Nastavni plan i programos- ?kolska godina 2011/2012. rujan, 2011. ... Pod pojmom školskog kurikuluma podrazumijevamo sve sadržaje, ... (utvrđivanje okolnosti u školi i procjena njihova utjecaja na budući program, analiza školskih dokumenata) - STANJE

  • Published on
    26-Apr-2018

  • View
    216

  • Download
    4

Transcript

OSNOVNA KOLA KOMIAKOLSKI KURIKULUMkolska godina 2011/2012.rujan, 2011.UVODIzrada kolskog kurikuluma obveza je kole koja proizlazi iz Zakona o odgoju i obrazovanju uosnovnoj i srednjoj koli (NN (87/08.; 86/09., 92/10; 105/10; 90/11.).l. 28., stavak 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli:kolskim kurikulumom se utvruje: aktivnost, program i/ili projekt ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta namjena aktivnosti, programa i/ili projekta nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost nain realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta detaljan trokovnik aktivnosti, programa i/ili projekta nain vrednovanja i nain koritenja rezultata vrednovanja.Pod pojmom kolskog kurikuluma podrazumijevamo sve sadraje, procese, aktivnostikoji su usmjereni na ostvarivanje ciljeva i zadataka obrazovanja kako bi promovirali intelektualni,tjelesni, estetski, drutveni, moralni, duhovni razvoj uenika, u skladu s njegovim sposobnostima isklonostima, i kontrolu postignua prema globalno postavljenim ciljevima i prema pretpostavkamaza odvijanje odgojno-obrazovnog procesa. kolski kurikulum je dio opeg kurikuluma a kola gaizrauje radi zadovoljavanja specifinih potreba uenika i sredine u kojoj kola radi. Ciljkurikuluma ogleda se u primjeni naela izgradnje razvojnoga kurikuluma koji je usmjeren naosobni razvoj uenika, njegovo osposobljavanje za kvalitetno ivljenje, aktivno i odgovornosudjelovanje u kulturnom, gospodarskom, znanstvenom i opem drutvenom napretku. Opiciljevi operacionalno su iskazani oekivanim uenikim odgojno-obrazovnim postignuima kompetencijama.Kurikulum ukljuuje odgojno-obrazovna podruja: jezino-komunikacijsko drutveno-humanistiko matematiko-prirodoslovno tehniko-tehnologijsko tjelesno-zdravstveno umjetniko praktini rad i dizajniranje.Izrada kolskog kurikuluma zahtjeva odreene postupke koji se ne mogu provesti ukratkom vremenu i koji ukljuuju sve sudionike i korisnike odgojno obrazovnog procesa.Potrebno je osigurati kadrovske, materijalne i druge objektivne uvjete koji su neophodni zaodvijanje i redovne nastave i drugih oblika rada u koli. Aktivnosti treba organizirati i provoditiprema realnim uvjetima: struni kadar: iz nekih predmeta jo nema stalno zaposlenog i prema zakonskim odredbamastrunog uitelja fizike, etiri uiteljice rade u dvije kole, dva uitelja rade u tri kole, strunisuradnici rade u dvije kole; organiziranje aktivnosti limitirano je tjednim zaduenjima uiteljatj. optereenjima uitelja, pogotovo kada je rije o uiteljima koji izvannastavne aktivnostivode u dvije ili tri kole na otoku; izvannastavne aktivnosti i druge oblike izvannastavnog radamogue je organizirati vezano uz tjedna zaduenja uitelja; objektivni uvjeti rada: nedostatna je opremljenost suvremenim nastavnim sredstvima ipomagalima, prostorno su uvjeti za neke aktivnosti nezadovoljavajue; udaljenost od veeggradskog sredita stvara potekoe u radu a i sam poloaj grada - od hrvatskog kopnanajudaljeniji otok sa svojim specifinostima otoke, relativno izolirane sredine i malimbrojem stanovnika, i sl. limitirajui je faktor u planiranju rada (npr. za edukaciju i organizacijurazliitih oblika izvanuionike nastave potrebno je daleko vie vremena i materijalnihsredstava) ; broj uenika je relativno mali, to je s jedne strane prednost u organizaciji rada, alikada je rije o izboru aktivnosti, i nedostatak.Pripreme za izradu kolskog kurikuluma ukljuile su sljedee postupke:: Snimanje (utvrivanje okolnosti u koli i procjena njihova utjecaja na budui program, analizakolskih dokumenata) - STANJE Kvalifikacija (odreivanje vrste posla i projektiranje moguih aktivnosti) - TO Kvantifikacija (orijentacijsko utvrivanje razdoblja i vremena trajanja moguih aktivnosti) -KOLIKO Orijentacijsko utvrivanje metoda, postupaka, instrumenata - KAKO Orijentacijsko utvrivanje subjekata za mogue aktivnosti (uitelj, struni suradnik, lijenik islino) Odabiranje aktivnosti i poslova za godinji plan i za perspektivni plan kole Rangiranje utvrenih aktivnosti prema stupnju vanosti (zajednika procjena uitelja, strunihsuradnika, ravnatelja) Uvid u iskustva drugih kola i u literaturu Eventualna analiza dosadanjih programa i uvaavanje praenja i biljeaka Predvianje upotrebe postojeih instrumenata i izrada Procjenjivanje dimenzija programskih sadraja (informativna, deskriptivna, analitika razina islino) Utvrivanje povoljnih i nepovoljnih okolnosti za provoenje pojedinih dijelova programa(realni okviri programa) Rasporeivanje i okupljanje aktivnosti prema srodnim podrujima Rasporeivanje aktivnosti obzirom na logine, tematske i vremenske okvire Posebno oznaavanje aktivnosti koji su izuzetno vani za tu godinu Posebno oznaavanje aktivnosti koji su veza s proteklim godinama Posebno oznaavanje aktivnosti za koje je potrebna daljnja programska razrada u oblikusloenijih projekata Posebno oznaavanje aktivnosti koje se ne mogu vremenski tonije odrediti Planiranje vremenskih rezerva za svaki pojedini segment i ukupnih vremenskih rezerva.KOMPONENTE KOLSKOG KURIKULUMAKOMPONENTE KOLSKOG KURIKULUMA1. VRIJEDNOSTI KOJE SE MOGU SMATRATI SMJERNICAMA ZAODGOJNO-OBRAZOVNE CILJEVE: dostojanstvo - prava i dunosti pojedinca, neprihvaanje nasilja kao cilja i sredstva, zalaganje za mir potovanje drugih, solidarnost, priznavanje etikih normi, uvanje okolia, ravnomjerni razvoj, jednakost mogunosti,Odgojno-obrazovneOdgojno-obrazovniOdgojno-obrazovnisadraji (nastavniplan i program,OrganizacijaVrednovanje iMetode i sredstvaodgojno-obrazovnogKURIKULUMNaela obrazovnog temeljne slobode, demokracija, osobna i drutvena odgovornost.Naela koja ine uporita za izradbu i realizaciju kurikuluma: osiguravanje kvalitetnog odgoja i obrazovanja za sve (osiguravanje potrebnih materijalnih,kadrovskih i ostalih uvjeta za kvalitetno obrazovanje prema pedagokim standardima) jednakost obrazovnih ansi za sve ukljuenost svih uenika potivanje ljudskih prava te prava djece multikulturalizam, tolerancija i potivanje razliitosti, ouvanje i razvoj vlastitogapovijesnog i kulturnog naslijea i nacionalnog identiteta kompetentnost i profesionalna etika znanstvena utemeljenost kurikuluma demokratinost (ukljuenost i odgovornost irokoga kruga sudionika i korisnikaobrazovanja) autonomija kole pedagoki i kolski pluralizam europska dimenzija obrazovanja cjeloivotno uenje obrazovanje, odgoj i osposobljavanje usmjereni na individualni razvoj uenika.2. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI: usvajanje znanja i vjetina(kompetencija)Osnovna razina odgoja i obrazovanja odnosi se na pouavanje uenika onim znanjima i narazvijanje onih kompetencija koje e im biti potrebne u daljnjem ivotu: stjecanje znanja u smisluusvajanja injenica i generalizacija tj. sadraja koji su temelj za razvijanje intelektualnih,drutvenih, estetskih, stvaralakih, moralnih, tjelesnih i drugih sposobnosti i praktinih vjetina,koje bi trebale biti temelj razvoja osobnosti uenika. Uenike treba osposobiti za razumijevanje iotkrivanje svijeta u kojemu ive, za razumijevanje prolosti i sadanjosti, za kvalitetan odnosprema prirodi i drutvu, ljudskom stvaralatvu, materijalnim i duhovnim vrijednostima imeuljudskim odnosima.Svaka aktivnost koja se provodi u koli provodi se s odgovarajuim ciljevima acjelokupno djelovanje kole kao opi cilj moe se operacionalno definirati oekivanim uenikimodgojno-obrazovnim postignuima ili kompetencijama.Temeljne kompetencije obuhvaaju: komunikacijske matematike informatiko-tehnologijske prirodoznanstvene socijalne poduzetnike uiti kako uiti opa kulturaOekivana odgojno-obrazovna postignua (ishodi) uenika nakon zavretka obveznogobrazovanja: razvijene komunikacijske kompetencije (na materinskom i na stranim jezicima) razvijena matematika kompetencija (konceptualna znanja i primjena matematike urjeavanju problema, ukljuujui i probleme u razliitim ivotnim situacijama) razvijena informatika pismenost (poznavanje i upotreba informacijsko-komunikacijsketehnologije) poznavanje i razumijevanje prirodnih fenomena i razvijeno prirodoznanstveno miljenje razvijena sposobnost kritikoga miljenja i sposobnost rjeavanja problema razvijene kreativne sposobnosti osposobljenost za samoorganizirano uenje razvijene socijalne kompetencije poznavanje ljudskih prava i prava djece i osposobljavanje za njihovo potivanje i provoenje razvijena temeljna znanja i pozitivno stajalite prema umjetnikom stvaralatvu iizraavanju razvijena temeljna znanja i pozitivan odnos prema vlastitoj kulturi i kulturi drugih naroda razvijena svijest o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih razvijena svijest o potrebi ouvanja prirode i zatite okolia razvijene praktino-radne vjetine za svakodnevni ivot razvijena poduzetnika kompetencija razvijena sposobnost donoenja odluka o vlastitom profesionalnom razvoju razvijeno samopouzdanje, samopotovanje i svijest o vlastitim sposobnostima.Odgojni ciljevi kole mogu se svesti na sljedee kategorije. promicanje osnovnih opih vrijednosti kao to su urednost, pristojnost/obazrivost,sposobnost vladanja sobom (prepoznavanje vlastitih emocija i regulacija emocija kao npr.vjetine svladavanja srdbe, straha, i sl.) razvijanje samopotovanja i potovanja drugih (empatija, simpatija, pomaganje,prijateljstvo, suradnja, altruizam, potenje, plemenitost) razvijanje osobne odgovornosti za vlastito zdravlje promicanje razumijevanja i potivanja drugih i drugaijih (tolerancija i potivanjerazliitosti dobne, jezine, vjerske, svjetonazorske, nacionalne, rasne, socijalne, spolne) promicanje jednakovrijednosti i ravnopravnosti spolova promicanje ljubavi i ponosa prema obitelji promicanje ljubavi i ponosa prema zaviaju i domovini razvijanje stavova prema ivotu kao najveoj vrijednosti promicanje vrijednosti rada, osobiti naglasak na vrijednost truda, zalaganja i rezultata rada razvijanje poduzetnikog duha njegovanje, uvanje i promicanje kulturne batine kao dijela nacionalnog i kulturnogidentiteta, te osvjeivanje vrijednosti kulturne batine u globalizacijskim procesima poznavanje vlastitih korijena te poznavanje i potivanje drugih kultura i duhovnihvrijednosti razliitih civilizacija (kao potrebna protutea globalizaciji koju bi se mogloshvatiti iskljuivo gospodarskom i tehnolokom stvarnou) poznavanje vlastite religije kao i drugih religija i njihovih razliitosti unutar duhovnebatine suvremenog svijeta poticanje uenja, znatielje u odnosu na prirodu i svijet razvijanje ekoloke svijesti razvijanje sposobnosti prosuivanja, razmiljanja, promatranja i samostalnog djelovanja(osobito sposobnosti kritike prosudbe razliitih ponuda suvremenog svijeta) promicanje osjeaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja razvijanje osjeaja za osobnu odgovornost razvijanje meusobne solidarnosti razvijanje sposobnosti samoodgoja razvijanje sposobnosti i talenata svake osobe sukladno njezinoj prirodi razvijanje sposobnosti za drutveni angaman, tj. za aktivno i odgovorno sudjelovanje uivotu drutvaPrenoenje i prihvaanje temeljnih opeljudskih vrijednosti ostvaruje se unutar odgojnogprocesa - da bi se postigli odgojni ciljevi, potrebno je mijenjati naine pouavanja i naineivljenja unutar kolskog prostora. Neke vanije zadae uitelja u ostvarenju navedenih ciljeva: Stvaranje pozitivnog emocionalnog razrednog ozraja koje e ueniku pruati osjeajsigurnosti, meusobnog potivanja. Osvjeivanje i primjenjivanje drutveno poeljnih normi ponaanja: u svakodnevnomophoenju, odnosu izmeu uitelja i uenika, uenika meusobno, postavljanju jasnihpravila ponaanja i preuzimanje odgovornosti i posljedica za njihovo nepotivanje, uorganiziranju neposrednog uenikovog okruenja na konkretnim zadacima brige za druge,stvaranja i odravanja prijateljstva i pruanja pomoi, u aktivnostima i akcijama razredakao cjeline, projektima, terenskom radu i povezivanju s neposrednom drutvenomokolinom. Pouavanje koje nije u suprotnosti s onim to se eli pouiti. Svojim uzorom uitelji nanajbolji nain omoguavaju uenicima prihvaanje i ivljenje tih vrijednosti. Poticanje uenike radoznalosti i kritikog duha. Pouavanje koje se ne temelji samo na rijeima, ve takvo pouavanje koje daje i stvaraprostore za ivljenje odreenih pozitivnih iskustava. Uenicima ve tijekom njihova odgojai obrazovanja treba omoguiti ona iskustva koja se kasnije trae u ivotu odraslih: iskustvoodgovornosti, pravednosti, solidarnosti, odluivanja, dosljednosti i suradnje; sposobnostiprosuivanja, razmiljanja, promatranja i samostalnoga djelovanja; otkrivanja vlastitihtalenata, prihvaanja drugih i drugaijih. Pouavanje i objanjavanje vrijednosti i normi ponaanja, rjeavanje moralnih dilema,raspravljanje o razliitosti ponaanja, vrednovanja moralnih postupaka. Pouavanje o lijepome te promicanje smisla za estetske i umjetnike vrijednosti istvaralatvo. Odgojno djelovanje povezano je s obrazovnim, to znai da se nain odgojnog djelovanjapromilja i kreira istodobno kad i spoznajni aspekt nastave - odgojne sadraji treba povezivati ses obrazovnim temama unutar raznih predmeta (hrvatski jezik, povijest, zemljopis, priroda idrutvo, itd), kad god je to mogue. Ostvarivanje odgojnih ciljeva bit e uspjenije ako kola iroditelji imaju iste ili sline stavove o ciljevima odgoja.Odgojne aktivnosti u razredu/koli su mnogobrojne. One ovise o naravi i sadraju samognastavnog predmeta, ali ovise i o kreativnosti samog uitelja. Ako je rije npr. o vrijednostizdravlja, odgojni ciljevi bit e usmjereniji na nastavne predmete kao to su tjelesna i zdravstvenakultura (odgoj), biologija, priroda i drutvo, ali i drugi druge predmeti vrijednost zdravlja moguuvrstiti u svoj odgojni sadraj.Ostvarivanje odgojnih ciljeva kole usmjereno je na njihovuoperacionalizaciju kroz odgojne zadae, odnosno didaktiko - metodiki aspekt u svakomnastavnom predmetu (primjeri u tablici):Odgojni cilj Odgojne zadae Metode, sredstva, oblici radarazvijanje samopouzdanjauenikaotkrivati ohrabrujue iobeshrabrujue situacije,identificirati situacije koje uenikaine osjetljivim, poticatiobeshrabrenegrupni rad, radni materijali s opisanimodgojno-obrazovnim situacijama, vrednovanjepostupaka, uenici biraju to su voljni uraditiotkrivanje emocionalnih ipsiholokih zapreka s kojimase susreemo u koli (koduenja)razgovarati o (reakcijama na)emocijama vezanim uz neuspjeh,kritiku; pomagati ueniku iposredovati u pomaganju,povezivati ga s uenikom koji znapruiti podrkurazgovor o emocijama, dijeljenje emocija suenicima, rad u parovima,razvijanje odgovornogponaanja prema sebi idrugimadijeljenje razrednih obveza idunostiizrada "radnog plana";ili "radnog ugovora" s upisanim zadaamapojedinih uenika,; definiranje posljedica zaneizvravanje obveza iz plana i ugovorarazvijanje odgovornogponaanja prema sebi,drugimapouiti uenike preispitivanjuvlastitog ponaanja, razmatranjeposljedica razliitih ponaanja;pouiti djecu samokontroli,svladavanju afektivnostirazliite radionice mirnog rjeavanja sukobapotivanje ljudskih pravaupoznavanje s ljudskim pravima, sposebnim naglaskom na pravadjece; uenje o obvezamaradionice s tematikom: moja prava, mojeobvezepoticanje rada i stvaralatvakao vrijednosti radasudjelovati u voenju inadopunjavanju koritenjapojmova rad, nerad, korisnostrada, dosada... kako bi uenicitijekom diskusije usvajali pojmoveotvoreni "forum" na temu o dosadi;omoguiti i dozvoliti da se prijedlozi, zamisli iideje uju, da se iskustva razmijene. Omoguitiuenicima da kroz aktivnosti (npr. skupljanjeotpada) osjete vrijednost radauvaavanje kulturne batineuvanje vlastitih kulturnihelemenata, poslovica, pounihpria djedova i bakaposter s obiteljskom genealogijom, isticanjem,starih zanimanja, obiaja, briga o ouvanjukulturne batine kroz slobodne aktivnosti3. ODGOJNO-OBRAZOVNI SADRAJI Obrazovna postignua definirana su unutar svakog odgojno-obrazovnog sadraja koji jepropisan Nastavnim planom i programom za osnovnu kolu (MZO, 2006.) i unutar drugihsadraja koji se nude uenima kao neobavezni programi rada (npr. izvannastavne aktivnosti).Temeljne kompetencije koje ne pripadaju sadraju ni jednog predmeta posebno (npr. uitikako uiti, razliite socijalne vjetine) ostvaruje se kroz razliite oblike rada (satovi razrednezajednice, izvannastavne aktivnosti, radionice i predavanja u okviru preventivnih programa iradionice koje se provode u suradnji s vanjskim organizacijama i udrugama). Kljunekompetencije za cjeloivotno uenje, uiti kako uiti i socijalne vjetine implementiraju se ukurikulum ili provode kroz mnoge kroskurikularne aktivnosti, Pripremanje za rad s uenicima teuspjena realizacija kurikularnih i kroskurikularnih ciljeva zahtijeva kvalitetno strunoosposobljavanje i struno usavravanje uitelja.Kroskurikularna tema moe se implementirati: u jedan predmet kao njegov sastavni dio u vie predmeta kao tema implementirana u vie predmeta, ali s temeljnim elementom koji nije pokriven nijednim predmetom kao zasebno organizirana (izolirana) tema kao tema koja e se samostalno obraivati u razliitim predmetima u koli.Odgojno-obrazovni rad u koli ostvaruje se redovitom i izbornom nastavom, dopunskim idodatnim radom s uenicima te kroz razliite oblike izvanuionikog i izvannastavnog rada.NASTAVNI RAD Redovita nastava odnosi se na obvezno ukljuivanje djece u odgojno-obrazovni rad osnovnekole, (razredna nastava i predmetna nastava).Obrazovni sadraji definirani su Nastavnim planom i programom za osnovnu kolu (MZO,2006.). Ciljevi i zadaci mogu se realizirati kroz nastavu jednog predmeta, ali mogu i poprincipima integrirane nastave kroz razliite predmete (kroskurikularni ciljevi). Takvi oblicirada razraeni su u predmetnim nastavnim planovima i programima rada. A sastavni su dioGodinjeg plana i programa rada kole za kolsku godinu 2010/2011. Izborna nastava odnosi se na uenikov izbor predmeta iz ponude nastavnih predmeta kaoizbornih odgojno-obrazovnih sadraja u koli. Izborni nastavni predmet je obvezni nastavnipredmet u kolskoj godini u kojoj se uenik za njega opredijelio. O uenikovom izboru iobveznosti pohaanja izborne nastave obavijeteni su roditelji/skrbnici pismeno daju izjavuo suglasnosti da uenik pohaa izborni predmet. Izborna nastava u koli organizirana je zauenike od 5. do 8. razreda iz: TALIJANSKOG JEZIKA, INFORMATIKE IVJERONAUKA. Dopunski rad organizira se za uenike koji ne prate redoviti nastavni program s oekivanomrazinom uspjeha kao oblik pomoi u uenju i nadoknaivanju znanja, stjecanju sposobnosti ivjetina iz odreenih nastavnih podruja ili vie nastavnih predmeta ili samo jednoganastavnog predmeta. Dopunska nastava organizirana je: u razrednoj nastavi iz hrvatskogjezika i matematike, a po potrebi i iz drugih nastavnih predmeta; u predmetnoj nastaviorganizirana je iz hrvatskog jezika, matematike i engleskog jezika. Obrazovne sadrajeodreuje uitelj sukladno potrebama uenika. Dodatni rad organizira se za uenike koji pokazuju viu razinu znanja. Organizirana je izgeografije i matematike, a po potrebi uenika i prema procjeni uitelja i iz drugih predmeta(engleski jezik, hrvatski jezik, biologija, kemija, vjeronauk, fizika). Uenici ukljueni u dodatnirad u pravilu sudjeluju na natjecanjima.IZVANUIONIKI RAD Izvanuionika nastava je oblik nastave koji podrazumijeva ostvarivanje planiranihprogramskih sadraja izvan kole. U izvanuioniku nastavu spadaju: izleti, ekskurzije, odlasciu kina, kazalita, galerije i druge ustanove, terenska nastava, kola u prirodi i drugiorganizirani oblici pouavanja/uenja izvan kole. Cilj izvanuionike nastave je uenjeotkrivanjem u neposrednoj ivotnoj stvarnosti, u kojemu se uenici susreu s prirodnom ikulturnom okolinom, ljudima koji u njoj ive i koji su utjecali na okolinu. Rad izvan kolepotie motivaciju za otkrivanje, istraivanje i stvaranje, pogodan je za timski rad, utjee nastvaranje kvalitetnih odnosa unutar odgojno-obrazovne skupine. Izvanuionika nastavaredovito koristi mogunost interdisciplinarnoga povezivanja sadraja razliitih nastavnihpredmeta i to je najei oblik koji se u koli primjenjuje. Vano je temeljito planiranjeaktivnosti izvan uionice, s jasno osmiljenim ciljevima i zadaama. Plan i program ovihaktivnosti utvruje se godinjim planom i programom rada kole. kolski izlet je poludnevni ili cjelodnevni zajedniki odlazak uenika i uitelja u mjestu ukojemu je kola ili izvan njega, a koji organizira i izvodi kola u svrhu ispunjavanja odreenihodgojno-obrazovnih ciljeva i zadaa. kolska ekskurzija je viednevno putovanje radi posjeta prirodnim, kulturnim, povijesnim,sportskim i tehnikim odreditima izvan sjedita kole, u skladu s odreenim ciljevima izadaama kole. kolske ekskurzije mogu trajati najdulje tjedan dana. Razrednik je duanupoznati roditelje s planom i programom izleta ili ekskurzije prije poetka provedbe. kola u prirodi je oblik nastave koji se organizira viednevno na posebno odabranomprirodnom odreditu s odgovarajuim uvjetima zatvorenoga i otvorenog prostora zapouavanje i uenje. Program kole u prirodi temelji se na godinjem nastavnom planu iprogramu kole.Izbor odreenog odgojno-obrazovnog vida prvenstveno se temelji naobjektivnim mogunostima kole. I na ovim podrujima bilo bi potrebno vie timskogapromiljanja i unoenja promjena koje bi poveati kvalitetu nastavnoga i kolskog rada, adrugih oblika rada.IZVANNASTAVNI RAD Izvannastavne aktivnosti u osnovnoj koli podrazumijevaju uiteljevu slobodu kreiranjaodgojno-obrazovnoga rada i smisao za stvaralatvo, a istodobno i uspjean poticaj zaangairanje uenika za rad izvan redovite nastave. Izvannastavne aktivnosti obino supovezane s odreenim nastavnim predmetom ili su interdisciplinarne naravi. naini i metoderealizacije izvannastavnih aktivnosti preteito su radionikoga, projektnoga,skupno-istraivakoga, samo-istraivakog tipa odgojno-obrazovnoga rada, terenske nastavei/ili drugih aktivnih didaktiko-metodikih pristupa. Ovaj oblik aktivnosti organizira se za sveuenike - uenike prosjenih sposobnosti, darovite uenike, uenike koji zaostaju zaoekivanom razinom uenja i uenike s posebnim potrebama. Sadraji i podruja ostvarenjaizvannastavnih aktivnosti veoma su raznolika. U koli su to: literarne, dramske, likovne radionice, zborsko pjevanje, sviranje, itd., , sportsko-zdravstveno rekreacijsko podruje koje se odnosi na stjecanje sportskih vjetina isposobnosti (odbojka, badminton, stolni tenis) i ovladavanje vjetinama i sposobnostimakorektivne gimnastike, vjebama relaksacije i dr. po potrebi, njegovanje nacionalne i kulturne batine: odnosi se na izradbu i realizaciju projekata oistraivanju zaviaja, ouvanje prirode i okolia te zdravoga naina divota - istraivanje zaviaja i ouvanje njegovaokolia, uenje o ouvanju okolia, stjecanje kulture ivljenja u zdravom okoliu - za zdravokoli, ueniko zadrugarstvo - ureenje kolskog vrta i ouvanje tradicionalnih naina preradelokalnih dobara, osnovne tehnike pletenja, vezenja, kukianja i sl.INTERGRATIVNI ODGOJNO-OBRAZOVNI SADRAJI:a) ZDRAVSTVENI ODGOJ I OBRAZOVANJEPlaniranje i ostvarenje zdravstvenoga odgoja i obrazovanja uenika u osnovnoj koli jedanje odtemeljnih ciljeva i zadaa opega odgoja i obrazovanja. Sadraji zdravstvenoga odgoja odnose sena uenje o zdravlju i zdravom ivljenju, usvajanje zdravih ivotnih navika, pravilne prehrane iredovite tjelesne aktivnosti, promociju zdravlja i kulture zdravoga ivljenja. Zdravstveni odgoj iobrazovanje ostvaruju se timskim radom i u suradnji odgojno-obrazovnih i zdravstvenihdjelatnika. Sadraji zdravstvenog odgoja realiziraju se kroz nastavne teme o zdravlju - povezane skonkretnim nastavnim sadrajima i temama koje obvezuju uitelje prirode, biologije, tjelesne izdravstvene kulture, razrednike i strue suradnike. Zdravstveni odgoj i obrazovanje nezaobilazanje sadraj satova razredne zajednice. Redovita je tema roditeljskih sastanaka.b)ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA OKOLI I ODRIVI RAZVOJOdgoj i obrazovanje za okoli i odrivi razvoj svojim sadrajima obuhvaa sve to nas okruuje tepodrazumijeva prirodne, socijalne, kulturno-tradicijske i gospodarske aspekte okolia, a temelji se na izgraivanju pozitivnoga sustava vrijednosti pojedinca.U smislu osposobljavanja mladih ljudi potrebna su relevantna znanja, razvijanje kritikoga miljenjai vjetina vrednovanja informacija te vjetina demokratske rasprave u rjeavanju problema, mirnogrjeavanja sukoba i spremnost za odgovorno donoenje odluka. Ostvarivanje ovih kompetencijazahtijeva primjenu odgovarajuih metoda i oblika rada, koji e aktivirati uenika te mu omoguitiiskustveno uenje i uenje otkrivanjem, rjeavanje problema primjerenih razvojnoj dobi i aktivnosudjelovanje u donoenju odluka.Zadaa je kole osmiljavati i unositi sadraje za ostvarivanje odgoja i obrazovanja za okoli iodrivi razvoj.Osim u postojeim nastavnim predmetima, odgoj i obrazovanje za okoli i odrivirazvoj mone se ostvarivati u izvannastavnim aktivnostima te drugim organizacijskim oblicimarada: integriranom izvankolskom nastavom, danima integrirane nastave u koli, ostvarivanjemkolskih projekata za okoli, organiziranjem tribina, i sl.c) PROMETNA KULTURAOdgoj i obrazovanje za sudjelovanje u prometu sastavni su dio plana i programa osnovne kole.Vrijednost takvoga odgojno-obrazovnog rada jest u sprjeavanju i smanjenju broja nesrea ukojima stradavaju djeca i odrasli.Nastavnim programom previeni su sadraji prometne kulture i prometnog odgoja u sastavupredmeta priroda i drutvo u razrednoj nastavi te u sklopu predmeta tehnika kultura u viimrazredima osnovne kole. Prometni odgoj i obrazovanje uglavnom se ograniava na davanjeznanja o prometnim pravilima i vanosti potivanja pravila u irem smislu te senzibiliziranjeuenika za vanost prometne kulture.d) ODGOJ I ORAZOVANJE ZA LJUDSKA PRAVA I DEMOKRATSKOGRAANSTVOOvaj program ostvaruje se: interdisciplinarno, kroz sve predmete koji sadre programske temekoje su bliske temama ljudskih prava, kroz satove razrednika i kroz izvankolske aktivnosti,Posredno se ostvaruje primjenom aktivnih metoda uenja i pouavanja:kao to su: projektnouenje, suradniko uenje, uenje u paru, igranje uloga, rjeavanje problema, socijalno uenje koritenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija i dr.e) PREVENTIVNI PROGRAM: PREVENCIJA NASILJA I OVISNOSTIProgram prevencije nasilja i ovisnosti, kao sastavni dio GPP-a, planiran je na nain da integriranavedene integrativne programe: kroz odgoj za zdravi stil ivljenja mogue je realizirati sadrajesvih navedenih programa. Za kvalitetniju realizaciju odreenih komponenti preventivnog programa koli bi trebala dodatna materijalna sredstva vezana uz rad vanjskih suradnika.Vanjski suradnici bili bi potrebni najvie za realizaciju preventivnog rada s roditeljima: kolaroditeljstva. Uz to bilo bi potrebno osigurati sredstva i za dodatnu edukaciju uitelja i strunihsuradnika.4. NAELA I METODE OBRAZOVNOG RADAMetode odgojno-obrazovnog rada trebalo bi temeljiti na postavkama: Uenje nije vezano za odreeno mjesto i vrijeme Uenje nije odvojeno od drugih aktivnosti, Sadraji nisu strogo raspodijeljeni u discipline nego se integriraju u odnosu na cilj uenja Uenje postaje vano za rjeavanje svakodnevnih problema Uenje omoguava pristup svim podrujima ivota i djelovanja Interakcija izmeu svih sudionika koji ue, a ne samo izmeu uenika i uitelja Uenje se temelji na uenikovoj konstrukciji znanja (rjeavanjem problema projektom)umjesto prijenosa znanja Naglaen je razvoj kompetencija uenika za snalaenje u novim situacijama nasuprotpamenja injenica Naglaeno je situacijsko i praktino uenje umjesto teorijskog i verbalnog Uenje je usmjereno na pitanja, probleme i istraivanja koja zanimaju uenike umjestouenja usmjerenog na zadane sadraje;Individualne pretpostavke za uenje: KOGNITIVNE (razina predznanja, inteligencija, strategije uenja, prethodna iskustva) MOTIVACIJSKE (interes za predmet, pojam o sebi, motiv postignua i nadmetanja,vrijednosne smjernice) AFEKTIVNE (emocije vezane za uenje i postignua) SOCIJALNE (sposobnost za komunikaciju i suradnju)Usmjerenost pouavanja na uenika: Prilagoavanje nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinanim potrebama uenika,kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakog uenika, odabir i primjenu nastavnih oblika, metoda i sredstava koji e poticajno djelovati na razvojsvih podruja uenikove osobnosti, planiranje i pripremu nastavnoga rada u skladu s postavljenim kratkoronimodgojno-obrazovnim ciljevima i vrijednostima, tako da je svrha uenja odgojno-obrazovnogsadraja jasna uitelju, uenicima, ali i roditeljima/skrbnicima, uveavanje uenikovih predznanja i neposrednog iskustva, uzimanje u obzir utjecaj medija idrugih pouavatelja u uenikovom uenju, planiranje i pripremu kolskoga i nastavnog rada prema sposobnostima uenika, stvarajuirazlikovne sadraje, diferencijalne djelatnosti, diferencijalno ustrojstvo i tempo nastave, praenje uenikovih podruja interesa i uvoenje njemu primjerenih oblika pouavanja iuenja, koji e omoguiti aktivno, samostalno uenje i praktino djelovanje uenika, uporaba primarnih izvora znanja, nastavnih sredstava i drugih izvora koji potiu promatranje,samostalno istraivanje, zakljuivanje, znatielju, uenje kako uiti, stvaranje ugodnoga razrednoga i kolskog ozraja koje e odraavati interes i motivacijuuenika za uenje, stvaranje kolskoga i razrednog ozraja koje se temelji na meusobnompotivanju, iskrenosti, razumijevanju i solidarnosti, upuivanje na samostalno uenje kod kube, upuivanje u tehnike uspjenog uenja i sustavno praenje izradbe domaih zadaa, identificiranje i praenje darovitih uenika i uenika s tekoama u uenju, pruanjepomoi uenicima s tekoama u razvoju i senzibiliziranje ostalih uenika za njihovepotrebe, pomo i suradnju, poticanje razvoja darovitih uenika i omoguivanje njihovoga stvaralatva sustavno ocjenjivanje uenika, primjenjivanje razliitih vrsta ocjenjivanja s obzirom naodgojno-obrazovne ciljeve, dosljedno pridravanje standarda ocjenjivanja i redovito, razlonoizvjetavanje o uenikovom napretku o uenju i razvoju, redovito praenje te pravodobno,jasno i razvidno, uoblieno i zbrojno vrednovanje uenika s konstruktivnim povratniminformacijama o uenikovom napredovanju, razvoju i ponaanju, na nain da uenici iroditelji/skrbnici razumiju potrebu odgojno-obrazovnoga interveniranja i nain daljnjegarazvoja i poboljanja, uvoenje i praenje samovrednovanja uenika i meusobnoga vrjednovanja uenika u razredu ocjenjivanje vlastitoga rada (samovrednovanje) uitelja glede postavljenih odgojno-obrazovnihciljeva, naina njihova postizanja i ishoda nastavnoga rada te rada i rezultata uenika, redovitui trajnu suradnju s drugim uiteljima u obliku rasprava o povezanosti i postojanostiodgojno-obrazovnih sadraja s drugim odgojno-obrazovnim podrujima i/ili predmetima,razmjene miljenja o vrsnoi metoda i sredstava pouavanja, mogunosti organizacije i dr., tepoticanje profesionalnoga entuzijazma, redovitu i trajnu suradnju s roditeljima u smislu jasno podijeljene odgovornosti gledeostvarivanja ciljeva odgoja i obrazovanja u koli, odnosno u nastavi svakoga pojedinogpredmeta, razumljivu komunikaciju, dogovorena naela rada u koli, nain praenja uenikova rada kodkube, i zahtijevanje dosljednosti u njihovu provoenju, djelotvornu iskoritenost vremena nanastavnom satu i u koli.Prilagoeni/posebni i individualizirani programiUenici s tekoama u razvoju ukljuuju se u redovite razredne odjele i svladavaju redovite(individualizirane) ili prilagoene nastavne programe individualiziranim postupcima. (potpunaintegracija). Uenici se, zavisno o tekoi, ukljuuje i u odreeni oblik dodatne defektolokepomoi koju izvodi struni suradnik - defektolog.kolu pohaaju tri uenika sa individualiziranim programom. Individualizirani program za svakoguenika s rjeenjem potrebno je izraditi do kraja mjeseca rujna za svaku kolsku godinu i usvojitiga na uiteljskom vijeu. Poeljno je da bude dostupan roditelju/skrbniku uenika. Nositelj izradeprilagoenog programa je uitelj koji to ini uz pomo defektologa i psihologa.Prilagoeni/posebni program u pravilu predstavlja smanjenje intenziteta i ekstenziteta pri izborunastavnih sadraja, a s obzirom na to da su planiranje, programiranje i neposredan rad sauenikom s tekoama u razvoju individualizirani prema uenikovim razvojnim potrebama,potrebno je ispuniti odreene preduvjete, kakao u planiranju, tako i u provoenju programa: biti svjestan injenice da dio uenika s tekoama u razvoju moe napredovati isto (u svim ilinekim podrujima) kao i njihovi vrnjaci, a dio samo do odreene granice sukladnorazvojnim sposobnostima uenika utvrditi realnu, trenutanu razinu uenikovih sposobnosti i znanja za svako nastavno podruje-inicijalno ispitivanje provesti za svako nastavno podruje, svake kolske godine: na taj nainutvruje se i iz kojih je nastavnih predmeta potrebno izraditi prilagoeni program. odrediti godinji cilj odgoja i obrazovanja te kratkorone ciljeve odgoja i obrazovanja, utvrditi posebne uenikove potrebe i nain njihovog zadovoljavanja, utvrditi opseg do kojeg e uenik sudjelovati u redovitom programu (potujui minimumzahtjeva), utvrditi vrijeme poetka i trajanja individualne pomoi, navesti strunjake odgovorne za izradu, ostvarenje, procjenu i mogue izmjene programa odrediti objektivne kriterije, sredstva i metode evaluacije ciljeva odgoja i obrazovanjaZa kvalitetnu odgojno-obrazovnu integraciju uenika s tekoama u razvoju neophodan jeinterdisciplinarni pristup u radu s uenicima, trajno struno usavravanje strunih djelatnika zaprihvaanje i rad s uenicima s tekoama u razvoju, a osobito uitelja kako bi prepoznali tekoei procijenili sposobnosti uenika. U radu s ovim uenicima naroito je vano sustavno voenjepraenja, opaanja, promatranja, na planu opih i specifinih psihofizikih podruja. Neophodnaje dobra i kontinuirana suradnja s roditeljima/skrbnicima uenika s tekoama u razvoju i stalnapomo i potpora defektologa odreene specijalnostiNa kraju svake kolske godine potrebno je napraviti evaluaciju postojeeg prilagoenogprograma, tj. navesti koje je njegove dijelove uenik uspjeno svladao, a koje bi trebalo ponovitiidue godine ili koji sadraji nadilaze uenikove mogunosti, te ih modificirati ili izbaciti.U provjeri znanja uenika uitelji e primjenjivati osnovno naelo: naini i obliciprovjeravanja znanja moraju biti primjereni ueniku i njegovim sposobnostima, djelovatipoticajno i ohrabrujue - ispitivanja ne smiju biti optereujui i nelagodna Neki od nainaprovjere znanja: u pismenoj provjeri znanja esto e biti potrebno dulje vrijeme za rjeavanje - ponekad e bitipotrebno prilagoditi pisani materijal-uveati crtovlje, tisak, prostor za upisivanje odgovora i sl. prilagoditi nain davanja pismenog odgovora npr. samo podcrtavanje, zaokruivanje,formiranje pitanja da odgovor bude DA ili NE; u usmenoj provjeri uitelj treba imati strpljenja i ekati da uenik odgovori, ako imatekoa u govoru ne pourivati ga i zavravati umjesto njega, provjeru znanja vritipisanim putem; ako uenik ima potekoa u itanju, znanje treba provjeravati usmeno ili da mu netkoita pitanje na koje e odgovoriti usmeno ili pismeno; u provjeri znanja iz matematike i sl. predmeta, ueniku treba proitati problemskizadatak ako se radi o uenicima sa smanjenom koncentracijom, znanje je potrebnoprovjeravati ee, u kraim vremenskim jedinicama i s malim brojem zadataka ilipitanja u jednom ispitivanju;za uenike s perceptivnim smetnjama, ispitni je materijal potrebno sroiti bez suvinihpojedinosti i davati ga zadatak po zadatak.kola je u svibnju uputila zahtjev MZO-u za otvaranje posebnog razrednog odjela u koji bi bilaukljuena dva uenika sa veim razvojnim tekoama za koje je najprimjerenije organiziratirehabilitacijsko-edukacijski rad a to podrazumijeva i zapoljavanje strune osobedefektologa-rehabilitatora. Kako do rujna MZO nije dalo odgovora na zahtjeve kole, jednoguenika ukljuit e se u rad sa strunim suradnicima psihologom i defektologom a rad e bitiorganiziran u obliku opservacije uenikovih mogunosti. Prema miljenju Povjerenstva za upis ukolu, uenika nije mogue ukljuiti u redovni razredni odjel to znai da e struni suradniciprovoditi rad individualno sa uenikom, a kako strune suradnike nije mogue bez odobrenjaMZO-a zaduiti prekovremenim radom, struni suradnici obavljat e odreene im poslove uokviru svog radnog vremena a posljedica ega e biti umanjeno vrijeme strunih suradnika kojesu u svojem redovnom godinjem planu trebali posvetiti ostalim uenicima sa razvojnimtekoama. Isto tako, upitno je hoe li potrebe uenika sa veim razvojnim tekoama, u okvirukompetencija kolskih strunih suradnika, moi biti zadovoljene u potpunosti - rad sa uenicimasa pervazivnim razvojnim poremeajima nije u domeni poslova strunih suradnika koji rade unaoj koli. Sadanju situaciju, nadamo se, moemo smatrati samo privremenom: kola bi trebaladobiti odgovor od MZO na temelju kojeg e se moi utvrdili najoptimalniji uvjetiedukacijsko-rehabilitacijskog rada, u interesu djeteta i roditelja te drugih korisnika usluga kole. 5. ORGANIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADARaspored rada i djelovanja kole na osnovi kojeg se obavljaju svi odgojno-obrazovni zadaci jeraspored sati. Raspored sati trebao bi se temeljiti na pedagokim naelima i psiholokimzahtjevima. Ono o emu treba voditi rauna pri izradi rasporeda sati je sljedee: u rasporedu satine smije biti tekih i lakih dana, raspored treba biti u funkciji uenja za due vrijeme(dugotrajno pamenje), Svi predmeti i sve aktivnosti ne predstavljaju za uenike jednakooptereenje iako su sve podjednako vane. U uvjetima suvremenije nastave raspored sati trebamijenjati i zavisno o mjesenim i tjednim planovima za pojedine predmete. Ono to u naimuvjetima predstavlja tekou u izradi rasporeda sati temeljenog na pedagokim naelima jeinjenica da uitelji i struni suradnici rade u dvije ili tri kole i da su putnici te da nije uvijekmogue optereenje uenika podjednako rasporediti na sve dane isto se odnosi i na uitelje.Raspored izvannastavnih aktivnosti limitiran cjelokupnim zaduenjima uitelja, pri emu opettreba uzeti u obzir da neki uitelji rade u dvije ili tri kole na otoku. Raspored aktivnostitreba prilagoditi i rasporedu izvankolskih aktivnosti u koje su uenici ukljueni. Radirealizacije odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaa kole, potrebno je sve uenike motivirati zaukljuivanje u neku od izvannastavnih aktivnosti.Planovi i programi nastavnih predmeta (redovna i izborna nastava) temelje se na propisanomNastavnom planu i programu za osnovnu kolu (Mzo, 2006.).Smjernice rada kole: osiguravanje kvalitete nastave poticanje otvorene komunikacije briga za adekvatne uvjete uenja racionalno koritenje radnog vremena briga za stalno uenje i napredovanje povezanost: roditelji i kola (poticanje roditelja na ukljuivanje u proces uenja svoje djece iu ivot kole)Godinji fond sati po nastavnim predmetima i razredima:Nastavni predmetBROJ SATI GODINJE - PO RAZREDIMAI. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. UKUPNORedovita nastava: RN PNHRVATSKI J. 175 175 175 175 175 175 140 140 700 630LIKOVNA K. 35 35 35 35 35 35 35 35 140 140GLAZBENA K. 35 35 35 35 35 35 35 35 105 175ENGLESKI J. 70 70 70 70 105 105 105 105 700MATEMATIKA 140 140 140 140 140 140 140 140 560 560PRIRODA - - - - 53 70 - - 123BIOLOGIJA - - - - - - 70 70 140KEMIJA - - - - - - 70 70 140FIZIKA - - - - - - 70 70 140PID 70 70 70 105 - - - - 315POVIJEST - - - - 70 70 70 70 280GEOGRAFIJA - - - - 53 70 70 70 263TEHNIKA K. - - - - 35 35 35 35 140TZK 105 105 105 70 70 70 70 70 385 280Razredna/predmetna nastava: 2205 3711Uk. redovitanastava:630 630 630 660 771 805 910 910 5946Izborna nastava:VJERONAUK 70 70 70 70 70 70 70 70 560INFORMATIKA - - - - 70 70 70 70 280TALIJANSKI J. - - - 70 70 70 70 70 350Uk. redovita iIzborna nastava: 700 700 700 800 981 1015 1120 1120 71366. ULOGA KOLSKE KNJINICE U REALIZACIJI KURIKULUMADjelatnost kolske knjinice usmjerena je na poticanje itanja, na stvaralako i kritiko miljenjepri pronalaenju, selektiranju, vrednovanju i primjeni informacija. U kolskoj knjinici uenik seuvodi u svijet knjige i itanja - tehnike itanja i razumijevanje proitanoga bitan su preduvjetuspjenosti cjelokupnog kolskog uenja. Suvremena kolska knjinica trebala bi bitiinformacijsko, medijsko i komunikacijsko sredite kole - kao izvor informacija i znanjanamijenjena uenicima i uiteljima za potrebe redovite nastave, ali i potpora svim nastavnim iizvannastavnim aktivnostima kole, mjesto okupljanja i provoenja izvannastavnoga i slobodnogvremena. Djelatnost knjiniara u kolskoj knjinici limitirana je neodgovarajuim objektivnimuvjetima (neopremljenost, nefunkcionalnost prostora, i sl): potrebno je neprestano ulagati radipoboljanja uvjeta rada.Ciljevi odgojno-obrazovne djelatnosti u kolskoj knjinici su:- privikavati uenike na knjinini prostor i ozraje,- utjecati na pozitivna miljenja i stavove o knjizi, knjinici i njezinoj sveukupnoj grai, terazvijati naviku koritenja knjinice i mogunosti koritenja,- razvijati itateljske i druge sposobnosti i vjetine uenika (komunikacijske, informacijske,istraivake...),- osposobiti uenike za koritenje izvora znanja i informacija u kolskoj knjinici,- odgajati i obrazovati aktivnoga itatelja, motivirati uenike za izvankolsko itanje,- upoznati uenike sa izvorima informacija i nauiti ih koristiti usluge kolske i drugih knjinica,posebice uporabu leksikona, enciklopedija, rjenika i sl. za istraivake i projektne zadae,- uputiti uenike na knjige kao stalni izvor raznovrsnih znanja (informativnih,umjetnikih,tehnikih, zabavnih), prikazanih vizualnim, auditivnim i audiovizualnim sredstvima(tekst, slika, crte, mapa, tonski i videozapis),- raditi s darovitim uenicima u dodatnom radu, slobodnim aktivnostima, te na satovimarazredne zajednice,- upoznati uenike s primarnim i sekundarnim izvorima informacija za potrebe cjeloivotnoguenja,- pratiti i ispitivati zanimanje uenika za knjigu,- pouiti uenike o razlikovanju pojmova citat, citiranje, referenca, biljeka i saetak za potrebeproblemsko-istraivakoga i projektnog rada,- pouiti uenike o prepoznavanju bibliografskih podataka o knjinoj grai.Aktivnosti kolske knjinice u korelacijskom pristupu prema drugim predmetima odnose se nasljedee: sudjelovanje u zajednikom planiranju tema, realizaciju nastavnoga sata sa zadanomtemom, izradbu referata ili uradaka na zadanu temu, provoenje individualnih i skupnih projekata,pripreme uvodnih satova iz pojedinih predmeta, tema ili cjelina, organiziranje predavanja iradionica za uenike, uitelje, strune suradnike, roditelje, prezentacije projekata.Timskim radomkolskog knjiniara i uitelja omoguuje se meupredmetno povezivanje slinih ili zajednikihnastavnih sadraja iz podruja informacijske i italake pismenosti, kako pri planiranju tako i uostvarivanju sadraja, ime se znatno smanjuje optereenost uenika. Takve aktivnostipodrazumijevaju i opremljeniju knjinicu od sadanje knjinice.Aktivnosti pri realizaciji programa provode se u razliitim oblicima:- radionice za interesnu skupinu uenika,- radionice za uenike pojedinih razrednih odjela,- radionice za uenike s posebnim potrebama,- knjievni susreti - predstavljanje knjiga,- izrada broura, preporuenih popisa literature, bibliografija i drugih izvora,- izlobe (knjiga, promotivnih materijala, audiovizualne grae, uenikih radova...),- organiziranje susreta s osobama koje izlau odreenu temu,- organiziranje itateljskih klubova,- pokretanje projekata koji timski okupljaju uenike i uitelje,- obiljeavanja obljetnica pisaca, bivih poznatih uenika kole i dr.Osnovna je zadaa kole - zajedno sa kolskom knjinicom poticati potrebu za pisanim izvorima iostalim vrstama knjinine grae, razvijati italake vjetine i navike te osnove informacijskepismenosti i informacijske vjetine koje su preduvjet za uinkovito pronalaenje informacija.Prioritetne aktivnosti u radu kolske knjinice trebaju biti aktivnosti kojima se potie itanje, kaojezina djelatnost i temelj obrazovanja. Razvijanjem italake pismenosti potie se govorno ipisano izraavanje uenika, daju im se nova znanja, obogauje se rjenik, pomae im se u izgradnjisustava vrijednosti i usvajanju etikih normi, to su preduvjeti za uspjeno uenje svih predmeta.Sadraji programa rada kolske knjinice definirani su i Nastavnim planom i programom zaosnovnu kolu (MZO, 2006.). Plan rada strunog suradnika knjiniara sastavni je dio Godinjegplana i programa rada kole.5.1. IZBORNI PREDMETI PLAN IZBORNE NASTAVERazred NazivprogramaBrojuenikaSATItjedno godinjeVODITELJI. vjeronauk 11 2 70II. vjeronauk 10 2 70III. vjeronauk 7 2 70IV. vjeronauk 12 2 70V. vjeronauk 14 2 70VI. vjeronauk 10 2 70VII. vjeronauk 8 2 70VIII. vjeronauk 9 2 70D. MarunicaUkupno uenika od 1. 8.raz. 81 16 560V. informatika 15 2 70VI. informatika 12 2 70VII. informatika 9 2 70VIII. informatika 13 2 70D. DeviUkupno uenika od 5.- 8.raz. 49 8 280IV. talijanski jezik 12 2 70V. talijanski jezik 14 2 70VI. talijanski jezik 13 2 70VII talijanski jezik 6 2 70VIII talijanski jezik 13 2 70H. KlariUkupno uenika u 4.,5.,6.,7. i 8. raz. 58 10 350Izborna nastava u koli organizirana je za uenike od 5. do 8. razreda iz: VJERONAUKA,INFORMATIKE I TALIJANSKOG JEZIKA. Obrazovni sadraji definirani su Nastavnimplanom i programom za osnovnu kolu (MZO, 2006.) Svrha organiziranja izborne nastave jeomoguivanje slobode u kreiranju odgojno-obrazovnoga procesa sukladno potrebama i interesimauenika, proirivanje i produbljivanje znanja i sposobnosti u onom odgojno-obrazovnom podrujuza koje uenik pokazuje posebne sklonosti i pojaan interes.Nastavni sadraji planiraju se mjeseno, kao i sadraji drugih nastavnih predmeta, premaHNOS-u.VJERONAUKOPI CILJEVIOpi ciljevi katolikoga vjeronauka u osnovnoj koli su: otkriti tragove najdubljega smisla ovjekova ivota i izgraditi otvorenost prematranscendenciji, ljudskoj krhkosti i veliini, vremenitosti i vjenosti. izgraivati i ostvariti zrelu ljudsku osobnost, na individualnoj i drutvenoj razini, u svimdimenzijama ovjekova ivota: tjelesnoj, duevnoj i duhovnoj. pomoi uenicima da ostvare ljudski i kranski odgoj savjesti i izgrade zrelu i odgovornusavjest u odnosu prema sebi, prema drugima, prema drutvu i svijetu openito, osposobiti za dublje shvaanje i povezivanje biblijske poruke sa svakodnevnim osobnim idrutvenim ivotom. razviti sposobnost unutarnjeg osjeaja i osobnog stava zahvalnosti za Boju beskrajnu ljubav idobrotu, za uzajamno bratsko sluenje, dobrotu, socijalnu pravdu, solidarnost i pomo te zaosjeaj zahvalnosti jednih prema drugima. otkriti, upoznati, prihvatiti i u vlastiti ivot ucijepiti cjelovit kranski moral, tj. Isusov zakonljubavi i sluenja kao istinski nain kranskoga ivota. otkrivati, upoznavati i prihvaati druge i razliite od sebe te izgraditi osjeaj potovanja premadrugim (razliitim) kulturama, konfesijama i religijama (ekumenska i dijaloka dimenzija). otkriti uzroke sukoba i nerazumijevanja izmeu roditelja i djece, meu odraslima, meuljudima i narodima i stei sposobnosti prevladavanja sukoba i nerazumijevanja kako bismoizgradili skladan osobni i drutveni ivot. upoznati mjesto i ulogu obitelji u osobnom i drutvenom ivotu i razviti stav o vlastitojodgovornosti i ulozi u obitelji te u iroj drutvenoj zajednici (obitelji). upoznati put i nain kako se oduprijeti negativnim ivotnim iskuenjima i problemima, osobitou doba sazrijevanja i mladosti . razvijati duhovne i druge komunikacijske i stvaralake sposobnosti istinskim govorom vjere isveobuhvatnim pristupom u zajednikom radu radi ostvarenja vjerskog odgoja i obrazovanja(pismeno, usmeno, likovno, glazbeno, scensko i molitveno izraavanje).ZADAE:Vjeronauk u koli, uz prvotnu vjersko-odgojnu zadau, ima zadau da tumai, u duhu evanelja,kranske poruke i tradicije, temeljne vrijednosti nae kulture i civilizacije kao to su ljudskaprava, sloboda, autonomija i dostojanstvo ljudske osobe koje su zajednike dananjim europskimnarodima i zemljama.NAMJENASvrha i opi ciljevi vjerskoga odgoja ostvaruju se po sadrajima (temama), posebnim ipojedinanim ciljevima ili odgojno-obrazovnim postignuima po naelima sustavnosti, postupnostii cjelovitosti. Stoga je vjeronauna graa u svim goditima oblikovana u tematske cjeline koje inedvije i vise tema. Time se eli ostvariti bolja vertikalna i horizontalna preglednost vjeronaunihsadraja i ciljeva, kao i cijeloga Programa.Plan i program katolikoga vjeronauka prema HNOS-u odreen je prema Program katolikogavjeronauka u osnovnoj koli to ga je 2003. odobrila Hrvatska biskupska konferencija i prihvatiloMinistarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH. Program je sastavljen i oblikovan kao cjelovitvjeronauni kurikulum.HNOS kao posebnu vrijednost preporuuje korelacijsko-integracijsku nastavu. Vjeronauniprogram tu odrednicu promie, provodei unutranju povezanost razliitih vjeronaunih podruja,ciljeva i sadraja te meupredmetnu povezanost razliitih nastavnih predmeta, osobito hrvatskogajezika i knjievnosti, kao i likovnoga, glazbenoga, povijesnoga, zemljopisnog i drugih podrujaodgoja i obrazovanja. Program katolikoga vjeronauka slijedi HNOS-ove zahtjeve i promiesuvremene didaktiko-metodike pristupe i metode kolskog uenja i pouavanja.NAIN REALIZACIJE :Prema planu i programu rada.MJESTO REALIZACIJE: Uionice razredne nastave, uionica biologije, matematike iknjinica: veliki nedostatak u radu kole je nemogunost osiguranja jednog prostora u kojem bise uvijek odvijala nastava vjeronaukaDETALJAN TROKOVNIK: prema potrebi - okvirno oko 1.000,00 kn za razni materijal zarad uenika obiljeavanje blagdana I izrada plakata, ureenje panoa i sl.NAIN VREDNOVANJA : Praenje i vrednovanje rada uenika NAIN KORITENJA REZULTATA VREDNOVANJA: Putem rezultata poticati uenike naaktivno sudjelovanje u liturgijskom ivotu upne zajednice, sudjelovanje na vjeronaunojolimpijadiINFORMATIKACILJEVI:Nastavni program mora osposobiti uenike za: rjeavanje problema; komuniciranje posredstvom razliitih medija; prikupljanje, organiziranje i analizu podataka te za njihovu sintezu u informacije; razumijevanje i kritiku ocjenu prikupljenih informacija; donoenje zakljuaka na temelju prikupljenih informacija; timski rad pri rjeavanju problema.ZADAE:Po zavretku osnovne kole uenici bi trebali biti u stanju: vjeto upotrebljavati ulazno-izlazne naprave; djelotvorno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza; djelotvorno upotrebljavati pomagala za pristup do udaljenih informacija te za udaljenokomuniciranje; prepoznati i odabrati prikladna tehnoloka sredstva i alate za rjeavanje odreenih problema; razumjeti naine pohranjivanja informacija u raunalima; prepoznati sklopovske i programske probleme koji se pojavljuju u svakodnevnom radu iodabrati naine njihova otklanjanja; shvaati pravna i etika naela uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije i raspraviti posljedice njihova naruavanja; upotrebljavati primjerene programske alate kao potporu u uenju i istraivanju; upotrebljavati multimedijske alate kao potporu u uenju i radu; odabrati i ocijeniti prikladna pomagala za rjeavanje raznovrsnih zadataka i problema izstvarnoga ivota.NAMJENA:Nastavni sadraji iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije moraju uenicimaomoguiti: stjecanje umijea uporabe raunala i programa (vjetine), upoznavanje s osnovnimnaelima i idejama na kojima su sazdana raunala odnosno informacijska i komunikacijskatehnologija (temeljna znanja), razvijanje sposobnosti za primjene informacijske i komunikacijsketehnologije u razliitim podrujima (rjeavanje problema). Podrobni opis umijea, temeljnih znanjai rjeavanja problema nalazi se u dokumentu Znanja i umijea iz informacijske i komunikacijsketehnologije, koji je sastavni dio HNOS-a. Nastavni sadraji definirani su Nastavnim planom iprogramom za osnovnu kolu (MZO, 2006.)NAIN REALIZACIJE :Prema planu i programu rada.Pri izvoenju nastave predmeta Informatika treba poticati uporabu informacijske i komunikacijsketehnologije u drugim predmetima - na svrhovitu i metodiki opravdanu uporabu tehnologije. Sdruge strane, nastavni sadraji drugih predmeta mogu omoguiti bolje razumijevanje idjelotvorniju uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije (matematika, tehnikogakultura, likovna kultura, hrvatski jezik, i dr. ) i u tom smislu potrebno je dostupnu tehnologijukoristiti kad god je to mogue i opravdano u funkciji kvalitetnijeg uenja.Kod uenika je vano razviti sposobnost razlikovanja bitnoga od nebitnoga, razviti stavove kojie omoguiti razlikovanje ali i integraciju virtualnog i stvarnog, razvoj kritikog miljenja i odnosaprema razliitim sadrajima koji se nude putem informacijske i komunikacijske tehnologije (nijesve istinito, nije sve dobronamjerno, anonimnost ne znaci neodgovornost, i sl.): u uporabitehnologije vano je potivati i razvijati etiku komponentu.MJESTO REALIZACIJE: Informatika uionica. Treba napomenuti da su postojea raunalastara 8 godina te da performance tako starih raunala nisu zadovoljavajue da bi se moglo raditi sanovijim programima. Trenutano u uionici ima 13raunala i raunalo za uitelja.DETALJAN TROKOVNIK: prema potrebi - okvirno oko 5.000,00 kn: popravci raunala,toneri, zvunici, mievi, slualice, CD/DVD-i, itd.NAIN VREDNOVANJA : Praenje i vrednovanje rada uenikaNAIN KORITENJA REZULTATA VREDNOVANJA: Analiza rada, znanja i vjetina radieventualnih uvoenja promjena u nainu rada i nainu motiviranja uenika, posebno onih koji seistiu TALIJANSKI JEZIKCILJEVI I ZADAE:Stjecanje komunikacijskih vjetina (pismene i usmene) na talijanskom jeziku.Odgojni ciljevi i zadae u nastavi stranoga jezika sadrani su u senzibiliziranju i motiviranjuuenika za razvijanje tolerancije i empatije prema drugomu i drugaijem, tj. razvijanjurazumijevanja za strane kulture, razvijanju svijesti o mnogojezinosti i viejezinosti imeukulturalnim slinostima i razlikama ime se istodobno pridonosi i boljem razumijevanjuvlastite kulture. Metodama rada u nastavi stranog jezika razvijaju se navike skupnog isuradnikog uenja kao i sposobnost samoprocjene/ samovrednovanja osobnih postignua istvaraju mogunosti objektivne usporedbe s postignuima drugih Cilj je suvremene nastave stranihjezika usmena i pisana komunikacijska kompetencija na stranome jeziku proirena elementimasociokulturne, interkulturalne te italake/knjievne kompetencije. Istodobno, u skladu spotrebama drutva nastava stranih jezika, osim jezinih, mora nuno razvijati i vjetinekomuniciranja, timskoga rada te osposobljavati uenika za rjeavanje problema.NAMJENA I NAIN REALIZACIJE:Znanje stranih jezika jedna je od kljunih kompetencija koje pojedinac treba stei kako bipoboljao svoje mogunosti tijekom obrazovanja a i u sve dinaminijem svijetu rada. Znanjestranoga jezika pridonosi porastu osobne mobilnosti i zapoljivosti, omoguava ravnopravno ikritiko pribavljanje informacija, koritenje izvora znanja i dr. U zemljama lanicama Europskeunije i vijea Europe znanje jednoga stranog jezika ne smatra se dovoljnim - europske institucijezauzimaju se za viejezinost graana Europe. Vezano uz navedeno je i preporuka da se tijekomobveznog obrazovanja svakom ueniku u EU omogui uenje barem dvaju stranih jezika.Suvremena nastava u sredite nastavnoga procesa stavlja uenike i njihovkognitivno-afektivno-socijalni razvoj primjenjujui nastavne metode usmjerene na uenike. Pristupnastavi, obogaen razvijanjem strategija uenja (npr. jedna od metoda uenja je i kreiranjesituacija u kojima uenik moe primijeniti postojee znanje) osposobljava uenika za cjeloivotnouenje i istodobno u potpunosti primjenjuje paradigmu uenja i pouavanja na kojoj se temeljiHNOS.Nastava stranoga jezika prilagoava se dobnim skupinama..Ovisno o dobi uenika razlikuju se inaini ostvarenja ciljeva nastave i primjena naela nastave, tj. ostvarenje standarda pouavanja:uenje i pouavanje stranih jezika u niim razredima temelji se na multisenzornom (vidnom,slunom, dodirnom i dr.) i cjelovitom uenju koje se obraa spoznajnim, afektivnim i motorikimosobinama uenika. Nastava u viim razredima postupno se usmjerava na kognitivno uenje -jezine se strukture objanjavaju uz osvjeivanje njihove uporabe u kontekstu i postupnouvoenje metajezika. U tom se razdoblju nastoji ujednaeno razvijati govornu i pisanukomunikaciju.Uenici bi nakon pet godina uenja talijanskog jezika trebali: razumjeti i rabiti poznate izraze i jednostavne fraze vezane uz svakodnevni ivot i neposrednookruje uz pomo sugovornika komunicirati u jednostavnim, svakodnevnim situacijama neposredne ijednostavne razmjene informacija o poznatim temama i aktivnostima vrlo jednostavno opisati podruja koja ih osobno zanimaju - poput obrazovanja,svakodnevnog okruja i zadovoljavanja osnovnih neposrednih potreba.MJESTO REALIZACIJE: uionica engleskog/talijanskog jezikaDETALJAN TROKOVNIK: prema potrebi - okvirno oko 2.000,00 kn za razne materijale kojise koriste u raduNAIN VREDNOVANJA : Praenje i vrednovanje rada uenikaNAIN KORITENJA REZULTATA VREDNOVANJA: Analiza rada, znanja i vjetina radieventualnih uvoenja promjena u nainu rada i nainu motiviranja uenika, posebno onih koji seistiu.3.2. DOPUNSKA I DODATNA NASTAVADOPUNSKA NASTAVADopunska nastava organizira se za uenike koji imaju potekoa u svladavanju nastavnihprograma, bez obzira na uzroke potekoa. Uenicima koji iz bilo kojih razloga to ne uspijevaju,treba pomoi da optimalno usvoje nastavno gradivo i u potpunosti razviju svoje sposobnosti. Sadraje rada dopunske nastave odabrat e uitelj: to su oni sadraji iz nastavnog programakoje uenici nisu uspjeli usvojiti u redovnoj nastavi. Rad u dopunskoj nastavi uenicima trebaomoguiti daljnje redovno praenje nastave odreenog predmeta.Uenici se u ove oblike rada ukljuuju dok im je takav oblik rada potreban. PLAN DOPUNSKE NASTAVERazred Nastavni predmet BrojuenikaSatigodinje UiteljI.. matematika/hrvatski jezik po pot. 35 G. VitaljiII. matematika/hrvatski jezik 6 35 F. BoriIII. matematika/hrvatski jezik 6 35 M. KuljiIV. matematika/hrvatski jezik 6 35 P. SlaviV. matematika 6 35 S. MilieviVII. matematika 6 35 S. MilieviV-VIII hrvatski jezik 18 70 Lj. Petric MardeiV.-VIII. engleski jezik 16 70 A. MarianiHrvatski jezik/engleski jezik/matematika:CILJEVI AKTIVNOSTI: Rad s uenicima kojima je potrebna dodatna pomo u svladavanjunastavnog sadraja.NAMJENA: Lake snalaenje uenika za vrijeme obrade redovitog nastavnog sadraja iutvrivanja prethodno nauenogNAIN REALIZACIJE: Individualni rad s uenicimaVREMENIK : Tijekom cijele kolske godine.MJESTO REALIZACIJE: UioniceBROJ UENIKA: Prema potrebama uenikaDETALJAN TROKOVNIK: materijali potrebni za rad nema znaajnih izdatakaNAIN VREDNOVANJA: Primjena nauenog u redovitoj nastaviNAIN KORITENJA REZULTATA VREDNOVANJA: Za dodatno motiviranje uenikaDODATNA NASTAVADodatna nastava organizira se za uenike koji pokazuju izniman interes za odreeni predmet i zauenike koji pokazuju elemente darovitosti. Osnovna kola duna je organizirati uoavanje,kolovanje, praenje i poticanje darovitih uenika, te organizirati dodatni rad prema njihovimsklonostima, sposobnostima i interesima.Sadraji dodatne nastave temelje se na sadrajima redovne nastave: uenici kroz satove dodatnenastave proiruju i produbljuju svoje znanje. Uitelj dodatne sadraje bira prema sklonostima iinteresima uenika i prezentira ih na uenicima zanimljiv nain. PLAN DODATNE NASTAVERazred NastavnipredmetBrojuenika Sati godinje UiteljI. Matematika po pot. 35 G. VitaljiII. Matematika 6 35 F. BoriIII. Matematika 6 35 M. KuljiIV. Matematika 7 35 P. SlaviV. Geografija 15 35 V.ValentiVI. Geografija 10 35 V.ValentiVI. Matematika 9 35 S.MilieviVIII. Matematika 8 35 S.MilieviV.-VIII. Vjeronauk 12 70 D. MarunicaVII Fizika 5 35 A. MardeiVIII Fizika 8 35 A. MardeiVII. Tehnika kult. 6 35 M. MaleVIII. Tehnika kult. 6 35 M. MaleMatematika/geografija/vjeronauk/fizika/tehnika kultura:CILJEVI AKTIVNOSTI: Samostalnost i snalaljivost u rjeavanju zadataka, stjecanjeproirenog znanja iz predmeta i razvijanje logikog miljenja;NAMJENA: Produbljivanje sadraja koji se ue u redovitoj nastavi i sudjelovanje nanatjecanjima, osposobiti uenike za rjeavanje sloenih problema;NAIN REALIZACIJE: Rad u grupi i individualno;VREMENIK: Tijekom kolske godine;MJESTO REALIZACIJE: Uionice (po potrebi i terenski rad);DETALJAN TROKOVNIK: 100,00 kn po ueniku za kopiranje i printanje i kupnju dodatnogmaterijala; za trokovi natjecanja - prema propisanim uvjetima natjecanja:NAIN VREDNOVANJA: Samovrednovanje, opisno praenje po zavretku rada, vrednovanjerezultata na natjecanju;NAIN KORITENJA REZULTATA VREDNOVANJA: Rezultati e se koristiti za dodatnopoticanje uenikaDODATNA NASTAVA - MATEMATIKA: 4. razredVoditelj:Perica SlaviCILJ Razvijanje sposobnosti i umijea rjeavanjamatematikih problemaNAMJENA Razvijati interes za sadraje matematikeRjeavanjem matematikih zadataka razvijatilogiko miljenjeNavikavati uenike na tonost, urednost,sustavnost u pisanom i usmenom izraavanjuAKTIVNOSTI Formiranje skupineMnoenje i dijeljenje brojeva do 1000Zabavna matematika (dosjetke, rebusi, ale)Brojevi do 1 000 000Matematike mozgaliceZbrajanje i oduzimanje brojeva do 1 000 000Zadaci rijeimaRjeavanje i jasna formulacija odgovoraMnoenje i dijeljenjeBrojani zadaci provjera suprotnomraunskom radnjomGeometrija kutovi,vrste i opseg trokuta, opsegi povrina pravokutnika i kvadrata, kvadar ikockaZadaci pitalice bez raunskog rjeenja, samologiko rjeenjeNOSITELJI Uiteljica i ueniciVREMENIK (Planirani broj satitjedno)1 kolski satTROKOVNIK Nema trokovaNAIN REALIZACIJE Razgovor, izlaganje, objanjavanje, tumaenje,crtanje, demonstracija, rad s tekstom, pismenirad, rad na raunalu, rad kroz igru, matematikemozgaliceNAIN VRJEDNOVANJA Nastavni listii/Samostalno istraivanjeDOPUNSKA NASTAVA - MATEMATIKA I HRVATSKI JEZIK: 4. razredVoditelj: Perica SlaviCILJ Pomo u uenju uenicima koji ne pratenastavni program s oekivanom razinom uspjehaNAMJENA Nadoknaivanje znanja i stjecanje sposobnosti ivjetina iz matematike i hrvatskoga jezikaAKTIVNOSTI Imenice(rod)Glagoli (sadanjost, prolost, budunost)Veliko poetno slovoPridjevi(opisni i posvojni)Izgovor i pisanje , , d, , lj, nj,ije/je/e/iOpisivanjePripovijedanjeUpravni i neupravni govorStvaralako pisanje i itanjeMnoenje i dijeljenje do 1000Zbrajanje i oduzimanje do 1 000 000Mnoenje i dijeljenjeGeometrija kutovi,vrste i opseg trokuta, opsegi povrina pravokutnika i kvadrata, kvadar ikockaNOSITELJI Uiteljica i ueniciVREMENIK (Planirani broj satitjedno)1 kolski satTROKOVNIK Nema trokovaNAIN REALIZACIJE Razgovor, izlaganje, objanjavanje, tumaenje,crtanje, rad kroz igru, rad s tekstom, itanjeNAIN VRJEDNOVANJA Usmeno i pismeno provjeravanjeNastavni listii3.3. IZVANUIONIKA NASTAVA GLOBALNI PLAN IZVANUIONIKE NASTAVE Razred Mjesec IzvedbaI. tijekom godineIIIIX,VV,VI.Izvanuionika nastava na podruju gradaKazalina predstavaPoludnevni izlet, cjelodnevni izletII. tijekom godineX.IV.V., VI.Izvanuionika nastava na podruju gradaKomie, Ribarski muzejDom DVD-a, gradska knjinicaKazalina predstavaPoludnevni izlet, cjelodnevni izletIII. tijekom godineIX,V.IV.V,VI.Izvanuionika nastava na podruju gradaKazalina predstava, Grad Vis;Grad Split;Poludnevni izlet, cjelodnevni izletIV. tijekom godineIX,VIVV.II., IIIIzvanuionika nastava na podruju gradaKazalina predstavaRibarski muzej, Muster, Hotel Bievo,turistike agencijeJednodnevni izlet / poludnevni izletkola u prirodiV. tijekom godine Izvanuionika nastava na podruju grada,turistike agencijeIV.-VI.V.,VIArheoloki muzej u Visu, stara IssaKazalina predstavaPoludnevni izlet, cjelodnevni izletVI. tijekom godineV., VI.Izvanuionika nastava na podruju grada,turistike agencijePoludnevni izlet, cjelodnevni izletVII. tijekom godineIV.V., VI.Izvanuionika nastava na podruju gradaEkskurzijaPoludnevni izlet, cjelodnevni izletVIII. tijekom godine.IV.V., VI.Izvanuionika nastava na podruju gradaEkskurzijaPoludnevni izlet, cjelodnevni izletIzvanuionika nastava planira se mjeseno za svaki nastavni predmet. Kada god je to mogue,koriste se mogunosti koje nudi lokalna sredina. Zbog vie okolnosti, rad koji se realizira izvanotoka nije mogue uvijek unaprijed planirati (vremenske prilike, miljenje roditelja, zdravstvenostanje uenika, materijalna sredstva,) te je iz tih razloga napravljen globalni plan.Svaki predmetni uitelj i razredni uitelj unutar izvedbenog plana i programa rada za svoj predmetnapravit e detaljne pripreme za realizaciju izvanuionikih oblika nastave o emu e roditelji bitipravovremeno obavijeteni.IZVANUIONIKI OBLICI RADA U RAZREDNOJ NASTAVI:POSJET RIBARSKOJ ZBIRCI - MUZEJUVODITELJ Fina Bori, Mirjana Kulji, Gaja Vitalji,CILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje uenika s ribarskom tradicijom KomieNAMJENA Upoznavanje grada, povezivanje muzejske grae s nastavnimgradivom te stvaranje svijesti o vanosti ribarstva, upoznavanjezanimanja - ribarNOSITELJ Vodstvo muzeja, uiteljice i ueniciNAIN REALIZACIJE Posjet muzeju VREMENIK Oujak/travanj/svibanj 2012. godineMJESTO REALIZACIJE Ribarski muzej u KomiiBROJ SUDIONIKA UENIKAuenici 1., 2. razreda, uenici 4. razreda (svaki razred pojedinano)BROJ OSTALIHSUDIONIKA4 TROKOVNIK ---NAIN VREDNOVANJA Ocjenjivanje uenika koji su bili posebno aktivni, provjera krozpredmet priroda i drutvoNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJAIzrada plakata, pisanje kratkih sastava, prianje priaPOSJET GRADU KOMIA - SPOMEN DOMVODITELJ Gaja Vitalji, Fina Bori,CILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje grada, upoznavanje zgrade Spomen dom; razvijanjevanosti vanosti zanimanja vezanih uz organizaciju zajednikogivota i rada stanovnika,NAMJENA Povezivanje vienog i doivljenog s nastavnim gradivom te stvaranjesvijesti o vanosti upoznatih zanimanjaNOSITELJ Gradonaelnica, slubenici Grada, uiteljice i ueniciNAIN REALIZACIJE etnja po mjestu, Posjet Spomen domu Gradu KomiaVREMENIK Listopad/studeni/oujak/travanj/svibanj 2011/2012.godineMJESTO REALIZACIJE KomiaBROJ SUDIONIKA UENIKAuenici 1. razreda , 2. razreda, (svaki razred pojedinano)BROJ OSTALIHSUDIONIKA4 TROKOVNIK ---NAIN VREDNOVANJA Ocjenjivanje uenika koji su bili posebno aktivni, provjera krozpredmet priroda i drutvoNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJAIzrada plakata, pisanje kratkih sastava, prianje priaPOSJET BANKI - KOMIAVODITELJ Gaja Vitalji, Fina Bori,CILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje grada, upoznavanje uenika s zanimanjima slubenika ubanci, razvijanje svijesti o vanosti novca tj. tednje,NAMJENA Povezivanje vienog i doivljenog s nastavnim gradivom te stvaranjesvijesti o vanosti postojanja ovakvih i slinih ustanova/organizacijaNOSITELJ Djelatnice banke, uiteljice i ueniciNAIN REALIZACIJE etnja po mjestu, posjet banciVREMENIK listopad/ oujak/ travanj/svibanj 2011/2012. godineMJESTO REALIZACIJE KomiaBROJ SUDIONIKA UENIKAuenici 1. razreda, 2. razreda, (svaki razred pojedinano)BROJ OSTALIHSUDIONIKA3TROKOVNIK ---NAIN VREDNOVANJA Ocjenjivanje uenika koji su bili posebno aktivni, provjera krozpredmet priroda i drutvoNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJAIzrada plakata, kviz, pisanje kratkih sastava, prianje priaPOSJET POTI - KOMIAVODITELJ Gaja Vitalji, Fina BoriCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje grada, upoznavanje uenika s zanimanjima slubenika upoti, razvijanje svijesti o vanosti pisanja pisama, slanja i primanjapoiljki razliite vrsteNAMJENA Upoznavanje mjesta, povezivanje vienog i doivljenog s nastavnimgradivom te stvaranje svijesti o vanosti postojanja ovakveorganizacije, NOSITELJ Djelatnici pote , uiteljice i ueniciNAIN REALIZACIJE etnja po mjestu, posjet potiVREMENIK Oujak/travanj/svibanj 2012. godineMJESTO REALIZACIJE KomiaBROJ SUDIONIKA UENIKAuenici 1. razreda, 2. razreda, (svaki razred pojedinano)BROJ OSTALIHSUDIONIKA4 TROKOVNIK ---NAIN VREDNOVANJA Ocjenjivanje uenika koji su bili posebno aktivni, provjera krozpredmet priroda i drutvoNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJAIzrada plakata, igranje uloga, pisanje kratkih pisama, vijesti, prianjepriaPOSJET HOTELU MODRA PILJA, TURISTIKIM AGENCIJAMAVODITELJ Gaja Vitalji, Fina BoriCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje grada, upoznavanje uenika s zanimanjima slubenika,razvijanje svijesti o vanosti turistikih djelatnostiNAMJENA Upoznavanje mjesta, povezivanje vienog i doivljenog s nastavnimgradivom te stvaranje svijesti o vanosti postojanja ovakveorganizacije, stvaranje svijesti o vanosti odmoraNOSITELJ Djelatnici Hotela i turistikih agencija , uiteljice i ueniciNAIN REALIZACIJE etnja po mjestu, posjet Hotelu i nekoj od tur. agencijaVREMENIK Oujak/travanj/svibanj 2012. godineMJESTO REALIZACIJE KomiaBROJ SUDIONIKA UENIKAuenici 1., 2. razreda, (svaki razred pojedinano)BROJ OSTALIHSUDIONIKA4 TROKOVNIK ---NAIN VREDNOVANJA Ocjenjivanje uenika koji su bili posebno aktivni, provjera krozpredmet priroda i drutvoNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJAIzrada plakata, igranje uloga, kviz, pisanje kratkih sastava, prianjepriaPOSJET DVD u KomiaVODITELJ Gaja Vitalji, Fina BoriCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje mjesta, upoznavanje uenika s aktivnostima DVD-aKomieNAMJENA Razvijanje svijesti o vanosti dobrovoljnih organizacija, ouvanjaprirode i opasnosti od poara i sl.NOSITELJ Vodstvo DVD-a, uiteljice i ueniciNAIN REALIZACIJE Posjet DVD-u KomiaVREMENIK travanj/svibanj 2012. godineMJESTO REALIZACIJE KomiaBROJ SUDIONIKA UENIKAUenici 1. razreda, uenici 2. razreda,(svaki razred pojedinano)BROJ OSTALIHSUDIONIKA4 TROKOVNIK ---NAIN VREDNOVANJA kroz teme iz prirode i drutvaNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJAIzrada plakata, prianje priaPOSJET CRKVI SV. NIKOLA /MUSTERVODITELJ Gaja Vitalji, Fina Bori, Mirjana Kulji, Danijela MarunicaCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje grada, upoznavanje uenika s kulturnim znamenitostima ivjerskim objektimaNAMJENA Upoznavanje mjesta, povezivanje vienog i doivljenog s nastavnimgradivom te stvaranje svijesti o tradicionalnim vrijednostima, ulozireligije u ivotu ovjekaNOSITELJ upnik, uiteljice i ueniciNAIN REALIZACIJE etnja po mjestu, posjet MusteruVREMENIK Oujak/travanj/svibanj 2012. godineMJESTO REALIZACIJE KomiaBROJ SUDIONIKA UENIKAuenici 1. razreda , 2. razreda, (svaki razred pojedinano)BR. OSTALIH SUDION. 3DETALJANTROKOVNIK ---NAIN VREDNOVANJA Ocjenjivanje uenika koji su bili posebno aktivni, provjera krozpredmet priroda i drutvo, vjeronaukNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJAIzrada plakata, crtanje, prianje pria, pisanje kratkih sastava, kvizPOSJET KAZALITU kazaline predstaveVODITELJ Uiteljice razredne nastaveCILJEVI AKTIVNOSTI Usvajanje pravila ponaanja u kazalitu, razvijanje svijesti o vanostikazalita, zanimanja glumac,NAMJENA Razvijanje umjetnikih doivljaja i osjeaja za ovu vrstu umjetnostiNOSITELJ Uiteljice razredne nastave, roditeljiNAIN REALIZACIJE Prisustvovanje kazalinim predstavama u Visu ili u KomiiVREMENIK Od 2. -5. mjeseca 2012. godineMJESTO REALIZACIJE Vis - KomiaBROJ SUDIONIKA UENIKAUenici razredne nastaveBROJ OSTALIHSUDIONIKA4DETALJANTROKOVNIKOko 25 kn po ueniku/ po predstavi; trokovi autobusa i sl.NAIN VREDNOVANJA Kroz medijsku kulturu - hrvatski jezik, prirodu i drutvo, likovnukulturaNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJAKroz hrvatski jezik i sat razrednika, likovni radovi, sastavi, igranjeuloga, kvizPOSJET GRADSKOJ KNJINICIVODITELJ Uiteljice razredne nastaveCILJEVI AKTIVNOSTI Usvajanje pravila ponaanja u kazalitu, razvijanje svijesti o vanostikazalita, zanimanja glumac,NAMJENA Razvijanje umjetnikih doivljaja i osjeaja za ovu vrstu umjetnostiNOSITELJ Uiteljice razredne nastave, roditeljiNAIN REALIZACIJE Prisustvovanje kazalinim predstavama u Visu ili u KomiiVREMENIK Od 2. - 5. mjeseca 2012. godineMJESTO REALIZACIJE Vis. KomiaBROJ SUDIONIKA UENIKAUenici razredne nastaveBROJ OSTALIH 4SUDIONIKATROKOVNIK Oko 25 kn po ueniku/ po predstavi; trokovi autobusa i sl.NAIN VREDNOVANJA Kroz medijsku kulturu - hrvatski jezik, prirodu i drutvo, likovnukulturaNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJAKroz hrvatski jezik i sat razrednika, likovni radovi, sastavi, igranjeuloga, kvizPOSJET METEOROLOKOJ STANICIVODITELJ Mirjana KuljiCILJEVI AKTIVNOSTI Razvijanje svijesti o vanosti mjerenja vremenskih - atmosferskih promjena u smislu mogunosti mjerenja promjenaNAMJENA Upoznati mjerne instrumente, koje se promjene mjere, kako nastajevremenska prognozaNOSITELJ Voditelj postaje , uiteljica razredne nastaveNAIN REALIZACIJE Posjet meteorolokoj postaji u KomiiVREMENIK Oujak/travanj 2012.MJESTO REALIZACIJE KomiaBROJ SUDIONIKA UENIKAUenici 3. razredaBROJ OSTALIHSUDIONIKA2TROKOVNIK -NAIN VREDNOVANJA Kroz predmet prirodu i drutvoNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJAKroz predmet prirodu i drutvo, razgovori, likovni radovi, plakatiPOSJET PEKARI - KOMIAVODITELJ Uiteljice razredne nastaveCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje grada, upoznavanje uenika s zanimanjem pekara,razvijanje svijesti o vanosti proizvodnje kruha, vanosti pravilneprehraneNAMJENA Upoznavanje mjesta, povezivanje vienog i doivljenog s nastavnimgradivom te stvaranje svijesti o vanosti kruha, proizvoda od itarica,razvijanje svijesti o zdravoj prehraniNOSITELJ Vlasnik pekare, uiteljice razredne nastave, roditeljiNAIN REALIZACIJE Posjet pekari u komiaVREMENIK Listopad 2011./ oujak/travanj 2012.MJESTO REALIZACIJE KomiaBROJ SUDIONIKA UENIKAUenici razredne nastaveBROJ OSTALIHSUDIONIKA4TROKOVNIKNAIN VREDNOVANJA Kroz medijsku kulturu - hrvatski jezik, prirodu I drutvo, likovnakultura,NAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJAKroz hrvatski jezik i sat razrednika, likovni radovi, sastavi, igranjeuloga, kvizPOSJETI - PONAANJE U PROMETUVODITELJ Prometni policajac, Gaja VitaljiCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje grada, nauiti razliite prometne znakove te spoznativanost pravilnog ponaanja u prometuNAMJENA Upoznavanje grada, Primjena prometnih pravila u svakodnevnomivotuNOSITELJ Uenici, uitelji i prometni policajacNAIN REALIZACIJE predavanje i demonstracija u razredu, kretanje u mjestuVREMENIK rujan/listopad 2011. godine (?)MJESTO REALIZACIJE raskrija, ulice i ceste, uionicaBROJ SUDIONIKA UENIKAuenici 1. razredaBROJ OSTALIHSUDIONIKA---------TROKOVNIK ---------NAIN VREDNOVANJA Kroz razgovor, organiziranje kviza ili edukativne igre na temusigurnosti u prometuNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJAIzrada plakata i likovnih radovaPOSJETI RODITELJI: ZANIMANJAVODITELJ Uiteljice razredne nastave, roditeljiCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje razliitih zanimanja, vanosti rada, usvajanje pravilaponaanjaNAMJENA Upoznavanje s razliitim zanimanjima, razvijanje svijesti o vanostirada , vanosti obitelji, vanosti komunikacije s drugim ljudimaNOSITELJ Uiteljice i roditelji ili drugi gostiNAIN REALIZACIJE predavanje i demonstracija u razredu, razgovorVREMENIK Tijekom godine prema mogunostimaMJESTO REALIZACIJE Uionica ili po dogovoru, neko drugo mjestoBROJ SUDIONIKA UENIKAuenici razredne nastaveBROJ OSTALIHSUDIONIKA---------TROKOVNIK ---------NAIN VREDNOVANJA Kroz razgovor, organiziranje kviza ili edukativne igre na temu NAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJAIzrada plakata i likovnih radova, krai sastavi, Vei broj sadraja iz predmeta prirode i drutva realizirat e se na podruju grada:travnjaci, livade, vonjaci, ume prema izvedbenom planu i programu za pojedini razredniodjel.IZVANUIONIKA NASTAVA 4. razredVoditelj:Perica SlaviVREME -NIKNAZIVAKTIVNOSTICILJ NAMJE - NA NAIN REALI -ZACIJENOSITE -LJITROKO-VNIK NAIN VRJE -DNOVANJAStudeni PosjetmeteorolokojstaniciSpoznativanostpredvianjavremena,Upoznati se samjerniminstrumentimai kako se mjerepodaci te kakonastajeprognozaOdlazak u meteorolokupostajuUiteljica,meteorolog iueniciNematrokovaJezinoizraavanjeProsinac(?)PosjetkazalituUpoznatikazalite:pozornica,gledalite,gledatelji,glumciRazvijati ipoticati interesi kulturuponaanja ukazalituPosjet kazalitu.Razvijati i poticatiinteres i kulturuponaanja u kazalituUiteljica,uenici,glumciTrokoviulaznicaGovornavjeba/Ilustracija predstaveOujak PosjetArheolokommuzeju u VisuObilazaktravnjaka,promatranje,voenjebiljeakaUpoznatidiohrvatskepovijestiRazumjetipovezanost biljaka iivotinja uivotnojzajednicitravnjakateupoznatinekolikonajpoznatijih biljka iivotinjatravnjakaPoticati interesza upoznavanjei uvanjekulturnebatineRazvijatisvijest ovanostiouvanjatravnjaka teekolokiosvjeivatiuenikeOdlazak na Vis i posjetmuzejuetnja travnjakomUiteljica,kustos muzeja,ueniciUiteljica iueniciTrokoviprijevozaNematrokovaGovorna vjebaListii sapitanjimaTravanj etnja uzmore, voenjebiljeakaUpoznati irazlikovatinajpoznatije biljkeivotinje umoru i uzmore,razumjetivanostmora zaRH,navestiuzrokeoneienja moraPrimjerima izsvakodnevnogivotaosvijestitinain uvanjamora i ivota unjemuetnja uz more Uiteljica iueniciNematrokovaListii sapitanjimaSvibanj Putovanje,obilazak,voenjebiljeaka,fotografiranjeUpoznatibreuljkasti dio naedomovineRazvijatiljubav premarazliitimdijelovimanae domovinekola u prirodiUiteljica,uenici,turistikivodiiHamerpapirirazvijanjefotografijaListii sapitanjima,kvizznanjaLipanj Moj zaviaj uprolosti-upoznavanje saribarstvom kaonajvanijomgospodarskomUpoznatiuenike saznaenjemkulturno povijesnihznamenitoRazvijati ipoticati interesi kulturuponaanja umuzejima.Posjet RibarskommuzejuUiteljica,ueniciizaposlenicimuzejaNematrokovaAnalizaponaanja.Govorna vjebagranom naeprolostistizaviajakaosvjedocima naepovijesti iivotanaihpredakaKOLA U PRIRODI 4. razredVoditelj: Perica SlaviCILJ Prouavanje i upoznavanje uenika s prirodno geografskim obiljejima breuljkastog dijelanae domovine (HRVATSKO ZAGORJE)Razvijanje ljubavi prema domoviniNAMJENA Razvijati pravilan i trajan odnos prema kulturnojbatiniEkoloki osvjeivati uenike i razvijati interesza ouvanje prirodeZnanja steena u uionici primijeniti u stvarnojivotnoj srediniNjegovati kulturnoj ponaanje na javnimmjestimaAKTIVNOSTI Putovanje u Hrvatsko zagorjePromatranje i prouavanje, prikupljanjepodataka, usporeivanje i zakljuivanjeEdukativne radioniceNOSITELJI Uiteljica, uenici, vozai, turistiki vodiiVREMENIK Svibanj 2012.TROKOVNIK Oko 1500 kunaNAIN REALIZACIJE Putovanje prometnim sredstvimaNAIN VRJEDNOVANJA Dojmovi i impresije sa putovanja kroz usmeno ipismeno jezino izraavanje i stvaranjeAnaliza ponaanjaKviz znanjaIzrada plakata sa fotografijamaJEDNODNEVNI IZLET 4. razredVoditelj:Perica SlaviCILJ Prouavanje prirode i drutva, odnosa izmeuovjeka, prirode i drutva, razliitosti zaviaja terazvijanje ekoloke svijesti i ljubavi premadomoviniDruenje na kraju etvrtog razredaNAMJENA Motivirati i poticati radoznalost za otkrivanjenovih spoznajaUoiti znaaj uvanja prirodeRazvijati interes za ouvanje prirodeNadograivati zdravstveno higijenske navikeNjegovati kulturno ponaanje na javnimmjestimaUtjecati na stvaranje vedrog i veselog ozrajaAKTIVNOSTI Putovanje prometnim sredstvom, etnja,promatranje i prouavanje, usporeivanje,ilustracija, pjevanje, razliiti oblici igreNOSITELJI Uiteljica, uenici, voza, turistiki vodiVREMENIK Kroz mjesec lipanj 2012.TROKOVNIK Trokovi prijevoza, ulaznica, ruka premadogovoruNAIN REALIZACIJE Odlazak na jednodnevni izlet i zajednikodruenjeNAIN VRJEDNOVANJA Kviz znanjaAnaliza ponaanjaGrupni rad: izrada plakataIZLETI. RAZREDNA NASTAVAVODITELJI: uiteljice razredne nastaveCILJEVI: Upoznavanje prirodnih ljepota i kulturnih spomenika na podruju otoka Visa ,proirivanje znanja i razvijanje svijesti o vanosti prirodnih i povijesnih vrijednosti, razvijanje iutvrivanje steenih socijalnih vjetina kod uenika;NAMJENA: Druenje, primjena sadraja usvojenih na izletu u nastavnim predmetimaNOSITELJI: Uiteljica, uenici, roditelji i ev. turistika agencijaNAIN REALIZACIJE: Putovanje uz pratnju strunih vodiaVREMENIK: Izleti e se realizirati tijekom proljetnih mjeseci, u dogovoru s roditeljimaMJESTO REALIZACIJE: Po dogovoru s roditeljima i uenicimaBROJ SUDIONIKA: uenici razredne nastave ili svaki razred posebno . po dogovoruTROKOVNIK: priblino 200,00 kn po uenikuNAIN VREDNOVANJA: Pri povratku procijeniti zadovoljstvo uenika i roditelja u skladu sciljem izleta; likovni radovi, literarni radovi, izrada plakata s fotografijama, kvizovi, prepriavanjedoivljaja i sl.NAIN KORITENJA REZULTATA VREDNOVANJA: razgovarati o dobrim i loimiskustvimaIZVANUIONIKI OBLICI RADA U PREDMETNOJ NASTAVI:POSJET ARHEOLOKOM MUZEJUVODITELJ Vlado ValentiCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje uenika s povijesnim zbivanjima na otokuNAMJENA Povezivanje muzejske grae s nastavnim gradivom te stvaranje svijestio vanosti poznavanja povijesnih zbivanjaNOSITELJ Struno vodstvo muzeja, uitelj povijesti i ueniciNAIN REALIZACIJE Posjet muzeju javnim prijevozomVREMENIK veljaa/oujak 2012. godineMJESTO REALIZACIJE Arheoloki muzej u VisuBROJ SUDIONIKA UENIKAUenici 5. razredaBROJ OSTALIHSUDIONIKA2 TROKOVNIK cijena - 20,00kn po uenikuNAIN VREDNOVANJA Ocjenjivanje uenika koji su bili posebno aktivniNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJAIzrada plakata o povijesti otoka, kviz znanjaPOSJET TRNICIVODITELJ Valentina DamjanoviCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje uenika s biljkama koje koristimo u prehrani, vanostzdrave prehraneNAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti ovanosti poznavanja vrijednosti prehrambenih proizvoda biljaka Ivanosti zdrave prehraneNOSITELJ Uiteljica i ueniciNAIN REALIZACIJE Posjet trniciVREMENIK veljaa/oujak 2012. godineMJESTO REALIZACIJE Trnica , KomiaBROJ SUDIONIKA UENIKAUenici 5. razredaBROJ OSTALIHSUDIONIKA1 TROKOVNIK -NAIN VREDNOVANJA Ocjenjivanje uenika koji su bili posebno aktivniNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJAIzrada plakata o pravilnoj prehrani, izrada jelovnika, prikupljanjerecepataNA LIVADIVODITELJ Valentina Damjanovi, Vlado ValentiCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje uenika s ekolokim sustavom, biljkama koje rastu unaoj okolini, upoznavanje biljaka koje koristimo u prehrani i njihovevanosti u prehrani, prepoznavanje strana svijeta i mogunostiorijentacije u prirodiNAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti ovanosti ouvanja prirode, vanosti orijentacije u prostoru NOSITELJ Uiteljica prirode, uitelj geografije i ueniciNAIN REALIZACIJE Okoli, na podruju KomieVREMENIK oujak /travanj 2012. godineMJESTO REALIZACIJE Podruje KomieBROJ SUDIONIKA UENIKAUenici 5. razredaBROJ OSTALIHSUDIONIKA1 TROKOVNIK -NAIN VREDNOVANJA Ocjenjivanje uenika koji su bili posebno aktivniNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJA Prikupljanje biljaka i izrada herbarija, izrada plakata, igranje igara:orijentacija u prostoru;POSJET KAZALITUVODITELJ Ljiljana Petric Mardei, Filis Fiamengo, Danijela MarunicaCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje kazalita, usvajanje pravila ponaanja u kazalitu,prisustvovanje izvedbi kazalinog djelaNAMJENA Razvijanje umjetnikih doivljaja, povezivanje iskustva s nastavnihgradivomNOSITELJ Razrednice, uiteljica hrvatskog jezikaNAIN REALIZACIJE Odlazak u Split, prema mogunostima/ponudiVREMENIK Od 3-5 mjeseca 2012. godineMJESTO REALIZACIJE HNK Split ili Kazalite mladihBROJ SUDIONIKA UENIKAUenici 5. i 6. razredaBROJ OSTALIHSUDIONIKA1DETALJANTROKOVNIKoko 100 kn po uenikuNAIN VREDNOVANJA Kroz medijsku kulturu iz hrvatskog jezikaNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJAKroz hrvatski jezik i sat razrednikaNEBESKA TIJELA PROMATRANJE MJESECAVODITELJ Vlado ValentiCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje vanosti praenja svemirskih tijela, upoznavanjemjeseevih mjenaNAMJENA Spoznaja prostranstva svemiraNOSITELJ Uitelj geografije, uitelj tehnike kultureNAIN REALIZACIJE Promatranje mjeseca, praenje mjenaVREMENIK listopad 2011. godineMJESTO REALIZACIJE Igralite, KomiaBROJ SUDIONIKA UENIKAUenici 5. razredaBROJ OSTALIHSUDIONIKA1DETALJAN TROKOVNIK -NAIN VREDNOVANJA Kroz nastavu geografije, tehnike kultureNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJAU nastavi geografije, povijesti, tehnike kulture i svakodnevnomivotuUENJE U PRIRODI: EKOLOKI SUSTAVI I ORIJENTACIJAVODITELJ Valentina Damjanovi, Vlado ValentiCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje uenika s razliitim ekolokim sustavima, prepoznavanjestrana svijeta i mogunosti orijentacije u prirodiNAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti ovanosti ouvanja prirode, vanosti orijentacije u prostoru NOSITELJ Uiteljica prirode, uitelj geografije i ueniciNAIN REALIZACIJE Odlazak u umu, na plau, na livadu, posjetiti lokvu (autobus)VREMENIK Rujan travanj 2011/2012. godineMJESTO REALIZACIJE Podruje Komie, podruje LokveBROJ SUDIONIKA Uenici 6. razredaUENIKABROJ OSTALIHSUDIONIKA1 TROKOVNIK -NAIN VREDNOVANJA Ocjenjivanje uenika koji su bili posebno aktivniNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJA Prikupljanje biljaka, izrada plakata, kviz znanja, igranje igara:orijentacija u prostoru;UPOZNAJMO NA OTOKVODITELJ Vlado ValentiCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznati povijesne i kulturne znamenitosti otoka Visa, usvajanjepojmova reljefa i primjena nauenog u nastaviNAMJENA Bolje upoznavanje povijesnih znamenitosti otoka, povezivanje snastavnim sadrajimaNOSITELJ Razrednici, ueniciNAIN REALIZACIJE Uenici 7. razreda, obilazak autobusom razliitih destinacija na otokuVREMENIK Studeni 2011. godineMJESTO REALIZACIJE Otok VisBROJ SUDIONIKA UENIKA 10BROJ OSTALIHSUDIONIKA 2DETALJANTROKOVNIK40,00 kn po osobiNAIN VREDNOVANJA Preispitivanje usvojenog gradiva tijekom nastaveNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJANa satovima razrednika, geografije i povijesti, vjeronaukaUPOZNAJMO PRIRODNE POSEBNOSTI OTOKA KRAJICINA PILJAVODITELJ Vlado ValentiCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznati podzemne krke reljefne oblikeNAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti ovanosti ouvanja prirode, koritenja prirodnih resursa u razliitimdjelatnostima, NOSITELJ Razrednici, ueniciNAIN REALIZACIJE Uenici 8. razreda,VREMENIK Travanj, 2012. godineMJESTO REALIZACIJE Okjucina Krajicina piljaBROJ SUDIONIKA UENIKA 13BROJ OSTALIHSUDIONIKA 3DETALJANTROKOVNIK 700, 00 knNAIN VREDNOVANJA Preispitivanje usvojenog gradiva tijekom nastaveNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJANa satovima geografije, kroz razliite oblike radaUPOZNAJMO PUINSKE OTOKE BRUSNIK I SV. ANDRIJAVODITELJ Vlado Valenti,CILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje povijesnih i prirodnih znamenitosti, orijentacija na moru,ienje otoka od naplavinaNAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti ovanosti ouvanja prirode, koritenja prirodnih resursa u razliitimdjelatnostima, vanost orijentacije u prostoru NOSITELJ Uitelj geografije i ueniciNAIN REALIZACIJE Putovanje na Brusnik VREMENIK Svibanj 2012. godineMJESTO REALIZACIJE Podruje KomieBROJ SUDIONIKA UENIKAUenici 7. razreda (i 6. razreda)BROJ OSTALIHSUDIONIKA2 TROKOVNIK -NAIN VREDNOVANJA Ocjenjivanje uenika koji su bili posebno aktivniNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJA Izrada fotografija, plakata, promicanje ekoloke svijesti kod drugihBRANJE BILJAKAVODITELJ Valentine DamjanoviCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje biljaka koje rastu na podruju otoka i razvijanje svijesti ovanosti bioloke raznolikostiNAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti ovanosti ouvanja kulturnih, povijesnih znamenitosti I ouvanjatradicionalnih vrijednostiNOSITELJ Uiteljica biologijeNAIN REALIZACIJE Obilazak okoliaVREMENIK Svibanj 2012. godineMJESTO REALIZACIJE Podruje KomieBROJ SUDIONIKA UENIKAUenici 7. razredaBROJ OSTALIHSUDIONIKA2 TROKOVNIK -NAIN VREDNOVANJA Ocjenjivanje uenika koji su bili posebno aktivniNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJA Izrada zbirki, fotografija, plakata, promicanje ekoloke svijesti koddrugih, UPOZNAJMO KULTURNE7POVIJSNE ZNAMENITOSTI OTOKA CRKVE I UTVRDEVODITELJ Vlado Valenti, Danijela MarunicaCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje znamenitosti 18., 19. stoljea, razvijanje svijesti ovanosti razumijevanja povijesnih zbivanja I ouvanja znamenitostiNAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti ovanosti ouvanja prirode, koritenja prirodnih resursa u razliitimdjelatnostimaNOSITELJ RazredniciNAIN REALIZACIJE Obilazak crkvi i utvrda u Komii i na otoku (autobusom)VREMENIK Travanj 2012. godineMJESTO REALIZACIJE Otok VisBROJ SUDIONIKA UENIKAUenici 6. i 7. razredaBROJ OSTALIHSUDIONIKA2 TROKOVNIK -NAIN VREDNOVANJA Ocjenjivanje uenika koji su bili posebno aktivniNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJA Izrada fotografija, plakata, promicanje ekoloke svijesti kod drugih, Kviz znanjaUPOZNAVANJE RAZLIITIH KULTURNIH VRIJEDNOSTIVODITELJ Vlado Valenti, Danijela MarunicaCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje kulturnih vrijednosti drugih zajednica, razliitihtradicionalnih vrijednosti, razvijanje svijesti o vanosti potivanjadrugih i drugaijih vrijednostiNAMJENA Povezivanje iskustva s nastavnim gradivom te stvaranje svijesti ovanosti ouvanja prirode, koritenja prirodnih resursa u razliitimdjelatnostimaNOSITELJ Uitelj povijesti, vjerouiteljicaNAIN REALIZACIJE Posjet razliitim vjerskim zajednicamaVREMENIK Oujak, 2012.MJESTO REALIZACIJE Grad split, obilazak vjerskih zajednicaBROJ SUDIONIKA UENIKAUenici 7. I 8. razreda.BROJ OSTALIHSUDIONIKA2 TROKOVNIK Oko 100, 00 kn po uenikuNAIN VREDNOVANJA Ocjenjivanje uenika koji su bili posebno aktivniNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJA Izrada fotografija, plakata, kviz znanja, promicanje vanostipotivanja kulturnih raznolikosti, tolerancijePOSJET KAZALITUVODITELJ Ljiljana Petric Mardei, Nikola Mardei, Vlado ValentiCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje kazalita, prisustvovanje izvedbi kazalinog djelaNAMJENA Razvijanje umjetnikih doivljaja, povezivanje iskustva s nastavnihgradivomNOSITELJ Uiteljica hrvatskog jezika, uitelj likovne kulture, u. povijestiNAIN REALIZACIJE Odlazak u Split, prema mogunostima/ponudiVREMENIK Od 4. -6. mjeseca 2012. godineMJESTO REALIZACIJE HNK Split ili Kazalite mladihBROJ SUDIONIKA UENIKAUenici 7. i 8. razredaBROJ OSTALIHSUDIONIKA2DETALJANTROKOVNIKoko 150 kn po uenikuNAIN VREDNOVANJA Kroz medijsku kulturu iz hrvatskog jezika te kroz druge predmeteNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJAKroz hrvatski jezik, likovnu kulturu i povijest POSJET GALERIJI UMJETNINAVODITELJ Nikola Mardei, Vlado ValentiCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje uenika s umjetnou NAMJENA Proiriti postojea znanja te primijeniti ista u nastaviNOSITELJ Nastavnik povijesti, likovne kulture i struni djelatnik galerijeNAIN REALIZACIJE Odlazak u Split, u galerijuVREMENIK Veljaa 2012. godineMJESTO REALIZACIJE SplitBROJ SUDIONIKA UENIKAUenici 8. razredaBROJ OSTALIHSUDIONIKA2DETALJANTROKOVNIKOko 100,00 kn po uenikuNAIN VREDNOVANJA Razgovor s uenicima o posjetu, izrada PP prezentacijeNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJAIntegrirati nova znanja u redovitu nastavu o umjetnostiIZLETI PREDMETNA NASTAVAVODITELJ RazredniciCILJEVI AKTIVNOSTI Upoznavanje prirodnih i kulturnih znamenitostiNAMJENA Primjena nastavnih sadraja na nastavne predmete, razvijanje Iutvrivanje steenih socijalnih vjetina i znanjaNOSITELJ Razrednik, uenici, roditelji i turistika agencijaNAIN REALIZACIJE Putovanje uz pratnju strunih vodiaVREMENIK Lipanj, 2012. godineMJESTO REALIZACIJE Po dogovoru s uenicimaBROJ SUDIONIKA UENIKAUenici predmetne nastave, pojedinana odjeljenja ili skupno, podogovoruBROJ OSTALIHSUDIONIKA3DETALJANTROKOVNIKOko 200,00 po uenikuNAINVREDNOVANJAPri povratku procijeniti zadovoljstvo uenika i roditelja u skladu s ciljemizletaNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJARazgovarati o pozitivnim i negativnim iskustvima, kviz znanja3.4. IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTIPlanovi i programi izvannastavnih aktivnosti temelje se na interesima uenika, kreativnostiuitelja i objektivnim mogunostima.IZVAN-NASTAVNAAKTIVNOST VODITELJGODINJIBROJSATIBROJ UENIKA UKLJUENIH UIZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI PORAZREDIMA1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. ZBOR NIIHRAZREDA (dvije gr.)Jose-DarioMartinis140 10 11 7 10 38INSTRUMENTALNEGRUPE 2 grupeJose-DarioMartinis 70 3 4 3 5 15LIKOVNA GRUPASPORTSKA GRUPA1.,2. razredFina BoriGaja Vitalji35 10 11 2135 10 11 21BADMINTON 3. raz. Mirjana Kulji 35 12 12BADMINTON 4. raz. PericaSlavi 35 13 13LIKOVNA GRUPA 4. i vii raz.NikolaMardei 35 4 4 4 4 3 19DRAMSKO-LITERAR Ljiljana Petric 70 5 5 5 6 21NA GR. MardeiLIJEPA NAA Vlado Valenti 70 4 4 6 13 27EKOLOKA GRUPA V.Damjanovi 35UENIKAZADRUGA Vlado Valenti 70 5 3 13 21UENIKAZADRUGADanijelaMarunica 70 6 6 4 3 19MALI KNJINIARI Iva ivkovi 35 1 2 3 3 3 12INFORMATIKAGRUPA Deni Devi 70 4 4 9 6 23STOLNI TENIS Filis Fiamengo 35 4 2 2 5 13KOREKT. GIM. Filis Fiamengo 35 4 4 4 3 15ODBOJKAKOARKA Filis Fiamengo 35 6 6 2 7 21IZVANKOLSKE AKTIVNOSTIVATROGASNAMLADE DVD Komia 5 7 4 7 23BOARI Boarski klub 1 2 1 2 6NOGOMET NK VIS 2 2 3 3 10DRAMSKO-LITERARNE GRUPERad dramsko-literarnih grupa vezan je uz kulturnu djelatnost kole u gradu i upotpunjavanjekulturne ponude grada povodom vanijih datuma tijekom godine. Dramska grupa je uz glazbenegrupe nositelj kolskih sveanosti/priredbi. U radu grupa sudjeluju si zainteresirani uenici, aposebno se potiu uenici razvijenijih sposobnosti za literarno stvaralatvo i dramsku izvedbu. Uradu usko surauju glazbene grupe i likovne grupe (scenografija i kostimografija). Interes uenikaje veliki i obraa se pozornost da svi uenici iskau svoje sposobnosti.CILJEVI osposobljivane uenika za jezinu komunikaciju i druge oblike komunikacije ovladavanje standardnim jezikom to pridonosi razvoju jezino-komunikacijskih sposobnosti prigovornoj i pisanoj uporabi jezika razvoj literarnih sposobnosti, itateljskih interesa i kulture; stvaranje zanimanja i potrebe za sadrajima medijske kulture; osvjeivanje vanosti znanja hrvatskoga jezika; razvijanju potovanja prema jeziku,knjievnosti i kulturi.ZADAE osvjeivanje potrebe za jezinim znanjem; osvjeivanje razlika izmeu standardnoga jezika izaviajnih idioma; usvajanje hrvatskoga jezinog standarda. razvoj sposobnosti izraavanja doivljaja, osjeaja, misli i stavova; stvaranje navika uporabe pravogovornih (ortoepskih) i pravopisnih (ortografskih) norma; ostvarivanje uspjene usmene i pisane komunikacije razvijanje i njegovanje dijalektalnog govora i svijesti o njegovoj vanosti spoznavanje i doivljavanje, tj. primanje (recepcija) knjievnih djela; razvijanje osjetljivosti za knjievnu rije; osposobljavane za komunikaciju s medijima: kazalitem, filmom, radijem, tiskom, stripom,raunalom; primanje (recepcija) i reprodukcija kazaline predstave razvijanje itateljskih potreba; stvaranje itateljskih navika; osposobljavanje za samostalno itanje i primanje (recepciju) knjievnih djela.Razredna nastava: u razrednoj nastavi nije oformljena dramska grupa kao izvannastavna aktivnostve uiteljice u okviru dodatne nastave rade s uenicima.Sadraji rada: Pripreme za obiljeavanje: Dan Grada, Sv. Nikola, Boi i Nova godina, zavrna kolska priredba1. Pisanje teksta/recitacija2. Pripreme za izvedbu (odabir, prilagodba teksta, italake probe, uvjebavanje,kostimografija, scenografija)3. IzvedbaPredmetna nastava( dramska grupa):1. Upoznavanje uenika s zadaama dramske grupe2. Pisanje dramskog teksta, igrokaza, literarnog djela3. Izbor teksta za izvoenje4. Analiza likova i podjela uloga5. Memoriranje teksta, govorne vjebe govorna karakterizacija likova; 6. Dramske vjebe7. Osmiljavanje scene (scenografija) i kretanje po sceni8. Osmiljavanje kostima (kostimografija)9. Uvjebavanje uloga i izvedbaCILJEVI:- upoznavanje s dramskim stvaralatvom i kazalinim medijem,- poticanje interesa za kazalinu umjetnost te razvoj kazaline kulture,- upoznavanje kazaline terminologije,- razvijanje osjeaja za glumu,- razvijanje vjetine improvizacije i scenskog nastupa,- snalaenje u novim situacijama ,- upoznavanje razliitih vrsta dramskih i scenskih vjebi,-pomoi uenicima da razviju svoje osjeaje, sklonosti, sposobnosti i stavove, izraajne sposobnosti i vjetine, matu,stvaralatvo i kreativnost,- aktivno sudjelovanje na kulturnim manifestacijama kole - sveanostima i raznimpriredbama,- jaanje samopouzdanja i samopotovanja uenika,- kvalitetno upotpuniti slobodno vrijeme uenika,- senzibilizirati uenike na suradnju i rad u skupini.NAMJENA:- dramska skupina namijenjena je uenicima od petog do osmog razreda bez obzirana prethodno iskustvo. VREMENIK- svakog tjedna tijekom kolske godine odravat e se radionice u trajanju od90min koje e obuhvaati dramske igre, improvizacije te uvjebavanje dramskogteksta. TROKOVNIK:- uenici uz suradnju s roditeljima sami izrauju rekvizite. NAIN VREDNOVANJA:- igrokazi e biti izvedeni na kolskoj priredbi, bit e prezentirani uenicima,djelatnicima kole i roditeljima,- prema dojmovima gledatelja korigirat e se rad skupine,- praenje pojedinanog i skupnog rada,- zakljuno opisno ocjenjivanje,- izvjee za nastavniko vijee.PLAN ZA KOLSKU GODINU 2011/2012.PLANIRANAAKTIVNOSTNOSIOCIAKTIVNOSTINAINRELIZACIJEMJESTOODRAVANJAVRIJEMEOSTVARENJADANI KRUHA- uenici- uitelji razrednei predmetnenastave- struni suradnici- ravnateljSudjelovanje ukolskojpriredbi- kola ili mjesto po izboru - listopadSV. NIKOLA - uenici- uitelji razrednei predmetnenastaveSudjelovanje ukolskojpriredbi- kola ili mjesto po izboru- prosinac- struni suradnici- ravnateljBOI- uenici- uitelji razrednei predmetnenastave- struni suradnici- ravnateljSudjelovanje ukolskojpriredbi- kola ili mjesto po izboru - prosinacVALENTINOVOMASKENBAL- uenici- uitelji razrednei predmetnenastave- struni suradnici- ravnateljSudjelovanje ukolskojpriredbi- kola ili mjestopo izboru - veljaaPRIPREMA IOBILJEAVANJEDANA KOLE- uenici- uitelji razrednei predmetnenastave- struni suradnici- ravnateljSudjelovanjeunutarsportskog DanakoleSudjelovanje ukolskojpriredbi- kola ili mjesto po izboru - oujakZAVRNAPRIREDBA- uenici- uitelji razrednei predmetnenastave- struni suradnici- ravnateljSudjelovanje ukolskojpriredbi - kola ili mjestopo izboru - lipanjPLAN IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI - MALI KNJINIARIGodinji plan i program rada u kolskoj godini 2011/2012. Naziv: Mali knjiniari Razred: Od 1. do 4. razreda Voditelj: Iva ivkovi, knjiniarkaCILJRazviti kod uenika niih razreda ljubav prema knjizi iitanju, vjebanje pismenog i usmenog izraavanja,razvijanjekomunikacijskih vjetina, usvajanje novih pojmova kroz igruNAMJENA Stvoriti kod uenika pretpostavke za cjeloivotno uenje,poticati razvijanje informacijske pismenostiNOSITELJI Knjiniarka, uitelji koleVREMENIK Mali knjiniari sastaju se svake srijede 5. i 6. sat kroznastavnu godinuTROKOVNIK(potreban materijal)Knjinini fond (knjige, prirunici, asopisi, AV graa), papir,flomasteri, bojice, karice, ljepilo, plastifikator, pisa,raunalo, internetNAIN REALIZACIJE Naglasak je na grupnom i samostalnom radu uenika, uzuitelja kao voditelja i koordinatora aktivnostiBROJ NASTAVNIH SATIGodinji Tjedni70 2IZVANNASTAVNA AKTIVNOST: Mali knjiniariRazredi: I.-IV.Sati tjedno: 2 Sati godinje: 70ListopadMjesec hrvatskeknjige: knjiga i itanje05.10. Izrada plakata za listopad + Izradareklama za knjige (FaceBook stranicaknjinice, web stranice kole)12.10. / 19.10. to sve moemo raditi ukolskoj knjinici (PP prezentacija)26.10. itanje za i protiv te zato i kakoitati tribina povodom Mjeseca hrvatskeknjige242StudeniVjebe informacijskepismenosti i jezinogizraavanja02.11. / 09.11. Izrada plakata za studeni +Rad s anotacijama iz asopisa Drvo znanja16.11. Natjecanje u brzini pronalaenjapodataka: Potraga za knjigama i rijeima23.11. Vjebanje jezinog izraavanja:Priosvijet30.11. Izrada plakata za prosinac + Igra:Pogodi koji sam knjievni lik4221ProsinacVjebe pismenogizraavanja; knjievnilikovi i pojmovi07.12. / 14.12. Izrada knjievno-knjinineigre pamenja (memory)21.12. Pismeno izraavanje: iskrivljena pria42SijeanjKrialjka, strip11.01. Izrada plakata za sijeanj + Izradakrialjki18.01. Izrada stripa prema knjievnompredloku25.01. itanje naglas: pria i analiza221VeljaaPismeno izraavanje,ljubav premazaviajnom govoru01.02. Izrada plakata za veljau + Gledanjecrtanog filma08.02. / 15.02. Moja prva pria: pisanjevlastite prie (za natjeaj Centra zahumanistike studije Karlovac)22.02. Obiljeavanje Meunarodnog danamaterinjeg jezika (21.02.)29.02. Izrada plakata za oujak + Zagonetke:itanje i sastavljanje vlastitih2422OujakUsmeno izraavanje:pripovijedanje, itanje07.03. Izrada straninika s omiljenim citatima14.03. Natjecanje u itanju21.03. Vjebanje jezinog izraavanja:Priosvijet28.03. Hitna pomo za knjige2122TravanjProjektni mjesec:multimedijalni projektna temu Dosadno mije11.04. Izrada plakata za travanj / 18.04. /25.04. Izrada slikovnice / PP prezentacije /kratkog filma / stvaranje igrokaza na temuDosadno mi je6SvibanjInformacijskapismenost: kakopronai potrebnuinformaciju02.05. Izrada plakata za svibanj + Aforizmi09.05. Natjecanje u brzini pronalaenjapodataka: Potraga za knjigama i rijeima16.05. itanje naglas: pria i analiza23.05. E-lekitira izrada poveznica na web iFB stranicu knjinice30.05. Izrada foto romana22222Lipanjto smo ove godinenauili u kolskojknjinici06.06. Izrada plakata Ljeto u kolskojknjinici.Kviz znanja na temu to smo ove godinenauili u kolskoj knjinici s nagradama zanajvrjednije male knjiniare, oprotajnodruenje4INFORMATIKA GRUPACILJEVINastavni sadraji iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije moraju uenicimaomoguiti: stjecanje umijea uporabe raunala i ra. programa (usvajanje vjetina) upoznavanje s osnovnim naelima i idejama na kojima su sazdana raunala odnosnoinformacijska i komunikacijska tehnologija (usvajanje temeljnih znanja); razvijanje sposobnosti za primjene informacijske i komunikacijske tehnologije u razliitimpodrujima (razvoj sposobnosti rjeavanja problema).ZADAE proirivanje znanja steenog kroz nastavne sadraje upotrebljavati raunalo kao pomagalo pri uenju; upotrebljavati uzrastu primjerene multimedijske izvore za uenje (interaktivne udbenike,obrazovne programe, multimedijske enciklopedije i sl.); suraivati s drugim uenicima, uiteljima, roditeljima i ostalima pri uporabi tehnologije; pokazivati pozitivno i etiko ponaanje te odgovornost pri uporabi tehnologije; izraivati uzrastu primjerene multimedijske artefakte, samostalno ili uz pomo uitelja, lanovaobitelji i drugih uenika; upotrjebljivati prikladne programe za rjeavanje problema primjerenih uzrastu; prikupljati obavijesti i komunicirati s drugima uporabom tehnologije samostalno ili uz pomouitelja, lanova obitelji i drugih uenika; koritenja znanja u realizaciji plana i programa rada koleSadraji rada: Planirano sati:1. Upoznavanje sa dreamweaer Mx-om 42. Kreiranje. website-a i web strane 63. Rad s tekstom 64. Dizajniranje web strana 85. Hiperveze (linkovi) 86. Izrada interaktivnih strana 67. Rad s bibliotekom 68. Izrada okvira 69. ablone (templates) 610. Odravanje web site-a 6SPORTSKE AKTIVNOSTIProgram tjelesne i zdravstvene kulture i aktivnosti kojih je nositelj kolski portski klub sadravatemeljne postavke tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga podruja kojega odreujuobrazovna, antropoloka i odgojna sastavnica. Obrazovna sastavnica se odnosi na usvajanje bitnihteorijskih i motorikih znanja zbog ega u programu tjelesne i zdravstvene kulture u razrednojnastavi prevladavaju modificirana biotika i osnovna kinezioloka motorika znanja, dok su upredmetnoj nastavi kao nadgradnja uvrtena napredna kinezioloka motorika znanja. Odgojnasastavnica tjelesne i zdravstvene kulture ima cilj stvaranje takvoga sustava vrijednosti uenikaprema tjelesnom vjebanju koji e potaknuti samostalno i cjeloivotno provoenje tjelovjebi. kolski sportski klub odgovoran je za provedbu izvannastavnih aktivnost koje omoguujuuenicima, bez obzira na stupanj sposobnosti i znanja, ukljuivanje u skladu s njihovim interesimau pojedine aktivnosti. Sadraj programa, kao i njegov opseg odreuje se prema potrebama iinteresima uenika, materijalnim i kadrovskim mogunostima, Posebno je potrebno voditi brigu oi aktivnom boravku uenika u prirodi.CILJ I ZADAE PLANA I PROGRAMADugoroni cilj aktivnosti prvenstveno je stjecanje navike redovitog bavljenja tjelesnimaktivnostima, te poboljanje zdravlja uenika, kao nezamjenljivoga imbenika svih aktivnosti.Objedinjavanjem uenika koji su dobrovoljno ukljueni u ove aktivnosti, postie se zbliavanjeuenika sa zajednikim interesima te time utjee na poboljanje socijalnih kontakata. Cilj je planai programa da se pravilnim odabirom tema (unutar aktivnosti koje su odabrali uenici), utjee napoboljanje onih sposobnosti koje su definirane slabijima u inicijalnom provjeravanju. Osim toga,i ostale sposobnosti treba poboljavati, te usvajati nove vjetine i motorike strukture.Zadae plana i programa su antropoloke, obrazovne i odgojne.Antropoloke se odnose na antropometrijske karakteristike to podrazumijeva utjecaj naredukciju potkonog masnog tkiva, te usklaivanje nesrazmjera u rastu kostiju miia i masnogtkiva; Treba razvijati i poboljavati motorike sposobnosti, naroito one deficitarne. Utjecaj nafunkcionalne sposobnosti podrazumijeva utjecaj na poboljanje aerobnog kapaciteta uenika israno-ilnog sustava.Obrazovne zadae se odnose na usvajanje novih motorikih gibanja kroz uenje novih tema.Odgojnim zadaama treba dati posebni znaaj: poticati na meusobnu suradnju, potovanje ipomaganje u teim zadacima, omoguiti uenicima radost, veselje i ugodu u vjebanjuTijekom godine e se organizirati turniri i omoguit e se uenicima da sudjeluju na upanijskimnatjecanjima iz pojedinih sportova.OPE ZADAE usvajanje teorijskih i motorikih znanja za svakodnevne motorike aktivnosti, djelotvornokoritenjem slobodnog vremena zadovoljavanje potreba za kretanjem i poticanje samostalnoga vjebanja; razvijanje interesa za osobni napredak u razliitim sportskim aktivnostima; usvajanje znanja o samostalnoj kontroli tjelesnog vjebanja; upoznavanje sa zakonitostima rasta i razvoja temeljnih antropolokih obiljeja; usvajanje znanja o ouvanju i promicanju zdravlja; praenje sastava tijela i prevencija pretilosti; razvijanje i njegovanje higijenskih navika; promicanje opih ljudskih vrijednosti; omoguivanje osobne afirmacije uenika; osposobljavanje za timski (skupni) rad: aktivan boravak u prirodi.1. GLOBALNI PLAN I PROGRAM ZA BADMINTONTJEDNI FOND SATI: 1 x 1 = 1GODINJI FOND SATI: 35 tjedna x 1 sat = 35 sati1. TRENANA CJELINA: Manipulacija reketomR.B. TRENANE TEME1. Dranje reketa2. Vjebe reketom bez loptice3. Tehniciranje u mjestu4. Tehniciranje u kretanju5. Udaranje lopticom o zid2. TRENAA CJELINA: Osnovni stav6. Osnovni stav7. Kretanje prema nazad8. Kretanje prema naprijed3. TRENANA CJELINA: Udarci9. Predvjebe za dugi udarac (clear)10. Dugi udarac (clear)11. Kratka na mrei (net drop)12. Dizanje s mree-lift4. TRENANA CJELINA: Serviranje13. Dugi servis14. Kratki servis5. TRENANA CJELINA: Igre15. Proizvoljna igra (ne na bodove)16. Igra na bodove (me)17. Engleski parovi6. TRENANA CJELINA: Mjerenje sposobnosti18. Mjerenje sposobnosti2. GLOBALNI PLAN I PROGRAM ZA STOLNI TENISTJEDNI FOND SATI 1 x 1 = 1 satGODINJI FOND SATI 35 tjedana x 1 sat = 35 sati1. TRENANA CJELINA : TRANJAR.B. NASTAVNE TEME1. Ciklino kretanje razliitim tempom do 3 minute.102. Ciklino kretanje razliitim tempom do 4 minute.3. Ciklino kretanje razliitim tempom do 5 minuta.4. Ciklino kretanje razliitim tempom do 6 minuta.5. Brzo tranje do 50 m iz visokog i niskog starta.6. Poligoni s preprekama.2. TRENANA CJELINA : PRAVILA IGRE, DRANJE REKETA, OSNOVNI STAV7. Osnovna pravila igre (pojedinano, parovi)8. Dranje reketa (europski i azijski stil)9. Osnovni stolnoteniski stav2. TRENANA CJELINA : RAVNI UDARCI U STOLNOM TENISU10. Forhend udarci, ravni11. Beckhend udarci, ravni12. Servisi forhend i bekend, ravni3. RENANA CJELINA : REZANI UDARCI U STOLNOM TENISU13. Forhend udarci, rezani14. Beckhend udarci, rezani15. Servisi forhend i beckhend, rezani4. TRENANA CJELINA : STOLNOTENISKO KRETANJE I IGRA16. Stolnotenisko kretanje u stranu17. Stolnotenisko kretanje naprijed nazad18. Stolnoteniske igre, tafetne igre19. Organizacija turnira20. Mjerenje sposobnosti3. GLOBALNI I OPERATIVNI PLAN I PROGRAM ZA ODBOJKUTJEDNI FOND SATI: 35 TJEDANA2 SATA = 70 satiNASTAVNE CJELINE:I. Odbojkaki stavovi i tehnike kretanjaII. ServisIII. Odbijanje podlakticama (prijem servisa, obrana polja)IV. Dizanje vrno odbijanjeV. SmeVI. BlokVII.IgreNastavne temeNastavna cjelina I: Odbojkaki stavovi i tehnika kretanja1. Osnovni odbojkaki stavovi - paralelan, poludijagonalan, dijagonalanNastavna cjelina II: Servis2. Donji servis3. Donji servis i prijem servisa vrno4. Gornji (tenis )servisNastavna cjelina III: Odbijanje podlakticama (prijem servisa,obrana polja)5. Podlaktino odbijanje naprijed i iznad glave6. Podlaktino odbijanje preko glave7. Podlaktino odbijanje u stranu8. Podlaktino odbijanje u povaljkamaNastavna cjelina IV: Dizanje vrno odbijanje9. Vrno odbijanje iznad glave10. Vrno odbijanje preko glave11. Vrno odbijanje u skoku12. Vrno odbijanje s promjenom pravca kretanja13. Vrno odbijanje s jednom rukomNastavna cjelina V: Sme14. Izvoenje smea iz mjesta15. Izvoenje smea iz kretanja16. Izvoenje smea sunonim odrazom17. Izvoenje smea jednononim odrazomNastavna cjelina VI: Blok18. Individualni blok19. Blok u paru20. Kretanje blokera dokorakom, normalnim ili krinim korakomNastavna cjelina VII: Igre21. Mini odbojka 3:3, 4:422. Igra preko mree3.1. OPERATIVNI PLAN I PROGRAMSATSADRAJI NASTAVNIH JEDINICA1.1.Osnovni odbojkaki stavovi - paralelan,poludijagonalan,dijagonalan2. Donji servis2.1. Osnovni odbojkaki stavovi - paralelan,poludijagonalan,dijagonalan2. Donji servis3.2. Donji servis5. Podlaktino odbijanje naprijed i iznadglave4.2. Donji servis5. Podlaktino odbijanje naprijed i iznadglave5.2. Donji servis9. Vrno odbijanje iznad glave6.5. Podlaktino odbijanje preko glave9. Vrno odbijanje iznad glave7.10 .Vrno odbijanje preko glave9. Vrno odbijanje iznad glave2. Donji8.10 .Vrno odbijanje preko glave9. Vrno odbijanje iznad glave2. Donji9.3. donji servis i prijem servisa vrno7. podlaktino odbijanje u stranu21. Mini odbojka 3:3, 4:410.3. donji servis i prijem servisa vrno7. podlaktino odbijanje u stranu21. Mini odbojka 3:3, 4:411.4. Gornji (tenis )servis9. Vrno odbijanje iznad glave10. Vrno odbijanje preko glave12.4. Gornji (tenis )servis9. Vrno odbijanje iznad glave10. Vrno odbijanje preko glave13.5. Podlaktino odbijanje naprijed i iznadglave1. Osnovni odbojkaki stavovi - paralelan,poludijagonalan, dijagonalan21. Mini odbojka 3:3, 4:414.5. Podlaktino odbijanje naprijed i iznadglave1. Osnovni odbojkaki stavovi - paralelan,poludijagonalan, dijagonalan21. Mini odbojka 3:3, 4:415.7. Podlaktino odbijanje u stranu8. Podlaktino odbijanje u povaljkama16.8. Podlaktino odbijanje u povaljkama2. Donji servis17.5. Podlaktino odbijanje naprijed i iznadglave8. Podlaktino odbijanje u povaljkama18.5. Podlaktino odbijanje naprijed i iznadglave8. Podlaktino odbijanje u povaljkama1519.3. Donji servis i prijem servisa vrno8. Podlaktino odbijanje u povaljkama20.3. Donji servis i prijem servisa vrno8. Podlaktino odbijanje u povaljkama21.3. Donji servis i prijem servisa vrno8. Podlaktino odbijanje u povaljkama21. Mini odbojka 3:3, 4:422.9. Vrno odbijanje iznad glave12. Vrno odbijanje s promjenom pravcakretanja23.9. Vrno odbijanje iznad glave12. Vrno odbijanje s promjenom pravcakretanja24.9. Vrno odbijanje iznad glave13. Vrno odbijanje s jednom rukom25.9. Vrno odbijanje iznad glave13. Vrno odbijanje s jednom rukom26.9. Vrno odbijanje iznad glave10. Vrno odbijanje preko glave14. Izvoenje smea iz mjesta27.9. Vrno odbijanje iznad glave10. Vrno odbijanje preko glave14. Izvoenje smea iz mjesta28.11. Vrno odbijanje u skoku15. Izvoenje smea iz kretanja21. Mini odbojka 3:3, 4:429.11. Vrno odbijanje u skoku15. Izvoenje smea iz kretanja21. Mini odbojka 3:3, 4:430.11. Vrno odbijanje u skoku15. Izvoenje smea iz kretanja21. Mini odbojka 3:3, 4:431.11. Vrno odbijanje u skoku15. Izvoenje smea iz kretanja21. Mini odbojka 3:3, 4:432.15. Izvoenje smea iz kretanja21. Mini odbojka 3:3, 4:411. Vrno odbijanje u skoku33.15. Izvoenje smea iz kretanja21. Mini odbojka 3:3, 4:411. Vrno odbijanje u skoku34.9. Vrno odbijanje iznad glave13. Vrno odbijanje s jednom rukom9. Vrno odbijanje iznad glave35.9. Vrno odbijanje iznad glave13.Vrno odbijanje s jednom rukom9.Vrno odbijanje iznad glave36.9. Vrno odbijanje iznad glave10. Vrno odbijanje preko glave16. Izvoenje smea sunonim odrazom37.9. Vrno odbijanje iznad glave10. Vrno odbijanje preko glave1616. Izvoenje smea sunonim odrazom38.10. Vrno odbijanje preko glave12.Vrno odbijanje s promjenom pravcakretanja39 16. Izvoenje smea sunonim odrazom40.10. Vrno odbijanje preko glave12.Vrno odbijanje s promjenom pravcakretanja16. Izvoenje smea sunonim odrazom41.4. Gornji (tenis )servis7. podlaktino odbijanje u stranu17. Izvoenje smea jednononim odrazom22. Igra preko mree42.4. Gornji (tenis )servis7. Podlaktino odbijanje u stranu17. Izvoenje smea jednononim odrazom22. Igra preko mree43.7. podlaktino odbijanje u stranu17. Izvoenje smea jednononim odrazom18. Individualni blok44.7. podlaktino odbijanje u stranu17. Izvoenje smea jednononim odrazom18. Individualni blok45.9. Vrno odbijanje iznad glave10. Vrno odbijanje preko glave17. Izvoenje smea jednononim odrazom22. Igra preko mree46.9. Vrno odbijanje iznad glave10. Vrno odbijanje preko glave17. Izvoenje smea jednononim odrazom22. Igra preko mree47.19. Blok u paru22. Igra preko mree48.19. Blok u paru22. Igra preko mree49.19. Blok u paru18. Individualni blok22. Igra preko mree50.14. Izvoenje smea iz mjesta19. Blok u paru22.Igra preko mree51.14. Izvoenje smea iz mjesta18. Individualni blok22. Igra preko mree52.20. Kretanje blokera dokorakom,normalnimili krinim korakom14. Izvoenje smea iz mjesta15. Izvoenje smea iz kretanja22. Igra preko mree53.20. Kretanje blokera dokorakom,normalnimili krinim korakom14.Izvoenje smea iz mjesta15. Izvoenje smea iz kretanja22. Igra preko mree1754,553. donji servis i prijem servisa vrno4. Gornji (tenis )servis22. Igra preko mree56,573. donji servis i prijem servisa vrno4. Gornji (tenis )servis22. Igra preko mree58,59,602. Podlaktino odbijanje naprijed i iznadglave6. Podlaktino odbijanje preko glave9. Vrno odbijanje iznad glave61,62,632. Podlaktino odbijanje naprijed i iznadglave6. Podlaktino odbijanje preko glave9. Vrno odbijanje iznad glave64. 22. Igra preko mree65. 22. Igra preko mree66. 22. Igra preko mree67. 22. Igra preko mree68. 22. Igra preko mree69. 22. Igra preko mree70. 22. Igra preko mree.4. KOREKTIVNA GIMNASTIKASADRAJI RADA:1. Preventivne vjebe za pravilno tjelesno dranje2. Program: za ravna stopala3. Program za kifozu4. Program za skoliozu5. BADMINTON RAZREDNA NASTAVA:Sadraji rada: Privikavanje na lopticu Unoenje loptice u igru Odigrati visoko-daleko; kratko Mali oblici igre na polovici terena Visoki servis Udarci iznad glave (lob, drop) Pojedinana igra Visoki i kratki servis Udarci u razliitim podrujima pogaanjaBADMINTON RAZREDNA NASTAVAVODITELJ Mirjana KuljiCILJEVIAKTIVNOSTIPoticati djecu na sportsku aktivnostNAMJENA Usvajanje sportskih vjetina i pravila badmintonaNOSITELJ Mirjana kulji - 3. razred; Perica Slavi 4. razredNAIN REALIZACIJE Kontinuirani trening i sudjelovanje na natjecanjima u koliVREMENIK Svaka grupa jedan put tjednoMJESTOREALIZACIJEkolska dvoranaBROJ SUDIONIKA UENIKAUenici 4. razredaBROJ OSTALIHSUDIONIKA1DETALJANTROKOVNIKOko 2000,00 knNAINVREDNOVANJARezultati uenika, organiziranje natjecanjaNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJARazvijati kod uenika interes za sportske aktivnosti, zdravu prehranuI socijalne vjetineBADMINTON - VODITELj: Perica SlaviRAZRED: 2. i 3.CILJ Osposobiti uenike za primjenu teorijskih i motorikih znanja kojaomoguuju samostalno tjelesno vjebanje radi vee kvaliteteivljenja time izravno osigurava promicanje zdravlja kaonezamjenjivoga imbenika svih ljudskih aktivnosti.NAMJENA Zadovoljavanje potrebe za kretanjem i poticanje samostalnogavjebanjaRazvijanje interesa za osobni napredak u razliitim sportskimaktivnostimaOsposobljavanje za timski radAKTIVNOSTI Privikavanje na lopticuUnoenje loptice u igruOdigrati visoko-daleko, kratkoMali oblici igre na polovici terenaVisoki servisUdarci iznad glavePojedinana igraVisoki i kratki servisUdarci u razliitim podrujima pogaanjimaNOSITELJI Uiteljica uenici,VREMENIK (Planiranibroj sati tjedno)1 kolski satTROKOVNIK Nema trokovaNAIN REALIZACIJE Pojedinana igra, igra u paru , igra u grupiNAINVRJEDNOVANJATurniriPORTSKA GRUPA RAZREDNA NASTAVAVODITELJ Fina Bori, Gaja VitaljiCILJEVI AKTIVNOSTI Razvijanje motorikih vjetina kod djece, uenje toleranciji kroz porti druenjeNAMJENA Kontinuirano treniranje raznih sportova i sudjelovanje na natjecanjimaNOSITELJ Uiteljice i ueniciNAIN REALIZACIJE TreningomVREMENIK Tijekom kolske godineMJESTO REALIZACIJE kolaBROJ SUDIONIKA UENIKA19 uenikaBROJ OSTALIHSUDIONIKA1DETALJANTROKOVNIK.oko 500,00 knNAIN VREDNOVANJA Rezultati uenika na natjecanjima, zadovoljstvo uenikaNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJARazvijati kod uenika interes za sportske aktivnosti, zdravu prehranu isocijalne vjetineLIKOVNE GRUPECILJEVI: Specifini ciljevi: poticati mehanizme kreativnoga razmiljanja i izraavanja omoguiti individualno istraivanje odnosa likovnih / vizualnih elemenata na odabranimprimjerima te u samostalnom likovnom izraavanju. utjecati posebnou sadraja, nastavnih sredstava i situacija na razvoj opaanja, miljenja istvaralakog ponaanja uenika.Ciljevi obuhvaaju brojne elemente, od poticanja psihomotorikog razvitka, preko mate,intelektualnoga razvoja do estetike osjetljivosti i emocija. Rjeavanjem likovnih problemauenici razvijaju sposobnosti praktinoga oblikovanja i donoenja estetskih prosudbi. Sadrajirada potiu vizualnu znatielju, otvorenost za stjecanje novih iskustava, osjetljivost za probleme ioriginalnost u rjeavanju raznolikim likovno-tehnikim sredstvima. a obuhvaaju razliitapodruja: crtanje, slikanje, grafiku, modeliranje i graenje te dizajn.ZADAE:Sticanje i razvijanje sposobnosti, znanja i stavova:Sposobnosti usmjereno likovno opaanje razumijevanje i primjena likovnih tehnika i sredstava samostalni i suradniki, praktini i stvaralaki rad vizualno, kritiko i stvaralako miljenje estetska prosudba likovnoga rada, umjetnikoga djela i okolineZnanja poznavanje i razumijevanja likovnih pojmova poznavanje i razumijevanje umjetnikih podruja pozitivan odnos prema estetskim vrijednostima interes i briga za kulturnu i prirodnu batinu LIKOVNA GRUPA razredna nastava (1. i 2. razred)Sadraji rada: Motiv: grozdovi i lie vinove loze(tema: prostorno oblikovanje: modeliranje i graenje; tehnika: novinski i krep papir,kairani i suhi) Motiv: cvijee od page:(tema. Prostorno oblikovanje: modeliranje i graenje; tehnika: paga, ljepilo, tapii, krep) Motiv: gljive(tema: modeliranje, plono oblikovanje; tehnika: plastika, kola) Motiv: je(tema: ploha; tehnika: kola) Motiv: kiobrani(tema: boja; tehnika: pastele) Motiv: izmice(tema: ploha, boja; tehnika: kola) Motiv: borovi, boini ukrasi(tema. Ploha, mobil; tehnika: kola) Motiv: maske(tema: slikanje, modeliranje i graenje; tehnika. Kairani papir, tempera) Motiv: zaljubljene make(tema: crtanje, slikanje; tehnika: kola, flomasteri) Motiv: ovce na livadi(tema: boja, ploha; tehnika: pastele, kola) Motiv: pilii i pisanice(tema: ploha, slikanje; tehnika: pastele, kola, flomasteri) Motiv: leptiri(tema: boja, slikanje; tehnika: tempera-monotipija) Motiv: puevi(tema: crta, ritam; tehnika: pastele) Motiv: cvijee(tema: modeliranje i plono oblikovanje; tehnika: krep papir) Motiv. Cvijee(Tema: kola, mozaik; tehnika: kola, guvanje);LIKOVNA GRUPA RAZREDNA NASTAVAVODITELJ Fina Bori, Gaja VitaljiCILJEVI AKTIVNOSTI Razvijanje kreativnosti, osjeaja za estetiku, smisla za ureenjeokolineNAMJENA Stvaranje likovnih radova namijenjenih dekoraciji interijera,darivanju, izlaganjuNOSITELJ Uiteljice i ueniciNAIN REALIZACIJE Grupni rad, individualni rad, stvaranje kroz igruVREMENIK Tijekom kolske godineMJESTO REALIZACIJE uioniceBROJ SUDIONIKA UENIKAUenici 1. i 2. razredaBROJ OSTALIHSUDIONIKAPrema interesu uenikaTROKOVNIK Boje, kistovi, kola papir, hamer, ljepilo, kare, i sl., oko 300 knNAIN VREDNOVANJA opisnoNAIN KORITENJAREZULTATADekoracija kole, obiljeavanje vanih datuma tijekom kolskegodineVREDNOVANJALIKOVNA GRUPA PREDMETNA NASTAVAVODITELJ Nikola MardeiCILJEVI AKTIVNOSTI Razvijanje osjeaja za estetiku, razvijanje kreativnosti, pozitivnogodnosa prema raduNAMJENA Stvaranje likovnih radova namijenjenih prezentaciji kole,sudjelovanje na natjeajimaNOSITELJ Uitelj likovne kulture i ueniciNAIN REALIZACIJE Grupni rad, individualni rad, stvaranje kroz igruVREMENIK Tijekom kolske godineMJESTO REALIZACIJE Uionica likovne kultureBROJ SUDIONIKA UENIKAUenici od 5. 8. razredaBROJ OSTALIHSUDIONIKAPrema interesu i afinitetu uenikaTROKOVNIK Papir za kopiranje, boje, kistovi, hamer papir, kare, ljepilo,literature, kompjuterNAIN VREDNOVANJA Individualno praenje napredovanja temeljem planaNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJAIzlobe radova, rezultati natjeajaESTETSKO UREENJENOSITELJ AKTIVNOSTI: Nikola Mardei, uitelj likovne kultureCILJEVI AKTIVNOSTI: razviti osjetljivost za estetski doivljaj i upoznavanje vizualnih umjetnosti; primijeniti umijea i tehnike pokazujui osjetljivost za vizualni, prostorni i taktilni svijet ustjecanju estetskog iskustva aktivno stvaralaki sudjelovati u prostornom ureenju kole i kulturnom ivotu sredineNAMJENA:1. ureivanje kolskog interijera 8likovne izlobe, informativni panoi, prigodne instalacije,scenografija,2. eksperimentirati na spontan, imaginativan i dobro strukturiran nain s nizom umjetnikihmaterijala i tehnika;NAIN REALIZACIJE: rad pojedinano, u parovima i skupinama, koritenje razliitihlikovnih tehnika i materijalaVREMENIK: tijekom kolske godineBROJ SUDIONIKA: zainteresirani uenici 7. i 8. razredaTROKOVNIK: ljepilo, ljepljive trake, hamer papir, papir u boji, boje, tuevi, kistovi, skalpeli,letvice, i sl.NAIN VREDNOVANJA: kroz kulturnu i javnu djelatnost kole, izlobeNAIN KORITENJA REZULTATA VREDNOVANJA: motiviranost uenika, roditelja, uenikaGLAZBENE AKTIVNOSTI:Glazbene aktivnosti proimaju dva temeljna naela: jedno je psiholoko, a drugokulturno-estetsko. Psiholoko naelo uzima u obzir injenicu da uenici u pravilu vole glazbu i dase njome ele i aktivno baviti (pjevati, svirati). Kulturno-estetsko naelo polazi od toga daglazbene aktivnosti moraju uenika i pripremati za ivot, tj. osposobljavati ga da budekompetentan korisnik glazbene kulture. Glazba je u niim razredima osnovne kole idealno podruje za snano poticanje pozitivnihemocija, osjeaja pripadnosti, zajednitva i tolerancije. U inu pjevanja, sviranja obogauje seuenikov osjeajni svijet i izotruje njegov umjetniki senzibilitet. Program aktivnosti je otvoren,to znai da daje slobodu uitelju da, uz sadraje koji su namijenjeni obiljeavanju odreenihdogaanja, sam odabere dobar dio programa uzimajui u obzir i elje i mogunosti uenika.CILJUpoznavanje osnovnih elemenata glazbenoga jezika, razvijanje glazbene kreativnosti,uspostavljanje i usvajanje vrijednosnih mjerila za (kritikoga i estetsko) procjenjivanje glazbe.ZADAEUenike treba poticati na samostalnu glazbenu aktivnost (pjevanje, sviranje). zadaa pjevanja pjesama u prvom je redu pjevanje kao takvo a ne (samo) uenje pjesme. zadaa sviranja jest sviranje kao takvo a ne (samo) uenje konkretnoga glazbenogkomada. zadaa sluanja jest razvoj glazbenog ukusa ali i upoznavanje konkretnih glazbenih djela iodlomaka.Sudjelovanjem u glazbenim aktivnostima kod uenika se izotravaju pojedine glazbenesposobnosti (intonacijska, ritamska) i razvija senzibilnost za glazbu. Aktivnosti toga tipa imaju irekreativan uinak na uenike.MALI ZBORVODITELJ Jose-Dario MartinisCILJEVI AKTIVNOSTI razvijanje osjeaja za lijepo, razvijanje kreativnosti, pozitivnog odnosaprema radu;aktivno upoznavanje glazbenog pisma i kulture,NAMJENA usvajanje glazbenih pjesama za prezentaciju kole, kolske priredbeNOSITELJ uitelj glazbene kulture, uenici I i II razredaNAIN REALIZACIJEVREMENIK tijekom k.god. 2011/2012.; 2 sata tjednoMJESTO REALIZACIJE uionicaBROJ SUDIONIKA UENIKAuenici 1. i 2. razredaBROJ OSTALIHSUDIONIKATROKOVNIK papir za kopiranje, literatura,NAIN VREDNOVANJA opisnoNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJAnastupi na kolskim priredbama i za potrebe grada Komie IzlobeVELIKI ZBORVODITELJ Jose-Dario MartinisCILJEVI AKTIVNOSTI razvijanje osjeaja za lijepo, razvijanje kreativnosti, pozitivnog odnosaprema radu;aktivno upoznavanje glazbenog pisma i kulture,NAMJENA usvajanje glazbenih pjesama za prezentaciju kole, kolske priredbeNOSITELJ uitelj glazbene kulture, uenici od 3. do 8. razredaNAIN REALIZACIJEVREMENIK tijekom k.god. 2010/2011.; 2 sata tjednoMJESTO REALIZACIJE uionicaBROJ SUDIONIKA UENIKAuenici od 3. do 8. razreda, prema interesuBROJ OSTALIHSUDIONIKATROKOVNIK papir za kopiranje, literatura,NAIN VREDNOVANJA opisnoNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJAnastupi na kolskim priredbama i za potrebe grada Komie IzlobeGITAREVODITELJ Jose-Dario MartinisCILJEVI AKTIVNOSTI razvijanje osjeaja za lijepo, razvijanje kreativnosti, pozitivnog odnosaprema radu;aktivno upoznavanje glazbenog pisma i kulture,NAMJENA usvajanje glazbenih pjesama za prezentaciju kole, kolske priredbeNOSITELJ uitelj glazbene kulture, uenici od 3. do 8. razredaNAIN REALIZACIJEVREMENIK tijekom k.god. 2011/2012.; 2 sata tjednoMJESTO REALIZACIJE uionicaBROJ SUDIONIKA UENIKAuenici od 3. do 8. razreda, prema interesuBROJ OSTALIHSUDIONIKATROKOVNIK papir za kopiranje, literatura,NAIN VREDNOVANJA opisnoNAIN KORITENJAREZULTATAVREDNOVANJAnastupi na kolskim priredbama i za potrebe grada Komie IzlobeLIJEPA NAAVODITELJ: Vlado ValentiCILJEVI I ZADAE upoznati se sa ekolokim problemima u svijetu i sa znaenjem i mogunostima ouvanjaokolia za zdravlje i kvalitetu ivota sada i u budunosti, upoznati ljepote svoje okoline (zaviaj, domovina) i znaaj ouvanja prirodnih ljepota ibogatstva za zdravlje i kvalitetu ivota. razvijati interes za ouvanje kulturne batine, radne navike, stvaralatvo i samopouzdanje teintelektualnu sposobnost i otvorenost za cjeloivotno uenje. pruiti mogunost za suradniko uenje i navikavanje na zajedniki rad;SADRAJI RADA:1. Dan kruha. ureenje prostora, dogovor s pekarom2. Ureenje okolia kole3. Sv. Bla: ureenje i ienje puta i okolia crkvice4. Bievo: ureenje i ienje plaa5. Ureenje okolia crkve Sv. Silvestar6. Uestvovanje u obiljeavanju blagdana Sv. Nikole7. Uestvovanje u obiljeavanju Dana kole8. Obilazak i fotografiranje divljih odlagalita otpada na podruju Grada Komie9. Ureenje gradskih plaa10. Jedrenje falkuom uenje jedrenja i promocija jedrenjaSUDIONICI: uenici predmetne nastave, prema interesima:VREMENIK: tijekom godine, povodom vanih dogaaja.TROKOVNIK: trokovi prijevoza (putovanja brodom); materijal za rad oko 1000 kn:NAIN VREDNOVANJA: opisno, zadovoljstvo uenika i lokalne zajedniceNAIN KORITENJA REZULTATA VREDNOVANJA: promocija tradicionalnihvrijednosti, ureenje okolia, utjecaj na razvoj ekoloke svijesti kod drugih, briga za ouvanjekulturne batine i prirodnih ljepota;EKOLOKA GRUPARazredi: V. i VI. Voditelj: Valentina Damjanovi, prof.CILJUpoznati osnovna obiljeja ekoloke grupeSpoznati potrebu zatite i ouvanja prirode (uma, more, lokva, travnjak )Razumjeti utjecaj ovjeka na prirodu, te razviti ispravno stajalite prema utjecajuna okoliShvatiti zato se osnivaju podruja o posebnoj prirodnoj zatitiUsvojiti pravila ponaanja u prirodiRazvijati ljubav prema zaviajuOuvati bioloku raznolikostSpoznati da boravak u prirodi utjee na zdravljeUoiti prirodne ljepote te razvijati etike i estetske vrednoteRazvijati interes za istraivanjeIskoritavanje prirode bez naruavanja prirodne ravnoteeNAMJENA Kod uenika poveati razinu ekoloke svijesti,razvijati pozitivan stav premaprirodi ,te poveati osobnu odgovornost uenikaAKTIVNOSTIstraivanje u prirodi (terenski rad )Prikupljanje biolokog materijalaIzrada ivotinjskih zbirkiHerbariziranje biljnog materijalaMikroskopiranjeIzrada plakataIzrada PPZNOSITELJI Uenici petog i estog razreda i nastavnica Valentina DamjanoviVREMENIK Od rujna 2011. do listopada 2012.TROKOVNIK (potrebanmaterijal)Hamer papir, kare , ljepilo, foto aparat ,termometar, posude za sakupljenimaterijal,flomasteri, metarTrokovi prijevozaNAINREALIZACIJEProgram e se realizirati uglavnom kroz terensku nastavu i u uionici biologije ikemijeBROJ NASTAVNIH SATIGodinji Tjedni35 Prema potrebiUENIKA ZADRUGACILJEVI I ZADAE:U Zadruzi se, kao obliku uenike izvannastavne aktivnosti, posebno razvijaju i njegujuradne navike, inovativnost, poduzetnost, odgovornost i stvaralatvo, stjeu znanja i svijest onainima i potrebi ouvanja prirode i kulturne batine, uenici se usmjeravaju na izbor zanimanjakoja su neposredno vezana za proizvodnju na razliitim podrujima djelatnosti i stvaraju sepreduvjeti za prijenos i praktinu primjenu znanja u ivotu.Temeljne odgojne i obrazovne zadae Zadruge jesu, to ranije i u to veeg broja uenika: probuditi i razviti svijest o nunosti rada za ovjekov ivot; razvijati i njegovati radne navike te odgovornost, inovativnost, samostalnost, poduzetnost,kreativnost, tolerantnost i potrebu za suradnjom kao bitne sastavnice stvaralakogodnosa prema radu; omoguiti stjecanje, produbljivanje, proirivanje i primjenu znanja te razvoj sposobnostibitnih za gospodarstvo i organizaciju rada; razvijati znanstveni pristup stvarnosti, svijest o mogunostima, dosezima i potrebiprimjene suvremenih znanstvenih dostignua u proizvodnji; pridonositi prijenosu znanja iz nastave u praktine djelatnosti Zadruge i, obrnuto, znanja izrada u zadruzi u nastavu; razvijati kod uenika ljubav prema prirodi i vrijednostima koje je ovjek stvorio svojimradom te svijest o nunosti ouvanja ravnotee u prirodi i zatiti okolia; omoguiti najvei mogui razvitak sposobnosti uenika i ostvarenje osobnih interesa, atime i samopotvrivanje te spoznaju vlastitih sklonosti i sposobnosti;;Neke od ostalih zadaa: pripremati uenike za izbor kolskih programa i budueg zanimanja. upoznati se sa ekolokim problemima sa znaenjem i mogunostima ouvanja okolia zazdravlje i kvalitetu .ivota sada i u budunosti, upoznati mogunosti ouvanja i zatite prirode, upoznati prirodne ljepote svoje okoline ibogatstva za zdravlje i kvalitetu .ivota. razvijati interes za povijest, ali i ouvanje kulturne batine, razvijati samopouzdanje teintelektualnu sposobnost i otvorenost za cjeloivotno uenje. pruiti mogunost za suradniko uenje i navikavanje na zajedniki rad.Te se zadae ostvaruju: potivanjem uenike dragovoljnosti, interesa, predznanja i sposobnosti u pripremi,organizaciji i izvedbi programa rada i njihovim sudjelovanjem u vrednovanju rezultata rada; pruanjem dobrih izvora znanja osiguranjem sredstava za rad koja su nuna za proizvodnu djelatnost Zadruge; omoguivanjem problemske, egzemplarne i istraivake poduke i to neposrednimsudjelovanjem uenika u aktivnostima i izradom samostalnih radova pruanjem strune pomoi uenicima i to osiguranjem strunog voditeljstva i potpore, odneposrednog ukljuivanja strunjaka specijalista u rad s uenicima u Zadruzi do neposrednogsudjelovanja uenika u radu strunih ustanova; pripremanjem lanova za sudjelovanje na smotrama, susretima i natjecanjima teomoguivanjem da prikau rezultate svoga rada i na temelju njihova vrednovanja steknupriznanja i potvrdu svojih sposobnosti, znanja i vjetina; prepoznavanjem, praenjem i potporom pojedinaca i skupina oblikovanjem interesa iizraenijih predispozicija te omoguivanjem svladavanja diferenciranih programa (ljetne kole,kampovi i dr.); suradnjom s roditeljima, poduzeima i ustanovama u mjestu te strunim slubama, viim ivisokim uilitima i znanstvenim institutima.Aktivnosti Zadruge realizirat e se u okviru sekcija formiranih prema interesima uenika imogunostima djelovanja u koli i lokalnoj zajednici. Godinji plan rada zadruge sastavni je dioGodinjeg plana i programa rada kole. Plan e se realizirati u skladu sa prostornim uvjetima radau koli koji u sadanjem trenutku nisu zadovoljavajui.Sekcije:1. SEKCIJA ZA OUVANJE TRADICIONALNIH DJELATNOSTIVoditelj skupine: Vlado ValentiVoditelj skupine: Danijela MarunicaAKTIVNOSTI: soljenje morskih maaka (donacija ribara) branje i prerada maslina branje i suenje ljekovitog bilja branje i suenje zainskog bilja pletenje palminih granica pletenje i vezenje2. SEKCIJA ZA OUVANJE I UREENJE OKOLIAVoditelj: Vlado ValentiVoditelj skupine: Danijela MarunicaAKTIVNOSTI: ureenje i odravanje okolia kole (vrta) rasad i sadnja ukrasnog bilja izrada promotivnih materijala edukativne aktivnosti na lokalnoj razini: prezentacije, izlobe i sl.VREMENIK: tijekom kolske godine i povodom vanih datumaTROKOVNIK: oko 2000,00 kn; Zarada od prodaje proizvoda ulae se u materijal potreban zaodvijanje aktivnosti a dio zarade troi se za potrebe uenika edukativni izletiNAIN VREDNOVANJA: opisno, zadovoljstvo uenika i lokalne zajedniceNAIN KORITENJA REZULTATA VREDNOVANJA: ureenje okolia, utjecaj narazvoj ekoloke svijesti kod drugih, briga za ouvanje kulturne batine, prirodnih ljepotaPlanovi sata razredne zajednice sastavni su dijelovi Godinjeg plana i programa rada kole aupisani su u razredne knjige svakog pojedinog razreda.SATOVI RAZREDNIKA PLANRazred: 4. Voditelj:Perica SlaviCILJ Upoznavanje uenika sa sadrajima sljedeih pedagokih kategorija:- radne, higijenske i kulturne navike uenika- razina socijalizacije odjeljenja(soc.vjetine)- djeja prava-graanski odgoj- kulturna batina i ekologija-informacijsko-komunikacijske tehnologijeNAMJENA Nenametljivo usmjeravanje cjelovitoga razvoja uenika i stvaranje povoljnogsocijalno psiholokog ozraja i meusobnoga potovanja, te razvijanjekritikoga miljenjaTEME Opet zajedno u etvrtom razreduPrigodne teme:Dan kruha, Dan grada, Organizacija tombole, Boi u mom mjestu, Gost urazredu(lijenik, psiholog, povjesniar...) ,Valentinovo, Dan kole, Uskrsniobiaji u mom mjestu, Organizacija kole u prirodi, Ponaanje uenika uprometuZdravlje:Zarazne bolesti, tetnosti ovisnosti, Odgovornost za zdravljeZatita okolia:Odgovoran odnos prema sebi i drugima, Odnos ovjeka i njegova okruenjaNaslijee, Turistika razglednica zaviajaOsobni i socijalni razvoj:Osobni ciljevi, Odgovornost za vlastiti uspjeh, Postignua, Stav prema uenju Odgovornost, Samostalno uenje i uenje u paruDjeja prava i graanski odgoj:Nepotivanje djejih prava, Potivanje prava djece( Moja mala konvencija)Traenje cilja postavljenim pravilima, Ravnopravnost spolova, Slinosti irazlike, Sudjelovanje u radu koleInformacijske i komunikacijske tehnologije:Odgovornost-debata, Rad na projektu-2 sata (priprema i prezentacija)Kakvi smo bili ove kolske godine?NOSITELJI Uiteljica, uenici, struni suradnici, vanjski suradniciVREMENIK( broj sati tjedno)1 kolski satTROKOVNIK Trokovi hamer papira i ljepila za izradu plakata i kolskog panoaNAINREALIZACIJEMotivacijske prie, zajednike igre, "Jutarnji sastanak", radionice, rad u paru igrupni rad, izrada plakata, prouavanje, istraivanje...NAINVRJEDNOVANJAEvaluacijski listii, nastavni listii, samoprocjena, procjena aktivnosti svihlanova grupe, kroz aktivnosti uenika i razrednu potu...RODITELJSKI SASTANCI - PLANRazred: 4.Voditelj:Perica SlaviCILJ Suradnja svih neposrednih sudionika u odgojno obrazovnomprocesu i stvaranje kvalitetnih odgojno obrazovnih uinaka koduenikaNAMJENA Stalna suradnja s roditeljima/skrbnicima i poticaj za bolje i kvalitetnijemeusobne odnose (roditelja, uenika, uitelja) i analizu odgojnesituacije u razrednom odjeluAKTIVNOSTI Kalendar kolske godineKuni red koleNastavni planPretpostavke uspjehaSuradnja roditelja i kolePlaniranje kolskih aktivnostiPravilnik o praenju i ocjenjivanjuOsvrt na 1. obrazovno razdobljeRadionice kolskog .psihologakola u prirodiDogovor o izletuOsvrt na uspjeh i vladanje uenikaUpute za novu kolsku godinuNOSITELJI Uiteljice, struni suradnici i roditeljiVREMENIK(Planirani broj sati)6 kolskih satiTROKOVNIK Trokovi hamer papira, flomasteraNAIN Izlaganje, prezentacije, radioniceREALIZACIJENAINVRJEDNOVANJAEvaluacijski listii za roditeljeKOLSKI PROJEKTICILJEVI : razvijanje socijalnih vjetina razvijanje sposobnosti donoenja odluka i preuzimanja odgovornosti poticanje aktivnosti uenika u zajednici i za zajednicu otkrivanje ili poticanje specifinih sposobnosti kod djece sticanje praktinih znanja i vjetina1. EKO PROJEKTI ISTRAIVANJE I ZATITA EKOLOKIH SUSTAVA MORE RIBA NA NAEM RIBOLOVNOM PODRUJU GAJETA FALKUA2. UVAMO DIJALEKTALNI GOVOR SASTAVI NA IZABRANE TEME: natjecanje i prezentacije LIRSKE PJESME. natjecanje i prezentacije3. PROJEKTI U NASTAVI POJEDINIH PREDMETAPROJEKT - STOP NASILJUPROGRAM PROTIV BULLYINGA I ANTISOCIJALNOG PONAANJAProgramjenamijenjenuenicimasvihrazredaaprovodi se kontinuirano tijekom cijele godine, na satovima razredne zajednice.KOLA ZA KVALITETNO RODITELJSTVO (radionice, tribune, predavanja)Mogue teme:1. Djelotvorno roditeljstvo2. Potrebe djeteta3. Kvalitetna komunikacija4. Emocije i utjecaj emocija na ponaanje5. Rjeavanje sukoba6. tekoe u ponaanju I emocionalne tekoe7. Provoenje slobodnog vremena8. Adolescencija9. Spolnost10. Profesionalna orijentacijaVREMENIK: tijekom godine, vikendimaTROKOVNIK: oko 5000,00 kn:7. PROGRAM MJERA ZA POVEANJE SIGURNOSTI U KOLI:PROGRAM ZA ZDRAVI STIL IVLJENJA: PREVENCIJA NASILJA PREVENCIJA OVISNOSTIIzradu kolskog preventivnog program zasnovali smo na spoznajama o etiolokimfaktorima neprilagoenih oblika ponaanja kod kolske populacije i na spoznajama o iznimnojvanosti kolskih preventivnih programa u vezi s univerzalnom (primarnom) prevencijom(zatitom zdrave populacije) i sekundarnom prevencijom (prepoznavanje, otkrivanje populacijesa rizinim faktorima i blaim oblicima neprilagoenog ponaanja - kao preduvjet provoenja toranije strune intervencije). kola kao znaajan faktor u socijalizaciji djece, preventivnim mjeramamoe uinkovito provoditi niz nespecifinih aktivnosti (one koje unapreuju kvalitetu ivljenjauenika kroz organizaciju slobodnog vremena i druge oblike izvannastavnog i nastavnog rada irada s roditeljima u smislu promicanja socijalnih, emocionalnih, kognitivnih i moralnihkompetencija uenika) i specifinih aktivnosti (u neposrednom radu s uenicima - edukacijauenika o prilagoenim oblicima ponaanja, o posljedicama neprilagoenih oblika ponaanja,edukacija socijalnim i dr. vjetinama, aktivnosti vezane uz prevenciju neuspjeha, idt.), s ciljemunapreenja kvalitete ivljenja uenika i usvajanja mehanizama samozatite od rizika fizikog,psihikog, socijalnog i drugih aspekata zdravlja uenika.Izradu programa utemeljili smo na rezultatima analize procjene stanja u koli - anketaprovedenih u vezi ovisnosti o drogama. U izradi programa uzeli smo u obzir i podruje kojempripada naa kola (specifinosti otoke sredine) koje je u velikoj mjeri, u okviru podrujaSplitsko-Dalmatinske upanije, a prema nekim pokazateljima i ire, optereeno negativnom slikomkada je rije o problematici zlouporabe droge. Analiza socioekonomskog statusa obitelji iz kojepotiu uenici, obrazovnog statusa roditelja i drugih obiteljskih faktora, takoer nam je bilavrijedna osnova za izradu preventivnog programa. Vana je injenica i da kola djeluje u okvirurelativno izolirane i zatvorene otoke sredine, to u velikoj mjeri limitira i mogunosti djelovanjaire zajednice na mladu populaciju (nedostatak strunjaka ili neki drugi faktori?!), a u isto vrijemekoli postavlja vee zahtjeve za rad s uenicima.Polazei od navedenih injenica, sa naglaskom na potrebu poboljanja objektivnihmogunosti rada budui da kola radi u vrlo skromnim uvjetima za kvalitetan rad kada je rije onastavnim sredstvima i pomagalima, nastojali smo osmisliti programe drutvene zatite uenika iprograme poboljanja kvalitete njihovog ivota.kolski preventivni program, kao integrativni dio Godinjeg plana i programa rada kole,provodit e se kroz: rad na ostvarivanju odrednica kvalitetne kole (kole bez nasilja, prisile i neuspjeha - ukojoj se odnosi temelje na kvalitetnom voenju i suradnji-dvosmjernoj komunikacijiizmeu svih sudionika) edukaciju uenika, roditelja, uitelja u vezi s problemima nasilnih i ovisnikih oblikaponaanja (kao sastavni dio kurikuluma) i drugim problemima u ponaanju uenika:edukaciju uenika ivotnim vjetinama (vjetine donoenja odluke, rjeavanja problema,kreativnog miljenja, noenja sa stresom i anksioznou, nadvladavanja dosade, neuspjeha,poveanja nivoa opeg samopotovanja, idt.) edukaciju uenika socijalnim vjetinama u okviru opih ivotnih vjetina (vjetinekvalitetnog samopotvrivanja u kontaktu s drugim ljudima, prvenstveno vrnjacima isubjektima koji se nasilno ponaaju ili nude drogu, vjetine kvalitetne komunikacije,zdravog, nerizinog druenja i zabavljanja, vjetine odupiranja pritisku grupe, traenjapomoi, razvoja samopouzdanja, itd.) istraivanje indikatora za prepoznavanje rizinih uenika i provoenje diskretnogpersonalnog zatitnog postupka u funkciji primarne (ili sekundarne) prevencije zlouporabedroge i/ili razvijanja negativnih oblika ponaanja - cilj kole prvenstveno je: ne kanjavanjeuenika, ve stvaranje uvjeta za pomo uenicima sa odreenim disfunkcijama u ponaanju promicanje spoznaja o: tetnosti razliitih sredstava ovisnosti i o opasnostima oruja idrugih eksplozivnih naprava, rizicima razliitih oblika nasilnog ponaanja u djejim igrama,utjecaju medija na razvoj neprilagoenih oblika ponaanja, itd. pomo uenicima za kvalitetnije provoenje slobodnog vremena (rad na motivaciji uenikaza ukljuivanje u organizirane izvankolske i izvannastavne aktivnosti, suradnja sa drugiminstitucijama i drutvenim organizacijama u smislu realizacije izvankolskih aktivnosti iisticanja potrebe za razliitim oblicima izvankolskih aktivnosti) evaluaciju kolskog preventivnog programa - kontinuirano i prema napucimaMinistarstva, radi ocjene situacije i programa.CILJ PP-a:Promicati i unapreivati zdravi stil ivljenja svih sudionika odgojno-obrazovnogprocesa radi prevencije i/ili uklanjanja negativnih oblika ponaanja i poveanja sigurnosti u koli.ZADATAK PP-a:Sistematizirati ve postojee i nove oblike rada radi koordinacije sveukupnogodgojno-obrazovnog djelovanja kojim se eli osposobiti uenike (i njihove roditelje) za voenjebrige o ouvanju zdravlja (u svim aspektima) kako bi to svjesnije, odgovornije i samostalnijedonosili odluke o kojima e zavisiti kvaliteta njihova sadanjeg i budueg ivota, s posebnimnaglaskom na ona podruja odgojno-obrazovnog djelovanja koja su u funkciji prevencijenegativnih - neprilagoenih oblika ponaanja.ORGANIZACIJSKE FORME - NOSITELJI PP-a:Za realizaciju navedenog cilja kolskog preventivnog programa kola je formiralaPovjerenstvo. Zadatak Povjerenstva je da prati realizaciju PP-a, potie i organizira aktivnostivezane za realizaciju programa, surauje i koordinira rad s izvankolskim ustanovama ipojedincima i evaluira realizaciju programa. Rad Povjerenstva koordinira voditelj, koji izvjeujeuitelje na sjednicama Uiteljskog vijea o realiziranim poslovima i zadaama i evaluacijiprograma.Nositelji PP-a su svi djelatnici kole i lanovi Povjerenstva za prevenciju negativnihoblika ponaanja: najodgovornije osobe za njegovo izvoenje su ravnatelj, psiholog, defektolog ilanovi Povjerenstva, svi uitelji a posebno razrednici.kola realizira program u suradnji sa, lijenicom iz ZZJZ Split: dr. Ina Utrobii.Iako vrlo dobro suraujemo, miljenja smo da, onoliko koliko su suradnice u mogunosti dolazitina otok, to ni u kojem sluaju nije dovoljno. kola u realizaciji programa surauje sa udrugamakoje se bave razliitim oblicima pomoi djeci sa tekoama u razvoju.Prema napucima MZO u koli su formirani: Krizni stoer Povjerenstvo-prevencija ovisnosti Povjerenstvo-sigurnost u koliPOVJERENSTVA I LANOVI POVJERENSTVA - U PRILOGUZa provoenje PP-a neophodno je sljedee: kontinuirano educirati voditelja i nositelje PP-a poboljati uvjete za izvoenje nastave nast. sredst. i pomag.(oprema kabineta, itd.) opremiti kolsku knjinicu strunom literaturom osigurati materijalna sredstva potrebna za realizaciju programaPODRUJA KOLSKOG PREVENTIVNOG RADA: PREVENTIVNI RAD S UENICIMA PREVENTIVNI RAD S UITELJIMA PREVENTIVNI RAD S RODITELJIMA SURADNJA S VANJSKIM INSTITUCIJAMAU sluaju krizne situacije kola je duna obratiti se policiji ilijenicima u Ambulanti Komia (ako je potrebna medicinskapomo ugroenim uenicima ili zaposlenicima).8. VREDNOVANJE: Stupanj ostvarenja cilja/ciljeva Stupanj kvalitete svih sastavnica kurikuluma Postignua (mjere se vanjskim vrednovanjem, nezavisnim ocjenjivanjem) Sveukupna kvaliteta kolskih postignua - uspjeh uenika na nacionalnim testovima napredak kole u podizanju postignua napredak uenika u uenju postignua uenika s obzirom na dravnu razinu i /ili na dravnim ispitima povezanost s ostalim indikatorima kvaliteteUnutarnje vrednovanje:Samovrednovanje je prikupljanje i vrednovanje informacija o djelatnosti i uincima.Samovrednovanje se u pravilu orijentira na formuliranje unutarnjih kriterija. Podruja vrednovanjaPodruja vrednovanja mogu biti: nastava, ustrojstvo kole, kvalifikacija djelatnika, kolskoozraje i slino, a provodi se u pravilu nakon samostalno definiranih kriterija. Poetak samovrednovanja sastoji se od opisivanja, razrade postavljanja cilja, sustavaKIS (kategorije, indikatori, standardi), izrade instrumenata, primjene, postupanja. Budui da vrednovanje predstavlja sustavno prikupljanje, analizu i ocjenjivanjeinformacija o kolskom radu, ona pridonosi i nastojanju za razumijevanjem kvalitetekole, s namjerom njenog daljnjeg razvoja. Funkcije vrjednovanja omoguavaju samospoznaju jer vrednovanje zahtijeva totoniji opis i procjenu kolskoga rada koji se odnosi na rad unutar kole i utjecaje izvankole. U tehnikom pogledu standardi za samovrednovanje odreuju prikupljanje i koritenjepodataka, mogunost brzog obavjetavanja svih sudionika, osiguravanje vremena zasreivanje konzekvenci, to prethodi novom ciklusu vrjednovanja.Metode vrednovanjaPristupi vrjednovanju su mnogostruki i procjenom se utvruje najprimjerenija metoda.Sve se metode odnose u pravilu na kvantifikaciju nekih bitnih kategorija praenja priemu to moe biti jednostavno utvrivanje postojanja kvalitete pa sve do brojanjasluajeva i vrlo preciznog biljeenja frekvencije neke pojave unutar predmetavrjednovanja.Mjerenje usmjereno prema uenicima Znanje Vjetine (praktine, intelektualne, socijalne) ...Mjerenje usmjereno prema uiteljima Strune i nastavne kompetencije Stilovi rada Prihvaenost od uenika Prihvaenost od roditelja9. PLAN RAZVOJA KOLEto je plan razvoja kole? Plan razvoja kole je okvir i instrument za kontinuirano, sustavno i detaljnoplaniranje i unapreivanje rada u koli. To je pismeni sporazum za odreeno vremensko razdoblje, s unutarnjim i vanjskimutjecanjem, koje potie osjeaj zajednitva i obaveze. To je dokaz i dokument rada koji e se izvriti u koli. to podrazumijevamo pod razvojem kole? to ini dobru kolu? Jesmo li dobra kola? Kako to znamo? to inimo da ostanemo dobra kola ? ili da postane jo bolja? Kako emo moi prepoznati rezultate?Vodee ideje ukazuju na toke prema kojima se kola orijentira Vodee ideje se mogu istaknuti u podruju nastave Razumijevanje poziva uitelja kola kao organizacija (etos, zajednitvo, struktura) Pojanjavanje profila i posebnosti koleKoja su podruja posebno vana? Uenje i pouavanje - Odgojno obrazovni uinci ostvaruju se u primjerenimzadaama uenika i uitelja/uitelja. ivotno okruenje razreda i kole - U ovom podruju radi se o dobrom socijalnomozraju u razredu i koli, pristup problemima i konfliktima, ureenju fizikogokruenja. kolsko partnerstvo i veze izvan kole - Prvenstveno se misli na sudjelovanje roditelja,zadovoljstvo partnerstvom, zajednike aktivnosti s djelatnicima kole, komunikacijai kooperacija s izvankolskim institucijama. Profesionalnost i razvoj osobnosti - Pretpostavka je izvrenje zadataka, zajednikirad, pedagoki razvoj, spremnost za inoviranje i sustavna orijentacija premaosobnom razvoju. kolski menadment - Ovo podruje obuhvaa voenje, organizaciju i administracijukole kao i pristup resursima: pedagoko-savjetnikim kompetencijama voenja,stilu voenja, raspodjelu zadataka u kolskom kolektivu, protoku informacija iprocesu odluivanja u koli.Samovrednovanje u koli se neposredno dovodi u vezu s praenjem koje se odnosi naprikupljanje i vrednovanje neke djelatnosti i uinaka. Vrednovanje, bilo unutarnje ilivanjsko, prati i vrednovanje djelatnih osoba. Vrednovanje je sustavno prikupljanje, analiza i ocjenjivanje informacija o kolskomradu i istodobno je nastojanje za razumijevanjem kvalitete kole, s namjerom daljnjegrazvoja. Vrednovanje openito pomae u preispitivanju polazita i pretpostavki, postavljanjunovih pitanja, pomae u stvaranju realistinog pristupa te u otkrivanju brojnih detaljakoji utjeu na kolsku svakodnevicu. Obiljeja vrjednovanja ukazuju i na to da je ono odreeno vremenskim terminima,obuhvaa analizu i vrednovanje, orijentira se prema egzaktnim kriterijima kaopolaznim tokama za analizu i vrednovanje i donosi konkretnu korist. Samovrednovanje omoguava jasnije postavljanje ciljeva i smjer daljnjeg djelovanja.PRIMJERI:Koliko dobro kola surauje s roditeljima? Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili? Koja su najsnanija obiljeja suradnje, i zato? to najvie trai poboljanja i to poduzimate?Koliko dobro kola surauje s lokalnom zajednicom? Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili? Koja su najsnanija obiljeja suradnje, i zato? to najvie trai poboljanja i to poduzimate?Koji su dobri uvjeti prostora, smjetaja i opremljenosti za svrhu obrazovanja koju kola trebanuditi? Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili? Koji dijelovi kole nude najbolje uvjete za rad s uenicima i za uenje? Koja podruja trebaju najvie poboljanja i kakvi su vai planovi da ih ostvarite?Koliko je uinkovita opa organizacija upravljanja kolom? (razmotriti i imbenike izvan kole) Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili? Koji su kljuni elementi koji odreuju upravljanje vaom kolom? to bi se po vama trebalo mijenjati i kako?Koliko je uinkovito rukovoenje kolom? (management kole) Na temelju kojih pokazatelja ste tako procijenili? Koji aspekti rukovoenja su najbolji i zato? Koje aspekte rukovoenja bi trebalo mijenjati i to se poduzima? Koji su najjai aspekti upravljanja kolskim resursima (ljudskim i materijalnim) izato? Koji aspekti upravljanja kolskim resursima trebaju poboljanje i to se poduzima?Kakvo miljenje o koli imaju uenici? Na temelju ega tako procjenjujete? to najvie vole u svojoj koli? to treba poboljati i to se poduzima?Kakvo miljenje o koli imaju roditelji? Na temelju ega tako procjenjujete? to najvie vole u svojoj koli? to treba poboljati i to se poduzima?Kako procjenjujete napredovanje kole u posljednje tri godine? Na temelju ega tako procjenjujete? U emu je ostvaren najvei napredak i zato? to i nadalje trai poboljanja i to se poduzima?Koliko je vaa kola dobra? Kako to znate? ime potkrepljujete vau tvrdnju? to inite i treba initi da ona bude jo bolja? to i nadalje trai poboljanja i to se poduzima?Subjektivne procjene Kvalifikacija Opisno graduiranje i razvrstavanje u stupnjeve Pripisivanje vrijednosnih sudova irenje kruga procjeniteljaPodruja kvalitete Uenje i pouavanje ivotno okruenje razreda i kole kolsko partnerstvo kolski menadment Profesionalizam i profesionalni razvojIndikatori kvalitete grupirani u razvojna podruja (mogua polazita vrednovanja): Kurikulum Postignua Uenje i pouavanje Podrka uenicima kolski etos Resursi Menadment, rukovoenje i osiguravanje kvalitete

Recommended

View more >