Nasilje na sportskim terenima Master rad DIF

  • Published on
    29-Nov-2015

  • View
    903

  • Download
    4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

10-ka ocjena rada

Transcript

<p>UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJA</p> <p>NASILJE NA SPORTSKIM TERENIMAMaster radMentor: Student:</p> <p>Azra Kozaranin emil Muratovi</p> <p>UVOD</p> <p>Sport je postao dominantna pojava u savremenim drutvenim odnosima. Ljudsku svakodnevnicu je nemogue zamisliti bez sporta. (SPORT engl. njegovanje tjelesnih sposobnosti, njihovo provjeravanje i dalje unapreenje kroz nadmetanje, borbe i igre). Sport je prisutan u ivotu svakog ovjeka bilo kao aktivnog uesnika ili samo posmatraa. Sport u sebi sadri mnoge pozitivne karakteristike; jednostavno reeno njime se razvija i tjelo i duh. Meutim fenomen sporta je jo vei zbog injenice da sport u posljednje vrijeme za sobom povlai i mnogo negativnih pojava. On poinje da obiluje devijantnim ponaanjem (DEVIJANTNO PONAANJE ono koje je toliko neusklaeno sa opeprihvaenim, drutveno oekivanim ponaanjem da prelazi granice doputenog ponaanja) i time se u vezu sa sportom dovode negativne pojave (nasilje, huliganstvo). Sve ovo ukazuje na injenicu da dovoenje u vezu devijantnog ponaanja i sporta predstavlja pravi socioloki fenomen odnosno ulazi u domen sociologije sporta. Ovakav fenomen ima za posljedicu sve vei broj sociolokih istraivanja i rasprava na ovu temu.</p> <p>U ovom radu i ja u se baviti ovom problematikom. S obzirom da se i sam bavim sportom direktni sam svjedok prisutnosti devijantnog ponaanja na sportskim terenima. Doivio sam mnoge incidente, tako da sa sigurnou mogu tvrditi da je nasilje postalo sastavni dio sporta. Smatram da je poraavajua injenica da se ovakvo ponaanje ispoljava i kod mladih, maloljetnih sportista. </p> <p>PREDMET I PROBLEM RADA</p> <p>Predmet ovoga rada je da se doe do saznanja koliko je nasilje prisutno na sportskim terenima I van sportskih terena i kako spijeiti da dolazi do toga.Problem rada je nasilje na sportskim terenima, odnosno u onoj mjeri na koji nain se ispoljava.HIPOTEZEOekujem da u dobiti odgovore na pitanja?</p> <p>H1Koliko je prisutno nasilje na sportskim terenima u BiH i ostalim dravama u regionu?</p> <p>H2Koliko vlast i ta ini da sprijei nasilja na sportskim terenima?H3ta je glavni uzrok zbog ega nastajnu neredi?</p> <p>CILJ RADACilj rada sadran je u tenji da se sociolokom analizom objasni kako uopte dolazi sport u vezu sa devijantnim ponaanjem i da ispitam da li postoji mogunost da je ta veza prosto normalna, s obzirom da se radi o sportu kao masovnoj i drutvenoj pojavi ili da ta veza stvara samo negativne posljedice, koje vode sport u kontra smjeru, pri emu on gubi svoju pravu funkciju i svrhu. Da li je mogue eliminisati devijantno ponaanje iz sporta, jer dovodi do nasilja u sportu i huliganizma ili je ono jednostavno dio kolektivne grupe i kolektivnog ponaanja - kako sociologija sporta objanjava, moi emo zakljuiti tek na kraju ovog rada?! </p> <p>DEFINISANJE PROBLEMA</p> <p>U uvodu su ve spomenute negativne pojave koje sport povlai za sobom. Najvanija od njih je NASILJE (oblik devijantnog ponaanja).</p> <p>NASILJE U SPORTUNa svakodnevni ivot optereen je velikim problemom koji je prisutan u sportu, a to je nasilje. Sport je sastavni dio naeg svakodnevnog ivota i kao takav nije imun na pojave kao to su agresivnost i nasilje. Nasilje nastaje na temelju i posredstvom vie faktora u drutvu, a to znai da je nasilje drutveni konflikt. To je u stvari sukob individue ili drutvene grupe sa drutvenom sredinom. Na sportskim manifestacijama ekstremni dio publike naruava pravila igre i uobiajene norme ponaanja. Sport je refleksija dogaanja u drutvu, pa prema tome i odraz nasilja kada se javlja. Dakle, nasilje je bilo prisutno od nastanaka ljudskog roda, u svim drutvenim dogaajima pa tako i u sportu. Kao takav sport je kroz nasilje povezan sa mrnjom, zaviu i nepotivanjem pravila. Sport je rat bez pucanja Neki teoretiari ovog problema smatraju da je nasilje najjaa neverbalna komunikacija.</p> <p>U sociolokoj literaturi se najee spominju tri izvora nasilja:</p> <p>socijalana patologija</p> <p>devijantnost</p> <p>agresivnost</p> <p>Socijalana patologija oznaava stanje oboljelog drutva koje generira razne probleme u drutvu iji nosioci mogu biti pojedinci, drutvene grupe te i samo drutvo kao patoloki struktuirana cjelina. Ovakvo stanje pogoduje stvaranju konflikata izmeu drutva i individue ili drutvene grupe. Ove pojave mogu se prepoznati i u sportu, posebno na sportskim manifestacijama. Patologija drutva javlja se kao temeljni izvor nasilja i ona se transformie u neposredni uzrok devijantnosti i destruktivnosti kao sredinji i dinamiki izvor nasilja. (O ovom problemu pisao je sociolog Erih From).</p> <p>Devijantnost se pojavljuje kao oblik ovjekovog mimoilaenja sa onim to se u datom drutvu smatra prihvatljivim i normalnim za drutvo, dok je destruktivnost ulazni faktor u nasilje.</p> <p>Agresivnost je fenomen drutvene prirode i nastaje kao posljedica viestrukog uticaja socijalne okoline na psiholoku strukturu individue ili grupe. Agresija moe postati nasilje raznih oblika i dimenzija tako da se esto govori o dva tipa agresivnosti, tzv. kontrolirana i tzv. maligna agresivnost, koja ide do nivoa destruktivnosti.</p> <p>Sport moe da bude izvor neprijateljstava i nasilja. To tvrdi i Dord Orvel kada kae: Internacionalna takmienja esto dovode do orgija mrnje. Na intrenacionalnoj sceni sport je otvoreno oponanje ratovanjaim se pojave jaka osjeanja suparnitva, uvijek se gubi predodba o igranju igre prema pravilima</p> <p>Nasiliniki istupi na terenu, a i u gledalitu, nekada se neminovno pretvaraju u brutalnost, da bi od brutalnosti prema protivnikom igrau ili navijau ilo do brutalnosti koja je usmjerena prema drugoj sredini, naciji, dravi, politikoj ideologiji i sl. Vrlo esto sa sportskih terena koji su poligon za nasilje i destrukciju, nasilniki istupi prenose se i izvan ovog prostora. ak smo navikli na grubosti sportaa i publike, te ih ponekad i ne smatramo kao nasilje, ve kao normalne pojave. U toku sportskih manifestacija vrlo esto je prisutno bacanja petardi, suzavca, ak i tua meu igraima, napadi na sudije, sukobi meu navijaima, te je sve to dokaz prisutnosti nasilja i u sportu. Uzroke nasilja treba traiti i u razliitim socijalno-ekonomskim i drutveno-politikim poloajima grupa stanovnitva.</p> <p>U sportu se javlja i jo jedan oblik nasilja, a to je nacionalizam. Sport je neodvojivi dio drutva te se i nacionalizam u sportu ne moe posmatrati izvan drutvenih odnosa. Prodor nacionalizma u sportu u uskoj je vezi sa prodorom nacionalizma u svim sferama drutva. Kada nacionalizam postane dominantan na drutvenoj i politikoj sceni, tada i sport pada pod uticaj nacionalistikih strasti. To se uglavnom manifestuje u profesionalnom sportu. Nacionalizam u sportu uzrokovan je niskim nivoom materijalnog i kulturnog razvoja, niskim nivoom drutvene svijesti, rjeenjem nacionalnog pitanja u vienacionalnoj zajednici, karakterom ekonomske i politike strukture drutva. Nacionalistiki ispadi su uglavnom primitivni oblici reakcija na odreena drutvena dogaanja. Naime danas se susreemo i sa negativnom politizacijom sporta.Veoma esto javljaju se ispadi sa veom ili manjom dozom nacionalistikih osjeanja prije, u toku i nakon sportskih dogaaja. Nacionalna obiljeja postaju sastavnim dijelom navijake ikonografije. Sportski tereni su povoljno tlo da se dotue i ponizi mrski neprijatelj i dokae nacionalna (rasna ili vjerska) superiornost. Posljedice euforinog nacionalizma u sportu su velike i vrlo tragine. Sve je to refleksija bolesnog drutva u kome svaki cilj opravdava sredstvo.</p> <p>Stadioni postaju mjesto gdje masa ispoljava svoju svijest, i gdje se sve pretvara u agresivnu histeriju. Tako npr. Heroji postaju oni koji su izmislili odvratnu psovku, koji su uspjeli da bace kamen sve do protivnikog esnaesterca, da pogode protivnikog igraa petardom u glavu, da ga pljunu u lice, udare nogom na putu u svlaionicu.</p> <p>Svi oni koji prakticiraju nasilje u sportu (uglavnom navijai) nazivaju se HULIGANI.</p> <p>HULIGAN</p> <p>(Rije potie od engl. hooligan, prezimena irske obitelji u Londonu poznate po surovosti i zlodjelima) grubijan, prestupnik, skitnica, bandit, frajer</p> <p>HULIGANSTVO - zastraujua pojava, oituje se u izgredima maloljetnika, u prijestupnikom djelovanju koje grubo naruava javni poredak i stvara u gradovima psihozu straha.</p> <p>HULL, Clark Leonard ameriki psiholog roen 1884.g.</p> <p>vodei predstavnik amerikog bihaviorizma, poznat po prouavanju motivacije uenja, autor teorije o uvrivanju reakcijske tendencije</p> <p>njegovi principi ponaanja iskazuju da veze podraaj-reakcija ovise o vrsti i koliini osnaivanja .</p> <p>HULIGANI I VRSTE PUBLIKENavijai huligani su najzastupljeniji u nogometu (nogomet je nastao u 19. stoljeu u Engleskoj, tako da je ona kolijevka ne samo nogometa ve i nogometnog huliganizma, a to potvruje i etimologija rijei huligan). Huligani su roeni sredinom pedesetih godina 20. stoljea meu engleskim nogometnim navijaima. Meutim to nikako ne iskljuuje huliganizam u drugim sportovima.</p> <p>Teorija govori da sportovi imaju razliite vrste publike i to uglavnom odreuje koliinu prisutnog huliganizma. </p> <p>(PUBLIKA - socijalni agregat gdje su linosti povezane nekim privremenim interesom npr. gledanje nekog spektakla, koncert, posjeta utakmici itd.)</p> <p>Publika kao socijalna, neformalna grupa formira se sa ciljem praenja sportskih dogaaja i njena uloga je velika i znaajna.</p> <p>Kod sportske publike treba razlikovati navijae koji predstavljaju organizovane ili neorganizovane grupe, te navijae koji predstavljaju odreeni klub ili sportsku ekipu. Motivi publike mogu biti razliiti: navijaki, zabavni i sl. Takva publika od sporta zahtjeva atraktivnost sportskog spektakla i sportske informacije u novinama (npr. izjave, afere i sl.). Ovo su karakteristike tipine publike. </p> <p>Meutim postoji i tzv. netipina publika (npr. u tenisu, skijanju, klizanju) kojakontrolie svoje ponaanje i emocije i uvaava sportiste. Spominje se i trea vrsta publike, to je ona koja trai da sport bude umjetnost, kultura, radost. Ovaj tip publike ne trpi agresivnost.</p> <p>Istraivai ove problematike tvrde da postoji jo jedan tip sportske publike. Ta publika stavlja sebe u prvi plan, a sportisti su sredstvo za njenu zabavu i od njih se oekuje uspjeh i pobjeda po svaku cijenu, a sudija je predmet verbalne agresije. (Publika kod koje se uglavnom manifestuje huliganizam je prisutna u nogometu, rukometu, koarci itd.).</p> <p>Publika kao bitan sadraj sportskog dogaaja vrlo esto po svom socijalnom sastavu predstavlja heterogen sastav. To je razlog da se dolazi u situacije gubljenja kontrole zbog velike koncentracije publike. E. Lang pie: U svim prilikama kad je okupljen veliki broj ljudi veoma uzbuenog ponaanja, treba raunati na visoki potencijal nasilja. Istina je da sportske priredbe tek nerjetko dovode do pravih nereda, ali potencijal je uvijek prisutan i potvruje se privremenim mjerama to ih zajednica ili vlast u takvim prilikama preduzima za kontrolu masa. </p> <p>Kada se nae u masi, linost poinje da gubi osjeaj individualnosti, nastaje igra nesvjesnih strasti. Ako takvo ponaanje nije sankcionisano tj. nema kazni, onda neredi na sportskim terenima postaju legalni. Javlja se visok nivo nasilja, agresivni navijai postaju razuzdana gomila koja ugroava ostalu publiku. </p> <p>NAVIJAKE SKUPINENavijake skupine treba posmatrati kao neformalne omladinske grupe, koje oblikuju specifian nain ponaanja, karakteristian argon, poseban nain odijevanja, simbole i znakove koje prihvata veliki broj mladih. Taj stil ivota obiljeava distanciranje jednog dijela mlade generacije od socijalnog svijeta koji ih okruuje. Kroz takve stilove ponaanja izraava se nezadovoljstvo veine mladih ljudi, te do izraaja dolazi njihov pokuaj da se razrijei ili ublai osjeaj neispunjenosti, besperspektivnosti, frustriranosti zbog ivotne stvarnosti.</p> <p>I TEORIJSKA MISAO O NAVIJAIMA </p> <p>Zanimanje javnosti za fenomen sportske publike poveao se sa pojavom huliganizma sredinom ezdesetih godina prolog stoljea. Sociolozi irom Evrope i cijelog svijeta poeli su sa prouavanjem navijakih skupina. Mogue je izdvojiti etiri osnovne teorije o ponaanju nogometnih navijaa.</p> <p>SUBKULTURNA TEORIJA RITUALIZIRANE AGRESIJE</p> <p>Ova teorija obraena je u djelima britanskih sociologa Petera Marsha i Roma Harrea. Posebnu panju oni su posvetili prouavanju nogometnog huliganizma. Oni su ukazali na kulturnu i socijalnu pozadinu agresivnosti. Navijako nasilje svrstali su ritualizirano nasilje. Oni su svoj teorijski koncept razvili na temelju kategorije aggro (izvedena iz engleske rijei aggravation, to znai ljutnju, ogorenje, pogoranje). Za gomile na tribinama aggro je veoma tipian. Posmatranjem aktivnosti navijaa na stadionima dolo se do zakljuka da postoji visok stepen povezanosti izmeu poremeaja u obrazovnoj praksi i devijantnog ponaanja na nogometnim utakmicama.</p> <p>U razgovorima sa mladim navijaima, ustanovljeno je da oni kolu doivljavaju kao neto dosadno, neto gdje gube vrijeme, za razliku od istinskog ivota koji mora biti zanimljiv i uzbudljiv.</p> <p>KLASNA TEORIJA PONAANJA NAVIJAA I NJIHOVIH SKUPINA</p> <p>Autori ove teorije su engleski sociolozi Ian Taylor i John Clarke.Oni analiziraju ponaanje nogometnih navijaa u sklopu promjena koje su se desile u Velikoj Britaniji u drugoj polovini dvadesetog stoljea.</p> <p>Prvu promjenu oznaavaju kao buroizacija, odnosno nastojanje da se za taj radniki sport zainteresuje srednja klasa, osnovni cilj je sticanje dobiti, poveanje zarada igraa i sl.</p> <p>Druga promjena je internacionalizacija, naglaavanje meunarodnog znaaja nogometa, cilj je poveanje mogunosti za sticanje dobiti.</p> <p>Radnika klasa koja je sudjelovala u aktivnostima vezanim za nogomet, doivjela je obje promjene kao otimanje i napad na njihove interese.</p> <p>Po ovoj teoriji nogometni huliganizam je protestni pokret mladih iz radnike klase koji su izloeni materijalnim i psihikim frustracijama zbog nezaposlenosti. </p> <p>SOCIO-ISTORIJSKA TEORIJA</p> <p>Ovaj pristup pruavanja ponaanja nogometnih navijaa kreirao je tim sociologa iz Centra za nogometne studije iz Engleske. Oni tvrde da nogometni huliganizam ne predstavlja bitno novi fenomen. Nasilje se javljalo i ranije, a mnogi motivi koji pokreu dananje navijae na izazivanje nereda, poticali su i njihove prethodnike. Za ove sociologe huliganizam je sloen socijalni fenomen. Po njima je nasilje nogometnih navijaa izraz klasnih, rasnih i dr. razlika prisutnih u drutvu.</p> <p>TEORIJA ALESSANDRA DAL LAGA - SVIJET SPORTA KAO SVIJET ZA SEBE</p> <p> Dal Lago istie da se svijet sporta i navijanja javlja kao svijet za sebe. On je na osnovu analize fenomena navijaa u Italiji ocijenio da je nogomet u cjelini nezavisan od politikih i drutvenih promjena. Analizirajui konflikte u nogometu, on ocjenjuje da se oni dogaaju samo u okvirima stadiona. Prema njegovom miljenju utakmica je prilika da se naglasi razliitost navijakih identiteta. Do stvarnog nasilja dolazi samo onda kada je neki tim bitno oteen zbog odluka sudija. Za Dal Laga navijanje nije ni klasni ni politiki fenomen.</p> <p>II STRUKTURA NAVIJAKIH GRUPA </p> <p>to se tie unutranje strukture navijakih grupa, moe se utvrditi da u njima fu...</p>