Novi trendovi turističke ponude i potražnje na primjeru Zagreba- seminarski rad

  • Published on
    19-Oct-2015

  • View
    49

  • Download
    5

Embed Size (px)

Transcript

sveuilite u rijecifakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, OPATIJA

MISLAV BILJAN I MATKO BUKOVECNovi trendovi turistike ponude i potranje na primjeru ZagrebaSEMINARSKI RAD

ZABOK, 2014sveuilite u rijecifakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, OPATIJA

Novi trendovi turistike ponude i potranje na primjeru ZagrebaSEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: Razvojna politikaStudent: Mislav Biljan Matko BukovecMentor: Dr. sc. Christian StipanoviMatini broj: 3982/11z 3788/10zSmjer: Gastronomija i restoraterstvo

Zabok, listopad 2014.

SADRAJ

POPIS ILUSTRACIJEIIUVOD11. to je to turistika ponuda i potranja?21.1. Turistika ponuda21.1.1 Karakteristike turistike ponude31.1.2. Komponente turistike ponude31.2. Turistika potranja41.2.1. Podjele turistike potranje51.2.2. Karakteristike turistike potranje61.3. Turistika destinacija62. Model koncepcije razvoja Zagreba u okviru Republike Hrvatske82.1. Koncepcija razvoja: kvantitativna i kvalitativna analiza sadanjeg stanja82.2. Strategija razvoja - preduvjeti razvoja turizma Zagreba (prirodni, drutveni, demografski)112.3. Strategija razvoja turizma grada Zagreba143. Novi trendovi razvoja potranje i ponude u Zagrebu16ZAKLJUAK19LITERATURA20

POPIS ILUSTRACIJE

Slika 1 Faktori koji utjeu na turistiku ponudu5Slika 2 Faktori koji utjeu na turistiku potranju8Slika 3 Poloaj Zagreba u konkurentskom okruenju tijekom 2006. godine (TOMAS istraivanje, 2009.)20

Grafiki prikaz 1 Struktura noenja prema turistikim regijama u prvom tromjeseju 2013. godine (Institut za turizam, 2013:6)13Grafiki prikaz 2 Trendovi dolazaka na temelju motivacije posjetitelja Zagreba od 1998. do 2008. godine prema TOMAS istraivanju (2009.)21

IUVOD

U ovom seminarskom radu pisat emo o novim trendovima ponude i potranje na primjeru Zagreba. Ovaj rad obradit emu teorijski i na primjeru grada Zagreba.Turizam danas ima znaajnu ulogu u razvoju Republike Hrvatske. On se ne ograniava vie iskljuivo na obalno i priobalno podruje, nego je njegova uloga zamjetna sve vie i u kontinentalnome dijelu zemlje. Osim toga, nije vie iskljuivo vremenski ogranien za ljeto, nego i za ostala godinja doba. Za ostvarivanje zarade, potrebno je imati dobru koncepciju i strategiju razvoja u turizmu. Na primjeru grada Zagreba, glavnoga grada Republike Hrvatske, objasnit emo nove trendove u turistikoj ponudi i potranji. Pokazat emo da su oni dijelom modela koncepcije razvoja i to na slubenim dokumentima kao to su primjerice dokumenti Vlade Republike Hrvatske, Dravnoga zavoda za statistiku i Turistike zajednice grada Zagreba. Osvrnut emo se na koncepciju, strategije, sustav razvoja poslovanja, poslovnu politiku i turistiku ponudu i potranju. Usporedit emo nekadanje tendencije sa suvremenim ponudama da bismo ukazali na ono to predstavlja novinu u turistikoj ponudi i potranji Zagreba.

1. to je to turistika ponuda i potranja?

1.1. Turistika ponuda

Turistika ponuda je dio trita koji se pojavljuje kao ponua proizvoda i usluga, odnosno kao ona koliina proizvoda i usluga koja se nudi po odreenim cijenama radi zadovoljenja turistikih potreba.[footnoteRef:1] [1: Vukoni i avlek, 2001 ]

U turistiku ponudu ukljuujemo sve gospodarske i drutvene sudionike jedne zemlje, koji na direktan ili indirektan nain pridonose irenju i razliitosti turistike ponude i time moguem poveanju turistike potronje, kao ekonomske rezultante privremenog boravka domaih ili inozemnih turista.Prema Freyeru, bitne imbenike koji utjeu na formiranje turistike ponude prikazao je na ovaj nain:Slika 1 Faktori koji utjeu na turistiku ponudu

Da bi svaka turistika ponuda mogla funkcionirati, mora se temeljiti na etiri bitne pretostavke: Atraktivnost prostora Prometna dostupnost Izgraeni prijamni kapaciteti PromocijaSvaka od ove etiri pretpostavke utjee na konanu odluku turista jer turist ili kupac putuje u odreenu turistiku destinaciju, samovoljno selektira ono to on eli postii na tom putovanju, ima svoja neka oekivanja, elje i potrebe i zato je cilj ovih pretpostavki da savlada one nedoumice koje se mogu pojaviti kod turista pri odabiru eljene destinacije.1.1.1 Karakteristike turistike ponude

Turistiku ponudu karakterizira koliina proizvoda i usluga koje e se staviti na prodaju po odreenim cijenama, dok istovremeno turistiku potranju karakterizira koliina roba i usluga koja se kupuje po odreenim cijenama . Ponuda i potranja susreu se na receptivnom tritu na kojem se konzumira turistiki proizvod. U turizmu nije mogue proizvoditi zalihe turistikih usluga koje bi se u nekom povoljnijem trenutku mogle plasirati po povoljnijim cijenama (npr. noenje), na potranju u turizmu daleko vie utjeu faktori na koje turistika ponuda ne moe imati nikakvog utjecaja.Valja napomenuti da turistika ponuda djeluje u okviru odreenih pravila koje je potrebno vrlo dobro poznavati da bi na tim saznanjima gradili svoj trini istup.Karakteristike turistike ponude: Dislociranost ponude od potranje Heterogenost ponude Neelastinost turististike ponude Statinost ponude Sezonski karakter ponude

1.1.2. Komponente turistike ponude Komponente turistike ponude su: atrakcije (od prirodnih i antropogenih do umjetnih atrakcija, ukljuujui i zabavu), ugostiteljstvo (smjetaj, prehrana i druge pratee usluge), prijevoz (zrani, eljezniki, brodski, autobusni, rent-a-car), turistiko posrednitvo (turistike agencije, turoperatori) organizacije turizma (nacionalne, regionalne i lokalne turistike zajednice, razne udruge u turizmu), trgovina (usluge trgovine na malo) itd.Pojam turistike ponude nuno je razmatrati u najirem smislu i ona ukljuuje sve gospodarske i drutvene sudionike jedne zemlje, koji na direktan ili indirektan nain pridonose irenju i razliitosti ukupne ponude i time moguem poveanju turistike potronje, kao ekonomske rezultante privremenog boravka domaih i inozemnih turista.[footnoteRef:2] [2: Pirjevec, 1998]

1.2. Turistika potranja

Turistika potranja je koliina robe i usluga koja se nudi turistima na odreenom turistikom tritu, u odreeno vrijeme i po odreenoj cijeni . Turist je zainteresiran i voljan kupiti sve to mu u tom trenutku izgleda privlano,korisno ili jeftino, to e mu biti uspomena na dotini boravak, a i na samu satisfakciju njegovih potreba i elja.Turistika potranja se za potrebe turistike statistike najee definira kao ukupan broj osoba koji sudjeluje u turistikim kretanjima, ili se eli ukljuiti u turistika kretanja, da bi koristile razliite turistike usluge u mjestima izvan svoje uobiajene sredine u kojoj ive i/ili rade.[footnoteRef:3] [3: Cooper et al., 1998]

Tri kljune injenice koje se veu uz turistiku potranju: na potranju moe utjecati vie imbenika, a ne samo cijena potranju ne ine samo osobe koje se stvarno ukljuuju u turistika kretanja, ve i one osobe koje bi to eljele, ali se iz odreenih razloga ne mogu ukljuiti turistika potranja determinira odnose na turistikom tritu

Slika 2 Faktori koji utjeu na turistiku potranju

1.2.1. Podjele turistike potranje

Podjela turistike potranje: Idealna potranja ine je svi stanovnici neke zemlje koji imaju objektivnu potrebu ukljuiti se u turistika kretanja. To istovremeno ne znai da se svi oni i mogu ukljuiti u turistika kretanja. Potencijalna potranja predstavlja sve one osobe kod kojih postoji potreba, ali i mogunost da zadovolje svoje turistike potrebe, ali koji jo nisu donijeli konanu odluku o potronji, odnosno o ukljuivanju u turistika kretanja. Realna potranja to su svi oni koji su donijeli odluku da sva ili dio svojih slobodnih sredstava i slobodnog vremena potroe za zadovoljenje turistikih potreba. Efektivna potranja predstavlja onaj dio realne potranje, koji s aspekta razliitih razina turistike ponude (receptivne zemlje, turistike destinacije u irem ili uem smislu, odreenog pruatelja usluge u turizmu) koristi usluge upravo u toj destinaciji, odnosno kod tono odreenog davatelja usluge.

1.2.2. Karakteristike turistike potranje

Karakteristike turistike potranje: dislociranost heterogenost elastinost dinaminost sezonalnost

Dislociranost turistike potranje od turistike ponude uvjetuje koritenje transportnog sustava, koritenje marketinkih aktivnosti, ali i uvjetuje bitno razliite odnose na relaciji ponuda potranja

1.3. Turistika destinacija

Kada se govori o turistikoj destinaciji treba rei da ona ima, kao i sam pojam turizma, prilino kompleksno znaenje, te da kao pojava zavisi od irokog raspona faktora i da u utjee na pravac sveopeg razvoja prostora, ali i drutva. Meutim, prije nego to bi se bilo ta dalje reklo, potrebno je odgovoriti na pitanje: ta je to turistika destinacija? U tom kontekstu se moe rei da je turistika destinacija ono mjesto koje svojim prirodnim i antropogenim resursima privlai veliki broj turista. Isto tako, treba istaknuti da sam termin destinacija potjee od latinske rijei destinati to znai odreenje, opredjeljenje, namjena, krajnji cilj, odredite [footnoteRef:4], to je potpuno u skladu sa definicijom turizma, koja u prvi plan pored kretanja i potronje istie upravo prostor kao krajnji cilj, odnosno odredite, na kojem se u skladu sa potrebama i opredjeljenjem vre razliite aktivnosti. Ipak, ovako kompleksan pojam zahtijeva i neto sadrajniju i kompletniju definiciju, pa se tako pod turistikom destinacijom podrazumijeva manje ili vie zaokruena geografska cjelina koja raspolae atraktivnim, receptivnim i komunikativnim faktorima, to jest svim onim prirodnim, drutvenim, antropogenim, kulturno-povijesnim i pretpostavkama za smjetaj, prehranu, odmor i rekreaciju, kao i zdravlje turista, to ustvari predstavlja izgraenu i zaokruenu turistiku ponudu [footnoteRef:5].U tom smislu treba rei da prostor, koji je u poetku razvoja turizma zadovoljavao osnovne potrebe za odmorom i rekreacijom, danas mora posjedovati izuzetne specifinosti da bi zainteresirao heterogenu turistiku potranju, a svi dijelovi ukupne turis