Nastavni plan i programos- ?kolska godina 2011/2012. rujan, 2011. ... Pod pojmom školskog kurikuluma podrazumijevamo sve sadržaje, ... (utvrđivanje okolnosti u školi i procjena njihova utjecaja na budući program, analiza školskih dokumenata) - STANJE

  • Published on
    26-Apr-2018

  • View
    217

  • Download
    4

Embed Size (px)

Transcript

  • OSNOVNA KOLA KOMIA

    KOLSKI KURIKULUM

    kolska godina 2011/2012.

    rujan, 2011.

  • UVOD

    Izrada kolskog kurikuluma obveza je kole koja proizlazi iz Zakona o odgoju i obrazovanju uosnovnoj i srednjoj koli (NN (87/08.; 86/09., 92/10; 105/10; 90/11.).

    l. 28., stavak 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli:kolskim kurikulumom se utvruje: aktivnost, program i/ili projekt ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta namjena aktivnosti, programa i/ili projekta nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost nain realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta detaljan trokovnik aktivnosti, programa i/ili projekta nain vrednovanja i nain koritenja rezultata vrednovanja.

    Pod pojmom kolskog kurikuluma podrazumijevamo sve sadraje, procese, aktivnostikoji su usmjereni na ostvarivanje ciljeva i zadataka obrazovanja kako bi promovirali intelektualni,tjelesni, estetski, drutveni, moralni, duhovni razvoj uenika, u skladu s njegovim sposobnostima isklonostima, i kontrolu postignua prema globalno postavljenim ciljevima i prema pretpostavkamaza odvijanje odgojno-obrazovnog procesa. kolski kurikulum je dio opeg kurikuluma a kola gaizrauje radi zadovoljavanja specifinih potreba uenika i sredine u kojoj kola radi. Ciljkurikuluma ogleda se u primjeni naela izgradnje razvojnoga kurikuluma koji je usmjeren naosobni razvoj uenika, njegovo osposobljavanje za kvalitetno ivljenje, aktivno i odgovornosudjelovanje u kulturnom, gospodarskom, znanstvenom i opem drutvenom napretku. Opiciljevi operacionalno su iskazani oekivanim uenikim odgojno-obrazovnim postignuima kompetencijama.

    Kurikulum ukljuuje odgojno-obrazovna podruja: jezino-komunikacijsko drutveno-humanistiko matematiko-prirodoslovno tehniko-tehnologijsko tjelesno-zdravstveno umjetniko praktini rad i dizajniranje.

    Izrada kolskog kurikuluma zahtjeva odreene postupke koji se ne mogu provesti ukratkom vremenu i koji ukljuuju sve sudionike i korisnike odgojno obrazovnog procesa.Potrebno je osigurati kadrovske, materijalne i druge objektivne uvjete koji su neophodni zaodvijanje i redovne nastave i drugih oblika rada u koli. Aktivnosti treba organizirati i provoditiprema realnim uvjetima: struni kadar: iz nekih predmeta jo nema stalno zaposlenog i prema zakonskim odredbama

    strunog uitelja fizike, etiri uiteljice rade u dvije kole, dva uitelja rade u tri kole, strunisuradnici rade u dvije kole; organiziranje aktivnosti limitirano je tjednim zaduenjima uiteljatj. optereenjima uitelja, pogotovo kada je rije o uiteljima koji izvannastavne aktivnosti

  • vode u dvije ili tri kole na otoku; izvannastavne aktivnosti i druge oblike izvannastavnog radamogue je organizirati vezano uz tjedna zaduenja uitelja;

    objektivni uvjeti rada: nedostatna je opremljenost suvremenim nastavnim sredstvima ipomagalima, prostorno su uvjeti za neke aktivnosti nezadovoljavajue; udaljenost od veeggradskog sredita stvara potekoe u radu a i sam poloaj grada - od hrvatskog kopnanajudaljeniji otok sa svojim specifinostima otoke, relativno izolirane sredine i malimbrojem stanovnika, i sl. limitirajui je faktor u planiranju rada (npr. za edukaciju i organizacijurazliitih oblika izvanuionike nastave potrebno je daleko vie vremena i materijalnihsredstava) ; broj uenika je relativno mali, to je s jedne strane prednost u organizaciji rada, alikada je rije o izboru aktivnosti, i nedostatak.

    Pripreme za izradu kolskog kurikuluma ukljuile su sljedee postupke:: Snimanje (utvrivanje okolnosti u koli i procjena njihova utjecaja na budui program, analiza

    kolskih dokumenata) - STANJE Kvalifikacija (odreivanje vrste posla i projektiranje moguih aktivnosti) - TO Kvantifikacija (orijentacijsko utvrivanje razdoblja i vremena trajanja moguih aktivnosti) -

    KOLIKO Orijentacijsko utvrivanje metoda, postupaka, instrumenata - KAKO Orijentacijsko utvrivanje subjekata za mogue aktivnosti (uitelj, struni suradnik, lijenik i

    slino) Odabiranje aktivnosti i poslova za godinji plan i za perspektivni plan kole Rangiranje utvrenih aktivnosti prema stupnju vanosti (zajednika procjena uitelja, strunih

    suradnika, ravnatelja) Uvid u iskustva drugih kola i u literaturu Eventualna analiza dosadanjih programa i uvaavanje praenja i biljeaka Predvianje upotrebe postojeih instrumenata i izrada Procjenjivanje dimenzija programskih sadraja (informativna, deskriptivna, analitika razina i

    slino) Utvrivanje povoljnih i nepovoljnih okolnosti za provoenje pojedinih dijelova programa

    (realni okviri programa) Rasporeivanje i okupljanje aktivnosti prema srodnim podrujima Rasporeivanje aktivnosti obzirom na logine, tematske i vremenske okvire Posebno oznaavanje aktivnosti koji su izuzetno vani za tu godinu Posebno oznaavanje aktivnosti koji su veza s proteklim godinama Posebno oznaavanje aktivnosti za koje je potrebna daljnja programska razrada u obliku

    sloenijih projekata Posebno oznaavanje aktivnosti koje se ne mogu vremenski tonije odrediti Planiranje vremenskih rezerva za svaki pojedini segment i ukupnih vremenskih rezerva.

  • KOMPONENTE KOLSKOG KURIKULUMA

    KOMPONENTE KOLSKOG KURIKULUMA

    1. VRIJEDNOSTI KOJE SE MOGU SMATRATI SMJERNICAMA ZAODGOJNO-OBRAZOVNE CILJEVE: dostojanstvo - prava i dunosti pojedinca, neprihvaanje nasilja kao cilja i sredstva, zalaganje za mir potovanje drugih, solidarnost, priznavanje etikih normi, uvanje okolia, ravnomjerni razvoj, jednakost mogunosti,

    Odgojno-obrazovne

    Odgojno-obrazovni

    Odgojno-obrazovnisadraji (nastavni

    plan i program,

    Organizacija

    Vrednovanje i

    Metode i sredstvaodgojno-obrazovnog

    KURIKULUM

    Naela obrazovnog

  • temeljne slobode, demokracija, osobna i drutvena odgovornost.

    Naela koja ine uporita za izradbu i realizaciju kurikuluma: osiguravanje kvalitetnog odgoja i obrazovanja za sve (osiguravanje potrebnih materijalnih,

    kadrovskih i ostalih uvjeta za kvalitetno obrazovanje prema pedagokim standardima) jednakost obrazovnih ansi za sve ukljuenost svih uenika potivanje ljudskih prava te prava djece multikulturalizam, tolerancija i potivanje razliitosti, ouvanje i razvoj vlastitoga

    povijesnog i kulturnog naslijea i nacionalnog identiteta kompetentnost i profesionalna etika znanstvena utemeljenost kurikuluma demokratinost (ukljuenost i odgovornost irokoga kruga sudionika i korisnika

    obrazovanja) autonomija kole pedagoki i kolski pluralizam europska dimenzija obrazovanja cjeloivotno uenje obrazovanje, odgoj i osposobljavanje usmjereni na individualni razvoj uenika.

    2. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI: usvajanje znanja i vjetina(kompetencija)

    Osnovna razina odgoja i obrazovanja odnosi se na pouavanje uenika onim znanjima i narazvijanje onih kompetencija koje e im biti potrebne u daljnjem ivotu: stjecanje znanja u smisluusvajanja injenica i generalizacija tj. sadraja koji su temelj za razvijanje intelektualnih,drutvenih, estetskih, stvaralakih, moralnih, tjelesnih i drugih sposobnosti i praktinih vjetina,koje bi trebale biti temelj razvoja osobnosti uenika. Uenike treba osposobiti za razumijevanje iotkrivanje svijeta u kojemu ive, za razumijevanje prolosti i sadanjosti, za kvalitetan odnosprema prirodi i drutvu, ljudskom stvaralatvu, materijalnim i duhovnim vrijednostima imeuljudskim odnosima.

    Svaka aktivnost koja se provodi u koli provodi se s odgovarajuim ciljevima acjelokupno djelovanje kole kao opi cilj moe se operacionalno definirati oekivanim uenikimodgojno-obrazovnim postignuima ili kompetencijama.

    Temeljne kompetencije obuhvaaju: komunikacijske matematike informatiko-tehnologijske prirodoznanstvene socijalne

  • poduzetnike uiti kako uiti opa kultura

    Oekivana odgojno-obrazovna postignua (ishodi) uenika nakon zavretka obveznogobrazovanja: razvijene komunikacijske kompetencije (na materinskom i na stranim jezicima) razvijena matematika kompetencija (konceptualna znanja i primjena matematike u

    rjeavanju problema, ukljuujui i probleme u razliitim ivotnim situacijama) razvijena informatika pismenost (poznavanje i upotreba informacijsko-komunikacijske

    tehnologije) poznavanje i razumijevanje prirodnih fenomena i razvijeno prirodoznanstveno miljenje razvijena sposobnost kritikoga miljenja i sposobnost rjeavanja problema razvijene kreativne sposobnosti osposobljenost za samoorganizirano uenje razvijene socijalne kompetencije poznavanje ljudskih prava i prava djece i osposobljavanje za njihovo potivanje i provoenje razvijena temeljna znanja i pozitivno stajalite prema umjetnikom stvaralatvu i

    izraavanju razvijena temeljna znanja i pozitivan odnos prema vlastitoj kulturi i kulturi drugih naroda razvijena svijest o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih razvijena svijest o potrebi ouvanja prirode i zatite okolia razvijene praktino-radne vjetine za svakodnevni ivot razvijena poduzetnika kompetencija razvijena sposobnost donoenja odluka o vlastitom profesionalnom razvoju razvijeno samopouzdanje, samopotovanje i svijest o vlastitim sposobnostima.

    Odgojni ciljevi kole mogu se svesti na sljedee kategorije. promicanje osnovnih opih vrijednosti kao to su urednost, pristojnost/obazrivost,

    sposobnost vladanja sobom (prepoznavanje vlastitih emocija i regulacija emocija kao npr.vjetine svladavanja srdbe, straha, i sl.)

    razvijanje samopotovanja i potovanja drugih (empatija, simpatija, pomaganje,prijateljstvo, suradnja, altruizam, potenje, plemenitost)

    razvijanje osobne odgovornosti za vlastito zdravlje promicanje razumijevanja i potivanja drugih i drugaijih (tolerancija i potivanje

    razliitosti dobne, jezine, vjerske, svjetonazorske, nacionalne, rasne, socijalne, spolne) promicanje jednakovrijednosti i ravnopravnosti spolova promicanje ljubavi i ponosa prema obitelji promicanje ljubavi i ponosa prema zaviaju i domovini razvijanje stavova prema ivotu kao najveoj vrijednosti promicanje vrijednosti rada, osobiti naglasak na vrijednost truda, zalaganja i rezultata rada razvijanje poduzetnikog duha

  • njegovanje, uvanje i promicanje kulturne batine kao dijela nacionalnog i kulturnogidentiteta, te osvjeivanje vrijednosti kulturne batine u globalizacijskim procesima

    poznavanje vlastitih korijena te poznavanje i potivanje drugih kultura i duhovnihvrijednosti razliitih civilizacija (kao potrebna protutea globalizaciji koju bi se mogloshvatiti iskljuivo gospodarskom i tehnolokom stvarnou)

    poznavanje vlastite religije kao i drugih religija i njihovih razliitosti unutar duhovnebatine suvremenog svijeta

    poticanje uenja, znatielje u odnosu na prirodu i svijet razvijanje ekoloke svijesti razvijanje sposobnosti prosuivanja, razmiljanja, promatranja i samostalnog djelovanja

    (osobito sposobnosti kritike prosudbe razliitih ponuda suvremenog svijeta) promicanje osjeaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja razvijanje osjeaja za osobnu odgovornost razvijanje meusobne solidarnosti razvijanje sposobnosti samoodgoja razvijanje sposobnosti i talenata svake osobe sukladno njezinoj prirodi razvijanje sposobnosti za drutveni angaman, tj. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u

    ivotu drutva

    Prenoenje i prihvaanje temeljnih opeljudskih vrijednosti ostvaruje se unutar odgojnogprocesa - da bi se postigli odgojni ciljevi, potrebno je mijenjati naine pouavanja i naineivljenja unutar kolskog prostora. Neke vanije zadae uitelja u ostvarenju navedenih ciljeva: Stvaranje pozitivnog emocionalnog razrednog ozraja koje e ueniku pruati osjeaj

    sigurnosti, meusobnog potivanja. Osvjeivanje i primjenjivanje drutveno poeljnih normi ponaanja: u svakodnevnom

    ophoenju, odnosu izmeu uitelja i uenika, uenika meusobno, postavljanju jasnihpravila ponaanja i preuzimanje odgovornosti i posljedica za njihovo nepotivanje, uorganiziranju neposrednog uenikovog okruenja na konkretnim zadacima brige za druge,stvaranja i odravanja prijateljstva i pruanja pomoi, u aktivnostima i akcijama razredakao cjeline, projektima, terenskom radu i povezivanju s neposrednom drutvenomokolinom.

    Pouavanje koje nije u suprotnosti s onim to se eli pouiti. Svojim uzorom uitelji nanajbolji nain omoguavaju uenicima prihvaanje i ivljenje tih vrijednosti.

    Poticanje uenike radoznalosti i kritikog duha. Pouavanje koje se ne temelji samo na rijeima, ve takvo pouavanje koje daje i stvara

    prostore za ivljenje odreenih pozitivnih iskustava. Uenicima ve tijekom njihova odgojai obrazovanja treba omoguiti ona iskustva koja se kasnije trae u ivotu odraslih: iskustvoodgovornosti, pravednosti, solidarnosti, odluivanja, dosljednosti i suradnje; sposobnostiprosuivanja, razmiljanja, promatranja i samostalnoga djelovanja; otkrivanja vlastitihtalenata, prihvaanja drugih i drugaijih.

    Pouavanje i objanjavanje vrijednosti i normi ponaanja, rjeavanje moralnih dilema,raspravljanje o razliitosti ponaanja, vrednovanja moralnih postupaka.

    Pouavanje o lijepome te promicanje smisla za estetske i umjetnike vrijednosti istvaralatvo.

  • Odgojno djelovanje povezano je s obrazovnim, to znai da se nain odgojnog djelovanjapromilja i kreira istodobno kad i spoznajni aspekt nastave - odgojne sadraji treba povezivati ses obrazovnim temama unutar raznih predmeta (hrvatski jezik, povijest, zemljopis, priroda idrutvo, itd), kad god je to mogue. Ostvarivanje odgojnih ciljeva bit e uspjenije ako kola iroditelji imaju iste ili sline stavove o ciljevima odgoja.

    Odgojne aktivnosti u razredu/koli su mnogobrojne. One ovise o naravi i sadraju samognastavnog predmeta, ali ovise i o kreativnosti samog uitelja. Ako je rije npr. o vrijednostizdravlja, odgojni ciljevi bit e usmjereniji na nastavne predmete kao to su tjelesna i zdravstvenakultura (odgoj), biologija, priroda i drutvo, ali i drugi druge predmeti vrijednost zdravlja moguuvrstiti u svoj odgojni sadraj.Ostvarivanje odgojnih ciljeva kole usmjereno je na njihovuoperacionalizaciju kroz odgojne zadae, odnosno didaktiko - metodiki aspekt u svakomnastavnom predmetu (primjeri u tablici):

    Odgojni cilj Odgojne zadae Metode, sredstva, oblici rada

    razvijanje samopouzdanjauenika

    otkrivati ohrabrujue iobeshrabrujue situacije,

    identificirati situacije koje uenikaine osjetljivim, poticati

    obeshrabrene

    grupni rad, radni materijali s opisanimodgojno-obrazovnim situacijama, vrednovanjepostupaka, uenici biraju to su voljni uraditi

    otkrivanje emocionalnih ipsiholokih zapreka s kojima

    se susreemo u koli (koduenja)

    razgovarati o (reakcijama na)emocijama vezanim uz neuspjeh,

    kritiku; pomagati ueniku iposredovati u pomaganju,

    povezivati ga s uenikom koji znapruiti podrku

    razgovor o emocijama, dijeljenje emocija suenicima, rad u parovima,

    razvijanje odgovornogponaanja prema sebi i

    drugima

    dijeljenje razrednih obveza idunosti

    izrada "radnog plana";ili "radnog ugovora" s upisanim zadaama

    pojedinih uenika,; definiranje posljedica zaneizvravanje obveza iz plana i ugovora

    razvijanje odgovornogponaanja prema sebi,

    drugima

    pouiti uenike preispitivanjuvlastitog ponaanja, razmatranjeposljedica razliitih ponaanja;

    pouiti djecu samokontroli,svladavanju afektivnosti

    razliite radionice mirnog rjeavanja sukoba

    potivanje ljudskih pravaupoznavanje s ljudskim pravima, s

    posebnim naglaskom na pravadjece; uenje o obvezama

    radionice s tematikom: moja prava, mojeobveze

    poticanje...

Recommended

View more >