Metodika nastave geografije

  • View
    2.301

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

metodika nastave geografije, skripta

Transcript

Metodika nastave evoluira u vremenu i prostoru veza obrazovanja i komunikacije - pomou znanstvenih spoznaja utjecati na stavove i ponaanja nastavnika - utjecaj na odgoj uenika

kola u suvremenom svijetu vie nema monopol na informacije izgubila je autoritet iz ranijih vremena Promjene - odnosa kola okolina - unutranje strukture u koli - ukidanje tradicionalizma (kola dijelila diplome) - odabir zanimljivih sadraja Trai se: nova i kvalitetnija kola novi profil nastavnika nove metodike vjetine vea sposobnost komunikacije prevladavanje dualizma: odgoj i obrazovanje metodikim sadrajima ostvariti jedinstvo u koli uenik treba: - osjeati se dobro - dobivati potporu - razviti elju za uspjehom Zadatci metodike nastave davanje teorijskih spoznaja i praktinih vjebi izbjegavanje mehanikog usvajanja sadraja identificirati problem, zatim aktivno rjeavanje odgojnim djelovanjem razviti interes i motivaciju za uenje u koli bez odgovarajueg odgoja nema uspjenog obrazovnog rada

1

Stavovi o metodici nastave: to je samo uputnik za odgojnu praksu tj. metodika = pedagogija primijenjeno umijee i tehnika pouavanja tj. metodika = didaktika Struktura didaktike Opi dio > teorijski modeli pouavanja i uenja; tj. ope zakonitosti, uvjeti i posljedice obrazovnog procesa Posebni dio: - ciljevi i zadatci obrazovanja - dinamika obrazovnog procesa - socijalni oblici i uvjeti obrazovnog procesa - komunikacijski mediji u obrazovanju - odgojno-obrazovna klima - komunikacija u obrazovnom procesu novo: didaktika e-obrazovanja Metodika nastave (specijalna didaktika): pouava zakonitosti nastave u svakom nastavnom predmetu primjenjuje ope didaktike postavke na konkretne nastavne sadraje omoguuje teorijsko rukovoenje nastavnika u praktinom radu predmet pouavanja izvire iz prakse odgoja i obrazovanja Usmjerenost didaktike ranije > nastavnik i proces pouavanja

suvremena > uenik i proces uenja uspjeno pouavanje > upoznati osobine uenika naine uenja prilagoditi metode pouavanja - suvremena nastava je socijalni proces sudionici: uenik, nastavnik, drugi uenici, drutvena zajednica, mediji Metodika nastave geografije prouava: 1.Obrazovnu stranu nastave (planiranje nastave, organiziranje nastave, strukturiranje gradiva, primjena metoda rada, nastavna sredstva i pomagala, primjena seminarskog rada, terenska nastava,...) 2. Odgojnu stranu nastave (odgojna naela u nastavi, odnosi nastavnik-uenik, motivacija, etinost u radu, razvoj samopouzdanja,...) 3. Funkcionalnu stranu nastave (putovi usvajanja znanja, komunikacija u nastavnom procesu, korelacija u nastavi, memoriranje gradiva,...) 2

Razvoj metodike 17. st. Jan Amos Komensky (eka kola) - potreba suglasnosti nastave s prirodom - princip oiglednosti u nastavi a) od lakeg k teem b) od jednostavnog k sloenijem c) od bliskog k udaljenom d) od poznatog k nepoznatom 18. st. (Fr.) > demokratizacija kole - sadraj nastave mora odgovarati znanosti - nastava treba omoguiti slobodan razvoj osobe 19. st.> napredak znanosti i tehnologije Imanuel Kant > odgoj ovjeka za savreno bieEtika Heinrich Pestalozzi, temelji metodike: oiglednost, sustavnost, postupnost Johan F. Herbart, temelji suvremene metodike Nacrti predavanja iz pedagogije - individualizacija nastave - artikulacija temeljena na 4 stupnja: jasnoa, asocijacija, sustav, metoda 20. st.> novi kritiki pristup odgoju i obrazovanju John Dewey, USA, pedagog budunosti: - kritika verbalnih znanja - promocija odgoja i rada kao temelja spoznaje Suvremena kola > uenik je subjekt u nastavi (misli, zakljuuje, samostalno istrauje,...) - pronai najdjelotvornije putove uenja - postii pozitivnu orijentaciju uenika prema sebi i drugima Dobar je metodiki pristup koji uspijeva: uenika zainteresirati za predmet stvara povjerenje i osjeaj osobne vrijednosti prevladava strah od neuspjeha tumai jednostavno, ne jednostrano pristupa ivotu objektivno omoguuje primjenu znanja u ivotu Struno-znanstvene osnove geografije od sredine 19. st. moderna geografija - znanost, prouavanje prostora - osnivaju se sveu. katedre geografije BRD > Karl Ritter, Alexander von Humboldt fizika geografija sastavnica prirodnih znanosti antropogeografija sastavnica humanistikih znanosti

3

Nejedinstvo stavova o strukturi geografije kao nastavnog predmeta BRD > znanost o prostornim strukturama i njihovim uzrocima

Zalaganja geografa (u znanosti): jedinstvo: spoznajni objekt je ekosustav ovjek Zemlja (prostor) dvojnost: prirodno-znanstvena disciplina socijalno-znanstvena disciplina dvostruko-dvojni pristup: opa i regionalna fizika i socijalna Povezanost znanosti i nastave: nomotetski pristup > geografske pojave i procese objanjava pomou opih naela, pravila i zakonitosti ideografski pristup > koristi shemu: poloaj-granice-veliina-tlo-vode-klima-prirodni izvori-flora i fauna-stanovnitvogospodarstvo-naselja-povijest (u regionalnoj geografiji) + postignua drugih znanosti prirodnih: klimatologija, mineralogija, petrografija.. drutvenih: sociologija, antropologija, povijest,... neizostavno je: svestrano i temeljito obrazovanje uitelja interakcija znanstveno-teoretske i struno-metodike osnove odgovarajua zastupljenost: -ope-geografskih i regionalnih sadraja -sadraja pomonih znanosti -pedagoko-metodikih sadraja Svijet funkcionira pomou znanosti procesi uenja trebaju biti znanstveno usmjereni: 1) spoznaja 2) naslijeena znanja NPP trebaju biti: a) znanstveno utemeljeni b) prilagoeni uzrastu uenika c) prilagoeni trenutku vremena (ugroenost okolia, tednja prirodnih izvora, problem raspodjele dobara, mogunosti i opasnosti tehnikog napretka,..)

4

Geografija je stoerni predmet Budunost nastave geografije aktualan i zanimljiv predmet predmet od nacionalnog interesa (domoljublje) velike odgojne mogunosti dosadno nabrajanje injenica ugled i status uglavnom ovisi o nastavi i nastavniku tj. kriza strunjaka (dobrih nastavnika) = kriza struke dosadno nabrajanje injenicaKulturne i povijesne znanosti Ekonomske znanosti

Kulturne i socijalne znanosti

Trai se: uvjerljiva i dobra nastava nastava koja gleda unaprijed odgoj za mir, slobodu, humanost i zdravi ivot odgovarajue metode odgoja i obrazovanja stara je pedagoka mudrost (Pestalozzi): obrazovanje obuhvaa glavu, ruke i srce priprema za cjeloivotno obrazovanje uiti za ivot, ne samo za ocjene

NASTAVA GEOGRAFIJE

Prirodne znanosti

Koncepcija (nain promatranja i tumaenja) geografije prirodnoznanstvena-kauzalna ispituje fizike zakonitosti (morfologija) znanstvenodeterministika djelovanje prirode na ovjeka (kulturu) ekoloka socioekonomski stupanj prilagoditi prirodi ekoloka ravnotea koncepcija pejzaa stvaranje kulturnog krajolika, kreator ovjek koncepcija kulturnog prostora povijesne procese tumai raspodjelom kulturnih fenomena socijalnogeografska koncepcija teite na ponaanju i djelotvornosti socijalnih skupina koncepcija ekosustava prouava modele ekosustava i pejzae put prema ekogeografiji Metodologija geografije koristi metode prirodnih i drutvenih znanosti naglasak: terensko istraivanje, anketa, kartiranje,... ranije > praenje, opisi, tumaenje odnosa suvremene > umjesto opisa kvantitativni prikaz i prikaz u obliku modela (disperzija, uzorci, korelacija, razredi) = kvantitativna geografija

5

Shematski prikaz

Struktura suvremene geografske znanosti OPA GEOGRAFIJA FIZIKA ANTROPOGEOGRAFIJA REGIONALNA G. problemski usmjerena nauiti razumjeti regionalne cjeline

DIDAKTIKE ODREDNICE NASTAVNOG PROGRAMA Opseg nast. programa > koliina injenica i aktivnosti ili irina znanja i sposobnosti - ovisi o statusu predmeta u drutvu i dobi uenika Dubina nast. programa > dubina znanja i stupanj sposobnosti primjer: znanja na razini traga, reprodukcije.... operativna sposobnost nabrajanja injenica, povezivanja,... tumaenja UGLAVNOM IH KREIRAJU SAMI NASTAVNICI!!! Redoslijed nastavnih sadraja - ovisi o tipu kole i razredu - o statusu geografske znanosti - postoji vie modela redosljeda nastavnih sadraja 1.Linijski (sukcesivni) model (V. Poljak, Didaktika, K Zgb 91. str. 37.) > tematike predmeta se linijski (sukcesivno) niu jedna za drugom pri tom treba potivati: - naelo usmjerenosti prema djeci (obrada na djeci najlaki nain) - naelo znanstvene usmjerenosti (pratiti postignua znanosti) = obrazovanje za iskustvo i djelovanje primjer: orijentacija > egocentrino, po stranama svijeta, mjerilo i zemljovid 2. Spiralni ili spiralno-linijski (progresivni) model rasporeda nastavnih sadraja ua spirala pri dnu = jednostavnije gradivo niih razreda ira spirala pri vrhu = po opsegu i dubini sloeniji sadraji poveava se opseg i dubina nastavnih sadraja (uzrono-posljedini odnos) 6

3. Model koncentrinih krugova gradivo V. VIII. r. je iri koncentrini krug prirode i drutva gimnazijsko gradivo je iri koncentrini krug O primjer: Orijentacija i kartografska pismenost 1.Osnovne informacije u III. i IV. razredu (priroda i drutvo) 2.Iste teme ali na vioj razini ponovno u V., VIII. razredu i I. Gimn. V. razred: stupanjska mrea, mjesno i pojasno vrijeme, mjerilo zemljopisne karte, orijentacija VIII. razred: Osobine i vrste topografskih karata. Primjena topografskih karata na primjeru mjesta ili lokalne regije. Orijentacija i kretanje po terenu uz pomo topografske karte I. r. gimnazije: Orijentacija na horizontu Orijentacija pomou tehnikih pomagala Stupanjska mrea Lokalno i pojasno vrijeme Fizika geografija, tema: Reljef Hrvatske VIII. razred kljuni pojmovi -kr -sredogorje -poloji -rijene terase -lesne zaravni -stara i mlada gorja IV. r. Gimnazije primjena kljunih pojmova -veza geolokog sastava i morfolokih obiljeja -pleistoceno i holoceno oblikovanje -hipsometrijske znaajke reljefa RH -energija reljefa i nagib padina -morfogenetske kategorije reljefa -povezanost reljefa, gospodarstva i prostornog ureenja

7

CILJEVI I PSIHOLOKE PRETPOSTAVKE NASTAVE GEOGRAFIJE