Nacionalni program razvoja socijalnog turizma

  • Published on
    23-Jul-2016

  • View
    225

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

 

Transcript

  • NACIONALNI

    PROGRAM

    RAZVOJA

    SOCIJALNOG

    TURIZMA

    -TURIZAM ZA SVE-

    Zagreb, studeni 2014.

    Republika Hrvatska Ministarstvo turizma

  • Nacionalnog programa razvoja socijalnog turizma Zavrni izvjetaj

    2

    Projekt: Nacionalni program razvoja socijalnog turizma Turizam za sve

    Naruitelj: Ministarstvo turizma Zagreb, Prisavlje 14

    Izvritelj: Institut za turizam, Zagreb, Vrhovec 5

    Voditelj projekta: Dr. sc. Damir Krei Autori: Dr. sc. Damir Krei

    Katarina Milievi, MBA Izidora Markovi, prof.geo./ing.geol.

    Dokument: Nacionalni program razvoja socijalnog turizma Turizam za sve

    Ravnatelj Instituta za turizam: Dr. sc. Sanda orak

    Mjesto i datum: Zagreb, studeni 2014. godine

  • Nacionalnog programa razvoja socijalnog turizma Zavrni izvjetaj

    3

    Sadraj

    1. Uvod ............................................................................................................................................. 4

    2. Primjeri dobre prakse razvoja socijalnog turizma u EU ................................................................ 8

    3. Stanje turistike ponude i potranje za socijalnim turizmom .................................................... 10

    3.1. Ponuda socijalnog turizma .................................................................................................. 10

    3.1.1. Stanje ponude socijalnog turizma u Europskoj uniji ..................................................... 10

    3.1.2. Stanje ponude socijalnog turizma u Republici Hrvatskoj ............................................. 12

    3.2. Potranja za socijalnim turizmom ....................................................................................... 13

    3.2.1. Stanje potranje za socijalnim turizmom u Europskoj uniji .......................................... 14

    3.2.2. Stanje potranje za socijalnim turizmom u Republici Hrvatskoj .................................. 15

    4. Glavni dionici razvoja socijalnog turizma u Republici Hrvatskoj ................................................ 17

    5. SWOT analiza razvoja socijalnog turizma u Republici Hrvatskoj ................................................ 23

    6. Smjernice razvoja socijalnog turizma u RH do 2020. godine ..................................................... 26

    6.1. Odreivanje zajednike razvojne vizije socijalnog turizma ................................................. 26

    6.2. Organiziranje i koordinacija dionika socijalnog turizma ..................................................... 27

    6.3. Utvrivanje najprimjerenijih razvojnih modela socijalnog turizma .................................... 28

    6.4. Prilagodba zakonodavnog okvira kojim se regulira podruje socijalnog turizma ............... 29

    6.5. Podizanje razine javne svijesti o znaaju socijalnog turizma............................................... 29

    7. Modeli poticanja i financiranja razvoja socijalnog turizma u RH ............................................... 31

    7.1. Fondovi Europske Unije ....................................................................................................... 31

    7.2. Financiranje iz dravnog, regionalnog i lokalnog prorauna ............................................... 32

    8. Kljuni projekti u razvoju ponude socijalnog turizma u RH ........................................................ 33

    9. Zakljuci i preporuke .................................................................................................................. 44

    10. Saetak ...................................................................................................................................... 45

  • Nacionalnog programa razvoja socijalnog turizma Zavrni izvjetaj

    4

    1. Uvod

    Socijalni turizam odnosno turizam za sve predstavlja relativno novi i nepoznat koncept u

    turistikoj teoriji i praksi te se moe ustvrditi da trenutno ne postoji jednoznana i opeprihvaena

    definicija socijalnog turizma. Iako je fenomen socijalnog turizma prepoznat jo 50-ih godina XX.

    stoljea (o socijalnom turizmu je meu prvima pisao Hunziker1 1951. godine), ova tema je sve

    donedavno bila neopravdano zapostavljena u znanstvenoj i strunoj javnosti. Glavni razlog tome

    bio je dominantan drutveni stav da turistiki proizvod predstavlja luksuzno dobro te da, sukladno

    tome, taj proizvod ne bi trebao biti dostupan osobama s niskom razinom diskrecijskog dijela

    dohotka kao ni ostalim drutveno ugroenim skupinama (osobe s tjelesnim ili mentalnim

    invaliditetom, mlae osobe, starije osobe i sl.). Meutim, u zadnjih dvadesetak godina dolazi do

    promjene dominantne drutvene paradigme i do afirmacije postmodernistikih drutvenih

    vrijednosti koje promoviraju dostojanstvo, emancipaciju i socijalnu ukljuenost svih pojedinaca u

    drutvu. Unutar procesa promjene drutvenih vrijednosti, socijalna iskljuenost je prepoznata kao

    jedan od kljunih problema suvremenog drutva, a turizam, odnosno njegov socijalni potencijal,

    je prepoznat kao jedan od moguih naina za poveanje socijalne kohezije te ublaavanje

    problema drutvene iskljuenosti i obespravljenosti.

    Danas se socijalni turizam najee definira kao svaka turistika aktivnost kojoj je cilj svim

    obespravljenim i marginaliziranim drutvenim skupinama osigurati temeljno ljudsko pravo na

    odmor i razonodu (lanak 24. Ope deklaracije UN-a o ljudskim pravima). Upravo zbog naglaska

    na injenici da turistika putovanja ne bi trebala biti privilegija bogatih odnosno da prava na odmor

    i razonodu spadaju u kategoriju temeljnih ljudskih prava, o socijalnom turizmu se u znanstvenoj i

    strunoj literaturi esto govori i kao o turizmu za sve, odnosno o turizmu koji je pristupaan

    svima i osloboen prepreka. Meunarodna organizacija za socijalni turizam (ISTO2) socijalni

    turizam definira kao svaku turistiku aktivnost namijenjenu obespravljenim lanovima drutva

    kojima je iz bilo kojega razloga uskraeno temeljno ljudsko pravo na odmor i razonodu, a koja se

    odvija zahvaljujui suradnji tijela javne vlasti, jasno definiranoj socijalnoj politici te posveenosti

    svih dionika razvoju socijalnog turizma. Isto tako, prema miljenu Europskog gospodarskog i

    socijalnog odbora (EGSO3), turistika aktivnost predstavlja socijalni turizam kada su zadovoljeni

    slijedei kriteriji:

    Stvarne ivotne okolnosti su takve da u potpunosti ili djelomino onemoguuju

    odreenim drutvenim skupinama da konzumiraju turistiki proizvod, bilo da se radi o

    ekonomskoj obespravljenosti koja je posljedica loe gospodarske situacije, dugotrajnom

    fizikom ili mentalnom oteenju, osobnoj ili obiteljskoj drutvenoj marginaliziranosti,

    smanjenoj mobilnosti, geografskoj udaljenosti ili bilo kojem drugom razlogu koji u

    konanici predstavlja prepreku za sudjelovanje u turistikim aktivnostima.

    1 Hunziker, W. (1951). Social Tourism: Its Nature and Problems. Geneva: International Tourists Alliance

    Scientific Commission. 2 ISTO, 2011. Social Tourism Inquiry: The Social and Economic Benefits of Social Tourism, Brussels: International

    Social Tourism Organization. 3 EESC, 2006. Opinion of European Economic and Social Committee on Social Tourism in Europe. Official Journal

    of European Union 2006/C 318/12, 23.12.2006. pp. 67-77.

  • Nacionalnog programa razvoja socijalnog turizma Zavrni izvjetaj

    5

    Kada netko, bilo da se radi o tijelima javne vlasti, privatnim poduzeima ili bilo kojoj

    organiziranoj skupini osoba, odlui poduzeti mjere kojima je cilj smanjivanje prepreka

    zbog kojih odreene drutvene skupine ne mogu pod ravnopravnim uvjetima konzumirati

    turistiki proizvod.

    Kada poduzete mjere na efikasan nain pomau drutveno ugroenim skupinama uz

    istovremeno uvaavanje univerzalnih vrijednosti kao to su odrivost, dostupnost i

    solidarnost.

    Prethodno spomenute drutvene promjene prepoznala je i Svjetska turistika organizacija

    (UNWTO), koja je jo 1999. godine usvojila dokument pod nazivom Globalni etiki kodeks za

    turizam4 u kojemu se, u lanku 7. definira sveope pravo na turizam koje je prirodna posljedica

    temeljnog ljudskog prava na odmor i razonodu, zajamenog lankom 24. Ope deklaracije o

    ljudskim pravima i lankom 7.d. Meunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim

    pravima5. Osim toga u Globalnom etikom kodeksu za turizam se navodi da, uz potporu tijela javne

    vlasti, treba razvijati socijalni turizam te da treba poticati turizam za obitelji, mlade, studente,

    starije ljude i osobe s invaliditetom.

    Europska unija je takoer pokrenula brojne inicijative usmjerene na razvoj socijalnog turizma. Na

    stratekoj razini, Europska komisija je u svojoj desetogodinjoj razvojnoj strategiji pod nazivom

    Europa 2020 Europska strategija za pametan, odriv i ukljuiv rast6 na vie mjesta naglasila

    potrebu za poveanjem drutvene i teritorijalne kohezije Europske unije kao i za jaanjem

    solidarnosti izmeu graana zemalja lanica EU-a, to su sve ciljevi koji su u potpunosti usklaeni

    s glavnim ciljevima razvoja socijalnog turizma. Isto tako, Europska unija je pokrenula i brojne

    konkretne inicijative koje za cilj imaju ukljuenje drutveno ugroenih skupina u turistike tokove

    i njihovu bolju integraciju u drutvo. Jedna od najpoznatijih inicijativa takvog tipa je program

    CALYPSO7, kojega je Europska komisija usvojila 2008. godine, a provoen je u razdoblju 2009.

    2013. godine. Glavni cilj CALYPSO programa je omoguavanje drutveno ugroenim skupinama

    odlazak na turistiko putovanje u razdobljima izvan glavne turistike sezone, ime bi se postigla

    njihova bolja integracija u drutvo, a istovremeno bi se produilo trajanje turistike sezone i

    podigao bi se stupanj iskoritenosti smjetajnih kapaciteta.

    Sljedei pozitivne drutvene i pravne steevine, kao i primjere dobre prakse iz zemalja lanica

    Europske unije, Republika Hrvatska je jo 2006. godine usvojila Akcijski plan Vijea Europe za

    promicanje prava i potpunog sudjelovanja u drutvu osoba s invaliditetom: poboljanje kvalitete

    ivota osoba s invaliditetom u Europi 2006.-20158. Osim toga, Republika Hrvatska je 2008. godine,

    4 UNWTO, 2001. Global Code of Ethics for Tourism, Madrid: United Nations World Tourism Organization. 5 UNHR, 1966. International Covenant on Economic, Social and Cultural Rights. Dostupno na:

    http://www.ohchr.org/EN/ProfessionalInterest/Pages/CESCR.aspx. Preuzeto: 09.12.2013. 6 European Commission, 2010. Europe 2020 - A strategy for smart, sustainable and inclusive growth. Dostupno

    na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2010:2020:FIN:EN:PDF. Preuzeto: 10.12.2013.

    7 European Commission, 2010. Low-season tourism. Dostupno na: http://ec.europa.eu/enterprise/sectors/tourism/calypso/. Preuzeto: 10.12.2013.

    8 Council of Europe, 2006. Action Plan to promote the rights and full participation of people with disabilities in society: improving the quality of life of people with disabilities in Europe 2006-2015. Dostupno na:

  • Nacionalnog programa razvoja socijalnog turizma Zavrni izvjetaj

    6

    uz financijsku potporu Europske unije, izradila i dokument kojemu je cilj pruanje podrke u izradi

    strategije razvoja socijalnog turizma u Hrvatskoj, ije e se zakljuci i preporuke u odreenom

    dijelu koristiti i pri izradi ovoga dokumenta. Konano, potreba za veom afirmacijom socijalnog

    turizma prepoznata je i u Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine9 (NN

    55/2013) gdje se upravo socijalni turizam definira kao jedan od oblika turizma koji je u budunosti

    potrebno intenzivnije razvijati. Prema Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.

    godine, razvoj socijalnog turizma podrazumijeva institucionalno organiziranje dionika socijalnog

    turizma kroz stvaranje Nacionalne udruge za socijalni turizam, podizanje razine javne svijesti o

    irem drutvenom znaaju socijalnog turizma te razvoj novih oblika turistike ponude s podruja

    socijalnog turizma. Prema Strategiji, programi socijalnog turizma biti e usmjereni na sve

    drutveno ugroene skupine, a osobito na osobe mlae i starije ivotne dobi te na osobe sa

    invaliditetom.

    Kada govorimo o socijalnom turizmu vano je naglasiti da razvoj socijalnog turizma moe rezultirati

    brojnim koristima kako za korisnike turistikih proizvoda i usluga s podruja socijalnog turizma

    tako i za receptivna podruja (turistike destinacije) i turistika poduzea koja pruaju ovu vrstu

    turistikih proizvoda i usluga. Neke od glavnih koristi za korisnike turistikih proizvoda i usluga s

    podruja socijalnog turizma ukljuuju mogunost ravnopravnog sudjelovanja u turistikim

    aktivnostima i ostvarenje temeljnog ljudskog prava na odmor i razonodu, bijeg od stresa

    svakodnevice, poboljanje sveukupne kvalitete ivota, razvoj osobnosti, upoznavanje novih

    kultura i obiaja, mogunosti za uenje te duhovni rast i razvoj i poveanje drutvene interakcije i

    socijalne ukljuenosti. S druge strane, meu glavne koristi za turistike destinacije i turistika

    poduzea mogue je ubrojiti socio-demografsku i ekonomsku revitalizaciju pasivnih i zaostalih

    krajeva, mogunost zapoljavanja i samozapoljavanja i razvoja socijalnog poduzetnitva,

    mogunost plasmana poljoprivrednih proizvoda u turistiku potronju, smanjenje sezonalnosti

    turistike potranje te poveanje sveukupne razine ivotnog standarda stanovnitva u receptivnim

    turistikim podrujima. Konano, kada je rije o poticanju zapoljivosti drutveno ugroenih

    skupina s ciljem njihove vee drutvene inkluzije, potrebno je naglasiti da je jedan od glavnih

    preduvjeta za to razvoj obrazovnih programa i struno osposobljavanje tih osoba za pruanje

    usluga s podruja socijalnog turizma.

    Kada je rije o ciljnim skupinama na koje su usmjerene mjere razvoja socijalnog turizma, njih je

    najgrublje mogue podijeliti u pet osnovnih skupina:

    Djeca do 17 godina starosti;

    Mladi, od 18 do 25 godina starosti;

    Osobe starije ivotne dobi (55 godina i vie) s niskom razinom diskrecijskog dijela dohotka;

    Osobe s razliitim vrstama dugotrajnih tjelesnih, mentalnih intelektualnih ili osjetilnih

    oteenja te

    Sudionici i stradalnici domovinskog rata.

    https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?id=986865&Site=CM&BackColorInternet=C3C3C3&BackColorIntranet=EDB021&BackColorLogged=F5D383. Preuzeto: 10.12.2013.

    9 Ministarstvo turizma RH, 2013. Strategija razvoja turizma RH do 2020. Dostupno na: http://www.mint.hr/default.aspx?id=7973. Preuzeto: 10.12.2013.

  • Nacionalnog programa razvoja socijalnog turizma Zavrni izvjetaj

    7

    S obzirom na recentnu hrvatsku povijest i kontekst nastanka hrvatske drave koji je obiljeen

    ratnim stradanjima, ranije definiranim interesnim skupinama mogue je pridodati i sudionike i

    stradalnike Domovinskog rata, koji vrlo esto u suvremenom hrvatskom drutvu spadaju u skupinu

    marginaliziranih te drutveno i ekonomski obespravljenih osoba.

    Svi programi i mjere usmjereni na razvoj socijalnog turizma mogu se podijeliti na dvije osnovne

    skupine:

    Inicijative usmjerene na stvaranje preduvjeta za razvijanje turistike suprastrukture i

    infrastrukture kojima je cilj...

Recommended

View more >