Nove spoznaje o inventaru župe u Ksenija Škarić ?· pove iz te skupine Doris Baričević povezala…

  • Published on
    18-Sep-2018

  • View
    212

  • Download
    0

Embed Size (px)

Transcript

  • 121ksenija kari: nove spoznaje o inventaru upe u Margeanu |

    Nove spoznaje o inventaru upe u Margeanu

    Ksenija kari

    Hrvatski restauratorski zavod

    Odjel za drvenu polikromiranu skulpturu

    kskaric@h-r-z.hr

    Izvorni znanstveni rad/

    Original scientific paper

    Primljen/Received: 6. 5. 2016.

    UDK

    726:272-523(497.5 Margean)73.025.3/.4

    DOI:

    http://dx.doi.org/10.17018/portal.2016.7 kljune rijei: Margean, Radovan, Bela, Johann Adam Rosemberger, gotika skulptura, konzervatorsko-restauratorska istraivanja

    saetak: Margeanska upna crkva svete Margarete i tri filijalne kapele u Beli, Ra-dovanu i Tunom uvaju vrijedan i zanimljiv inventar iz 15. - 20. stoljea, ije stanje, izmeu zaputenosti i brige liene odgovarajue i dovoljne strune potpore, tuno svjedoi o manjkavosti sustava zatite kulturne batine. Pregled inventara proveden u sklopu programa konzervatorsko-restauratorskih istraivanja gotikog kipa Majke Boje Radovanske ukazao je na to da umjetnine te upe, osim povijesti, dijele i za-jednike konzervatorske probleme, poput aktivne crvotoine i nedavnih, amaterskih obnova usmjerenih ponajprije postizanju izgleda novog. Istraivanja prate tragove premjetanja i recikliranja umjetnina unutar iste upe kroz povijest.

    Ksenija kari

    upa svete Margarete u Margeanu sa svojom upnom crkvom i filijalnim kapelama u Beli, Rado-vanu i Tunom uva inventar koji je u nedostatku odgovarajue strune potpore preputen propadanju i amaterskim obnovama. Na poticaj dugogodinjeg u-pnika Alojzija Pakraca i konzervatorice savjetnice Vesne Pascuttini-Juraga iz Konzervatorskog odjela u Varadinu provedena su konzervatorsko-restauratorska istraivanja gotikog kipa Majke Boje Radovanske, a u sklopu njih i pregled ostalog inventara kapele Blaene Djevice Marije u Radovanu, upne crkve svete Margarete u Margeanu, kapele Uznesenja Blaene Djevice Marije u Beli i kapele svetog Antuna Padovanskog u Tunom. Ve taj ograni-eni uvid urodio je novim spoznajama o umjetninama

    koje svakako zasluuju daljnja i temeljitija istraivanja te, jo i vie, ozbiljnu i sustavnu strunu brigu o ouvanju.

    Skulpture svete Barbare i svetog Ivana evanelista u MargeanuDvije barokne skulpture u upnoj crkvi svete Margarete u Margeanu nisu dosad obraene u strunoj literaturi, vjerojatno zbog toga to su prije vie desetljea uklonje-ne s oltara i pohranjene u upnom dvoru (sl. 1, 3). Ondje ih je zatekao upnik Alojzije Pakrac kad je 1986. godine preuzeo margeansku upu. Dvije godine poslije, 1988., skulpturu svete Barbare dao je urediti zvonaru Vjekosla-vu Piskau te ju je, kao kip svete Margarete, postavio u kapelici svetog Josipa u Gaicama, sagraenoj 1973. go-

    mailto:kskaric@h-r-z.hrhttp://dx.doi.org/10.17018/portal.2016.7

  • portal Godinjak HrvatskoG restauratorskoG zavoda 7/2016122 |

    dine na zemljitu koje su ustupili vlasnici Josip Piska i Stjepan Kelemen. Poslije je upnik obje skulpture dao postaviti na konzole u upnoj crkvi.1

    Ve na prvi pogled na skulpturama moemo zapaziti prepoznatljive fizionomije koje su nam poznate s vie oltara preteito na podrujima arhiakonata Varadin i Zagorje. etvrtasta lica izraenih jagodica, uska nosa i plitkih podonjaka koji podiu i izravnavaju donji kapak, okruena su pramenovima kose kompaktnih volumena koji se ponegdje odvajaju od tijela otvarajui upljine. Ki-pove iz te skupine Doris Barievi povezala je s imenom varadinskog kipara Johanna Adama Rosembergera, iji je arhivski potvren samo jedan rad, a i on je vrlo oteen. Radi se o kamenom kipu svetog Ivana Nepomuka koji je bio isklesan za negdanji varadinski Kameni most.2 Polazei od tog fragmenta koji se uva u Gradskom mu-zeju Varadin, u Zbirci kamenih spomenika i skulptura (sl. 5, 6), Doris Barievi pripisala je Rosembergeru vei broj kipova i oltara.3 Premda je nezahvalno usporeivati kameni kip s drvenima, zbog posve drugaijeg pristupa u oblikovanju tih dvaju materijala, i usprkos tome to je glava skulpture svetog Ivana Nepomuka oteena, neke

    portretne osobine zaista se mogu prepoznati na drvenim skulpturama iz te skupine.

    Johann Adam Rosemberger pojavljuje se u varadin-skim dokumentima od 1719. godine, kad 7. sijenja posta-je graanin Varadina.4 Da bi odobrovoljio gradske vlasti, nekoliko godina prije isklesao je ve spomenuti kip svetog Ivana Nepomuka. Kipar se spominje u vie dokumenata, ali zasad u pisanim izvorima nisu izravno potvrena dru-ga njegova djela. Kod Rosembergera je uio varadinski kipar Ignaz Hohenburger.5 U Matici umrlih upe svetog Nikole u Varadinu zabiljeeno je da je Rosemberger umro 27. prosinca 1758. godine.6 Nakon njegove smrti, do 1762. godine radionicu vodi njegov kalfa Joannes.7

    Dvije skulpture na konzolama upne crkve u Margea-nu djelomino su oteene i ostale su bez atributa. Prema poloaju ruku bolje sauvane skulpture moe se prepo-znati da predstavlja svetu Barbaru. Potvruje to uspored-ba s kipom svete Barbare istog kipara na oltaru Blaene Djevice Marije iz 1729. godine u kapeli svetog Wolfganga u Vukovoju nad Klenovnikom, na kojem, osim slinosti aka koje obuhvaaju ma i kale, prepoznajemo takoer jednak stav tijela i slinu odjeu (sl. 2).8 Za Rosembergera

    1. Margean, upna crkva, kip svete Barbare (fototeka HRZ-a, snimila K. kari, 2015.)Margean, parish church, statue of St. Barbara (Croatian Conservation Institute Photo Archive, photo by K. kari, 2015)

    2. Vukovoj, kip svete Barbare prije radova (fototeka HRZ-a, snimila N. Otarija, 2015.)Vukovoj, statue of St. Barbara before conservation (Croatian Conservation Institute Photo Archive, photo by N. Otarija, 2015)

  • 123ksenija kari: nove spoznaje o inventaru upe u Margeanu |

    prepoznatljivi pramenovi kose koji se odvajaju od vrata mogu se vidjeti na obje skulpture.

    Ikonografsku pripadnost druge, oteenije skulpture hermafroditskih oblina i mekoe puti razjasnit e tek us-poredba s kipom svetog Ivana evanelista na propovjedao-nici urulinske crkve Roenja Isusova u Varadinu (sl. 4). Poput margeanske skulpture, sveti Ivan s propovjedao-nice, koji nosi obiljeja Rosembergerovih kipova, takoer ima poprsje s gotovo enskim oblinama i njeno lice koje uokviruju dugi uvojci. Propovjedaonicu je dao podignu-ti akovaki biskup Gabrijel Patai 1729./1730. godine.9

    Usporedba margeanskih kipova s onima na propovje-daonici u Varadinu i na oltaru u Vukovoju olakana je zato to su sve te skulpture nastale priblino u isto vrije-me, oko 1730. godine. Naime, premda je porijeklo mar-geanskih kipova nepoznato, arhivska istraivanja upu-uju na to da bi one mogle potjecati s oltara koji je 1729. podignut u kapeli Uznesenja Blaene Djevice Marije u Beli, koja pripada podbelskoj upi svete Margarete, od-nosno dananjoj upi Margean.10 Kolatori kapele u vri-jeme nastanka oltara, kao i vei dio njezine povijesti, bili su gospodari posjeda Bela, ija se dva dvorca, jedan iz 17.

    i drugi iz 18. stoljea, nalaze u neposrednoj blizini.11 Da bi se u sluaju dviju skulptura u upnoj crkvi moglo ra-diti o skulpturama iz kapele Uznesenja, govori nam iz-vjetaj kanonske vizitacije iz 1733. godine. Prema toj vizi-taciji, Barbara Fallussy, udovica grofa Ivana Pethea, dala je podii novi oltar svetog Ivana Nepomuka 1729. godine, a oko slike titulara postavila, u spomen na mua i sebe, skulpture svete Barbare i svetog Ivana evanelista.12 Skul-pture je odabrala donatorica, kao i u obiteljskoj kapeli u Ivancu, koju je takoer obiljeila svojom zatitnicom, ovaj put postavljajui boni oltar svete Barbare.13

    Vizitator s oltara koji danas vie ne postoji prepisuje i natpis:

    HonorI et gLorIae gLorIosI patronI DIVI Ioan-nIs NepoMUcenI, pIetatIs gratIa posUIt. B. P.

    Kronogram kazuje da je oltar nastao 1729. godine, a inicijali predstavljaju donatoricu Barbaru Pethe. Ona umire sljedee, 1730. godine, a kako Ivan Pethe nije imao mukih potomaka, posjed biva konfisciran. Kralj je potom dodijelio posjed Ladislavu Erddyju, zbog ega

    3. Margean, upna crkva, kip svetog Ivana evanelista (fototeka HRZ-a, snimila K. kari, 2015.)Margean, parish church, statue of St. John the Evangelist (Croatian Conservation Institute Photo Archive, photo by K. kari, 2015)

    4. Varadin, urulinska crkva, propovjedaonica, kip svetog Ivana evanelista (fototeka HRZ-a, snimila K. kari, 2016.)Varadin, Ursuline Church, pulpit, statue of St. John the Evangelist (Croatian Conservation Institute Photo Archive, photo by K. kari, 2016)

  • portal Godinjak HrvatskoG restauratorskoG zavoda 7/2016124 |

    su se nasljednici Barbare Fallussy po enskoj liniji sporili s Erddyjevima te ga nakon vie desetljea povratili. Od 1858. godine Bela je u vlasnitvu obitelji baruna Oegovi-a koja je dri do kraja Drugog svjetskog rata.14

    Kasniji opisi oltara vrlo su turi pa moemo samo na-slutiti da veih preinaka na njemu nije bilo, usprkos vlazi i povremeno zaputenom stanju kapele. Neto je odree-niji kanonski izvjetaj iz 1808. godine koji oltari u kapeli opisuje kao sastavljen od oltarne slike i dviju skulptura.15

    Nakon sredine 19. stoljea u crkvenim se izvorima go-tovo uope vie ne spominje kapela Uznesenja Blaene Djevice Marije, jer se uglavnom upotrebljava kao privat-na kapela i obiteljska grobnica Oegovia. Poslije Drugog svjetskog rata kapela je nacionalizirana i vraena upi. Bila je u loem stanju te je popravljana 1952. i 1972. godine.16 Oltar svetog Ivana Nepomuka nakon popravaka kapele vie nije uspostavljan, a skulpture svete Barbare i svetog Ivana evanelista pohranjene su u upnom dvoru, gdje ih je i zatekao upnik Alojzije Pakrac.

    Obje su skulpture bez postolja visoke oko 85 cm, pa i njihova veliina odgovara tijesnom prostoru kapele. Ra-zliitog su stanja ouvanosti. Kip svete Barbare bio je ob-

    novljen da bi se izloio u kapeli u Gaicama, ali se ini da je i zateen cjelovitiji, budui da kipu svetog Ivana ne-dostaje cijela desna podlaktica, dio lijeve ake i dijelovi obaju stopala. Zanemarimo li utjecaj neistoe, tamnog laka i nedostajue polikromije na kipu svetog Ivana, po-likromija je na dvije skulpture srodna. Na objema skul-pturama nalazimo haljine svijetlih i slabo zasienih boja s pozlaenim bordurama. Takav tip oslika est je poet-kom 20. stoljea. upna spomenica biljei da je graditelj oltara iz Maribora Alojzije Zoratti 1907. godine izradio novi oltar u kapeli iste upe u Tunom17 te nije nemogu-e da je angairan i za obnovu skulptura u Beli, to vie to oslik figura ima dosta slinosti s brojnim poznatim polikromatorskim radovima njegove radionice.18 Ipak, za usporebu oslika dviju figura trebalo bi provesti detaljnija konzervatorsko-restauratorska istraivanja da bi se vidje-lo koliko je kip svete Barbare preinaen obnovom 1988. godine, odnosno koliko je povrina kipa svetog Ivana za-tamnjena slojevima neistoe i laka.

    Budua istraivanja mogla bi takoer pripomoi u ra-svjetljavanju prvotne polikromije skulptura svete Barbare i svetog Ivana. Postoje neizravne naznake da je Rosem-

    5. Gradski muzej Varadin, Kulturno-povijesni odjel, kameni kip svetog Ivana Nepomuka, inv. br. GMV KPO 8308 (fototeka HRZ-a, snimila K. kari, 2016.)Varadin City Museum, Culture and History Department, stone statue of St. John of Nepomuk, inv. no. GMV KPO 8308 (Croatian Conservation Institute Photo Archive, photo by K. kari, 2016)

    6. Gradski muzej Varadin, Kulturno-povijesni odjel, kameni kip svetog Ivana Nepomuka, inv. br. GMV KPO 8308 (fototeka HRZ-a, snimila K. kari 2016.)Varadin City Museum, Culture and History Department, stone statue of St. John of Nepomuk, inv. no. GMV KPO 8308 (Croatian Conservation Institute Photo Archive, photo by K. kari, 2016)

  • 125ksenija kari: nove spoznaje o inventaru upe u Margeanu |

    7. Radovan, kip Majke Boje s oslikom iz 1997. godine nakon radova (fototeka HRZ-a, snimila N. Otarija, 2015.)Radovan, statue of Our Lady with the 1997 polychromy, after conservation (Croatian Conservation Institute Photo Archive, photo by N. Otarija, 2015)

    8. Radovan, kip Majke Boje prije obnove (fototeka Doris Barievi, snimio A. Pakrac, 1997.)Radovan, statue of Our Lady before renovation (Photo Archive of Doris Barievi, photo by A. Pakrac, 1997)

    9. Kip Majke Boje Radovanske, rekonstrukcija polikromije s kraja 18. stoljea (crte izradila K. kari, 2015.)Statue of Our Lady of Radovan, reconstruction of the late-18th-century polychromy (drawing by K. kari, 2015)

    10. - 11. Kip Majke Boje Radovanske, rendgenska snimka Bogorodiine glave i spojene rendgenske snimkeStatue of Our Lady of Radovan, x-ray image of the Virgins head and x-ray images joint together

  • portal Godinjak HrvatskoG restauratorskoG zavoda 7/2016126 |

    berger suraivao sa slikarima-polikromatorima Blasiu-som Grueberom, Franom Antoniusom Pachmaijerom i Valentinom Karcherom, ali ni jednu od tih pretpostavki zasad ne moemo sa sigurnou potvrditi. Grueber je, kao i Rosemberger, radio u crkvi svetog Florijana u Varadinu, ali je za Gruebera pouzdano samo da je polikromirao pro-povjedaonicu i izradio zidne slike,19 dok pretpostavka da je polikromirao i glavni oltar sa skulpturama pripisanim Rosembergeru zasad nije potvrena.20 Fran (Franciscus) Antonius Pachmaijer, slikar iz Ptuja, godinama se, pre-ma vlastitim rijeima iznesenima u tubi Mariji Tereziji protiv slikara Valentina Karchera, bavio slikarskim i po-zlatarskim radovima na podruju Kraljevine Hrvatske. Radio je i za franjevce u Varadinu, gdje je izmeu osta-loga polikromirao neki oltar,21 prema vremenu nastanka moda oltar svete Klare iz 1744. godine.22 S tog oltara po-tjeu skulpture svete Katarine i svete Apolonije koje se danas nalaze na oltaru svete Barbare u istoj crkvi, a mogu se pripisati kiparu Johannu Adamu Rosembergeru.23 O

    suradnji Rosembergera i Karchera nagaa se temeljem pisanih potvrda o meusobnim dugovanjima.24 Meu-tim, spomenuto pismo Frana Antonija Pachmaijera iz 1745. godine izvjeuje da se njegov drski (i, prema sau-vanim uradcima u Sloveniji, bez sumnje vrlo nadareni) konkurent Valentin Karcher u gradu pojavio prethodne godine, to znai da nije bio u blizini u vrijeme nastan-ka belskog oltara.

    Skulptura Majke Boje u RadovanuPrava je srea to vrijedni zvonar Piska nije imao resta-uratorskih ni slikarskih ambicija, jer je skulptura svete Barbare prola mnogo bolje od inventara upne filijale u Radovanu, koji je upnik povjerio pozlataru Franji Mr-njecu 1997. godine, a on ga u velikoj mjeri obezvrijedio repolikromiranjem (sl. 7). Nedavna konzervatorsko-resta-uratorska istraivanja provedena na gotikom kipu Majke Boje iz oko 1430. godine s glavnog oltara u Radovanu25 pokazala su da se pozlatar poduhvatio i restauratorskog

    12. Radovan, kapela Blaene Djevice Marije, glavni oltar (fototeka HRZ-a, snimila N. Otarija, 2013.)Radovan, chapel of the Blessed Virgin Mary, main altar (Croatian Conservation Institute Photo Archive, photo by N. Otarija, 2013)

  • 127ksenija kari: nove spoznaje o inventaru upe u Margeanu |

    posla te je prije oslikavanja uklonio i trajno unitio dio slojeva polikromije, ime je onemoguio povratak na pri-janje stanje (sl. 8).26 Prema istraivanjima provedenima u Hrvatskom restauratorskom zavodu, znamo da je, osim s poleine i Isusove kose, u cijelosti uklonio repolikro-miju s poetka 20. stoljea.27 Ustanovljeno je takoer da je oslik koji se nalazio neposredno ispod njega jako ote-en, ali ne znamo kakva je bila nj...