Nietzsche (1)

  • View
    7

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

sdfsdfsd

Transcript

  • Friedrich Nietzsche o odgoju i obrazovanju

  • Nietzsche u gimnaziji Pforta (blizu Naumburga)

  • Lijevo: Nietzsche u dvadeset oj godini (1864)

    Nakon mature upisuje klasinu filologiju i teologiju, koju naputa idue godine.

    1869. imenovan za izvanrednog profesora klasine filologije u Baselu, bez prethodne promocije i habilitacije. 1870. stjee doktorsku diplomu bez ikakvog ispita i obrane, samo na temelju radova.

  • 1870. dragovoljac u prusko-francuskom ratu (bolniar)

  • Prijateljstvo s opernim skladateljem Richardom Wagnerom na vrhuncu je kada mu Nietzsche posveuje svoju knjigu Roenje tragedije (1872)

  • 1878. prekid prijateljstva s Wagnerom

    1879. umirovljen zbog bolesti

  • Lou Salom, Paul Re i Friedrich Nietzsche, 1882.

  • Lou Salom, Nietzscheova nesuena ljubav (lijevo)

    Nietzscheova sestra: Elizabeth Frster-Nietzsche(desno)

  • 1889.-1900.Posljednje razdoblje ivota Nietzsche provodi bolestan, u katatoninom stanju

  • Elizabeth Frster-Nietzsche i Adolf Hitler (iskrivljavanje Nietzscheove filozofije u ideoloke svrhe Treeg Reicha)

  • Nietzsche kasnije fazeTako je govorio Zaratustra (1883-5) Volja za moi (1886)

  • Nietzscheova eksplicitna filozofija odgoja nastaje rano (1871-1874), u vrijeme profesure u Baselu, kada se zbog prirode svojeg posla suoava s ogranienjima i kontrolom sveuilinog rada, kao i s rastuom ulogom drave u definiranju kulturno-obrazovnih prioriteta

    Svoju kritiku filozofiju odgoja Nietzsche poinje izlagati 1872., u pet baselskih predavanja posveenih zajednikoj temi O budunosti naih obrazovnih ustanova.

    Filozofiju odgoja produbljuje u treem Nesuvremenom razmatranju, u eseju Schopenhauer kao odgajatelj (1874). I drugo Nesuvremeno razmatranje, naslovljeno O koristi i teti historije za ivot (1874) proeto je bliskim temama.

  • Rano tovanje Schopenhauera oznaava Nietzscheov poziv na snaenje kulture putem promicanja individualne izvrsnosti (kult genija)

    Preduvjet revitalizacije kulture je kritika pomodne masovne kulture i njene komercijalne logike koja zahvaa i obrazovanje. Takoer, i kritika nastojanja da znanost preuzme kontrolu nad filozofijom i instrumentalizira kulturu u cjelini.

    Kritizirajui ideju znanstvenog progresa i beivotne akademske oblike znanja koji su sami sebi svrha, Nietzsche afirmira Schopenhauerovu filozofiju ivota, slavei umjetnost i glazbu kao uvjet radosne i stvaralake egzistencije

    (Znanost je) hladna i suha, nema ljubavi i nita ne zna o duboku osjeaju nedovoljnosti i enje. Samoj sebi korisna je upravo onoliko koliko je svojim slugama tetna...

  • U vremenu kada akademsku filozofiju obiljeava konformizam i pedanterija, Schopenhauer predstavlja potenje i originalnost. Oduevljenje koje takav odgajatelj izaziva Nietzsche opisuje kao

    astan, otar, dobroduan razgovor sa sluateljem koji slua s ljubavlju Snaan osjeaj govornikova zadovoljstva obuzima nas s prvim tonom njegova glasa, ini nam se kao da ulazimo u umu s visokim drveem, duboko diemo i odjednom se opet dobro osjeamo. Tu je svagda isti okrepljujui zrak, tako osjeamo. Tu je neka nedostina prostodunost i prirodnost kakvu imaju ljudi koji su kod kue u sebi samima te su gospodari u jednoj veoma bogatoj kui, nasuprot piscima koji se najvie dive sebi samima ako su jednom bili duhoviti i ije izlaganje zahvaljujui tomu dobija neto uzrujano i protuprirodno.

  • Izraz koji Nietzsche koristi za Schopenhauera Erzieher (odgajatelj), a ne Lehrer (nastavnik) nosi u sebi ideju izazova, provokacije, poticanja, inspiracije i drugih naina na koje primjer moe djelovati

    Nietzsche istie dvije maksime uspjenog odgajatelja: s jedne strane, on treba prepoznati i razviti osobite uenikove snage, a na drugoj izvui i njegovati razliite aspekte na skladan nain:

    Onaj filozof-odgajatelj o kojem sam matao, vjerojatno, ne bi otkrio samo centralnu silu, nego bi takoer umio sprijeiti njeno ruilako djelovanje na druge sile; zadatak odgajanja bio bi da preobrazi itavog ovjeka u ivi i pokretni sunev planetarni sustav i da otkrije zakon njegove vie mehanike.

  • Schopenhauer je i metafora Nietzscheova samoodgoja, te je utoliko njegov opis Schopenhauera utemeljen na autopercepciji, to i sam Nietzsche naknadno priznaje:

    "Sada kada iz nekakve daljine gledam unatrag na ona stanja o kojima svjedoe ti spisi, ne bih htio zanijekati da oni u osnovi govore samo o meni... u Schopenhaueru kao odgajatelju' zapisana je moja najunutarnjija povijest, moje bivanje. Prije svega, moj zavjet! ... to ja danas jesam, gdje ja danas jesam oh, kako jo daleko bijah tada odavde! No, vidio sam kopno, ni trena se nisam varao o putu, moru, pogibelji i uspjehu! ... [p]riznajem da tu do rijei zapravo ne dolazi 'Schopenhauer kao odgajatelj' nego njegova suprotnost, 'Nietzsche kao odgajatelj. (Ecce homo)

  • Loa je nagrada za uitelja ako svatko ostaje uvijek tek uenikom njegovim. A i zato ne bi trgali lie s moga vijenca? Vi me tujete; ali to e biti ako se tovanje vae jednog dana prevrne i padne? Trebate se uvati, da vas ne udari i ne ubije podignuti kip. (Tako je govorio Zaratustra)

    Iako je Nietzsche jednom kasnije opisao sebe kao Schopenhauerovu suprotnost, ovaj je na njega izvrio trajni utjecaj naroito svojim slobodnim filozofskim stilom kojim se suprotstavljao ogranienjima tradicije, drutva i vremena

    Obzirom na usamljenost i duboku depresiju koju izaziva suvremena egzistencija liena vrijednosti, Schopenhauer je Nietzscheu pokazao i lijek u mogunosti stvaralake preobrazbe duha. Vedrina koja proizlazi iz hrabrosti i snage, visoko vrednovanje zdravlja i tijela, prirodnog instinkta, ideja pomirbe uma i tijela sve su to motivi koji i ubudue prate Nietzscheove tekstove, osobito u Zaratustri.

  • O tri preobraajato je teko? tako pita duh voljan nositi, i to pitajui pada na koljena, kao deva, i eli da ga dobro natovare... kao to natovarena deva hita u pustinju, tako hita on u svoju pustinju. A u najusamljenijoj pustinji dogaa se drugi preobraaj: tu lavom postaje duh, slobodu eli dograbiti kao plijen, i biti gospodarem u svojoj roenoj pustinji eli se boriti za pobjedu s velikim zmajem Brao moja, emu je potreban lav u duhu? Zato nije dovoljna teretna ivotinja, koja se odrie svega a puna je strahopotovanja? Stvarati nove vrijednosti to ne moe jo ni lav: ali stvoriti sebi slobodu za novo stvaranje to moe snaga lavova. Da bi stvorio sebi slobodu i jedno sveto Ne i pred dunou: za to je, brao moja, potreban lav. Prisvajati sebi pravo na nove vrijednosti to je najstranije prisvajanje za duh voljan nositi i duh bogobojaljivi Ali recite mi, brao moja, to je to jo to moe dijete a to ni lav nije mogao? Zato mora grabei lav pretvoriti se jo i u dijete? Nevinost je dijete i zaborav, jedno poinjanje snova, jedna igra, jedan toak koji se iz sebe kotrlja, jedan prvi pokret, jedno sveto Da. Da, za igru stvaranja brao moja, potrebno je jedno sveto Da (Tako je govorio Zaratustra)

  • Na Nietzscheov prikaz tri preobrazbe duha utjecao je Friedrich Schiller, koji u pismima O estetskom odgoju ovjeka razlikuje tri ljudska stupnja:

    stanje nude (Notstaat) ili nagona u kojemu ovjekomupravljaju strasti, pokree ga materija

    2. stanje uma (Vernunftstaat) u kojemu ovjek uspijeva savladati strasti, ali tako da stvara apsolutne principe kao tabue

    3. djetinje, nevino stanje kojim vlada nagon za igrom (Spieltrieb); to je stanje u kojem strasti nisu odijeljene od razuma. Ono oslobaa ovjeka, a moe se dosegnuti jedino u umjetnosti. Za Schillera je umjetnost oblik igre.

  • Osnovna Nietzscheova ideja o odgoju sadrana je u stavu da ljudska bia trebaju postajati tako to e u potpunosti razviti svoje intelektualne i stvaralake sposobnosti, umjesto da ih se izvana oblikuje prema nekom unaprijed odreenom ishodu:

    Ako veliki mislioc prezire ljude, onda on prezire njihovu lijenost, jer zbog nje izgledaju kao tvornika roba, kao ravnoduna bia nedostojna razgovora i pouke. ovjek, koji ne eli pripadati masi, trebalo bi da samo prestane biti inertan prema samom sebi; neka slijedi glas svoje savjesti, koja mu govori: Budi ono to jesi! Sve ono to sada ini, misli i emu tei to sve nisi ti Svaka mlada dua uje ovaj zov i danju i nou, i pri tom ustreperi

  • Kritiki preispitujui nain na koji postajemo ono to jesmo, Nietzsche otkriva ljudski ivot kao sloeni razvoj i stvaralaki pothvat, ukazujui pritom na viedimenzionalnost identiteta koji nastaje u interakciji s drutvenim i kulturnim miljeom

    Iako se Nietzscheova djela mogu doivjeti kao svojevrsne ode individualizmu, nije rije o nekom stabilnom, esencijalnom jastvu. Prije je rije o pozivu da se iz polugotovog proizvoda koji majka i uitelji alju u svijet stvori umjetniko djelo koje autoplastiki stvara samo sebe. (P. Sloterdijk)

    Nietzscheov estetiki svjetonazor predstavlja reakciju na dinamizam modernog svijeta u kojem su odgajatelji i uitelji suoeni s nemogunou da do kraja odgoje pojedinca (tj. da s njime izau na kraj). Dakle, Nietzsche je najavio ideje cjeloivotnog obrazovanja i drutva koje ui.

  • Nietzsche ukazuje na to da aktualna kultura mora otkriti sustav odgoja i samoodgajanja koji bi bio u stanju proizvesti dovoljno velik broj individua sposobnih za globalni svijet. Bez takve revolucije u samoodgajanju i samouzgajanju aktualno ovjeanstvo nema anse rijeiti probleme koji mu se pojavljuju. (P. Sloterdijk)

    Doprinos koji mogu pruiti odgajatelji i uitelji je bitno sljedei: