Nacrt Izborne nastave tehničke kulture od petog do osmog razreda

  • Published on
    01-Feb-2017

  • View
    218

  • Download
    3

Embed Size (px)

Transcript

<ul><li><p> MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA </p><p>IZBORNA NASTAVA </p><p>TEHNIKE KULTURE </p><p>OD PETOG DO OSMOG RAZREDA </p><p>- N A C R T - </p><p>Zagreb, 2014. </p></li><li><p>1 </p><p>SADRAJ </p><p>UVOD 2 </p><p>IZBORNA NASTAVA TEHNIKE KULTURE </p><p>ZA 5. RAZRED 4 </p><p>IZBORNA NASTAVA TEHNIKE KULTURE </p><p>ZA 6. RAZRED ILI KOMBINIRANO 15 </p><p>IZBORNA NASTAVA TEHNIKE KULTURE </p><p>ZA 7. RAZRED ILI KOMBINIRANO 28 </p><p>IZBORNA NASTAVA TEHNIKE KULTURE </p><p>ZA 8. RAZRED ILI KOMBINIRANO 43 </p></li><li><p>2 </p><p>IZBORNA NASTAVA TEHNIKE KULTURE </p><p>OD PETOG DO OSMOG RAZREDA </p><p>UVOD </p><p>Podsjetimo se kako u uvodu NPIP za Tehniku kulturu pie: Tehnika kultura nastavni je predmet u </p><p>kojem se stjeu opa tehniko-tehnoloka znanja i razvijaju umijea primjene ukupno steenih znanja iz </p><p>razliitih nastavnih predmeta i podruja Program Tehnike kulture sastoji se od triju dijelova: temeljnog </p><p>programa, izbornog programa i izvannastavne djelatnosti. </p><p>Uz sve ostalo to je navedeno u uvodnom tekstu NPIP za Tehniku kulturu, temeljni je program </p><p>poprilino ograniavajui zbog niza faktora kao to su: broj sati, veliina razrednog odjela, ogranienost u </p><p>koliini i kvaliteti i raznolikosti opreme i prostora, kadrovska ogranienja Proizlazi stoga da je temeljni </p><p>program vrlo esto nedostatan da prati trendove i postignua u tehnici i kvalitetno ih prezentira uenicima. </p><p>Piui kurikulum za Izborni program tehnike kulture za 5., 6., 7., i 8. razred pokuali smo dopustiti </p><p>maksimalnu slobodu svakom pojedinom uitelju, tako da kreira svoj izvedbeni kurikulum koji e biti odraz </p><p>mogunosti realizacije u pojedinoj situaciji sa 70 sati tjedno po paralelki. </p><p>iroko podruje tehnikih djelatnosti u svijetu u kojem ivimo zahtijeva upoznavanje materijala, </p><p>strojeva, alata i pribora. Uenici e ih susresti i primjenjivati u izbornoj nastavi Tehnike kulture. Vano je </p><p>potovati interese i mogunosti uenika, kao i materijalne, organizacijske i ljudske resurse koje kola moe </p><p>ponuditi. </p><p>Uenici bi na poetku pohaanja Izborne nastave tehnike kulture trebali ponoviti, primijeniti znanja </p><p>i vjetine savladane u redovnoj nastavi Tehnike kulture te ih proiriti i usavriti. Preporuujemo da teoretska </p><p>znanja koristimo kao uvod u praktini rad, tj. odraivati ih na praktinim primjerima tehnikih tvorevina </p><p>koje uenici izrauju. </p><p>Prepoznati izvore opasnosti, primijeniti mjere zatite, usvojiti rad na siguran nain da bi predstojei </p><p>praktian rad protekao u zadovoljstvu stvaranja tehnikih tvorevina. </p><p>Pri upisu uenika koji pokazuju interes za izbornu nastavu Tehnike kulture, grupa moe biti </p><p>organizirana kombiniranjem uenika od petog do osmog razreda. U sluaju dovoljnog broja uenika najbolje </p><p>je nainiti vie grupa to bi osiguralo siguran i kvalitetan rad. U isti projekt mogu biti ukljueni uenici </p><p>razliitih dobnih skupina, znanja i vjetina. Projekt je potrebno osmisliti na prihvatljiv nain za sve dobne </p><p>skupine. Svaki uenik prema svojim sposobnostima sudjeluje u izradi dijela projekta. Kod vrednovanja se </p><p>mora voditi rauna da sloenost ishoda uenja bude primjerena uzrastu. </p><p>Preporuka je da peti razredi, gdje god je to mogue, ne budu kombinirana grupa. Razlog je to </p><p>zahtijevaju puno veu panju i pripremu. Usvojena pravila rada bit e izuzetno vana u viim razredima i </p><p>sloenijim radnim postupcima. Specifinost izborne nastave Tehnike kulture je tehniko stvaralatvo koje </p><p>ukljuuje primjenu razliitih alata i strojeva od strane svakog uenika. Stoga se moramo drati minimalnih </p></li><li><p>3 </p><p>uvjeta koje propisuje zakon o zatiti na radu a to su dva kvadratna metra slobodne povrine po radnom </p><p>mjestu (ueniku). To znai da je broj uenika u grupi limitiran slobodnom povrinom Vae radionice. </p><p>Oekuje se da pojedinu grupu ini najvie 12 uenika. (npr. 8-12, a 7-12 je jo bolje). Posebno </p><p>voditi rauna u viim razredima gdje se zahtijeva vei stupanj samostalnosti i odgovornosti. Vrijeme </p><p>planirano za svaku tehniku tvorevinu moe varirati od uenika do uenika, od tvorevine do tvorevine. To </p><p>ovisi o zahtjevnosti izrade i sposobnostima uenika. Dakle, mogue je da se jednom ueniku za jednu </p><p>tehniku tvorevinu isplanira cijela nastavna godina, ili jedno polugodite, ili da se planira vie tehnikih </p><p>tvorevina tijekom polugodita. Za vie tehnikih tvorevina razrauje se i vie Skupova ishoda uenja. </p><p>Cilj izborne nastave Tehnike kulture je da uenik kroz praktian rad uz nadziranu samostalnost </p><p>izradi i prezentira tehniku tvorevinu koja je uvjetovana razinom znanja i vjetinom uenika te </p><p>materijalima, alatima i strojevima koje kola moe pribaviti. </p><p>Realizacija tema izborne nastave omoguuje uenicima konkretno profesionalno usmjeravanje </p><p>prema strukovnim i tehnikim kolama. Uenici dobivaju informacije o materijalima i postupcima obrade te </p><p>ih sami primjenjuju. Razvijaju motorike vjetine potrebne u svakodnevnom ivotu pri obavljanju radnih </p><p>operacija te svijest o sigurnosti za sebe i okolinu pri uporabi alata i strojeva. Svako samostalno oblikovanje </p><p>tehnike tvorevine potie stvaralatvo i samostalno istraivanje. Pri izradi rada uenici trebaju sudjelovati i u </p><p>planiranju radnih postupaka i potrebnog vremena za projektiranje, izradu prototipa i ukupno vrijeme izrade </p><p>tehnike tvorevine, a time mogu stei uvid u rad u stvarnom radnom okruenju. Samovrednovanje i </p><p>argumentirano izraavanje miljenja kao rezultat ima kvalitetan razvoj osobnosti. Razvoj socijalnih vjetina, </p><p>komunikacija u timu, dogovorno rjeavanje problema time i potovanje drugih sudionika u radu. Naravno, </p><p>uvijek vodimo rauna o dobnoj skupini i stvarnim znanjima i vjetinama uenika. </p><p>Prezentacije postupka proizvodnje i primjene izraenih tehnikih tvorevina potiu na razvoj </p><p>komunikacije i poduzetnikog duha. Pri izradi prezentacije moe se koristiti, iva rije, tehnika </p><p>dokumentacija i sva AV oprema. Izlaganje treba biti kratko, precizno i uvjerljivo, nuno je pravilno </p><p>imenovati alate, materijal i pribor, radne postupke, primjenu, kvalitetu, sigurnost i svrsishodnost tehnike </p><p>tvorevine u uporabi. U izlaganju i vrednovanju ishoda sudjeluje cijela skupina. Preporuka je da se </p><p>prezentacije rade za sve radove tijekom kolske godine. </p></li><li><p>4 </p><p>IZBORNA NASTAVA TEHNIKE KULTURE ZA 5. RAZRED </p><p>Materijal koji se koristi u izbornoj nastavi Tehnike kulture u petom razredu treba biti lako </p><p>dostupan, jeftin i jednostavan za obradu. U prvoj bi fazi izrade predmeta od papira i kartona uenici uz </p><p>nadziranu samostalnost izraivali predmete od gotovih predloaka koje bi uitelj pripremio. To mogu biti </p><p>iscrtani platevi razliitih geometrijskih tijela, makete kuica, zgrada, jedrilice, amca, vodenice, nekih </p><p>drugih objekata ili tehnikih tvorevina. U drugom dijelu slijedi planiranje rada i izrada tehnike tvorevine </p><p>prema vlastitoj ideji (projektu). </p><p>Drvo je materijal koji se lako moe obraivati te je pogodno za izradu najrazliitijih predmeta. </p><p>Uenici bi trebali kroz izradu tehnike tvorevine s uporabnom vrijednosti koji e kasnije koristiti u radu </p><p>(brusna daica, kutnik, klju za leptir matice, drveni uloak za kripac, mala kutija, stalak za pribor za </p><p>tehniko crtanje, brusna daica za olovku, stezalo rezbarskog luka) nauiti o pripremi rada, gruboj i finoj </p><p>obradi drva, spajanju i zatiti drva te o uporabi i odravanju alata i strojeva za obradu drva. </p><p> Preporuka je da peti razredi, gdje god je to mogue, ne budu kombinirana grupa. Razlog je to </p><p>zahtijevaju puno veu panju i pripremu. Usvojena e pravila rada biti izuzetno vana u viim razredima gdje </p><p>se zahtijeva vei stupanj samostalnosti i odgovornosti. </p></li><li><p>5 </p><p>PRIJEDLOG SKUPA ISHODA UENJA - IZBORNA NASTAVA TEHNIKE </p><p>KULTURE ZA 5. RAZRED </p><p>Naziv prijedloga ishoda </p><p>uenja Rad i uvjeti rada, radni prostor i radno mjesto </p><p>Razina koju skup ishoda </p><p>ima u HKO 2 </p><p>Prijedlog obujma skupa </p><p>ishoda uenja </p><p>Ukupno 2 sata </p><p> 0,5 do 1 sat priprema i organizacija s uiteljem </p><p> od 0,2 do 0,5 sati praktinog rada samostalno </p><p> od 0,5 do 1 sata vrednovanja ishoda </p><p>Popis ishoda uenja Postupci vrednovanja svih </p><p>ishoda </p><p>Primjeri vrednovanja svih </p><p>ishoda </p><p>Opisati nain organizacije </p><p>rada u kolskoj radionici </p><p>Opisati organizaciju </p><p>radnog mjesta </p><p>Navesti mjere zatite na </p><p>radu </p><p>Sloiti alat, pribor, </p><p>materijal, radnu (zatitnu) </p><p>podlogu i tehniku </p><p>dokumentaciju na radnom </p><p>mjestu </p><p>Opisati postupak organizacije </p><p>radnog mjesta </p><p>Primijeniti opisano, samostalno </p><p>sloiti (na pravilan i siguran </p><p>nain), alat, materijale i pribor, </p><p>radnu (zatitnu) podlogu i </p><p>tehniku dokumentaciju na </p><p>radnom mjestu </p><p>Posloi alat, pribor, materijal, </p><p>radnu (zatitnu) podlogu i </p><p>tehniku dokumentaciju na </p><p>radnom mjestu (alat i pribor su s </p><p>desne strane, materijal lijevo (za </p><p>denjake, za ljevake je obratno), a </p><p>ispred radna podloga i </p><p>dokumentacija). </p><p>Uvjeti stjecanja: </p><p> - ljudski resursi </p><p> - materijalni resursi </p><p>Uitelj, uenici </p><p>kolska radionica, nekoliko kompleta alata, nekoliko kompleta </p><p>pribora za tehniko crtanje, tvri papir, karton, komadii perploe, </p><p>daice, letvice, radne (zatitne) podloge, tehnika dokumentacija </p><p>(radne i informacijske liste) </p><p>Program stjecanja </p><p>aktivnosti uenja i </p><p>pouavanja: </p><p>Slaganje alata, materijala i pribora </p><p>Prepoznavanje izvora opasnosti i potrebne mjere zatite, </p><p>organizacija rada i radnog mjesta </p><p>ALAT I </p><p>PRIBOR </p><p>RADNA </p><p>(ZATITNA) </p><p>PODLOGA </p><p>MATERIJAL TEHNIKA </p><p>DOKUMENTACI</p><p>JA </p></li><li><p>6 </p><p>SKUPOVI ISHODA UENJA - IZBORNA NASTAVA TEHNIKE KULTURE ZA 5. </p><p>RAZRED </p><p>Naziv prijedloga ishoda </p><p>uenja Tehniko crtanje </p><p>Razina koju skup ishoda </p><p>ima u HKO 3 </p><p>Prijedlog obujma skupa </p><p>ishoda uenja </p><p>Ukupno 8 sati </p><p> od 3 do 4 sata s uiteljem </p><p> od 2 do 3 sata uz nadziranu samostalnost rada </p><p> od 1 do 2 sata vrednovanja ishoda </p><p>Popis ishoda uenja </p><p>Postupci </p><p>vrednovanja svih </p><p>ishoda </p><p>Primjeri vrednovanja svih ishoda </p><p>Nabrojiti osnovni pribor </p><p>za tehniko crtanje </p><p>Prepoznati osnovni pribor </p><p>za tehniko crtanje </p><p>Koristiti osnovni pribor </p><p>za tehniko crtanje </p><p>Nacrtati paralelne crte </p><p>Nacrtati okomite crte </p><p>Nacrtati crte koje se </p><p>sijeku pod razliitim </p><p>kutovima (450, 600, 750, </p><p>1050) </p><p>Crtanje paralelnih i </p><p>okomitih crta </p><p>priborom za tehniko </p><p>crtanje </p><p>Crtanje crta pomou </p><p>dva trokuta pod </p><p>razliitim kutovima </p><p>Nacrtaj pet paralelnih crta duine 70 </p><p>milimetara. </p><p>Nacrtaj dvije crte duine 80 milimetara koje </p><p>se sijeku pod pravim kutom na polovini. </p><p>Nacrtaj dvije crte koje se sijeku pod kutom </p><p>od 60o. </p><p>Nacrtaj dvije crte koje se sijeku </p><p>pod kutom od 750. </p><p>Imenovati osnovne vrste </p><p>crta </p><p>Prepoznati osnovne vrste </p><p>crta </p><p>Skicirati osnovne vrste </p><p>crta </p><p>Nacrtati osnovne vrste </p><p>crta </p><p>Skiciranje punih </p><p>debelih i tankih crta, </p><p>isprekidanih crta i </p><p>simetrala </p><p>Crtanje punih debelih i </p><p>tankih crta, </p><p>isprekidanih crta i </p><p>simetrala </p><p>Crtanje koncentrinih </p><p>krunica </p><p>Nabroji osnovne vrste crta koje se koriste u </p><p>tehnikom crtanju. </p><p>Crtom spoji vrstu crte s njezinom </p><p>namjenom. </p><p>Na crteu geometrijskih tijela iscrtaj </p><p>vidljive i nevidljive bridove. </p><p>Simetrale i </p><p>sredinjice </p><p>Nevidljivi bridovi </p><p>predmeta </p><p>Vidljivi bridovi </p><p>predmeta </p><p>Mjernice i pomone </p><p>mjerne crte, kratke </p><p>sredinjice </p></li><li><p>7 </p><p>Ucrtaj sredinjice na tehnikom crteu. </p><p>Nacrtaj etiri krunice sa zajednikim </p><p>sreditem. Najmanja krunica ima polumjer </p><p>20 milimetara, a svaka ostala za 5 </p><p>milimetara vei. </p><p>Razlikovati skicu i </p><p>tehniki crte </p><p>Objasniti potrebu </p><p>skiciranja </p><p>Objasniti potrebu crtanja </p><p>tehnikih crtea </p><p>Primijeniti osnovne vrste </p><p>crta kod skiciranja </p><p>prostornog prikaza </p><p>jednostavnog </p><p>geometrijskog tijela </p><p> Primijeniti osnovne vrste </p><p>crta kod crtanja </p><p>prostornog prikaza </p><p>jednostavnog </p><p>geometrijskog tijela </p><p> Nacrtati (konstruirati) </p><p>pomou trokuta i estara </p><p>mnogokute (trokut, </p><p>esterokut) </p><p>Skiciranje prostornog </p><p>prikaza jednostavnog </p><p>geometrijskog tijela </p><p>Crtanje prostornog </p><p>prikaza jednostavnog </p><p>geometrijskog tijela </p><p>Crtanje mnogokuta </p><p>Skiciraj prostorni prikaz jednostavnog </p><p>geometrijskog tijela (kocka, kvadar, </p><p>piramida). </p><p>Nacrtaj jednostavno geometrijsko tijelo u </p><p>prostoru (kocka, kvadar, piramida). </p><p>Nacrtaj (konstruiraj) esterokut , </p><p>jednakokraan trokut. </p><p>Nabrojiti elemente </p><p>kotiranja </p><p>Kotirati skicu </p><p>geometrijskog lika </p><p>Kotirati tehniki crte </p><p>geometrijskog lika </p><p>Objasniti mjerila crtanja </p><p>Nacrtati i kotirati </p><p>geometrijski lik u </p><p>umanjenom, uveanom i </p><p>prirodnom mjerilu </p><p>Kotiranje skice </p><p>Kotiranje tehnikog </p><p>crtea </p><p>Mjerenje predmeta </p><p>Crtanje predmeta u </p><p>umanjenom i </p><p>uveanom mjerilu </p><p>Skiciraj i kotiraj pravokutnik. </p><p>Nacrtaj i kotiraj pravokutnik </p><p>dimenzija 50x30 mm. </p><p>Nacrtaj i kotiraj pravokutnik u M 1:2 i M </p><p>2:1. </p><p>50 </p><p>30 </p></li><li><p>8 </p><p>Navesti nazive </p><p>pravokutnih projekcija </p><p>Objasniti svrhu crtanja </p><p>prostornih i pravokutnih </p><p>projekcija </p><p>Nacrtati pravokutnu </p><p>projekciju geometrijskog </p><p>tijela </p><p>Skicirati geometrijsko </p><p>tijelo u prostoru prema </p><p>pravokutnoj projekciji </p><p>Crtanje pravokutne </p><p>projekcije </p><p>geometrijskog tijela. </p><p>Nacrtaj prostorni prikaz i pravokutnu </p><p>projekciju tijela po izboru. </p><p>Uvjeti stjecanja: </p><p>- ljudski resursi </p><p>- materijalni resursi </p><p>Uitelj, uenici </p><p>kolska radionica, nekoliko kompleta pribora za tehniko crtanje, </p><p>papirnati modeli geometrijskih tijela, kare,tvri papiri s kopiranim </p><p>platevima geometrijskih tijela, modelarski noi, ljepilo, radna </p><p>(zatitna) podloga, tehnike tvorevine koja e se izraivati za </p><p>mjerenje,crtanje i usporeivanje s gotovim tehniki crteima </p><p>Program stjecanja </p><p>aktivnosti uenja i </p><p>pouavanja: </p><p>Utvrivanje prethodnih znanja i vjetina </p><p>Po potrebi primjena pribora za tehniko crtanje. Demonstracija; </p><p>crtanje crta pod razliitim kutovima pomou dva trokuta (450, 600, </p><p>750, 1050). Poslije uenici crtaju paralelne i okomite crte razliitih </p><p>vrsta i nekoliko krunica sa zajednikim sreditem. </p><p>Uitelj pokazuje uenicima tehniki crte tvorevina koje e </p><p>izraivati, objanjava potrebu crtanja i itanja mjera </p><p>Uenici dobivaju zadatak da izmjere i u biljenicu nacrtaju jednu </p><p>plohu gumice za brisanje, plou radnog stola ili olovku u umanjenom </p><p>i uveanom mjerilu, poziciju tehnike tvorevine precrtaju na papir ili </p><p>drvo, ovisno o utvrenim poetnim znanjima i vjetinama. </p></li><li><p>9 </p><p>SKUPOVI ISHODA UENJA - IZBORNA NASTAVA TEHNIKE KULTURE ZA 5. </p><p>RAZRED </p><p>Naziv prijedloga ishoda uenja Izrada maketa ili modela od tvreg papira ili kartona </p><p>Razina koju skup ishoda ima u </p><p>HKO 3 </p><p>Prijedlog obujma skupa ishoda </p><p>uenja </p><p>Ukupno 20 sati </p><p> od 5 do 9 sata s uiteljem </p><p> od 10 do 13 sata uz nadziranu samostalnost rada </p><p> od 1 do 2 sata vrednovanja ishoda </p><p>Popis ishoda uenja Postupci vrednovanja svih </p><p>ishoda </p><p>Primjeri vrednovanja svih </p><p>ishoda </p><p>Opisati razliku izmeu makete </p><p>i modela </p><p>Opisivanje maketa i modela </p><p>Opii makete i modele i </p><p>obrazloi razliku. </p><p>Nacrtati plat geometrijskog </p><p>tijela (npr. kvadar, kocka, </p><p>valjak, piramida...) </p><p>Crtanje plata zadanog ili </p><p>izabranog geometrijskog tijela </p><p>Nacrtaj plat tijela prema </p><p>zadanim mjerama </p><p>(npr. kvadra, kocke, kuice, </p><p>valjka...) </p><p>Pravilno rukovanje alatom i </p><p>priborom </p><p>Pridravanje mjera zatite na </p><p>radu </p><p>Nabroji izvore opasnost koji </p><p>si prepoznao prije poetka </p><p>svoga rada. </p><p>Koje si mjere zatite na radu </p><p>koristio pri izradi tvorevine? </p><p>Izraditi tijelo prema zadanom </p><p>platu (npr. kvadar, kocku, </p><p>kuicu, valjak...) </p><p>Izrezivanje, savijanje i spajanje </p><p>pozicija </p><p>Izradi zadano tijelo prema </p><p>ocrtanom platu tog tijela. </p><p>Izrezuj po punim linijama. </p><p>Savijaj po crtkanim </p><p>linijama, rubovi moraju biti </p><p>otri. </p><p>Lijepljenje tono. </p><p>Uradak ist. </p><p>Izraditi uzorak recikliranog </p><p>papira - prema mogunosti </p><p>materijalnih resursa </p><p>Usitnjavanje, mijeanje, </p><p>cij...</p></li></ul>