Metodika glazbene kulture

  • Published on
    20-Oct-2015

  • View
    392

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

glk

Transcript

<ul><li><p>METODIKA NASTAVE GLAZBENE KULTURE 1 - za prvi kolokvij Tomislav Ko&Acirc;&#154;ta, prof. </p><p>Glazbeni oblici </p><p>Motiv, fraza, re!enica&Acirc;&#133; </p><p>(metodika nastave glazbene kulture I) </p><p>2 </p><p>3 </p><p>Glazbeni oblici </p><p>l Glazbeni oblik predstavlja &Acirc;&#147;vremensku strukturu glazbenog djela&Acirc;&#148; </p><p>l U povijesti glazbenih oblika spominje se 4 najva&Acirc;&#158;nija glazbena elementa (koji se javljaju u nastavnom programu Glazbene kulture za ni&Acirc;&#158;e razrede osnovne &Acirc;&#154;kole) </p><p>1. motiv </p><p> MOTIV je najmanja tematska (ritamsko-melodijska) izrazita cjelina koja se mo&Acirc;&#158;e izdvojiti iz svoje okoline </p><p>2. fraza </p><p> FRAZA je najmanja metri!ki odre"ena formalna cjelina </p><p> - Od !ega se sastoji FRAZA? </p></li><li><p>3. glazbena reenica </p><p> RE#ENICA je glazbena misao zaokru&Acirc;&#158;ena harmonijskim zavr&Acirc;&#154;etkom (kadencom). </p><p> - Od !ega se sastoji mala glazbena re!enica? </p><p>l Postoji i velika glazbena re!enica koja se sastoji od 8 taktova! </p><p> l &Acirc;&#138;to se doga"a kada po!etnoj glazbenoj re!enici dodamo nastavak? l Usporedi prvu i drugu glazbenu re!enicu$ </p><p>9 </p><p>l &Acirc;&#138;to se doga"a kada po!etnoj glazbenoj re!enici pridodamo jo&Acirc;&#154; jednu? </p><p>l Koliko su sli!ne ili razli!ite ove dvije gl. re!enice? </p><p>4. period </p><p>l PERIOD je cjelina sastavljena od dvije glazbene re!enice, sadr&Acirc;&#158;ajno srodne, a harmonijski me"usobno ovisne. </p><p>l Prva re!enica zavr&Acirc;&#154;ava manje uvjerljivom kadencom, a druga potpunom kadencom na tonici. </p><p>l Mali period ima 8 taktova (2 male re!enice), a veliki 16 taktova (2 velike re!enice) </p><p>l Period = dvije male uzajamno ovisne glazbene re!enice. Odnose se jedna prema drugoj kao pitanje i odgovor. </p><p>l tabela 1: MALA GLAZBENA PERIODA </p><p>1. re!enica 4 takta </p><p>Pitanje? </p><p>2. re!enica 4 takta </p><p>Odgovor. </p><p>12 </p></li><li><p>l Velika perioda se sastoji od dvije re!enice po 8 taktova </p><p>l tabela 2: VELIKA GLAZBENA PERIODA </p><p>1. re!enica 8 taktova Pitanje? </p><p>2. re!enica 8 taktova Odgovor. </p><p>13 </p><p>l Analizirat %emo drugi dio pjesme: </p><p>l Od koliko glazbenih re!enica se sastoji drugi dio pjesme? </p><p>l Sad analizirajmo cijelu pjesmu! </p><p>14 </p><p>l Na koliko djelova mo&Acirc;&#158;emo podijeliti ovu pjesmu? </p><p>l Od !ega se sastoji svaki dio? </p><p>l Prvi dio imenovat %emo: &Acirc;&#145;A&Acirc;&#146; l Drugi dio kao &Acirc;&#145;B&Acirc;&#146; l Ovo je dvodjelna pjesma sa shemom AB </p><p>15 </p><p>dvodjelna pjesma </p><p>l Dvodijelna pjesma je glazbeni oblik sastavljen od dva perioda ili od dva dijela koja po veli!ini odgovaraju periodima. </p><p>l Mala dvodjelna pjesma ima dva puta po osam, dok se velika dvodijelna pjesma sastoji od dva puta po &Acirc;&#154;esnaest taktova. </p><p>l Osnovni oblik dvodijelne pjesme ima shemu AB l Shema prijelaznog oblika izme"u dvodijelne i </p><p>trodijelne pjesme je aa ba </p><p>l TRODIJELNA PJESMA je glazbeni oblik sastavljen od tri dijela (A B A ili A B C ) l Mala trodijelna pjesma sadr&Acirc;&#158;i tri puta po osam </p><p>taktova, a velika tri puta po 16 </p><p>Zakljuak </p><p>l Najjednostavniji oblik glazbenog djela zove se pjesma . </p><p>l Temeljni principi gradnje unutra&Acirc;&#154;nje strukture oblika su: ponavljanje i kontrast . </p><p>l Klju!ni pojmovi: motiv, fraza, re!enica i period, dvodjelnu i trodjelna pjesmu. </p><p>18 </p></li><li><p>III. godina, (V. semestar ) - razredna nastava </p><p>} Uvod u nastavu glazbene kulture, } Zadaci i metode u nastavi glazbene kulture, } Uvod u metodiku nastave glazbene kulture </p><p> } Obrade pjesama iz aktualnih ud&Acirc;&#158;benika za </p><p>prva tri razreda O&Acirc;&#138;, } Poseban naglasak na analizi glazbenih oblika </p><p>pjesama. </p><p>} Rojko P. (2004): Metodika glazbene nastave, praksa I. dio, ITG, Zagreb. </p><p>} Njiri! N. (2001): Put do glazbe, &Acirc;&#138;kolska knjiga, Zagreb. </p><p>} Nova"i! S, i drugi (1990): Glazbena kultura u prvom, drugom i tre!em razredu osnovne &Acirc;&#154;kole, &Acirc;&#138;kolska knjiga, Zagreb. </p><p>} Brdari! R. (1986): Pripremanje nastavnika za nastavu glazbene kulture, &Acirc;&#138;kolska knjiga, Zagreb. </p><p>} Bilo koja &Acirc;&#145;Teorija glazbe&Acirc;&#146; (Zavr&Acirc;&#154;ki, Toma&Acirc;&#154;i!&Acirc;&#133;) </p><p>} ODOBRENI UD&Acirc;&#142;BENICI ZA UPORABU U NASTAVI GLAZBENE KULTURE  Atanasov Piljek D. (2007): Moja glazba 1, 2 i 3. ud&Acirc;&#158;benik </p><p>i priru"nik za glazbenu kulturu u 1, 2 i 3 razredu osnovne &Acirc;&#154;kole, Alfa, Zagreb. </p><p> Stani&Acirc;&#154;i! A., Jandra&Acirc;&#154;ek V. (2007): Razigrani zvuci 1, 2 i 3. ud&Acirc;&#158;benik i priru"nik glazbene kulture za 1, 2 i 3 razred osnovne &Acirc;&#154;kole, &Acirc;&#138;kolska knjiga, Zagreb. </p><p> Ivanovi! M., Tav"ar A. (2007): Glazbena &Acirc;&#154;krinjica I, II i III: ud&Acirc;&#158;benik glazbene kulture s dva CD -a za 1, 2, i 3 razred osnovne &Acirc;&#154;kole, Profil International, Zagreb. </p><p> &Acirc;&#142;u&Acirc;&#158;i! M., Kova"i!, D. (2007): Glazbene "arolije 1, 2 i 3, ud&Acirc;&#158;benik glazbene kulture s 3 CD -a za 1, 2 i 3 razred osnovne &Acirc;&#154;kole, Profil International, Zagreb. </p><p>} STRU#NI #ASOPISI  &Acirc;&#138;kolski vjesnik, #asopis za pedago&Acirc;&#154;ka i &Acirc;&#154;kolska </p><p>pitanja.  Theoria. Glasilo Hrvatskog dru&Acirc;&#154;tva glazbenih </p><p>teoreti"ara. Od 1999.  Tonovi. #asopis glazbenih i plesnih pedagoga, od </p><p>1984.  Magistra Iadertina, Zbornik odjela za izobrazbu </p><p>u"itelja i odgojitelja, Sveu"ili&Acirc;&#154;te u Zadru.  Ostali stru"ni "asopisi koji se bave pedago&Acirc;&#154;kim </p><p>pitanjima... </p><p>} Nastavni plan i program: HNOS, 2006, MZO&Acirc;&#138;, Zagreb </p><p>} Kako je glazba vrlo zna"ajan dio ljudske kulture, ona mora imati svoje mjesto u op!em odgoju i obrazovanju. </p><p>} #ovjekova potreba za glazbom ne mo&Acirc;&#158;e se zanemariti. </p><p>} Umjetnosti (pa s njom i glazba) je prije svega aktivnosti &Acirc;&#150; stvarala"ka aktivnosti. </p></li><li><p>} Nastavu glazbe pro&Acirc;&#158;imaju dva temeljna na"ela: </p><p> Psiholo&Acirc;&#154; ko &Acirc;&#150; ono uzima u obzir "injenicu da u"enici u principu vole glazbu i da se njome &Acirc;&#158;ele aktivno baviti (pjevati, svirati). &Acirc;&#138;kola nije samo mjesto i vrijeme pripreme za &Acirc;&#158;ivot &Acirc;&#150; ona i je dio &Acirc;&#158;ivota. </p><p> Ku lturno- estetsko &Acirc;&#150; koje proizlazi od toga da nastava glazbe mora u"enika pripremati za &Acirc;&#158;ivot, tj. osposobljavati ga da ve! za vrijeme, ali i nakon &Acirc;&#154;kole bude kompetentan korisnik glazbene kulture. </p><p>} Glazba je u ni&Acirc;&#158;im razredima osnovne &Acirc;&#154;kole idealno podru"je za sna&Acirc;&#158;no poticanje pozitivnih emocija, osje!aja pripadnosti, zajedni&Acirc;&#154;tva i sno&Acirc;&#154;ljivosti. Ona mo&Acirc;&#158;e dati sna&Acirc;&#158;an doprinos rastu!oj potrebi poticanja i izgradnje kulture nenasilja me$u &Acirc;&#154;kolskom djecom. </p><p>} Djeca u razrednoj nastavi neka pjevaju, neka slu&Acirc;&#154;aju odabranu glazbu i neka se igraju (ritmiziraju, ple&Acirc;&#154;u, kre!u se na glazbu, improviziraju, sviraju i sl.). </p><p>} Nastava glazbene kulture nu&Acirc;&#158;no u sredi&Acirc;&#154;te pozornosti stavlja u"enikovu glazbenu aktivnost.  U "inu pjevanja, sviranja i slu&Acirc;&#154;anja, na samom mjestu, </p><p>do&Acirc;&#158;ivljava se i u"i glazba, oboga!uje se u"eniko v osje!ajni svijet i izo&Acirc;&#154;t rava njegov umjetni"ki senzibilitet. </p><p>} U"inak toga nije mogu!e koli"inski odrediti. Ta se "injenica izravno odra&Acirc;&#158;ava i na ocjenjivanje utoliko &Acirc;&#154;to  u"itelj mora, osim pokazanoga (npr. znanje pjesme), </p><p>uzeti u obzir i skrivene u"inke nastave glazbe (npr. promijenjeni odnos prema predmetu, odnosno glazbi), kao &Acirc;&#154;to mora voditi ra"una o glazbenim sposobnostima u"enika. </p><p>} Program nastave glazbene kulture u p rva t r i razreda osnovne &Acirc;&#154;kole temelji se na sljede!im glazbenim podru"jima:  pjevanje,  sviranje,  slu&Acirc;&#154;anje glazbe i  elementi glazbene kreativnosti. </p><p>} Nastavno podru"je pjevanja razvija osje!aj to"ne intonacije i ritma, glazbeno pam!enje i samopouzdanje &Acirc;&#150; podrazumijeva i kontinuirano izvo$enje pjesama. </p><p>} Pjesme se u"e po sluhu, neke pjesme mogu se iskoristiti za uvje&Acirc;&#158;bavanje intonacije dura i mola &Acirc;&#150; pjevanjem solmizacijom.  Nau"ene pjesme pjevati tako da se gledaju note, radi </p><p>povezivanja notne slike s kretanjem melodije.  Treba posti!i lijepo, izra&Acirc;&#158;ajno pjevanje, jasan izgovor i </p><p>razumijevanje teksta, te ostvariti primjerenu glazbenu interpretaciju. </p><p>} Nastavno podru"je sviranja razvija osje!aj ritma, metra, precizne koordinacije i suradnje </p></li><li><p>} Nastavno podru"je slu&Acirc;&#154;anja glazbe razvija sposobnost slu&Acirc;&#154;ne koncentracije, specifikacije sluha (mogu!nost prepoznavanja zvukova i boja razli"itih glasova i glazbala), analize odslu&Acirc;&#154;anog djela i uspostavlja osnovne estetske kriterije vrednovanja glazbe. </p><p>} Skladbe se slu&Acirc;&#154;aju postupkom aktivnoga slu&Acirc;&#154;anja u kojem u"enici prate oblikovne elemente, kretanje teme (melodije), ritam, tempo, dinamiku i druge glazbene zna"ajke. </p><p>} Glazbala se upoznaju na temelju slu&Acirc;&#154;anja odgovaraju!ih glazbenih primjera. </p><p>} Nastavno podru"je glazbene kreativnosti izo&Acirc;&#154;trava pojedine glazbene sposobnosti (intonacija, ritam), razvija senzibilitet za glazbu, poti"e ma&Acirc;&#154;tovitost glazbenog izraza i samopouzdanje pri izno&Acirc;&#154;enju novih ideja. </p><p>} Ci l j nastave g lazbe u op! eobrazovnoj &Acirc;&#154; kol i je uvo$en je u " en ika u g lazbenu ku lturu - razvoj glazbenih sposobnosti u"enika, upoznavanje osnovnih elemenata glazbenog jezika, razvijanje glazbene kreativnosti, uspostavljanje i usvajanje vrijednosnih mjerila za (kriti"ko i estetsko) procjenjivanje glazbe. </p><p>} Kulturno- politi"ki cilj podrazumijeva o"uvanje glazbenog izri"aja odre$enog kraja, po&Acirc;&#154;tivanje i razumijevanje glazbe susjednih i drugih zemalja, kao i razumijevanje glazbe koja je va&Acirc;&#158;na za razvoj svjetske glazbene umjetnosti. </p><p>Ci l j l b ! b</p><p>} 1 . MATERIJALNI ZADACI:  Predstavljaju stjecanje znanja i usvajanje </p><p>"injenica.  Formulacije koje se odnose na materijalne </p><p>zadatke naj"e&Acirc;&#154;!e glase: upoznati, pokazati, ukazati, uo"iti, razumijeti, shvatiti, pou"iti, nau"iti&Acirc;&#133; </p><p>} Neki od materijalnih zadataka u prva tri razreda su:  uo"iti i slu&Acirc;&#154;no razlikovati visinu tona /vi&Acirc;&#154;i i </p><p>ni&Acirc;&#158;i ton/ i trajanje tona /du&Acirc;&#158;i i kra!i ton  slu&Acirc;&#154;no razlikovati i odrediti dinamiku </p><p>skladbe /tiho, glasno/  odrediti tempo skladbe /polagano, </p><p>umjereno, brzo&Acirc;&#133; </p><p>} 2 . FUNKCIONALNI ZADACI  Odnose se na razvijanje glazbenih sposobnosti </p><p>u"enika.  Sposobnosti u"enika dijelimo na </p><p>&Acirc;&#150; senzorne ili perceptivne sposobnosti (slu&Acirc;&#154;ne) &Acirc;&#150; izra&Acirc;&#158;ajne sposobnosti (glazbeno izra&Acirc;&#158;avanje </p><p>pjevanjem i sviranjem) &Acirc;&#150; kreativne sposobnosti &Acirc;&#150; osnose se na glazbenu </p><p>kreativnost, koja se ostvaruje kao spontano ili svjesno, produktivno glazbeno stvarala&Acirc;&#154;tvo. </p><p>&Acirc;&#150; ostale sposobnosti: intelektualne ili mentalne sposobnosti, manualne ili prakti"ne&Acirc;&#133; </p></li><li><p>} Formulacije koje se odnose na funkcionalne zadatke su: razviti, osposobiti, usavr&Acirc;&#154;iti, ja"ati, formirati, uvje&Acirc;&#158;bati, navikavati, izgra$ivati, izo&Acirc;&#154;triti, izra&Acirc;&#158;avati, misliti.. </p><p>} Neki od funkcionalnih zadataka u prva tri razreda su:  razvijati intonativne i ritamske sposobnosti,  razvijati glazbeno pam!enje,  prepoznati i slu&Acirc;&#154;no razlikovati vokalnu, </p><p>instrumentalnu i volaklo-instrumentalnu glazbu  prepoznati i slu&Acirc;&#154;no razlikovati izvodila"ki sastav </p><p>skladbe / zvuk pojedina"nih glazbala na razini prepoznavanja, </p><p> razvijati glazbeni izri"aj,  razvijati zvukovnu radoznalost i glazbenu </p><p>kreativnost, </p><p>} 3 . ODGOJNI ZADACI  Cijeli nastavni proces latentno nosi u sebi </p><p>odgojne vrijednosti, stoga je te&Acirc;&#154;ko na jednom satu istaknuti i uspje&Acirc;&#154;no realizirati neki odgojni zadatak. </p><p> Odgojni zadaci su: formiranje pozitivnih stavova, uvjerenja, opredjeljenja i pona&Acirc;&#154;anja u odnosu na prvenstveno glazbeno-estetske vrijednosti ali i neke dru&Acirc;&#154;tveno -moralne. </p><p>} Glazbeno- estetske vr i jednost i: Njegovanje glazb. ukusa koje se posti&Acirc;&#158;e kontaktom s vrijednim glazb. sadr&Acirc;&#158;ajima uz pravilan na"in pribli&Acirc;&#158;avanja glazbenih vrijednosti u"enicima. Potrebno je izbjegavati elitisti"ki stav koji mo&Acirc;&#158;e u"enike udaljiti od pravih glazbenih vrijednosti kao i podila&Acirc;&#158;enje neukusu, koje ne!e dovesti do postavljenog cilja. </p><p>} Neki od odgojnih zadataka u prva tri razreda su:  oboga!ivati emocionalni svijet i izo&Acirc;&#154;travati </p><p>umjetni"ki senzibilitet  razvijati glazbeni ukus uspostavljanjem </p><p>vrijednosnih kriterija za kriti"ko i estetski utemeljeno procjenjivanje glazbe </p><p>} Nastava glazbe mora se odvijati u ugodnom ozra"ju li&Acirc;&#154;enom svake napetosti. Ako je to ikako mogu!e, treba napustiti uobi"ajen raspored sjedenja u dvoredovima kako vi se u"ionica do&Acirc;&#158;ivjela kao slobodan prostor u kojem u"enici mogu ne samo sjediti, nego i hodati i kretati se vi&Acirc;&#154;e ili manje stilizirano (plesati, kora"ati). </p><p>} Temeljna metoda rada mora biti razgovor u"itelja s u"enicima &Acirc;&#150; pa i razgovor izme$u samih u"enika. </p><p>} Sve &Acirc;&#154;to je va&Acirc;&#158;no u"i se tu, na samom mjestu, razgovorom, ponavljanjem, vje&Acirc;&#158;banjem i koncentriranim slu&Acirc;&#154;anjem glazbe. </p></li><li><p>} Nastavna podru"ja ne smiju se promatrati i realizirati zasebno. Sve aktivnosti vode cilju koji mora biti razvoj glazbenih sposobnosti u"enika. </p><p>} Nastava glazbene kulture mora biti koncipirana na na"elima koji proizlaze iz same prirode glazbene umjetnosti. </p><p>} Ta su na"ela odre$ena faktorima glazbene produkcije, reprodukcije i recepcije. Povezuje ih kreativnost (stvarala&Acirc;&#154;tvo) kao temeljna djelatnost u umjetnosti. </p><p>PRODUKCIJA KREATIVNOSTI REPRODUKCIJA PO </p><p>KREATIVNOSTI </p><p>RECEPCIJA PO KREATIVNOSTI </p><p>(Unutarnji proces na temelju postoje!eg glazbenog djela) </p><p>GLAZBENE ZNANOSTI </p><p>(muzikologija, etnomuzikologija, estetika, izvodila"ka tehnika, teorija, glazbena pedagogija, </p><p>psihologija i sociologija, glazboterapija&Acirc;&#133; </p><p>RAZVOJ SLU&Acirc;&#138;ANJA GLAZBE </p><p>CILJ: kreativna recepcija </p><p>RAZVOJ IZVO%ENJA GLAZBE </p><p>CILJ: kreativno izvo$enje glazbe </p><p>RAZVOJ KREATIVNOSTI </p><p>1. U GLAZBI </p><p>2. PO GLAZBI </p><p>RAZVOJ GLAZBENIH ZNANJA, SPOSOBNOSTI I SPRETNOSTI </p><p>&Acirc;&#145;Svaka glazbena odgojno -obrazovna cjelina neka bude kompleksta i kreativna, to je kompozicija, "ije su stavke razli"ite aktivnosti, elementi i razli"iti sadr&Acirc;&#158;aji&Acirc;&#146; (B. Oblak) </p><p> } Sadr&Acirc;&#158;aj odre$uje na"in &Acirc;&#150; ali postoji </p><p>mogu!nosti izbora &Acirc;&#150; razli"iti na"ini rada su nastavne metode. </p><p>} &Acirc;&#138;to u"itelj/ica poznaje vi&Acirc;&#154;e metoda izbor !e biti ve"i &Acirc;&#150; nastava uspje&Acirc;&#154;nija i raznolika. </p><p>} Koristi se mnogo u okviru upoznavanja novih skladbi, slu&Acirc;&#154;anja glazbe i obrade razli"itih sadr&Acirc;&#158;aja iz podru"ja osnove glazbene pismenosti i kulture. </p><p>} Prednost &Acirc;&#150; sadr&Acirc;&#158;aji su u"enicima donekle poznati pa se dobro kombiniranim pitanjima poti!e zapa&Acirc;&#158;anje, razmi&Acirc;&#154;ljanje i zaklju"ivanje. </p></li><li><p>} Lo&Acirc;&#154;a je primjena ove metode u svrhu usvajanja verbalnih spoznaja koja se ne temelje na glazbenim sadr&Acirc;&#158;ajima (bez glazbenog do&Acirc;&#158;ivljaja). </p><p>} U"itelji se moraju pripremiti za razgovor tj. za osnovno kretanje razgovora i pojmova oko kojih !e se voditi </p><p>} Studenti u pripravama pi&Acirc;&#154;u pitanja i odgovore kako bi bilo sigurnije da !e razgovor uspjeti. </p><p>} Pogre&Acirc;&#154;ke u razgovoru izgledaju manje zna"ajne ali se osve!uju na du&Acirc;&#158;i rok </p><p>} Dugi razgovori o nekim glazbenim pojavama koje su u"enici ve! usvojili su jednostavni i "esto se doga$aju, ali su kontraproduktivni. </p><p>} Razgovore treba racionalizirati, a vi&Acirc;&#154;e vremena ostaviti za glazbene do&Acirc;&#158;ivljaje (pjevanje, sviranje, slu&Acirc;&#154;anje&Acirc;&#133;). </p><p>} Obi"no je slabo pripremljen nastavnik sklon razgovoru </p><p>} Pri razgovoru treba razgovarati sa svim u"enicima. Svako pitanje se postavlja svima. Svi moraju shvatiti &Acirc;&#154;to &Acirc;&#158;elite tim pitanjem&Acirc;&#133; </p><p>} &Acirc;&#142;urba u kojoj odgovaraju samo najbr&Acirc;&#158;i ili u kojoj se zborno odgovara vodi do sve manjeg broja suradnika. </p><p>} Ne smijete prozivati samo one za koje mislite da !e to"no odgovoriti. I neto"ni odgovori su dobrodo&Acirc;&#154;li (jer vam daju signal u "emu su pote&Acirc;&#154;ko!e) </p><p>} Odgovori u"enika su "esto onakvi kakve ne &Acirc;&#158;elimo. Treba ih prihva!ati elasti"no i ustanoviti jeli takav odgovor iz neznanja ili nesporazuma; koliko je u"enik &Acirc;&#145;na dobrom putu&Acirc;&#146;; &Acirc;&#154;to se iz odgovora mo&Acirc;&#158;e iskoristiti za nastavak razgovora&Acirc;&#133; </p><p>} Nastavnik grije&Acirc;&#154;i ako prekida u"enika i name!e mu odgovor. </p><p>} Treba pripaziti na lo&Acirc;&#154;e reakcije na odgovore. Neadekvatno reagiranje mo...</p></li></ul>