METODIKA NASTAVE PRIRODE I DRUŠTVA 1

  • Published on
    30-Nov-2015

  • View
    2.177

  • Download
    6

Embed Size (px)

Transcript

METODIKA NASTAVE PRIRODE I DRUTVA 1dr. sc. Mario Vasilj, izv. prof.

1. Specifinosti metodike nastave prirode i drutva

1.1. Odreenje metodike nastave prirode i drutva

Sve to se dogaa u procesu pouavanja kao prijenosu znanja i iskustava podruje je metodike (gr. methodos - metoda) naina svrsishodnog provoenja nekog posla.METODIKA: - pripada pedagogijskim disciplinama -struno utemeljena (polazi od matine struke nastavnog predmeta kao jedinog temelja metodike- a nazivamo ga strunom metodikom) -je samostalna znanstvena disciplina koja prouava zakonitosti nastave pojedinog nastavnog predmeta.Metodika nastave prirode i drutva interdisciplinarno je znanstveno opredmeenje u kojem se prouavaju zakonitosti odgoja i obrazovanja sa stajalita nastave prirode i drutva u osnovnoj koli.

1.2. Ustroj metodike nastave prirode i drutva

Metodika je po svojoj epistemolokoj (epistemologija znanost o znanosti) genezi tipina sintetska znanstvena disciplina jer u novu epistemoloku kvalitetu povezuje dijelove pedagogijskih znanosti, psihologijskih znanosti i znanosti kojih se znanstveni sadraji i metode nalaze u sadraju o-o procesa.Metodika nastave prirode i drutva ima svoj ustroj koji joj daje obiljeje znanstvene samostalnosti. U ustroju metodike prirode i drutva izraeni su temeljni, posebni i pojedinani pojmovi.

Temeljni pojmovi metodike nastave prirode i drutva jesu: Predmet i zadaa metodike Metodologija metodike Nastavni predmet priroda i drutvo u osnovnoj koli Sadraji nastave Pedagoko-psiholoko-didaktika utemeljenost nastave Spoznajni proces u nastavi Specifinosti nastavnog procesa u nastavi prirode i drutva Uvoenje uenika u poetno prirodoslovlje Prostor i snalaenje u njemu Materijalno-tehnika osnova nastave Socijalni oblici rada Nastavne metode Strategije i njihova primjena u nastavi izvanuionika nastava Pripremanje uitelja za nastavu Vrednovanje rezultata rada Izvannastavna djelatnost Dodatna i dopunska nastava u nastavi prirode i drutva.Razvojem metodike teorije i nastavne prakse razvija se i ustroj same metodike.

1.3. Zadaa i zadaci metodike nastave prirode i drutva

Temeljna zadaa sastoji se od struno-metodikog osposobljavanja za kritiko promiljanje nastavnog predmeta prirode i drutva, ostvarivanje zadaa spoznavanjem nastavnih cjelina, tema i jedinica iz njegova programa u osnovnoj koli i vrednovanja toga rada.Zadaci metodike nastave prirode i drutva mogu se svesti na etiri temeljna zadatka :Povijesni zadatak mnpid odnosi se na prouavanje povijesnog razvoja i oblikovanja tog nastavnog podruja, kao i tenje koja je usmjerena prema njegovoj budunosti. Pravilno vrednovanje povijesne batine osnovna je pretpostavka uspjenog ustrojavanja nastavnog rada. Povijesni pregled nastave prirode i drutva osigurava pravilno vrednovanje metodikih rjeenja i njihovo prilagoeno suvremeno koritenje.Teorijski zadatak mnpid obuhvaa teorijsku osnovu nastavnog rada. Metodika nastave prirode i drutva svoju teoriju stalno razvija, mijenja, produbljuje i usavrava. Teorijska zamisao rada bila je i ostaje oslonac metodike prakse. Sustavno upoznavanje teorijskih metodikih stavova[footnoteRef:1], njihovo razumijevanje, vrednovanje, prihvaanje ili odbacivanje stalna je obveza suvremenog uitelja. [1: pr. metodikih stavova: istraivanja pokusima, praenja, iskazivanja i prepoznavanja pojave, otkrivanje prirodozemljopisnog i drutvenog obiljeja okolia itd.]

Praktini zadatak mnpid odnosi se na praktinu primjenu u nastavnoj djelatnosti. Na jedinstvu povijesnog, teorijskog i praktinog poznavanja metodike temelji se puna osposobljenost za nastavni rad. Preduvjet za izvoenje praktinog rada je uiteljevo poznavanje suvremene nastavne tehnologije, ustrojstva nastavne ekskurzije, suvremeno praenje i vrednovanje rezultata, rad u izvannastavnim oblicima itd.Istraivaki zadatak mnpid odnosi se na prouavanje problema nastavne prakse radi poveanja njezine uinkovitosti. Svaka se nastavna djelatnost oslanja na rezultate znanstvenih istraivanja. Metodika istraivanja (iskustvena, teorijska, pojedinana, ekipna, komparativna itd.) daju rezultate kojima se osigurava proces usavravanja nastavne djelatnosti i pribliavaju nastavnu praksu suvremenim metodikim rjeenjima. Metodika istraivanja nastave prirode i drutva trebaju biti otvorena i povezana s metodikim problemima na svim razinama. Popularizacija rezultata znanstvenih istraivanja pridonosi usavravanju i poboljavanju nastavne prakse u podruju nastave prirode i drutva.Temeljna zadaa metodike nastave prirode i drutva nije izrada jednog metodikog modela skraene snimke nastavne situacije , ve sustav temeljnih znanja iz nastave prirode i drutva koji uitelju prua velike mogunosti za njegov stvaralaki rad u odgoju i obrazovanju tijekom nastave prirode i drutva.

1.4. Interdisciplinarnost metodike nastave prirode i drutva

Za ustroj metodike nastave prirode i drutva podjednako su bitne spoznaje sadraja supstratnih znanosti nastavnog predmeta prirode i drutva, pedagogijskih i psihologijskih znanosti.

Predmet priroda i drutvo je kompleksan nastavni predmet i zato su njegovi sadraji birani iz prirodnih znanosti: fizike, kemije, biologije, zemljopisa, iz drutvenih znanosti: povijest, sociologije, te iz nekih posebnih sadraja, primjerice, odgoja za zatitu okolia, prometne kulture, humanih odnosa meu spolovima i dr. Metodika nastave prirode i drutva veoma je povezana uz pedagogijske znanosti, posebice didaktiku, opu pedagogiju, komparativnu pedagogiju, povijest pedagogije, metodologiju pedagogijskog istraivanja.

Didaktika istrauje ope zakonitosti procesa odgoja i obrazovanja koji se mogu primijeniti i na nastavu prirode i drutva. Plan i program, metode, nastavni proces, izvedba nastave, utjecati e na metodiku, a povratno e rezultirati istraivanja te metodike te obogaivanje osnove iz koje se inducira didaktika.Vezu s opom pedagogijom osigurava jasnu orijentaciju o-o rada polazei od zadae, zadataka i ope pravilnosti o-o procesa jer nastavu svakog predmeta treba uskladiti s opim zadaama i zakonitostima odgoja i obrazovanja.Komparativna pedagogija prouava pedagogijske pojave i procese u drugim zemljama, pa metodika treba biti s njom povezana radi vrednovanja strnog iskustva.Povijest pedagogije omoguava koritenje pozitivnih, metodikih rjeenja iz prolosti i spreava nekritiko preuzimanje metodikih postupaka.Metodologija pedagogijskog istraivanja svojim rezultatima metodici pomae u vrednovanju rezultata nastavnog rada.Metodike ostalih nastavnih predmeta i podruja (pr., metodika hrvatskog jezika, matematike) najneposrednije su povezane uz metodiku nastave prirode i drutva, prije svega u vrednovanju.

Odnos metodike nastave prirode i drutva i ostalih pedagogijskih disciplina je dvosmjeran. Ona se koristi rezultatima razliitih disciplina, ali se i te discipline koriste rezultatima njenih istraivanja i u teoriji i u praksi.Metodika nastave prirode i drutva ima vrste uzajamne veze s psihologijskim znanostima, posebno opom psihologijom, razvojnom, pedagokom i socijalnom psihologijom.

Opa psihologija prouava psihike pojave sa zadaom utvrivanja ope zakonitosti i naela psihikog ivota ovjeka. Psihologijske zakonitosti koriste se u procesu.Razvojna psihologija istrauje psihologijski razvoj suvremena ovjeka pojedinca od zaea do smrti. Veza s ovom psihologijom omoguuje pravilnu psihologijsku utemeljenost cjelokupnih metodikih postupaka te razvoj uenikih psihikih sposobnosti. Pedagoka psihologija bavi se psihologijskim problemima uenja. Socijalna psihologija istrauje socijalizaciju ovjeka, povezivanje s drugima, ulazak u drutvo. Na temelju toga odreuju se oblici rada.Filozofija kao oblik ljudskog stvaralatva, koji u sebi sadrava nazor na svijet i ivot i tenju za spoznajom svega postojeeg i osnovne cjelokupne zbilje povezana je s metodikom.Logikom se metodika koristi radi teorija o zakonitostima pravilnog miljenja i zakljuivanja.Sociologija znanost o drutvu i zakonitostima razvoja drutva uope, prouava i drutvene odnose u kojima se ustrojava nastava.

1.5. Metodologija metodike nastave prirode i drutva

Metodologija (gr. methodos postupak, razrada; logos rije, govor) odreuje se kao dio znanosti koji prouava postupke, putove znanstvene spoznaje.Metodologija metodike nastave prirode i drutva dio je metodike koji prouava postupke, putove kojima se otkrivaju nove znanstvene spoznaje u podruju nastave prirode i drutva.

1.5.1. Metode istraivanja metodike nastave prirode i drutva Dijele se na: Opisna (deskriptivna) opisuje se karakter istraivane pojave, obuhvaa: prikupljanje, obradu, prezentaciju podataka, interpretaciju, izvoenje zakljuaka. Uzrono posljedina (kauzalna) usmjerena pronalaenju uzrono-posljedine povezanosti meu pojavama, a esto se povezuje i s pedagogijskim eksperimentom-pokusom.

1.5.2. Proces istraivanja u metodici nastave prirode i drutvato bi bilo korisno istraiti npr.: Povijesni razvoj nastave prirodoslovlja u nas i usporediti je s razliitim dravama Europe i SAD-a Razvoj i ustroj nastave u nas Temeljne pojmove nastave Vanost udbenika, vjebenica i sl. Prije poetka samog istraivanja, razrauje se projekt istraivanja.Istraivanje: Zapoinje postavljenjem problema ili pitanja ili se polazi od neke pretpostavke ili hipoteze Odabiru se prikladne metode Izbor postupaka istraivanja (pr. rad na dokumentaciji, ralamba sadraja, sustavno motrenje izvoenja procesa, procjenjivanje, intervju, anketa, testiranje) koji su u vezi s instrumentima istraivanja (pr. protokoli motrenja, upitnik, ljestvica sudova, testovi, aparati za snimanje metodikih pojava). Nacrt istraivanja pokazuje put, a postupak istraivanja njegovo ostvarenje. Ono se odnosi na mjerenje: poetno u obje skupine (pokusnoj i kontrolnoj), izvoenje nastave, u kontrolnoj skupini ustrojena je tradicionalna nastava a u pokusnoj istraivaki ustrojena nastava, z