Metodika nastave geografije

  • Published on
    06-Aug-2015

  • View
    2.289

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

metodika nastave geografije, skripta

Transcript

<p>Metodika nastave evoluira u vremenu i prostoru veza obrazovanja i komunikacije - pomou znanstvenih spoznaja utjecati na stavove i ponaanja nastavnika - utjecaj na odgoj uenika</p> <p>kola u suvremenom svijetu vie nema monopol na informacije izgubila je autoritet iz ranijih vremena Promjene - odnosa kola okolina - unutranje strukture u koli - ukidanje tradicionalizma (kola dijelila diplome) - odabir zanimljivih sadraja Trai se: nova i kvalitetnija kola novi profil nastavnika nove metodike vjetine vea sposobnost komunikacije prevladavanje dualizma: odgoj i obrazovanje metodikim sadrajima ostvariti jedinstvo u koli uenik treba: - osjeati se dobro - dobivati potporu - razviti elju za uspjehom Zadatci metodike nastave davanje teorijskih spoznaja i praktinih vjebi izbjegavanje mehanikog usvajanja sadraja identificirati problem, zatim aktivno rjeavanje odgojnim djelovanjem razviti interes i motivaciju za uenje u koli bez odgovarajueg odgoja nema uspjenog obrazovnog rada</p> <p>1</p> <p>Stavovi o metodici nastave: to je samo uputnik za odgojnu praksu tj. metodika = pedagogija primijenjeno umijee i tehnika pouavanja tj. metodika = didaktika Struktura didaktike Opi dio &gt; teorijski modeli pouavanja i uenja; tj. ope zakonitosti, uvjeti i posljedice obrazovnog procesa Posebni dio: - ciljevi i zadatci obrazovanja - dinamika obrazovnog procesa - socijalni oblici i uvjeti obrazovnog procesa - komunikacijski mediji u obrazovanju - odgojno-obrazovna klima - komunikacija u obrazovnom procesu novo: didaktika e-obrazovanja Metodika nastave (specijalna didaktika): pouava zakonitosti nastave u svakom nastavnom predmetu primjenjuje ope didaktike postavke na konkretne nastavne sadraje omoguuje teorijsko rukovoenje nastavnika u praktinom radu predmet pouavanja izvire iz prakse odgoja i obrazovanja Usmjerenost didaktike ranije &gt; nastavnik i proces pouavanja</p> <p> suvremena &gt; uenik i proces uenja uspjeno pouavanje &gt; upoznati osobine uenika naine uenja prilagoditi metode pouavanja - suvremena nastava je socijalni proces sudionici: uenik, nastavnik, drugi uenici, drutvena zajednica, mediji Metodika nastave geografije prouava: 1.Obrazovnu stranu nastave (planiranje nastave, organiziranje nastave, strukturiranje gradiva, primjena metoda rada, nastavna sredstva i pomagala, primjena seminarskog rada, terenska nastava,...) 2. Odgojnu stranu nastave (odgojna naela u nastavi, odnosi nastavnik-uenik, motivacija, etinost u radu, razvoj samopouzdanja,...) 3. Funkcionalnu stranu nastave (putovi usvajanja znanja, komunikacija u nastavnom procesu, korelacija u nastavi, memoriranje gradiva,...) 2</p> <p>Razvoj metodike 17. st. Jan Amos Komensky (eka kola) - potreba suglasnosti nastave s prirodom - princip oiglednosti u nastavi a) od lakeg k teem b) od jednostavnog k sloenijem c) od bliskog k udaljenom d) od poznatog k nepoznatom 18. st. (Fr.) &gt; demokratizacija kole - sadraj nastave mora odgovarati znanosti - nastava treba omoguiti slobodan razvoj osobe 19. st.&gt; napredak znanosti i tehnologije Imanuel Kant &gt; odgoj ovjeka za savreno bieEtika Heinrich Pestalozzi, temelji metodike: oiglednost, sustavnost, postupnost Johan F. Herbart, temelji suvremene metodike Nacrti predavanja iz pedagogije - individualizacija nastave - artikulacija temeljena na 4 stupnja: jasnoa, asocijacija, sustav, metoda 20. st.&gt; novi kritiki pristup odgoju i obrazovanju John Dewey, USA, pedagog budunosti: - kritika verbalnih znanja - promocija odgoja i rada kao temelja spoznaje Suvremena kola &gt; uenik je subjekt u nastavi (misli, zakljuuje, samostalno istrauje,...) - pronai najdjelotvornije putove uenja - postii pozitivnu orijentaciju uenika prema sebi i drugima Dobar je metodiki pristup koji uspijeva: uenika zainteresirati za predmet stvara povjerenje i osjeaj osobne vrijednosti prevladava strah od neuspjeha tumai jednostavno, ne jednostrano pristupa ivotu objektivno omoguuje primjenu znanja u ivotu Struno-znanstvene osnove geografije od sredine 19. st. moderna geografija - znanost, prouavanje prostora - osnivaju se sveu. katedre geografije BRD &gt; Karl Ritter, Alexander von Humboldt fizika geografija sastavnica prirodnih znanosti antropogeografija sastavnica humanistikih znanosti</p> <p>3</p> <p>Nejedinstvo stavova o strukturi geografije kao nastavnog predmeta BRD &gt; znanost o prostornim strukturama i njihovim uzrocima</p> <p>Zalaganja geografa (u znanosti): jedinstvo: spoznajni objekt je ekosustav ovjek Zemlja (prostor) dvojnost: prirodno-znanstvena disciplina socijalno-znanstvena disciplina dvostruko-dvojni pristup: opa i regionalna fizika i socijalna Povezanost znanosti i nastave: nomotetski pristup &gt; geografske pojave i procese objanjava pomou opih naela, pravila i zakonitosti ideografski pristup &gt; koristi shemu: poloaj-granice-veliina-tlo-vode-klima-prirodni izvori-flora i fauna-stanovnitvogospodarstvo-naselja-povijest (u regionalnoj geografiji) + postignua drugih znanosti prirodnih: klimatologija, mineralogija, petrografija.. drutvenih: sociologija, antropologija, povijest,... neizostavno je: svestrano i temeljito obrazovanje uitelja interakcija znanstveno-teoretske i struno-metodike osnove odgovarajua zastupljenost: -ope-geografskih i regionalnih sadraja -sadraja pomonih znanosti -pedagoko-metodikih sadraja Svijet funkcionira pomou znanosti procesi uenja trebaju biti znanstveno usmjereni: 1) spoznaja 2) naslijeena znanja NPP trebaju biti: a) znanstveno utemeljeni b) prilagoeni uzrastu uenika c) prilagoeni trenutku vremena (ugroenost okolia, tednja prirodnih izvora, problem raspodjele dobara, mogunosti i opasnosti tehnikog napretka,..)</p> <p>4</p> <p>Geografija je stoerni predmet Budunost nastave geografije aktualan i zanimljiv predmet predmet od nacionalnog interesa (domoljublje) velike odgojne mogunosti dosadno nabrajanje injenica ugled i status uglavnom ovisi o nastavi i nastavniku tj. kriza strunjaka (dobrih nastavnika) = kriza struke dosadno nabrajanje injenicaKulturne i povijesne znanosti Ekonomske znanosti</p> <p>Kulturne i socijalne znanosti</p> <p>Trai se: uvjerljiva i dobra nastava nastava koja gleda unaprijed odgoj za mir, slobodu, humanost i zdravi ivot odgovarajue metode odgoja i obrazovanja stara je pedagoka mudrost (Pestalozzi): obrazovanje obuhvaa glavu, ruke i srce priprema za cjeloivotno obrazovanje uiti za ivot, ne samo za ocjene</p> <p>NASTAVA GEOGRAFIJE</p> <p>Prirodne znanosti</p> <p>Koncepcija (nain promatranja i tumaenja) geografije prirodnoznanstvena-kauzalna ispituje fizike zakonitosti (morfologija) znanstvenodeterministika djelovanje prirode na ovjeka (kulturu) ekoloka socioekonomski stupanj prilagoditi prirodi ekoloka ravnotea koncepcija pejzaa stvaranje kulturnog krajolika, kreator ovjek koncepcija kulturnog prostora povijesne procese tumai raspodjelom kulturnih fenomena socijalnogeografska koncepcija teite na ponaanju i djelotvornosti socijalnih skupina koncepcija ekosustava prouava modele ekosustava i pejzae put prema ekogeografiji Metodologija geografije koristi metode prirodnih i drutvenih znanosti naglasak: terensko istraivanje, anketa, kartiranje,... ranije &gt; praenje, opisi, tumaenje odnosa suvremene &gt; umjesto opisa kvantitativni prikaz i prikaz u obliku modela (disperzija, uzorci, korelacija, razredi) = kvantitativna geografija</p> <p>5</p> <p>Shematski prikaz</p> <p>Struktura suvremene geografske znanosti OPA GEOGRAFIJA FIZIKA ANTROPOGEOGRAFIJA REGIONALNA G. problemski usmjerena nauiti razumjeti regionalne cjeline</p> <p>DIDAKTIKE ODREDNICE NASTAVNOG PROGRAMA Opseg nast. programa &gt; koliina injenica i aktivnosti ili irina znanja i sposobnosti - ovisi o statusu predmeta u drutvu i dobi uenika Dubina nast. programa &gt; dubina znanja i stupanj sposobnosti primjer: znanja na razini traga, reprodukcije.... operativna sposobnost nabrajanja injenica, povezivanja,... tumaenja UGLAVNOM IH KREIRAJU SAMI NASTAVNICI!!! Redoslijed nastavnih sadraja - ovisi o tipu kole i razredu - o statusu geografske znanosti - postoji vie modela redosljeda nastavnih sadraja 1.Linijski (sukcesivni) model (V. Poljak, Didaktika, K Zgb 91. str. 37.) &gt; tematike predmeta se linijski (sukcesivno) niu jedna za drugom pri tom treba potivati: - naelo usmjerenosti prema djeci (obrada na djeci najlaki nain) - naelo znanstvene usmjerenosti (pratiti postignua znanosti) = obrazovanje za iskustvo i djelovanje primjer: orijentacija &gt; egocentrino, po stranama svijeta, mjerilo i zemljovid 2. Spiralni ili spiralno-linijski (progresivni) model rasporeda nastavnih sadraja ua spirala pri dnu = jednostavnije gradivo niih razreda ira spirala pri vrhu = po opsegu i dubini sloeniji sadraji poveava se opseg i dubina nastavnih sadraja (uzrono-posljedini odnos) 6</p> <p>3. Model koncentrinih krugova gradivo V. VIII. r. je iri koncentrini krug prirode i drutva gimnazijsko gradivo je iri koncentrini krug O primjer: Orijentacija i kartografska pismenost 1.Osnovne informacije u III. i IV. razredu (priroda i drutvo) 2.Iste teme ali na vioj razini ponovno u V., VIII. razredu i I. Gimn. V. razred: stupanjska mrea, mjesno i pojasno vrijeme, mjerilo zemljopisne karte, orijentacija VIII. razred: Osobine i vrste topografskih karata. Primjena topografskih karata na primjeru mjesta ili lokalne regije. Orijentacija i kretanje po terenu uz pomo topografske karte I. r. gimnazije: Orijentacija na horizontu Orijentacija pomou tehnikih pomagala Stupanjska mrea Lokalno i pojasno vrijeme Fizika geografija, tema: Reljef Hrvatske VIII. razred kljuni pojmovi -kr -sredogorje -poloji -rijene terase -lesne zaravni -stara i mlada gorja IV. r. Gimnazije primjena kljunih pojmova -veza geolokog sastava i morfolokih obiljeja -pleistoceno i holoceno oblikovanje -hipsometrijske znaajke reljefa RH -energija reljefa i nagib padina -morfogenetske kategorije reljefa -povezanost reljefa, gospodarstva i prostornog ureenja</p> <p>7</p> <p>CILJEVI I PSIHOLOKE PRETPOSTAVKE NASTAVE GEOGRAFIJE U HRVATSKOJ Ciljevi nastave geografije razvoj autonomne osobnosti uenika nacionalni identitet i domoljublje internacionalna solidarnost interakcija ovjeka i prostora (Zemlja) povezanost s drugima - globalizacija odgovorno ponaanje u ivotu Odnos nacionalno - svjetsko geografske posebnosti nacionalnog prostora regionalna povezanost ivot u povezanom i podijeljenom svijetu isprepletenost gospodarstva i politike posibilizam u uvjetima determinizma uloga znanosti i tehnolokog napretka susret s drugaijim krajolicima, kulturama,..</p> <p>Prattov opi model pouavanja</p> <p>Odnos prema Zemlji / okoliu prostor za ivot (stanovanje, rad, rekreacija..) izvor hrane (zdrave!) prirodni izvori su uglavnom ogranieni i treba se odgovorno ponaati nuna je interakcija ovjeka i prostora odrastanjem svatko postaje suodgovoran duni smo pridonostiti poboljanju kvalitete ivota a) stjecanje znanja / spoznaja &gt; znanja injenica, znanja metoda i zananja teorije b) razvoj sposobnosti / operativni &gt; primjena geografskih medija ( karte, dijagrami, zrane snimke, ankete,...) i prikazivanje podataka c) odgoj / osobna stajalita &gt; pridonose socijalnoj i emocionalnoj kompetenciji uenika Psiholoke pretpostavke odgojno-obrazovnog procesa &gt; razvoj psihikih funkcija osobe opaanje &gt; promatranje, aktivan odnos prema prostoru razmiljanje &gt; geografsko, smisleno, pr. potok (gdje, zato,..) zakljuivanje &gt; razvoj geografskog miljenja, kauzalnost pojava i procesa pamenje &gt; trajna znanja, do zakljuaka se dolazi aktivnim razmiljanjem pridonositi razvoju autonomnih osobnosti emocionalna i estetska veza s domovinom i okolnim svijetom ravnotea nacionalnog identiteta i internacionalne solidarnosti (globalizacija)</p> <p>Cilj nastave geografije u Hrvatskoj prema NPP geografije iz 1993. upoznati i zavoljeti svoju Domovinu stei osnovna znanja o Zemlji upoznati gospodarska, drutvena i kulturna obiljeja suvremenog svijeta uoiti nunost meusobne suradnje razvijati ljudsku solidarnost 8</p> <p>Njemaka Tijekom XX. stoljea vie izmjena: domovinska geografija nacionalno-socijalistika (utjecaj politike!) od 60-tih godina europska ideja uz razvoj ljubavi prema Domovini USA geografija tumai odnose izmeu i unutar razliitih ivotnih prostora na Zemlji mora promatrati ukupnost odnosa ovjek prostor nuna su znanja o prirodnom, drutvenom i kulturnom okoliu kapital, ideje i politiki utjecaji cirkuliraju meu nacijama i regijama Zemlja je cjelovit prostor ije sastavnice su regije</p> <p>SSSR 1986. godine upoznati suvremeni razvoj svijeta ljubav prema Domovini i meunarodnoj solidarnosti zbog otre ideoloke borbe, izgradnja aktivnog svjetonazora geografsko miljenje = dijalektiko-materijalistiko poimanje: Zemlje kao postojbine ljudi Indija poziv na bratstvo i zajedniki ivot 9</p> <p>u udbenicima to se odnosi samo na Indiju kroz sve dominira integracija nacije ostale vrijednosti spominju se samo sporedno</p> <p>Zakljuak u svim politikim sustavima teoretski su zastupljeni: domoljubni kozmopolitski emancipacijski ciljevi nastave razlika je u teitu: domoljublje u siromanim zemljama kozmopolitizam na Zapadu Zadatci nastave geografije Odgojni zadatci nastave geografije ili usvajanje odgojnih vrijednosti utjecaj na izgradnju moralnih stavova uloga nastavnika je poticati pozitivne vrijednosti primjer: humanizam, solidarnost, patriotizam, internacionalizam, materijalna dobit, stjecanje znanja, rad i red,... objektivan prikaz situacije u domovini i svijetu odgovorno, struno i solidarno ponaanje u radu i u ivotu Kako se definiraju odgojni zadatci nastave? Razvijati kod uenika pravilan stav prema... Isticati ulogu znanja u svrhu... Isticati rentabilnost pomorskog prometa jer... Stvarati u uenika potrebu aktivnog koritenja... Poticati duh prijateljstva... Razvijati domoljublje i zalaganje za humanost ... Razvijati spoznaju o hranjivim vrijednostima... Razvijati svijest o problemima prostora depopulacije ... Razvijati u uenika pravilan stav o ljudskom ivotu ... Razvijati potrebu uvanja povijesnih i kulturnih vrijednosti.. Razvijati svijest o kompleksnosti ekolokih problema... a) Obrazovni (materijalni) zadatci nastave geografije Cilj je: stjecanje novih znanja upoznavanje procesa u prostoru, njihovih uzroka i posljedica povezivanje prolosti i sadanjosti predvianje utjecaja na razvoj u budunosti stvaranje obrazovnih temelja za napredovanje u znanosti Katalog znanja donosi nadleno Ministarstvo Primjer iz kataloga za gimnazije Objasniti razliku izmeu Ptolomejevog i Kopernikovog sustava 10</p> <p>Na crteu i globusu pokazati smjer rotacije Zemlje Nauiti koristiti brojano i linearno mjerilo Objasniti razliku: hipocentar - epicentar Odrediti geogr. irinu i duinu zadanog mjesta Obrazloiti znaajke eruptivnih, ... stijena Objasniti postanak ledenjakih dolina Objasniti etiri osnovna oblika planetarnog reljefa Proitati i objasniti prizemnu sinoptiku kartu</p> <p>Kako se definiraju obrazovni zadatci nastave geografije? upoznati, pokazati, ukazati, uoiti, razumjeti, shvatiti, pouiti, nauiti, prouiti, objasniti,... Prouiti nastanak, prirodnu osnovu i kolonijalizam UK Upoznati osnovne prirodne, drutvene, povijesne i politike prilike u ... Upoznati metode o...</p>