METAFORA – Prezent_presjek

  • Published on
    12-Oct-2015

  • View
    48

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

metaphor - presentation

Transcript

  • METAFORA FILOZOFSKI ASPEKTI

    Izborni kolegij, zimski semestar ak god. 2012./2013., 4 sata tjedno: 2P/2S, 5 ects.

    Doc. dr. sc. Ante Peria, Odsjek za hrvatski jezik i knjievnost

  • Definicija metafore

    Metafora je prijenos naziva s predmeta koji oznaava na neki drugi, i to ili s roda na vrstu, ili s vrste na rod, ili s vrste na vrstu, ili po analogiji. (Aristotel, Poetika, 1457, b8-9)

  • - iroka definicija, koja odgovara dananjem pojmu stilske figure (ukljuuje i metonimiju i sinegdohu)

    Dananjem pojmu metafore u uem smislu od ove definicije odgovara samo ovo posljednje (4.)

    (Aristotel je smatra najvanijom.)

    Analogija - proporcionalnost:

    Kao to se starost odnosi prema ivotu, tako se veer odnosi prema danu. Onda se, dakle, veer naziva 'starost dana' a starost 'veer ivota'. Ili: Dioniz : aa = Ares : tit

    - Tvoriti dobre metafore (vidjeti slinost izmeu neslinih stvari) jest intelektualno umijee, talent (dar), ingenium (genijalnost)

  • Latinski autori translatio. CICERON grku rije prevodi 'similitudo' i prema Retorici metaforu definira: Similitudinisest ad verbum unum contracta brevitas (Ona je usporedba zbijena u jednu jedinu rije).

    QUINTILIAN (1.st., antiki retoriar).

    - Vidi univerzalno znaenje fenomena m.: paene iam quidquidloquimur figura est (gotovo sve, to govorimo, jest slikovito).

    - Za metaforu u uem smislu primjer lava ini kolskim primjerom i definira: In totum autem m. brevior est similitudo (U cjelini metafora je zapravo skraena usporedba).

    G. Vico (1668-1744.) Generalmente la M. fa il maggiorcorpo delle lingue appo tutte le nazioni.

  • Funkcija metafore

    1) Ukras stilska figura koja slui kao ukras (pjesnikog/retorikog) govora, tj. ona je neto akcidentalno u jeziku, luksuz bez ega se moe!

    2) Katahreza nunost kad u jeziku ne postoji rije za neki fenomen; leksika/semantika rupa. (npr. sijanje Sunce, Aristotel; noga stola, list papira, list pile, grlo boce, zubi pile, ue rijeke, glava/-ica kupusa)

  • ANALOGIJA, Aristotel

    1) a. proportionalitatis (B : A = D : C)

    2) a. proportionis (attributionis) (B, C, D : A)

  • Analogija prema razmjernosti (a. proportionalitatis)

    O analognom govorim onda kad se drugo prema prvome odnosi jednako kao etvrto prema treemu; onda se umjesto drugoga kae etvrto ili umjesto etvrtoga drugo. I prigodimice se (izriito) dodaje za to je to postavljeno i na to se odnosi. (Aristotel)

    - Proporcija u matematikom smislu (b:a = d:c).

    Pomou takve proporcije mogu se meusobno usporeivati stvari i nazivati ih se kata to analogon koje po svojoj biti nemaju nita zajedniko (usp. sijati, Sunce , - Aristotel).

    - Ona omoguava usporedbu odnosa ovdje i tamo. Aristotel : Mislim time, na primjer, da se jednako odnosi aa (b) prema Dionisu (a) kao tit (d) prema Aresu (c); stoga e pjesnik nazvati au (b) titom (d) Dionizovim i tit (d) aom (b) Aresovom. Ili isto tako kao to se starost odnosi prema ivotu tako se veer odnosi prema danu; stoga e pjesnik nazvati veer starou dana ili (onako kao Empedoklo), a starost veeri ivota ili zapadom (zalazom) ivota

  • Analogija po slinosti (a. attributionis)

    Rasprava o kategorijama

    - homonyma/equivoce (npr. kosa),

    - synonyma/univoce (npr. ovjek, ivo bie),

    - paronyma/=analogno (zdrav // - uzrono; razliite veliine razliito se odnose prema neemu zajednikom/unum)

    Ako se u analogia proportionalitatis a odnosi prema b kao to se c odnosi prema d (a:b = c:d), onda se u analogiaattributionis b i c i d na razliite naine odnose prema a, za koje se sve ono (a) onda moe zajedniki rei (a i b i c : a).

  • Metaforika struktura jezika i miljenja

    1) bitak bitak-za-nas(prijelaz)

    2) bitak-za-nas jezik u cjelini

    3) pojedinane metafore

  • Friedrich Nietzsche (1844-1900.)

    - u godinama od 1869-1874. N. dri predavanja o antikoj retorici i literaturi.

    ZS 1872/73. Prikaz antike retorike - Sredinje misli N. preuzima (djelomino doslovno) iz raznih

    izvora, meu ostalim iz: Gustav Gerber, Die sprache als Kunst1871.

    Tropoloki izvor jezika: Sve rijei od poetka po sebi su tropi (pjesnike slike) s

    obzirom na svoje znaenje. (II.4, 426) Strogo razlikovanje izmeu doslovnog, obinog naina

    govora s jedne strane i prenesenog, figurativnog naina govora s druge strane, vie nije mogue.

  • O istini i lai u izvanmoralnom smislu (1873.)

    Metaforiki izvor jezika

    ivani podraaj najprije preveden u sliku! Prva metafora. Slika ponovno preoblikovana u glasu! Druga metafora. I svaki put potpuno preskakanje sfere, ravno posred posve druge i nove. (WL 879; str. 11. hrv. izd.)

    - Nastanak jezika nije neki proces usmjeren na spoznaju zbilje, nego potpuno preskakanja raznih psiho-fizikih podruja. Istodobno pojam metafore istie fundamentalni jezini karakter ovih procesa.

    Nastanak pojmova (trea metafora)

    - Rije ne slui kao znak za prisjeanje za neki individualni pra-doivljaj (usp. Herder), nego time odmah postaje pojam tako da mora biti prikladna za bezbrojne vie ili manje slino, tj. strogo uzeto nikada jednake sluajeve. Svaki pojam nastaje ujednaenjem nejednakog. ( str. 11. hrv. izd.)

    - Ovo postavljenja je aktivni, nasilni proces.

    - Priroda ne poznaje pojmove ili rodove; ona je za nas nedostupni i neodredivi X (12 hrv. izd.)

    . to je dakle istina?

    Pokretna vojska metafora, metonimija, antropomorfizma. Ukratko: zbroj ljudskih odnosa, koji bivaju poetski i retoriki stupnjevani, prevedeni, ukraeni, te se nakon duge uporabe narodu ine vrstima, kanoninnima i obvezatnima. Istine su iluzije za koje se zaboravilo da su to, metafore koje su postale istroene i osjetilno slabe, kovanice koje su izgubile sliku na sebi te sad u obzir dolaze samo kao kovina, a ne vie kao kovanice. (880f, str. 12 hr.izd.) - usp. Derrida

  • Uzroci nastanka metafore (Stama)

    1. Nepostojanje imena za novonastali objekt

    2. Antropomorfno poimanje zbilje

    3. Afektivno bojenje doivljaja svijeta

    4. Sinestetiko poimanje zbilje (intersenzornapercepcija: gorka istina)

    5. Tabuiranje (pogibeljnih) sila

    6. Nemogunost izdravanja u racionalnom diskursu

  • Paradigme metafora

    Supstitucijska teorija

    Komparacijska teorija

    Interakcijska teorija

    Konceptualna teorija (kognitivna t.)

  • Supstitucijska t.

    Teorija zamjene ili supstitucije smatra da se metaforiki izraz rabi umjesto kakvog doslovnog izraza. (In absentia)

    Razlozi:

    1) katahreza, - kad u dotinom jeziku ne postoji doslovna jednakovrijednica (Aristotel: sijanje, itd.)

    2) stilistiki razlozi (ukras, retorika)

  • Komparacijska/poredbena t.

    Aristotel, Ciceron, Quintilian (brevior similitudo)

    Metafora se sastoji u prikazu podrazumijevane analogije (a.proportionalitatis/prema razmjernosti) ili slinosti (a. attributionis), tj. kad se usporeuju dva prisutna objekta (in praesentia)

  • Interakcijska t. (Richards/Black)

    - kreativno meudjelovanje dviju znaenjskih sfera

    Jedna sfera djeluje na drugu.

    Okvir (frame) i arite (focus)

    Kritika: Naa se misao o lavu ne mijenja time to hrabra ovjeka nazovemo lavom. Vrijedi samo obratno: usporedbom s lavom mijenja se naa predodba o pomiljenu hrabru ovjeku.

  • Konceptualna teorija metaforeGeorge Lakoff (lingvist) i Mark Johnson (filozof )

    Metaphors we live by, Chicago, 1980.

    Na konceptualni/pojmovni sustav, prema kojemu i mislimo i djelujemo, u svojoj jezgri je bitno metaforian. (L/J 11)

    Kognitivna motiviranost metaforikih prijenosa: projekcija zamisli neke poznate ishodine sheme na manje poznatu ciljnu shemu.

    Ciljna je domena (target domain) u pravilu podruje apstraktnih i sloenijih stanja tvari, dok je ishodina domena (source domain) iz podruja konkretnog ivotnog iskustva)

    Prenoenje iz nekog dobro poznatog podruja (izvorina domena/sourcedomain) na manje poznato podruje (ciljnu domenu/target domain)

    Npr. starohebr. nefe = krv ivot;

    iruah = vjetar duh; (usp. hrv. od disati, dah duh)

    - istie se ubikvitet, posvudanjost metafora

  • Povezivanje dvaju koncepata/opih pojmova/univerzalije (tipovi tokeni)

    L/J metaforu istrauju iz perspektive koncepta, miljenja, razumijevanja i kognicije. Glavni zahtjev koji ovdje postavljamo jest da metafora nije samo stvar jezika, tj. stvar pukih rijei. (L/J 6)

    Metafora nije samo dekorativna stilska figura, tj. derivat jezika, nego temelj naeg jezika, tj. jezik je u cjelini metaforiki:Metafora nije samo u ovim rijeima koje rabimo ona je u itavom naem konceptu argumentacije. Jezik argumentacije nije poetiki, fantastian ili retorian, on je doslovan. O argumentima govori na taj nain zato to ih tako zamiljamo i djelujemo u skladu s nainom kako zamiljamo stvari. (L/J 5)

    (- usp. Wittgenstein: Nae je miljenje i djelovanje snano obiljeeno slikama. Stjecanje jezika odvija se paralelno sa stjecanjem neke odreene, neupitne slike svijeta. Naa percepcija svijeta oko nas obiljeena je slikama koje rabimo. -vidjeti kao i djelovati)

  • Npr. konceptualna metafora

    VRIJEME JE NOVAC manifestira se u konkretnim izriajima poput:

    1. Troi moje vrijeme.

    2. Vrijedni razgovori

    3. Ne rasporeuje dobro svoje vrijeme.

    4. Ovaj lanak stajao/kotao me dva sata rada.

    5. Mogu vam naalost dati samo 10 minuta.

    6. On je u mene investirao tako puno vremena.

    7. Ovim alatom utedjet ete barem dva sata.

    8. Izgubio sam puno vremena, kad sam bio bolestan.

    9. Zahvaljujem da ste uzeli malo vremena za posjetu.

    10.Ovih par minuta poklonit emo studentima.

  • Bazini koncepti i orijentacijske metafore