Nasilje Nije Moj Izbor

  • Published on
    08-Dec-2015

  • View
    33

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Prirunik

Transcript

  • 1

    Nasilje nije moj izbor

    NASILJE NIJE MOJ IZBOR

    Sanja Vlaisavljevi

    Ova publikacija je rezultat projekta 'Snaga argumenta umjesto argument snage - nastavak' koji je

    finansirala i podrala In fondacija - Fondacija za unapreenje socijalne ukljuenosti djece i mladih u BiH.

  • Nasilje nije moj izbor

    IMPRESUM

    Naziv djela: NASILJE NIJE MOJ IZBOR

    Publikaciju priredila:

    Sanja Vlaisavljevi

    Tekstove napisali: Admir Omerhodi, Ahmedin Huri, Ajla Sarajli, Alma Ahmethodi, Amila Brii, Amina Rami, Amina Sinanovi, Amra Mahmutovi, Amra Selimovi, Anela Dimitri, Anita unja, Bojan Belenzada, Branka

    Bara, Branka Kuki, Danijela Zuletovi, Dario Vrdoljak, Demond onko, Dragana Kartal, Duanka Marin, Duica ukle, Denana Kuki, Edna uliman, Edna Voloder, Emilija Pavievi, Emina engi, Emina

    Suljagi, Erna Salinovi, Halid Moranjki, Ilma Mrakovi, Irfan Durmi, Irma Balievac, Irma Dautovi, Ismail idi, Ivana Franji Tubi, Jovana Tati, Lamija Aliman, Lejla Bajraktarevi, Lejla Mujanovi, Marko

    Bulaji, Marko Romi, Mehmed Diho, Meliha Saraevi, Merima Kovaevi, Merima Malki, Nadina Balagi, Naa Brki, Nasiha Mulahalilovi, Nikolina Stupar, Samna Durmo, Samra Sei, Sanja Mra, Sara Latinovi, Selma Nuki, Selma Salkanovi, Stefan Liina, ejla ehovi, Tarik Belagi, Vladana akovi,

    Zejna ari, Zorana Kljajin

    Izdava: Centar za kulturu dijaloga

    Naslovna strana i DTP: Nadina Balagi

    i Anesa Vili

    Lektor i korektor: Amela Ibrahimagi

    Godina izdanja: 2015. godina

    tampa: Facit d.o.o. Sarajevo

    Tira: 100

    ------------------------------------------------

    ------------------------------------------------

  • Nasilje nije moj izbor

    1

    SADRAJ

    Uvodna rije 3 ta me ini nespokojnim? 5 Konflikt i ja 6 Rjeavanje sukoba 7 Emocije - zato postajem ljut/a? 8 Prevencija nasilja 9 Smiriti sukob na fer nain 10 Kako djeca postaju rtve i kako ih prepoznati? 11 Zato djeca ute o nasilju? 12 Kako da pomognemo jedni drugima? 13 kola nije daleka institucija 13 Nema neuspjeha 14 Drutvene vjetine i ja 16 Nikada nismo sami 17 Radionica: udarac 18 Radionica: uspjeni nasilnik 19 Analiza problema vrnjakog nasilja: profesori i uenici zajedno u borbi protiv vrnjakog nasilja

    20

    Uenici o vrnjakom nasilju 38 Kreativno protiv vrnjakog nasilja 83 Profesori predlau rjeenja za problem vrnjakog nasilja 100 Mladi bi ovako rijeili problem vrnjakog nasilja... 102 Zakljuci, komentari, preporuke, ideje 142 Prilog: Nasilje preko internet 144 Bibliografija 162

  • Nasilje nije moj izbor

    2

  • 3

    Nasilje nije moj izbor

    UVODNA RIJE

    Centar za kulturu dijaloga je realizirao projekat "Snaga argumenta umjesto argument snage" sa ciljem prevencije vrnjakog nasilja u BiH. Naalost, ovaj problem nije dovoljno atraktivan pa se o njemu veoma malo govori. Vrnjako nasilje i maloljetniko prestupnitvo su problemi koji se prepliu i koji svake godine postaju sve izraeniji. Ovi devijantni oblici ponaanja poprimaju sve agresivnije oblike, a rtve ovakvog ponaanja su i rtve i poinitelji. Prvi jer su direktno ugroeni, a drugi jer su rezultat nebrige. Obitelji, kole, lokalne zajednice.

    Zahvaljujui povjerenju In fondacije u BiH, Centar za kulturu dijaloga ve pune dvije godine u kolama koje su lanice mree debatnih klubova u BiH implementira projekat "Snaga argumenta umjesto argument snage". Kroz brojne aktivnosti, kako u kolama, tako i lokalnim zajednicama, lanovi debatnih klubova su uz potporu profesora usvajali znanja i vjetine za preveniranje vrnjakog nasilja. U prvoj fazi projekta nastojali smo nauiti i prepoznati razliite oblike nasilja, kako prepoznati nasilnika i rtvu, koje mehanizme upotrijebiti za spreavanje i preveniranje nasilja, a u drugoj fazi omasoviti projekat i pribliiti se iroj javnosti. ini se da smo u tom nastojanju i uspjeli. Kroz internetske obrazovne sadraje, mjeseno debatno glasilo "Debatne novosti", blog "Nenasilje", forum "Ispriaj svoju priu" i online debatna natjecanja "Debatologija" uspjeli smo uspostaviti kontakt i suradnju sa irom zajednicom. Mladi ljudi iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Makedonije su razmjenjivali argumente sa srednjokolcima i studentima iz BiH o najrazliitijim temama koje se odnose na vrnjako nasilje. Ne elim rei da smo rijeili problem nasilja i prestupnitva jer to i nije mogue rijeiti u kratkom vremenskom okviru, ali sa sigurnou mogu tvrditi da se kolama obuhvaenim ovim projektom sa mnogo otvorenijim oima gleda na ovaj problem i da se projektne aktivnosti sve vie multipliciraju u kolama. Smatram da je ovo samo poetak jedne borbe za smanjenje drutvenog fenomena koji na ve radikalniji nain dobiva obrise realnosti. Uvijek u politikim predizbornim kampanjama sluamo ode mladima, ali naalost kada kia sapere predizborne plakate, mladi bivaju zaboravljeni i preputeni sami sebi. CKD ve 18 godina nastoji ukazati na probleme mladih, podizati svijest o problemima mladih, educirati mlade kako da zagovaraju za svoje bolje danas. Ne sutra, jer danas donosi boljitak i narednom danu. Danas nikada ne smije biti preskoeno. Po istom principu smo radili i u protekle dvije godine. Radit emo i dalje.

    Pred vama se nalaze razmiljanja, ideje, sugestije, kreativna rjeenja, nekih od uesnika u projektu. Oni, dakako, nisu trajno rijeili problem u svojoj zajednici, ali jesu prodrmali zajednicu i trgnuli je iz dogmatskog drijemea. Sanja Vlaisavljevi Sarajevo, juni 2015. godine

  • Nasilje nije moj izbor

    4

  • 5

    Nasilje nije moj izbor

    TA ME INI NESPOKOJNIM?

    ivimo u modernom drutvu u kojem imamo brojne maine koje bi nam trebale olakati ivot, isplanirati ga i uiniti nas spokojnima. Meutim, ini se da je sve manje mira i da imamo sve vie razloga da budemo nespokojni. Pitali smo srednjokolce iz BiH ta ih ini nespokojnim i odgovorili su ovako:

    Nespokojnom me ini kada moram sutra u kolu, a znam da e me drugarice iz razreda opet izazivati zbog starog mobitela. Nije mi jasno kako ne shvataju da bih i ja voljela imati najnoviji mobitel, ali meni to roditelji ne mogu priutiti.

    Nespokojan sam kada znam da moram ii negdje sa kolom, na neki izlet ili posjetu drugom gradu, i svi e kupovati poklone i neke stvarice, a ja jedva da imam sendvi.

    Nespokojna sam jer je moja prijateljica siromana. Voljela bih da ona ima novaca kao i ja. Ili da mi bar dozvoli da joj dam novac, pa da moemo vie skupa izlaziti. Ipak, ne bih je mijenjala ni za koga.

    Nespokojan sam kada piem kontrolni rad i znam da ga neu dobro uraditi jer nisam stigao nauiti sve poto sam pomagao ocu u radnji.

    Nespokojnom me ini neuspjeh u koli.

    Nisam sretan ni kada imam odline ocjene ni kada ih nemam. Ako su mi sve odline ocjene, prijatelji me zadirkuju da sam treber, a ako dobijem lou ocjenu onda se roditelji ljute na mene.

    Ne volim kada moj omiljeni fudbalski klub gubi.

    Mrzim kada ne mogu svima pokazati svoj novi mobitel jer su njihovi stariji i svi e me zvati razmaena bogataica.

    Nespokojna sam kada vidim nekoga ko je obukao pantalone na pruge i koulju na tufne.

    Ja svako vee molim Boga da moj brat koji je bolestan ozdravi. Kada bi on ozdravio, nikada vie ne bih bio nespokojan.

    Moja mama puno radi, a ja bih voljela da se nas dvije vie druimo. Nespokojna sam jer ona nema vremena za mene.

    Nespokojan sam jer je prijateljev otac alkoholiar, a prijatelj i njegova mama moraju da ive sa njim jer nemaju druga primanja osim oeve plate.

    Voljela bih otii na more, ali nemam s kim jer nemam prijatelje. Svi me izbjegavaju jer sam invalid i boje se da e dobiti moju bolest ako se budu sa mnom druili.

    Nespokojna sam jer je moja najbolja prijateljica pisala rune poruke o meni. A ja sam to sluajno saznala. Bojim se da u ostati bez nje ako je suoim sa tim. Meni je mnogo stalo do nje.

    Mrzim ljeto i raspust jer onda moram puno vie da radim na njivi i u polju. Nespokojan sam jer bih volio da se odmorim od napornog rada u koli!

  • Nasilje nije moj izbor

    6

    KONFLIKT I JA Mladi u BiH konflikte rjeavaju ovako:

    Prije nego sam se poeo baviti debatom mislio sam da moram pobijediti u svakoj svai i da je uvijek najvanija pobjeda. Od kada sam lan debatnog kluba promijenio sam miljenje i sada mislim da je kompromis i uzajamno potovanje ono to svi moemo dobiti u bilo kojem konfliktu. I smatram da gotovo ne postoji konflikt koji nije mogue rijeiti mirnim putem.

    Ja izbjegavam konflikte, jer kada me neko napada skoro uvijek ponem plakati i to mi se ne svia. Zato vrlo esto popustim i kada znam da sam 100% u pravu.

    Ja treniram karate i kroz ovaj sport sam nauio da je vrlo vano potovati oponenta. Nasilje nije rjeenje i drago mi je da sam karate koristio samo na takmienjima, a nikada u stvarnom ivotu, premda sam se nekoliko puta naao u situacijama kada sam trebao da se branim. I branio sam se rijeima!

    Volim da pobjeujem i inim sve da iz svakog konflikta izaem kao pobjednik!

    Ukoliko se naem u konfliktnoj situaciji trudim se da razgovorom rijeim problem.

    Izbjegavam konfliktne situacije, i ako ba ne mogu izbjei konflikt trudim se da pregovaram i da pokaem da sam otvorena za razliita miljenja i da uvaavam oponenta.

    Konflikt je moje drugo ime! Mnogo sam puta bila u konfliktnoj situaciji, ali nikada konflikt nije doveo do tue. Imam svoje miljenje o razliitim temama, pa ga imaju i drugi. I vrlo esto se desi da ne dijelim miljenje veine i onda zaponem raspravu.

    Tvrdoglav sam po prirodi i volim da sve bude onako kako ja kaem. Mislim da znam ubijediti ljude da prihvate moj stav i miljenje.

    Ima razliitih konflikata. Ako mislimo o verbalnom konfliktu onda se trudim da ne vrijeam ljude koji imaju drugaije miljenje. Sreom nikada do sada nisam participirala u nekom fizikom konfliktu.

  • 7

    Nasilje nije moj izbor

    RJEAVANJE SUKOBA O nenasilnom rjeavanju sukoba napisane su brojne knjige i uraene brojne radionice i u svijetu i u BiH. Ipak, mladi u BiH imaju svoje metode nenasilnog rjeavanja sukoba. Pitali smo ih kako biste rijeili svau sa najboljim prijateljem i ponudili su sljedee odgovore: Rekao bih mu da trebamo razgovarati o problemu i pokuati ga rijeiti. Izali bismo skupa na evape i razgovorom pokuali rijeiti problem koji imamo. Pitao bih roditelje ta treba da radim i onda bih posluao njihov savjet. Nikada ne bih uvredama pokuao rijeiti problem. Mislim da se svaki sukob i

    svaa mogu rijeiti na miran i civiliziran nain - razgovorom. Prvo bih pitala prijateljicu ta je problem a onda bismo otile na kafu i pokuale

    rijeiti problem. Ako ne bismo uspjele, zamolila bih kasnije roditelje ili nekog od profesora da mi pomognu.

    Ja se nikada neu posvaati sa najboljim prijateljem jer o svemu iskreno razgovaramo. U malo stvari se ne slaemo, ali to nije razlog za svau, nego za diskusiju.

    Sve zavisi od problema. Ako sam ja kriv za problem ja bih se pokuao pomiriti. Ako je kriv on, onda bih ekao da se on sa mnom pomiri.

    Ja sam se jednom posvaala sa najboljom prijateljicom i potukle smo se. To nam nije donijelo nita dobro osim to smo obje imale modrice. Kasnije smo razgovarale i otkrile da je u pitanju bio samo jedan veliki nesporazum.

    Jedna od sposobnosti koju treba da imaju

    osobe, da bi konstruktivno rijeile

    sukob, jeste odgonetanje svojih potreba, odnosno prepoznavanje potreba i

    naina na koje se one mogu rijeiti. Prva vana

    komponenta, kada je prepoznavanje potreba

    u pitanju, jeste i sposobnost odlaganja njihovog zadovoljenja.

    Ova sposobnost je vaspitljiva, tako da se

    moe vjebati na odreene naine.

    Druga vana komponenta je saznajne prirode i odnosi se na odgonetanje svojih potreba i za nju je iskustveno uenje presudno. Djeci mlaeg kolskog uzrasta pojam potrebe se pribliava preko upoznavanja i odgonetanja sopstvenih elja, i to kroz igru, crte i razgovor. Sa djecom starijeg kolskog uzrasta moe slobodno da se radi na upoznavanju razlika u potrebama i interesima sukobljenih strana, te kako njihovo ponaanje u sukobu zavisi od potreba i interesa.1

    1 http://portal.skola.ba/start/LinkClick.aspx?fileticket=XicBJUYfSjM%3D&tabid=204

  • Nasilje nije moj izbor

    8

    EMOCIJE - ZATO POSTAJEM LJUT/A?

    Mladi nerijetko kao razlog ljutnje navode nesposobnost profesora da uputi kritiku na njihov rad, a da ih pri tome ne uvrijedi.

    Konstruktivna kritika je nepoznat pojam za veinu profesora u mojoj koli. Jasno mi je da nam moraju rei ukoliko neto ne radimo dobro, ali ne moraju koristiti rijei 'nema pojma', 'glup/a si', 'sve to radi, radi pogreno', kae uenica Mjeovite srednje elektrotehnike kole Tuzla. Veina njenih kolega iz kole kao i lanova debatnih sekcija iz BiH se slae, pa kau da esto bijes zbog loe kritike profesora usmjeravaju na vrnjake i napadaju one koji nemaju veze sa osjeajem ljutnje. Lejla Mujanovi iz Srebrenika jo dodaje Svi u razredu znamo ko su loi i ko su odlini aci. I mislim da je pogreno to profesori loim acima po navici daju loe ocjene. Ja sam odlian ak i deavalo mi se da dam slabiji odgovor u odnosu na loijeg aka, ali dobijem bolju ocjenu. Mislim da to nije fer i da svi trebamo dobivati ocjene koje zasluimo, ali koje nemaju veze sa naim prethodnim znanjem, za koje smo ve dobili ocjenu.

    Irma Balievac iz Sarajeva kae da je ljuti nepravda. esto fiziki jai uenici zadirkuju ili guraju fiziki slabije uenike jer znaju da su jai od njih i da im ne mogu vratiti istom mjerom. Mislim da to nije u redu. Sukobi openito nisu uredu ali sam miljenja da nikada ne smijemo pokazivati svoju snagu nad osobama slabijim od nas. Mislim da tada najvie pokazujemo svoju slabost!

    A Ivana, takoer iz Sarajeva, nam je rekla da nastavnici nerijetko okreu glavu od nasilja. Ja imam sreu da u mojoj koli nema nasilja. Zaista mnogo radimo kako bismo nasilje sprijeili, ali mnogi uenici u Sarajevu nisu te sree da se koluju gdje i ja. Moja dobra prijateljica mi je ispriala za incident u njenoj koli u kojem je pet profesora okrenulo glavu od tue u kolskom dvoritu. (nekoliko djeaka je tuklo jednoga) Tee posljedice su sprijeene zahvaljujui jednoj profesorici koja je prekinula sukob!

  • 9

    Nasilje nije moj izbor

    PREVENCIJA NASILJA kola je, uz obitelj, najvaniji drutveni faktor koji oblikuje mladog ovjeka, i koji moe mnogo utjecati na njegov personalni i profesionalni razvitak. Nastavnici i struni suradnici su svakodnevno prisutni u djetetovom ivotu i ine jednu od najvanijih karika u lancu djetetovog ivota.

  • Nasilje nije moj izbor

    10

    kola kao odgojno-obrazovna institucija moe implementirati brojne aktivnosti sa ciljem prevencije nasilja i to boljeg odgoja uenika. Samo neke od aktivnosti su:

    Vannastavne sekcije mogu kreirati razliite promotivne materijale ili predstave sa ciljem ukazivanja na vanost prevencije nasilja

    Debatne sekcije mogu u kolama organizirati razliite javne debate sa predstavnicima institucija vlasti kako bi pojava nasilja bila prevenirana.

    Prikazivanje filma sa ciljem edukacije o vrnjakom nasilju i nasilju uope (film Opasne misli)

    Zajedniko rjeavanje zamiljenih sukoba

    Kreativne radionice u kojima uenici usvajaju znanja o radu u grupi i prihvaanju kompromisa.

    Priredbe za sve graane lokalne zajednice u kojima su predstavljene razliite situacije vrnjakog nasilja, ali...