkazao Ithi-el de Sola Pool, nalazimo se u razdoblju medijskih promjena,jo uvijek nejasnih putokaza i nepredvidljivih ishoda (Pool,1983., 53-54).937</p><p>DRU[. ISTRA@. ZAGREBGOD. 18 (2009),BR. 6 (104),STR. 935-956</p><p>KRAJINA, Z., PERIIN, T.:DIGITALNE VIJESTI...</p></li><li><p>Veina dosadanjih teorijskih rasprava3 bavila se novimmedijima kao kulturolokom formom, no gotovo ni jedna senije uhvatila ukotac s promjenama koje se zbivaju na poljuinformativne djelatnosti, ime je upotreba novih medija u iz-vjetavanju kao poluga promjena samog izvjetavanja ostalaneprepoznata.</p><p>DIGITALNA (R)EVOLUCIJADigitalna tehnologija i internet izazvali su goleme promjeneu komunikacijama i drutvu u vrlo kratkom vremenu, ali i ras-plamsale glasne, a esto i neproduktivne, rasprave. Politikim,kulturnim, ekonomskim i medijskim diskursima posljednjihgodina dominira izraz "informacijsko drutvo" (information so-ciety), koji kao sredinju polugu ivota i razvoja drutva istieumreenost, razmjenu i rast kreativnih industrija, poput me-dija, pa se iz toga razvijaju inaice "drutvo znanja", "digital-no drutvo", "e-drutvo", odnosno "kreativno drutvo", poni-kle iz Bellova (1973.) "postindustrijskoga drutva", odnosno"postfordistikoga" drutva, koje se temelji ne vie na robi, ne-go na uslugama (Garnham, 2005., 287). Informacija, kao te-meljna valuta uspjeha nove tehnologije i napretka demokracije,pojavljuje se u sri spojeva urednika u medijskoj kui, dislo-ciranoga novinara "na terenu", aktivnog korisnika u stalnompokretu i digitalnoga suelja za prikupljanje, obradbu, disemi-naciju i arhiviranje informativnih sadraja. Tako, prihvaa-njem stvarnosti kao dominantno "informacijski ureene", e-limo otvoriti prostor za razumijevanje brzih promjena.</p><p>Dananji generalni direktor Microsofta Anthony Ballmeru svojim javnim nastupima propagira tezu da je razvoj teh-nologije proao kroz etiri revolucionarne faze te kako sadatraje peta, tehnoloka, revolucija (Petri, 2008.). U dananjevrijeme, tvrdi Ballmer, ovjek vie ne mora razumjeti tehno-logiju nego tehnologija ovjeka. Ako se moe i kritiki prila-ziti Ballmerovim tezama, jer u konanici on je ipak prodavasoftwarea, zanimljivo je da se neovisno o Ballmerovoj teorijitehnoloke revolucije pojavila i vrlo slina teorija koju iznosisociolog Clay Shirky. U knjizi "Here comes everybody: ThePower of Organizing without Organizations", Shirky (2008.)govori o tome to se dogaa kada se ljudima da orue dauine stvari bez postojanja dosadanje drutvene organizacij-ske strukture. Internet se pritom pojavljuje samo kao jedanod komunikacijskih medija. Najprikladniji modusi komunici-ranja nekada su proizlazili iz samih drutvenih odnosa, dokje danas, kako tvrdi Shirky, obrnuto: odnose formiraju komu-nikacijski kanali, koje uvelike odreuje upravo "nova tehno-logija" (u Petri, 2008.).</p><p>Kako u svojim javnim istupima esto istie Shirky, sudio-nici smo pete komunikacijske revolucije (u Petri, 2008.). Prva938</p><p>DRU[. ISTRA@. ZAGREBGOD. 18 (2009),BR. 6 (104),STR. 935-956</p><p>KRAJINA, Z., PERIIN, T.:DIGITALNE VIJESTI...</p></li><li><p>komunikacijska revolucija nastala je pojavom i irenjem tiska-nih medija. Druga revolucija dogodila se pojavom telefona itelegrafa. Trea komunikacijska revolucija posljedica je izumakoji su omoguili snimanje slika, zvuka, pokretnih slika (film).etvrta komunikacijska revolucija proizala je iz nastanka te-levizije, kojom je omogueno da se zvuk i slika prenose izrav-no (Shirky, 2008.).</p><p>Komunicirajui telefonom, korisnici su u dvosmjernoj ko-munikaciji (jedan s drugim), dok su, kada je rije o novinama,a kasnije radiju i televiziji, korisnici u jednosmjernoj komu-nikaciji (jedan : mnogi) (Shirky, 2008., 87). Dvosmjerna komuni-kacija telefonom ili telegrafom po svojoj prirodi (point-to-point)nije vodila u stvaranje grupe ili drutva sa zajednikim karak-teristikama. Za razliku od telefona, tisak, radio i televizija stvo-rili su svoje grupe itatelja, sluatelja ili gledatelja, ali kroz je-dnosmjernu komunikaciju (Shirky, 2008., 90-95). Tek sada, upetoj komunikacijskoj revoluciji, internet je svoje korisnikepretvorio u drutvo, grupu, zajednicu, ostvarujui to istodob-no u dvosmjernoj komunikaciji, postiui vie nego i u jednojrevoluciji prije (Petri, 2008.). Hrvatski srednjokolci koji suorganizirali prosvjed protiv loe provedbe dravne mature utravnju 2008. nisu fiziki prisustvovali dogovaranju akcije,nego su prosvjed organizirali e-mailom, chatom i Facebookom.</p><p>Znanstvena istraivanja tih kulturolokih procesa suoa-vaju se s mnogo kompleksnijim odnosima kada je u pitanjupolje kojemu digitalne tehnologije slue kao osnovni radnialat u obavljanju visokoodgovorne drutvene funkcije in-formiranja javnosti. Neka istraivanja (Hemmingway, 2005.)provedena u televizijskim redakcijama pokazuju da, iako dopromjena u radnim odnosima i anrovskim usmjerenjimainformativnih emisija neupitno dolazi, njih ne moe uvjeto-vati iskljuivo prikljuenje nove tehnologije, nego nain nje-zine primjene. Kako je uoila Hemingway (2005.), na stvarnepromjene u radu ne samo utjeu nego njima i upravljaju upra-vo sami zaposlenici upotrebom tehnologije.</p><p>Primjer koji ilustrira promjene jest novonastala funkcijavideonovinara. U digitalnoj proizvodnji vijesti mnogi se poslo-vi temelje na objedinjavanju raznih funkcija ("multiskilling"),to je dovelo do toga da su mnoge televizijske kue uvele video-novinare,4 kojima je posao objedinio novinarske zadae i za-dae cjelokupnih "ENG" ekipa i montaera. Poto je proveoistraivanje u kojem su upravo gledatelji pokazali da im se vi-e sviaju prie koje su snimili i montirali videonovinari, jersu, za razliku od tipinih televizijskih izvjetaja, bile kreativ-nije i imale osobniji pristup, BBC je videonovinare poeo u-voditi u svoje regionalne centre (Hemmingway, 2005., 11-12).BBC je 2001. ponudio viegodinji ugovor Rosenblumu dapripremi oko 6 tisua zaposlenika za nadolazee promjene. U939</p><p>DRU[. ISTRA@. ZAGREBGOD. 18 (2009),BR. 6 (104),STR. 935-956</p><p>KRAJINA, Z., PERIIN, T.:DIGITALNE VIJESTI...</p></li><li><p>pilot-projekt "personal digital production", gdje jedan televi-zijski PDP-zaposlenik (ne vie "novinar"!) zamjenjuje cijelu e-kipu zaposlenika dosad razdvojenih funkcija, ukljueni su bi-li i dotadanji snimatelji, montaeri, realizatori i asistenti (Hem-mingway, 2005., 11-12). Dok se neko provodilo 2 sata na sni-manju te sat i pol u montai, rad videonovinara podrazumi-jevao je mnogo vie vremena provedenog na jednoj prii (Hem-mingway, 2005., 13-14) te vie vremena u pripremi i istrai-vanju. Rezultat je bio bolja novinarska kvaliteta prie i manjitrokovi proizvodnje. Mnogo vie lanova redakcije bilo jerasporeeno na terenu, a manje ih je ostajalo u samoj redak-ciji i studiju. Meutim, problemi su poeli kada su BBC-ijeviurednici pokuali itavu proizvodnju veernjih vijesti preba-citi na videonovinare, zbog ega su vijesti obilovale reportaa-ma i fierima, a nedostajale su saete vijesti i izvjetaji odnevnim dogaajima. Pojavilo se pitanje "to je ovdje vijest?",pa ak i strah od neispunjavanja javne funkcije (Hemmingway,2005., 23).</p><p>Iako je poniklo iz televizije, videonovinarstvo doivljavaprocvat, ali na potpuno drugaiji nain i u online novinar-stvu. Web-portali i novinske kue svoje novinare i fotografeopremaju videokamerama i zahtijevaju da, osim teksta i foto-grafija, donose i videosnimke. U posljednje vrijeme novinskekue, u strahu od gubitka publike pred atraktivnim novimmedijima i televizijskim kuama, od svojih kolumnista traeda pred kamerom izloe saetak svoga teksta.5 Pred urednici-ma vodeih tiskovnih kompanija koje same sebe poinju na-zivati medijskim tvrtkama namee se pitanje: znai li prihva-anje videa kao izraza ujedno i preuzimanje televizijskih formiili je na djelu posve nova novinarska gramatika?</p><p>ini se da novi mediji omoguuju razvoj novih oblika iz-raavanja. Televizijska kua ije ime u proteklih nekoliko deset-lj...</p></li></ul>