Nasilje među djecom - Poliklinika za zaštitu djece Zagreb

  • View
    226

  • Download
    5

Embed Size (px)

Transcript

  • NASILJE MEU DJECOM

    Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba

    orieva 26, Zagreb

    www.poliklinika-djeca.hr

  • jedno ili vie djece uzastopno i namjerno uznemirava, napada ili ozljeuje drugo dijete ukljuuje prijetnje, tjelesne ozljede, odbacivanja, ruganja, zadirkivanja, ogovaranja, uzimanja stvari, unitavanja stvariesto ukljuuje neugodne komentare o djetetovoj obitelji ili rodbini.

  • BULLYING (nasilje meu djecom)

    Fiziko nasilje je najuoljiviji oblik, te podrazumijeva udaranje, guranje, tipanje, upanje

    Verbalno nasilnitvo najee prati fiziko, a podrazumijeva vrijeanje, irenje glasina, stalno zadirkivanje, ismijavanje

  • RAIRENOST POJAVE

    U Engleskoj 19%, Japanu 15%, Norvekoj 14%, panjolskoj 17%, USA 16%. Hrvatska 19% pasivne rtve, 8% provokativne rtve, 8% nasilniciNajee se dogaa od 4.-og do 8.-og razreda O. 71% profesora i nastavnika ne obazire se i ne poduzima nita na nasilnika ponaanja i zastraivanja u koli 35% djeaka i 31% djevojica doivjelo nasilje 33% djeaka i 17% djevojica nasilno prema drugima

  • Incidencija nasilja meu djecom (N= 4900)

  • Rairenost doivljenog nasilja u koli, ovisno o kolskom uspjehu:

    kolski uspjehPostotak djece koja su doivjela nasilje u koliNedovoljan54%Dovoljan50%Dobar41%Vrlo dobar34%Odlian29%

  • Rairenost poinjenog nasilja u koli, ovisno o kolskom uspjehu:

    kolski uspjehPostotak djece koja ine nasilje u koli drugimaNedovoljan42 %Dovoljan41 %Dobar31 %Vrlo dobar27 %Odlian21 %

  • Osobe kojima se djeca obraaju za pomo nakon to su doivjela verbalno nasilje u koli:

    OsobaPostotak djece koja im se obraaju za pomoRoditelj48 %Prijatelj40 %Nitko19 %Brat/sestra18 %Nastavnik16 %

  • Osobe kojima se djeca obraaju za pomo nakon to su doivjela tjelesno nasilje u koli:

    OsobaPostotak djece koja im se obraaju za pomoRoditelj32 %Prijatelj32 %Nitko30 %Brat/sestra23 %Nastavnik13 %

  • Kako se nasilnitvo razlikuje od uobiajenih sukoba meu djecom

  • UOBIAJEN SUKOB:

    djeca ne inzistiraju da mora biti po njihovom pod svaku cijenumogu dati razloge zato su u sukobuispriaju se ili prihvate rjeenje da nitko nije pobijedioslobodno pregovaraju da bi zadovoljili svoje potrebemogu promijeniti temu i otii iz situacije

  • NASILNITVO

    postoji namjera da se nanese ozljeda ili tetaintenzitet i trajanjemo nasilnikaranjivost rtvemanjak podrke/izolacija rtveposljedice

  • Faktori koji doprinose pojavljivanju nasilnitva meu djecom

    OBITELJSKI:

    nedostatak stabilne emocionalne povezanosti/privrenosti izmeu roditelja i djeteta

    slab nadzor nad djetetom i zanemarivanje djetetovih potreba

    prihvaanje i oponaanje agresivnih i nasilnikih ponaanja koje djeca ue od roditelja te brae i sestara

    djeca koja odrastaju u obiteljima u kojima postoji nasilje imaju 3-4 puta veu vjerojatnost da postanu nasilnici

  • KOLSKI:

    nedostatak nadzora i nadgledanja

    negativna kolska klima

    neadekvatno ponaanje nastavnika (ismijavanje, prijetnje, fiziko nasilje)

    stav nastavnika prema nasilnitvu (Olweus 25% uitelja ne vidi nita loe u nasilnitvu)

    nedostatak programa intervencije i prevencije

  • Djeca koja se nasilno ponaaju:

    imaju loiju panju i koncentracijuesto ometaju kolske aktivnostiimaju lo uspjeh u koliesto upadaju u tunjave s drugom djecomna razoarenja, kritike i zadirkivanje reagiraju izuzetnom ljutnjom, krivnjom i osvetomesto gledaju nasilne filmove i igraju nasilne igriceimaju malo prijatelja te su esto neprihvaeni

    zbog svojeg ponaanja

    sklapaju prijateljstva s drugom djecom koja su

    poznata po agresivnosti i neposlunosti

    konstantno se suprotstavljaju odraslimazadirkuju i drae ivotinjeosjeaju se frustriranodjeluju kao da ne suosjeaju s drugima

  • Najee je rtva:

    Zlostavljano dijeteDijete nieg socioekonomskog statusaDijete iz druge etnike skupineDijete s posebnim potrebamaDijete razvedenih roditeljaDijete rtva obiteljskog nasiljaNovo dijete u razreduNadareno dijeteMirno i ljubazno dijeteDijete koje ima dobar odnos s uiteljem

  • rtve nasilnikog ponaanja:

    Boje se ii u i iz koleMijenjaju uobiajeni put do koleOdbijaju ii u kolu''Bolesni'' su ujutro prije kole, imaju glavobolje ili bolove u trbuhuPogorava se kolski uspjehDolaze kui s potrganom odjeom i oteenim kolskim knjigamaDolaze kui izgladnjeli (uzet im je novac)Postanu povueni, niskog samopouzdanjaPostanu anksiozni, napeti, prestanu jestiZaspu plaui, imaju none moreOstaju bez svojih stvari, esto ''gube'' deparac

    Sve ee pitaju za novac ili ponu krasti (da daju nasilniku)Odbijaju govoriti to nije u reduImaju neobjanjive modrice, ogrebotine i porezotinePonu zastraivati drugu djecuPostanu agresivni ili depresivniPonu markiratiDaju nevjerojatne isprike za gore navedena ponaanjaSami su pod odmorom, a prijatelji iz razreda zbog toga nisu zabrinutiNe biraju ih u grupnim sportovimaTrae blizinu uiteljaNesigurni su i uznemireni ako trebaju izai pred plou, pred razred

  • Procjena potencijalno nasilnih i nasilnih uenika

    Faktori visokog rizika:

    Crtanje i pisanje koje sadri nasilje; pjesme, pisma prijateljima ili pisma potencijalnoj rtvi su jasne indikacije rizika nasilja. Dodatnu procjenu potrebno je uiniti i zbog nasilnih crtea koji su neprimjereni dobi.

    Prijetnje nasiljem; ne smije se zanemariti niti direktna prijetnja npr. ubit u te niti prikrivena prijetnja kao to je poslije kole e ti se neto dogoditi.

    Prijanje nasilno ponaanje ili agresivna prolost; vei je rizik da e uenik ponoviti prijanje nasilno ponaanje.

    Muenje ivotinja; postoji visoka povezanost izmeu uenika koji mue ivotinje i nasilja u koli.

  • Nedavni prekid vanog odnosa npr. da ga je ostavila djevojka ili najbolji prijatelj

    Izolacija; veina uenika koji se izoliraju od vrnjaka nisu nasilni ali postoji snana povezanost izmeu nasilnog ponaanja prema vrnjacima i izolacije od vrnjaka.

    Uenika zadirkuju ili uznemiruju, ili on misli da ga zadirkuju. Potencijalno nasilni uenici su hipersenzitivni na tue kritiziranje.

    Povlaenje od okoline; povlaenje od vrnjaka i obitelji moe ukazivati da uenik ima osjeaj bespomonosti ili je depresivan.

    Neprimjerena upotreba ili pristup oruju.

    Uzimanje droge; postoji jaka povezanost s nasilnim ponaanjem.

    Obiteljski stresori

    Vrnjaci ga smatraju udakom, drugaijim

    Slaba motivacija za kolskim uspjehom

  • Elektroniko nasilje

    ukljuuje bilo kakav oblik viestruko slanih poruka putem Interneta ili mobitela, koja ima za cilj povrijediti, uznemiriti

    moe biti u obliku tekstualnih ili video poruka, fotografija ili poziva.

    sve ee se odnosi na nekoliko oblika komunikacije, ukljuujui zvuk, slike, animacije i fotografije.

  • to obuhvaa takav oblik nasilja?

    poticanje grupne mrnje

    irenje nasilnih i uvredljivih komentara o vrnjaku

    kreiranje internetskih stranica koje sadre prie, crtee, slike i ale na raun vrnjaka

    slanje tuih fotografija te traenje ostalih da ih procjenjuju po odreenim karakteristikama

    provaljivanje u tue e-mail adrese

    slanje zlobnih i neugodnih sadraja drugima

    seksualno namamljivanje

    izlaganje dobi neprimjerenim sadrajima

  • Razlike u odnosu na nasilje u neposrednom odnosu

    Moe biti prisutno 24sata, svih 7 dana u tjednuIzloenost i kod kue i na mjestima koja su ranije bila sigurna za njegaPublika i svjedoci mogu biti mnogobrojni i brzo se poveavaju Anonimnost pojaava osjeaj nesigurnosti kod rtveElektroniko zlostavljanje moe biti prisutno meu vrnjacima, ali mete mogu biti i odrasli, kao na primjer profesori i uitelji. Bez fizikog kontakta sa rtvom i publikom, djeca i mladi tee vide i razumiju tetu koju njihove rijei mogu nanijeti.

  • Najee posljedice

    DepresivnostUsamljivanje, izolacija, izbjegavanjeAnksioznostPTSPSlabljenje kolskog uspjehaAgresivno ponaanjeAutoagresivno ponaanjeMarkiranjeKonzumacija sredstava ovisnosti

  • Koji su initelji koji ne dovode do nasilnog ponaanja djece i mladih?

    Pozitivni modeli (izloenost vie pozitivnim nego negativnim) Razvoj pozitivne slike o sebi i samoefikasnostiPodravajui odnosi, ukljuujui one s nastavnicima i vrnjacima

  • .nastavak

    Dobri vrnjaki odnosiBliska veza s nekom osobom van obiteljiEmpatija od strane roditelja ili skrbnikaSposobnost nalaenja vlastite vrijednosti i utoita u hobijima, kreativnim aktivnostima i korisnim aktivnostimaOsjeaj kontrole nad vlastitim ivotom i saznanje da se moemo suoiti s dogaajima koje budunost nosiNada i povjerenje u budunostPovjerenje u sebeRazvijene socijalne vjetine

  • Pasivne rtve

    19%

    Nasilnici

    8%

    Provokativne rtve

    8%

    Neukljueni u

    nasilje

    65%