NASILJE I ZLOSTAVLJANJE U ŠKOLAMA

  • Published on
    25-Jan-2016

  • View
    23

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

NASILJE I ZLOSTAVLJANJE U KOLAMA. Snjeana Fridrih imi, dipl. psiholog. TO JE ZLOSTAVLJANJE?. Farrington (1993): Zlostavljanje je ponavljajue tjelesno ili psihiko ugnjetavanje slabije osobe koje provodi pojedinac ili skupina ljudi koji su jai od nje.. Zlostavljanje je:. - PowerPoint PPT Presentation

Transcript

<ul><li><p>NASILJE I ZLOSTAVLJANJE U KOLAMASnjeana Fridrih imi, dipl. psiholog</p></li><li><p>TO JE ZLOSTAVLJANJE? Farrington (1993): Zlostavljanje je ponavljajue tjelesno ili psihiko ugnjetavanje slabije osobe koje provodi pojedinac ili skupina ljudi koji su jai od nje.</p></li><li><p>Zlostavljanje je:oblik negativnog ponaanja koje:Traje due vrijemePonavlja se Usmjereno je na istu osobuNamjerno svjesno negativno ponaanje (s namjerom da se povrijedi drugoga)Prisutan je nesrazmjer moi</p></li><li><p>Zlostavljanje nije...jednokratni incident koji se nee ponoviti prijateljska razmirica, svaa ili nesporazum nenamjerno nanoenje boli prijateljsko zadirkivanje nasilno rjeavanje sukoba izmeu prijatelja iste moi </p></li><li><p>OBLICI NASILJA I ZLOSTAVLJANJA:fiziko udaranje, guranje, nanoenje boli, fiziko sputavanjeverbalno nazivanje pogrdnim imenima, ruganje, omalovaavanje, vrijeanje, dobacivanjepsiholoko prijetei pogledi, grimase, ismijavanje, uhoenje, iznuivanje novca, ucjenjivanjesocijalno izbjegavanje, ogovaranje, izoliranje, irenje lai i glasina</p></li><li><p>Pojava postoji od uvijek, ali je posljednjih 20-tak godina uzela maha u svijetu, a posljednjih 10-tak i u nas</p><p> Prva sustavna istraivanja provodi dr.sci. Dan Olweus u Norvekoj (1983.), a zatim i u drugim skandinavskim zemljama </p><p>U Hrvatskoj prvi progovara o ovoj pojavi tim u Djejoj bolnici u Zagrebu predvoen dr.sci. Gordanom Buljan Flander (Poliklinika za zatitu djece i mladih)</p><p>2002. godine K. Elez, psiholog, provodi istraivanje u 2 osnovne kole u Zagrebu</p></li><li><p>Rezultati istraivanja u skandinavskim zemljamapsihiki zlostavljaju podjednako djevojice i djeacifiziki zlostavljaju bitno vie djeaci od djevojicastariji uenici zlostavljaju mlae i slabijezlostavljanje raste s uzrastom65-85% djece iznosi da nastavnici nisu reagirali na zlostavljanje</p></li><li><p>35-55% zlostavljanih razgovaralo je s roditeljima o zlostavljanjuprisutnost odraslih bitno smanjuje zlostavljako ponaanjei nasilnici i rtve imaju neto nie ocjene od prosjekarazlike ili posebnosti u izgledu ne utjeu na zlostavljanjene utjee niti veliina mjesta, kole, razreda</p></li><li><p>Saetak rezultata istraivanja u HrvatskojProsjeno je 10,4% uenika bilo izloeno nekom obliku zlostavljanja, dok je 22,3% doivjelo neki oblik nasilja jedan do dva puta u zadnjih nekoliko mjeseciNajei oblici nasilja: a) nazivanje pogrdnim imenima, ismijavanje i zadirkivanje na bolan nain, b) pogrdna imena i komentari vezani za porijeklo, c) laganje i irenje lanih glasina te pokuaj odvraanja ostalih od uenika, d) nazivanje pogrdnim imenima i geste sa seksualnim znaenjem, e) zanemarivanje i iskljuivanje iz drutva</p></li><li><p>Mjesto nasiljahodnici i stepenita, razred kad nema nastavnika,put u kolu, kolsko dvoritePOSTOJE RAZLIKE PO SPOLUTREND RASTA BROJA RTAVA SUKLADNO DOBI</p></li><li><p>Promatrai</p><p>Svega 22% uenika pokuava zaustaviti nasilje esto i gotovo uvijek, tj. 78% to nikada ne ini ili ini samo sporadino</p><p>veina djece promatraa ne reagira na nasiljerazlozi: strahnepovjerenje u odrasleizostanak negativnog potkrepljenja nasilnog ponaanjaravnodunost / nedostatak empatije</p><p>U grupi zlostavljanih uenika, 21% uenika je ipak nekom reklo to im se dogaa u koli, dok 9% to nije reklo nikome</p></li><li><p>Rezultati pokazuju da je 8% djevojica i 15% djeaka inilo nasilje</p><p>U ukupnom rezultatu za kolsku populaciju 12% djece prepoznaje sebe kao one koji ine nasilje</p></li><li><p>Razlike prema spoluDJEACIvie su izloeni nasilju openito, vie sudjeluju u zlostavljanju ee se slue tjelesnim nasiljem ee su izloeni nasilju pojedinca DJEVOJICEmeu djevojicama su uobiajene suptilnije metode nasilja (ogovaranje, ignoriranje, irenje glasina i sl.)nasilje se meu djevojicama zbog toga tee otkriva ee su izloene nasilju grupe </p></li><li><p>UZROCIOBITELJ:emocionalni odnos roditelja u ranom razvoju bez topline i empatijepopustljivi roditelji, ne postavljaju graniceroditelji toleriraju agresivno ponaanjeroditelji tjelesno kanjavajuINDIVIDUALNE OSOBINEdjeca snanog temperamentaKOLA</p></li><li><p>UZROCIUTJECAJ GRUPE: -slabi konice, smanjuje osobnu odgovornost -nudi modele ponaanja, pa i nasilnikog</p><p>UTJECAJ MEDIJA: -nasilje u medijima (filmovima) potie agresivno ponaanje, smanjuje suosjeajnost</p><p>-drutveno-ekonomski uvjeti obitelji (visina prihoda, razina obrazovanosti roditelja, standard stanovanja...) ne utjee na to tko e biti nasilnik / rtva</p></li><li><p>KARAKTERISTIKE ZLOSTAVLJAAagresivan (i prema nastavnicima i roditeljima)impulzivanelja za vladanjem, moidjeaci fiziki jaimanjak empatijeneprijateljstvo prema okolinipotreba za koriu (materijalnom)pozitivno miljenje o sebiprosjeno ili malo ispodprosjeno omiljeni- do 24 godine ivota je 60% nasilnika bilo osueno za prekrajna ili krivina djela</p></li><li><p>KARAKTERISTIKE RTVEplaljiva i nesigurnaoprezna, osjetljiva, tihareagira plaem i povlaenjemima manjak samopotovanjanema prijateljaprezatiivana od roditeljanije agresivna (osim rijetkih)djeaci fiziki slabiji- do 23. godine se ove osobine normaliziraju, osim poveane potitenosti i manjka samopotovanja</p></li><li><p>Mogue posljedice zlostavljanja (Sharp i Thompson):Slabljenje samopotovanja rtve20% rtava izostaje iz kole da bi izbjegla maltretiranje29% ima problema s koncentracijom22% osjea simptome fizike bolesti20% ima problema sa spavanjemrtva pokua ili poini samoubojstvo</p></li><li><p>VANE STRATEGIJE ZA ZAUSTAVLJANJE ZLOSTAVLJANJAosiguravanje prikladne supervizije djece</p><p>kreiranje razrednih / kolskih pravila</p><p>osiguravanje djelotvornih posljedica za zlostavljae</p><p>suradnja nastavnika, roditelja, strunjaka, </p><p>osiguravanje mogunosti razvijanja dobrih interpersonalnih vjetina za svu djecu</p><p>stvaranje suportivnog i ukljuujueg drutvenog konteksta u kojem se NASILNIKO PONAANJE NE TOLERIRA</p></li><li><p>I JO... Tono utvrditi to se dogodilo Zajedno s ostalim uenicima pomoi rtvi Pokuati promijeniti ponaanje nasilnika, dati mu potporu ako uvidi problem i prihvati odgovornostRazgovarati odvojeno s nasilnikom i rtvomObjasniti nasilniku koje ponaanje je prihvatljivo, a koje nije. Razvijati prikladna ponaanja u razredu Ohrabrivati prijavljivanje zastraivanja Primijetiti osamljene i tune uenike i otkriti razlog tome Ne prihvaati nepoeljno ponaanje kao dio ale i odrastanja</p></li><li><p>Na nama je, odraslima, da prepoznamo ovaj ozbiljan problem i da ne dopustimo da nasilje ivi na kolskih hodnicima i ostavlja posljedice na razvoj djece.</p></li><li><p>Ako prepoznamo, zustavimo i sprijeimo nasilje te pruimo djeci pomo, aljemo im jasnu poruku da nam je njihova dobrobit vana i da ive u drutvu koje ne tolerira nasilje.</p></li><li><p>LiteraturaBuljan Flander, G. (2004). Nasilje meu djecom. Zagreb. Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba.Rigby, K. (2006). Zlostavljanje u kolama i to moemo uiniti?.Zagreb:Mosta d.o.o.http://www.unicef.hr</p></li></ul>