Metodika Nastave Hrvatskoga Jezika 1

  • Published on
    13-Oct-2015

  • View
    158

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Skripta za metodiku nastave hrvatskoj jezika 1 za razrednu nastavu

Transcript

  • 1

    IVANA KREI

    MARKO TOKI

    METODIKA NASTAVE

    HRVATSKOGA JEZIKA

    1

    MOSTAR 2014.

  • 2

  • 3

    Hrvatski jezik

    Pojavni oblik nekoga jezika u jezikoslovnoj znanosti nazivamo idiomom.

    idiom pojavni oblik jezika

    Jezikoslovna znanost razlikuje organske i neorganske idiome.

    Organski idiomi su oni pojavni oblici jezika koje ovjek ui uronjen u govornu

    okolinu. To se uenje ostvaruje uronjenou u govornu okolinu i posljedica je

    komunikacijskih potreba i igre. ovjek uronjen u govornu okolinu ovlada jezikom

    vlastite govorne okoline do este (najkasnije devete) godine ivota. To se uenje odvija

    kao nesvjesni proces usvajanja jezika zahvaljui osobinama naega mozga u razdoblju

    takozvanoga upijajueg uma. Ukoliko smo u tom poetnom razdoblju naeg ivota iz

    nekih razloga na odreeno vrijeme lieni govorne okoline taj e proces usvajanja jezika

    biti manjkav. Bez govorne okoline ljudsko bie nije u stanju usvojiti niti jedan jezik.

    Jezik nae govorne okoline. Jezik je nae obitelji. Jezik naega zaviaja. Lokalni

    govor. Kao takav lokalni se govor pridruuje skupini slinih idioma koje u

    jezikoslovnoj znanosti nazivamo dijalekt.

    Dijalekti su lingvistiki odreene kao skupina lokalnih govora i podskupina nekog

    jezika.

    Jezik kojim govore Hrvati

    nazivamo hrvatskim. Koji je i kakav je to jezik. I govore li

    Hrvati istim jezikom?

  • 4

    DIJALEKT

    nositelj zaviajne kulture (i identiteta)

    uspjeno sredstvo komunikacije (u obitelji i zaviaju)

    jezik knjievnosti (pogodan za literarno stvaralatvo: intimne, zaviajne teme liriku).

    Hrvatski jezik ima tri skupine dijalekata koje lingvistiki nazivamo narjeja.

    Narjeja se mogu doivjeti i kao zasebni jezici istoga naroda, ali su zapravo ukupnost

    organskih idioma jednog naroda i u tom smislu jezina stvarnost istoga

    naroda/jezika.

    Hrvatska se narjeja nazivaju prema realizaciji upitno odnosne zamjenice istoga

    znaenja: to, a, kaj.

    Hrvatska narjeja:

    tokavsko

    akavsko

    kajkavsko.

    Hrvatski organski idiomi meusobno su prilino razliiti i s obzirom na leksiki,

    gramatiki i govorni izraz. Na temelju njih su mogli nastati razliiti jezini standardi, a

    tijekom povijesti su postojali i ozbiljni pokuaji njihove standardizacije.

    Organski idiomi

    ovjek se raa unutar odreene kulture. U naoj kulturi, osim u iznimnim prilikama,

    raa se unutar obitelji. Obitelj govori odreenim jezikom, pripada odreenom narodu i

    odreenoj civilizaciji. ovjek, dijete koje se raa, nita od toga nije birao. On kao takav

    nasljeuje genetski materijal svojih roditelja koji ga odreuje kao potencijalnu

    mogunost i uranja se u kulturu kojom ostvaruje vlastite potencijale. U tom smislu

    jedna od najkarakteristinijih tekovina koje batini je govor njegove obitelji. To je

    govor u koji je uronjen i govorei i ostvarujui komunikacijske uspjehe i neuspjehe

    usvaja jezik vlastite govorne okoline. Jezik njegove govorne okoline je organsko

    nasljee njegovih govornika. Sve to je za taj jezini oblik bilo nuno jest govornika

    praksa i uenje modelom pokuaja i pogrjeaka, uronjenost u odreenu govornu praksu.

    Za ove pojavne oblike jezika mogli bismo ustvrditi da nisu dosegli potrebu niti svoga

    potpunoga opisa, pa niti na njegovu temelju uspostavu njegovih propisa, to hoe rei

    da se nalaze u predgramatikoj eri vlastitoga postojanja. Razlozi za to mogu biti

    viestruki: civilizacijska razina njegovih govornika, slinost ili pripadnost jezinoj

    zajednici koja ve ima opisani i propisani pojavni oblik jezika.

  • 5

    akavski govori

    Naravno da je i Stipiiev akavski vie mogui naddijalektalni idiom nego li organski govor.

    Ljubo Stipii: Dalmacijo povijeu

    optereena

    Izlizana Baanska ploa hrvatskog djetinjstva, zaboravljene ogrebotine glagoljakih zavojnica; nagrieni novii, rubnina i lanii. Izlizani ideali i misali po hrvatskim

    stranputicama;

    sokolake procesije, priesne demonstracije od jedne do druge vinske toionice! Svjetlou krv asna vazda trpea nasljeduje pogrde Balkana.

    Putevi se zatiru koje su teretom utirali magarci,

    atrnje edne milijun vjedara i polivaa; Nabrekla poprsj teaka Od motike nadniara Nadniarenjem optereena!

    Pragove ulica glenjevima utirali buntovnici, Gnojni ir Dalmacije odzvanja na drai, Kroz lance djecu sisama napajali,

    A ljudi uspravni kao stupovi;

    Dalmacijo povijeu optereena!

    Ljetinu pravice tjelima poeli Dalmacijo povijeu optereena! Rod buntovni rastao na drai; Dalamcijo povijeu optereena! Djetinjstvom gladnim povijest zaepili; Dalmacijo povijeu optereena! Kroz lance djecu sisama napajali,

    A ljudi uspravni kao stupovi,

    Dalmacijo povijeu optreena!

    (prepjevao: Marko Toki)

    Ljubo Stipii: Dalamatino poviu pritrujena

    Izlizana Baanska tavuleta rvackeg ditinjevanja, zaudobjeni frii glagojaki serpentini; isfrolani patakuni, urke i kadeni. Izlizani Ideali i misali po rvackin oputinan;

    sokolaki procesjuni, priceeni demontracjuni od taverni, do taverni!

    Svitlosju kerv astna vikovini terpeemu naslidovati pogerda Balkanike.

    Pute, laze pizon dubli tovari,

    gustirne edne milijun sii i lati; konkulana kina teakov od motik po urnatin, urnatin pritrujena!

    Prage kalet njutin dubli Puntari, naboj dalmatine rebati na drai, kroz kadene dicu ian pasli, a judi driti ka kolone;

    Dalmatino poviu pritrujena!

    Intradu pravice s tilin trukali Dalmatino poviu pritrujena! Rod puntarski resa na drai; Dalmatino poviu pritrujena! Ditinstvon gladnin povist tukali; Dalmatino poviu pritrujena! Kroz kadene dicu ian pasli, a judi driti ka kolone,

    Dalmatino poviu pritrujena!

  • 6

    Kajkavski govori

    I ovaj kajkavski je pokuaj naddijalektalnog kajkavskoga, tako bi mogao

    izgledati kajkavski da je zavren proces njegove standardizacije.

    Ana Benei: Suza za zagorske brege

    U jutro mirisno dok brijegovi jo sniju a mjesec zai ne eli. Tiho sam otvorio rasklimanu ogradu

    I na plea uprtio zaveljaj.

    Stara je mati ila za mnom Nijemo gledajui u zemlju.

    Nije mogla znati to prebirem u dui I zato od sino ni rijei ne rokoh. Previe smo toga kazat si htjeli A sve smo zaboravili ve.

    Kad smo ve proli i posljednju kuu U suzama odjednom sam bio.

    Da ne bi to vidjela stara mi mati

    Rukama lice sam skrio.

    Svud oko mene su mirisale rue Bijae rascvjetani svibanj.

    A ja nisam nijednom pogledao za sobom,

    Od tuge nisam mogao pozdraviti kraj,

    Samo sam brjegovima dragim obeao Da u se vratiti natrag. Samo sam brjegovima dragim obeao Da u se vratiti nazad.

    (prepjevao: Marko Toki)

    Ana Benei: Suza za zagorske brege

    V jutro diee gda bregi su spali a mesec jo zajti ni tel. Potiho sam otprl rasklimanu lesu

    i pinklec na plea sam del.

    Stara je mati ila za menom, nemo vu zemlu glede.

    Ni mogla znati kaj zbirem vu dui I zakaj od vera nis rekel ni re. Preve smo toga povedat si teli A se smo pozabili ve.

    Gda smo vre preli kraj najzadnje hie Vu suzah najemput sem bil.

    Kaj ne bi to vidla stara mi mati

    Z rukami lice sem skril.

    Sud oko mene su disale roe i bil je rascveteni maj.

    A ja nis ni jemput pogledal za sobom,

    Od tuge nis mogel pozdraviti kraj,

    Samo sem bregima dragim obeal Da vrnul se bum nazaj.

    Samo sem bregima dragim obeal Da vrnul se bum nazaj.

  • 7

    Budui da postoji fama kako mi Ercegovci (a osobito moji Duvnjaci, iz nekih razloga

    ili pak ovi iz Istone Ercegovine iz posve drugi razloga), najbolje priamo rvacki moro

    sam navesti samo nekoliko ovi rii kako bi' potvrdio tu navodnu istinu. Pivac skakue

    na nozi, vitar zavija i nosi lepuinu. ukovi rasteu mrljinu po njivom. Laju i kolju se.

    A je ladno, krvi ti. No da ne izmiljam dalje, vrvi nonamo, nego u ti stavit neku svoju

    pismu da se u to i sam uviri.

    Budui da je tokavski idiom uzet kao podloga za izgradnju standardnoga jezika,

    naravno da je nama, kojima je organski govor neki od tokavskih dijalekata, standardni

    oblik jezika neto blii, ali mi ga jednako moramo uiti. On nije organski govor on je

    standardni jezik: opisani i propisani oblik hrvatskoga jezika.

    U Vedikui razgraen vrto A bio dobar

    A bio plodan

    A sada vitar kroz njega svira

    Prolaze stada

    Priskae blago Zidove ori

    Ograda pala

    Zaputen rodan A bio plodan

    Svi nai vrtli Kao i ovaj

    Sruene ograde A stoka gazi

    Uiva Lomi

    Priaju okolo: Kada smo taki Jedino nama vrto ne triba

    Ne znamo s njime

    I to bi s time Tko se jo uvik ogradom slui Otvori vrata

    Plotove srui Il pusti vrimenu neka ih rui

    Tko zemlju pusti tako mu bude

    Ili je naivan i ne zna ljude

    Il je budala pa mu se ude Tapu ga, rabre ivi od nade A oni rade, rade li rade...

  • 8

    Hrvatski standardni jezik

    Osim organskih idioma koji postoje kao nesvjesni ostvaraji pojavnih oblika jezika

    kao tradicija odreene govorne zajednice (na odreenom govornom podruju), postoje i

    svjesno stvarani pojavni oblici jezika. Oni se kao svjesno ljudsko nastojanje ostvaruju

    iz posve razliitih pobuda. U tom smislu jezikoslovna znanost razlikuje neorganske

    idiome kao standardne i substandardne.

    Standardni jezik. Opisani i propisani pojavni oblik jezika.

    Prisjetimo li se razlika koje proistjeu iz razliitih govornih okolina hrvatskih

    govornika zaklj