O POSTUPANJU U SLUČAJEVIMA NASILJA U - Konjicss- ?· Polazeći od činjenice da je prevencija, ... slučajevima nasilja u obrazovnim ustanovama, ... okruženje kao temelj školskog života i očuvanje zajedničkih

  • Published on
    30-Jan-2018

  • View
    222

  • Download
    2

Embed Size (px)

Transcript

<ul><li><p> 1 </p><p>MEUINSTITUCIJSKI PROTOKOL </p><p>O POSTUPANJU U SLUAJEVIMA NASILJA U </p><p>OBRAZOVNIM USTANOVAMA </p><p>U HERCEGOVAKO-NERETVANSKOM KANTONU </p><p> Pripremili: </p><p>1. Emina Jusufbegovi, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta HNK </p><p>2. Salko olakovi, Ministarstvo zdravlja, rada i socijalne skrbi HNK </p><p>3. Mario Zovko, Ministarstvo unutranjih poslova HNK </p><p>4. Mileta Keki, Centar za socijalni rad Mostar </p><p> Mostar, 9.maja 2013. godine </p><p>http://www.24sata.info/thumbnail.php?file=news/2010/october/hnk_grb_140389645.jpg&amp;size=article_large</p></li><li><p> 2 </p><p> SADRAJ </p><p>Uvod...................................................................................................................... </p><p>1. Definicija nasilja </p><p>2. Obveze nadlenih institucija/ustanova </p><p>a) Odgojno-obrazovne ustanove </p><p>b) Centri za socijalni rad </p><p>c) Policija </p><p>d) Zdravstvene ustanove </p><p>3. Oblici, nain i sadraj suradnje </p><p>4. Evidentiranje nasilja </p><p>5. Koordinacijsko tijelo </p><p>6. Ostale aktivnosti i obveze </p></li><li><p> 3 </p><p>Uvod </p><p> Polazei od injenice da je prevencija, sprjeavanje, otkrivanje i suzbijanje nasilja meu </p><p>djecom i mladei od opeg drutvenog znaaja, te prihvaajui obveze iz lana 19. </p><p>Konvencije o pravima djeteta koja glasi : Drave potpisnice e poduzeti sve </p><p>odgovarajue zakonske, drutvene i obrazovne mjere da bi se dijete zatitilo od svih </p><p>oblika fizikog ili mentalnog nasilja, povrede ili zlostavljanja, zanemarivanja ili nemarnog </p><p>postupka, zlouporabe ili izrabljivanja, ukljuujui seksualno zlostavljanje dok je na brizi </p><p>roditelja, zakonskih staratelja ili bilo koje druge osobe koje se brinu o djetetu, </p><p>Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i porta HN </p><p>Ministarstvo zdravlja, rada i socijalne skrbi HN </p><p>Ministarstvo unutranjih poslova HN i </p><p>Centri za socijalni rad HN </p><p>P o t p i s u j u </p><p>MEUINSTITUCIJSKI PROTOKOL </p><p>O POSTUPANJU U SLUAJEVIMA NASILJA U OBRAZOVNIM </p><p>USTANOVAMA U HERCEGOVAKO-NERETVANSKOJ UPANIJI </p><p>radi utvrivanja postupaka na uspostavljanju reakcije svih sudionika kako bi se djelovalo </p><p>na sprjeavanje, identificiranje, prijavljivanje, istraivanje, lijeenje i slino, u svim </p><p>sluajevima nasilja u obrazovnim ustanovama, a sve s ciljem da se prui potrebna potpora </p><p>prije svega djetetu, ali i onima koji se o djetetu brinu. </p><p>Protokol sadri: </p><p> Definiciju nasilja </p><p> Obveze nadlenih institucija </p><p> Oblike, nain i sadraj suradnje izmeu nadlenih institucija </p><p> Evidenciju nasilja </p><p> Koordinacijsko tijelo </p><p> Ostale aktivnosti i obveze. </p><p>Mjere koje se utvruju u okviru Meuinstitucijskog protokola o postupanju u sluajevima </p><p>nasilja u obrazovnim ustanovama (u daljem tekstu Protokol) temelje se na sljedeim naelima </p><p>i standardima: </p></li><li><p> 4 </p><p>a) Naelo utemeljeno na ljudskim pravima </p><p>Ljudska prava su u svim podrujima/segmentima ljudskog ivota i rada osnova mirnog </p><p>zajednikog suivota. Ona se tiu svakog pojedinca i zagarantirana su svakome. Jedan od </p><p>najvanijih obrazovnih zadataka je upoznavanje i promocija ljudskih prava. </p><p>Svako dijete je jedinstveno ljudsko bie s ljudskim dostojanstvom i ima vlastita prava koja se </p><p>moraju potivati i promicati. Mora se uvaavati injenica da dijete ima drukije potrebe u </p><p>odnosu na potrebe odraslih, i da mu je tijekom razgovora potrebna potpora i zatita. Nijedan </p><p>razlog ne moe biti opravdanje za naruavanje fizikog i psihikog integriteta djeteta i </p><p>ometanje njegovog normalnog razvoja. </p><p>b) Naelo zabrane diskriminacije </p><p>Naelo zabrane diskriminacije je osnovno naelo koje ima za cilj sprijeiti bilo koji oblik </p><p>iskljuivanja djece i odraslih. Svi pojedinci, djeca i odrasli, imaju jednaka prava, neovisno o </p><p>podrijetlu, spolu, vjeroispovijesti, imovinskom ili zdravstvenom stanju, ili bilo kojoj drugoj </p><p>pripadnosti ili opredjeljenju. </p><p>c) Naelo uinkovitosti obvezatnost djelovanja nadlenih institucija </p><p>Sve institucije su obvezne ne samo potivati prava svakog pojedinca, ve i stvarati uvjete u </p><p>kojima e svi pojedinci biti u mogunosti ostvariti svoja prava. Uinkovitost Protokola se </p><p>temelji na kombiniranoj provedbi razliitih mjera svih struktura vlasti koje su definirane u </p><p>skladu s ciljevima koje obvezno provode institucije nadlene za razliite sektore djelovanja </p><p>(socijalnu i zdravstvenu zatitu, obrazovanje, pravosue i medije). </p><p>d) Naelo interdisciplinarnog i multisektoralnog pristupa </p><p>Nasilje predstavlja sloen problem i zahtijeva visok stupanj sinkronizacije i planiranja </p><p>djelovanja. Ovo naelo ukljuuje vie razliitih disciplina i vjetina koje su u pravilu </p><p>podijeljene i rasporeene u nekoliko sektora, te je pristup interdisciplinarnog rada </p><p>najuinkovitija mjera koja se treba primjenjivati i u okvirima ovoga Protokola. </p><p>e) Osnovni standard zatite od nasilja u koli </p><p>Ovaj standard podrazumijeva neprihvaanje bilo kojeg oblika kulturalnog, strukturalnog i </p><p>osobnog nasilja u obrazovnom sustavu, obvezu razvoja preventivnih programa protiv nasilja, </p><p>obrazovanje o borbi protiv nasilja i izradu postupaka protiv poinitelja nasilja. </p><p>f) Osnovni standard zdravog i sigurnog odgojno-obrazovnog okruenja </p><p>Ovaj standard predstavlja osiguranje nesmetanog boravka lanova kolske zajednice, </p><p>uenika/uenica, nastavnog osoblja i treih lica u kolskim prostorima i kolskim </p><p>aktivnostima, kao i razvoj postupaka koji e osigurati zdravo i sigurno odgojno-obrazovno </p><p>okruenje kao temelj kolskog ivota i ouvanje zajednikih etikih vrijednosti, dostojanstva i </p><p>integriteta svih pojedinaca u kolskom procesu. </p></li><li><p> 5 </p><p>Pravni okvir </p><p>1. Konvencija o pravima djeteta 2. Konvencija o cyber kriminalu 3. Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina 4. Konvencija Vijea Europe o zatiti djece od seksualnog iskoritavanja i seksualne </p><p>zlouprabe </p><p>5. Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju (Slubeni glasnik BiH, 18/2003) 6. Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju (Slubene novine HN) 7. Zakon o srednjem odgoju i obrazovanju (Slubene novine HN) 8. Strategija za borbu protiv nasilja nad djecom 2012-2015 BiH 9. Strategija protiv maloljetnikog prijestupnitva u BiH (Slubene novine BiH 14/08) 10. Rezolucija o sprjeavanju maloljetnike delinkvencije i postupanju u sluaju nasilja </p><p>meu djecom i mladei (Slubene novine F BiH 10/08) </p><p>11. Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite obitelji s djecom (Slubene novine F BiH 16/99) </p><p>12. Obiteljski zakon FBiH (Slubene novine FBiH, br: 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05 i 42/10) </p><p>13. Zakon o zabrani diskriminacije BiH (Slubene novine BiH 59/09) 14. Zakon o zatiti od nasilja u obitelji FBiH(Slubene novine F BiH 20/13) 15. Krivini zakon BIH ( Slueni glasnik BiH br.37/3) 16. Zakon o krivinom postupku FBiH (Slubene novine FBiH, br: 35/03, </p><p>56/04,37/03,78/04,28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09,12/10) </p><p>17. Zakon o prekrajima FBiH (Slubene novine FBiH, broj:32/06) 18. Protokol o postupanju institucija u sluaju nasilja u obitelji za podruje HN </p><p>1. Definicija nasilja </p><p>Svjetska zdravstvena organizacija 2002. godine definirala je nasilje kao: </p><p>Namjerno koritenje fizike snage i moi, prijetnjom ili djelovanjem prema samome sebi, </p><p>prema drugoj osobi ili prema skupini ljudi ili cijeloj zajednici, to bi moglo rezultirati ili </p><p>rezultira povredom, smru, psiholokim posljedicama, nerazvijenou ili deprivacijom. </p><p> Definicija nasilja meu djecom i mladei </p><p>Nasiljem meu djecom i mladei smatra se svako namjerno fiziko ili psihiko ponaanje </p><p>usmjereno prema djeci i mladima od strane njihovih vrnjaka uinjeno s ciljem povrjeivanja, </p><p>a koje se, neovisno o mjestu izvrenja, moe razlikovati po obliku, teini, intenzitetu i </p><p>vremenskom trajanju i koje ukljuuje ponavljanje istog obrasca i odrava neravnopravan </p><p>odnos snaga (jai protiv slabijeg ili skupina protiv pojedinca) i koje ima za posljedicu </p><p>ugroavanje zdravlja, razvoja i dostojanstva linosti rtve. </p><p>Nasiljem nad djecom se smatra neprimjereno, neetiko i nemoralno ponaanje prema djeci </p><p>i mladei, kao i svi oblici zanemarivanja i zlostavljanja kojima se (ne)svjesno i nasilno </p><p>sprjeava njihov zdrav razvoj i optimalno funkcioniranje. </p><p>Zaputenim djetetom se smatra svako dijete koje ima manje od osamnaest godina i o </p><p>kojemu se roditelji ili bilo koja druga odgovorna osoba ne brinu, ukljuujui brigu o odgoju i </p></li><li><p> 6 </p><p>obrazovanju, njezi, prehrani, poticanju i ohrabrivanju, socijalnoj prilagoenosti i </p><p>emocionalnim potrebama, toleranciji ili bilo kojoj drugoj odgovornosti o dobrobiti djeteta. </p><p>Zlostavljanjem djece i mladei smatraju se svi agresivni i najee namjerni grubi </p><p>postupci prema njima. </p><p>Nasiljem nad djecom i mladei smatra se: </p><p> namjerno prouzroeni fiziki napad u bilo kojem obliku, primjerice, udaranje, guranje, gaanje, amaranje, upanje, zakljuavanje, napad razliitim predmetima, </p><p>pljuvanje i slino, bez obzira je li kod napadnutog djeteta nastupila tjelesna povreda. </p><p> psihiko, emocionalno i socijalno nasilje prouzroeno ponavljanim ili trajnim negativnim postupcima od strane pojedinca ili skupine. Negativni postupci su: </p><p>ogovaranje, nazivanje pogrdnim imenima, ismijavanje, zastraivanje, izrugivanje, </p><p>namjerno zanemarivanje i iskljuivanje iz skupine kojoj pripada ili iskljuivanje i </p><p>zabranjivanje sudjelovanja u razliitim aktivnostima s ciljem nanoenja patnje ili boli, </p><p>irenje glasina s ciljem izolacije djeteta od ostalih uenika, oduzimanje stvari ili </p><p>novca, unitavanje ili oteivanje djetetovih stvari, poniavanje, nareivanje ili </p><p>zahtijevanje poslunosti ili na drugi nain dovoenje djeteta u podreeni poloaj, kao i </p><p>sva druga ponaanja poinjena od djeteta ili mlae osobe kojima se drugom djetetu </p><p>namjerno nanosi fizika i duevna bol ili sramota. </p><p> Seksualno nasilje podrazumijeva svaki vid verbalnog, gestovnog ili fizikog kontakta sa seksualnim sadrajem, s ciljem uznemiravanja i namjernog nanoenja </p><p>fizike ili duevne boli i sramote djetetu. Ono predstavlja najgoru vrstu demonstracije </p><p>moi. </p><p> Nasilje putem zlouporabe informacijskih tehnologija (cyberbullying) se odnosi na vrijeanje, uznemiravanje, slanje prijeteih i uvredljivih poruka, lano predstavljanje, </p><p>poticanje na mrnju i nasilje, navoenje rtve da iznosi osobne podatke, otkrivanje </p><p>obiteljskih prilika, snimanje i nedoputeno objavljivanje sadraja na drutvenim </p><p>mreama. Ono to ga razlikuje od drugih vrsta nasilja je injenica da djeca mogu biti </p><p>izloena i tamo gdje su do sada bila potpuno sigurna i da ono moe trajati 24 sata </p><p>svakog dana u tjednu i da nepoznati poinitelj kod djeteta stvara dodatni strah i </p><p>nesigurnost. </p><p>Nasilje podrazumijeva 6 definiranih imbenika: </p><p>1. namjera da se nanese povreda ili teta 2. intenzitet i trajanje (ponavljanje nasilnikog ponaanja) 3. mo nasilnika (nesrazmjer moi s obzirom na dob, snagu, brojanu nadmo) 4. ranjivost i nemo rtve 5. manjak potpore 6. posljedice </p><p>Nuno je razlikovati nasilje (zlostavljanje) meu djecom i mladei od obinog sukoba </p><p>vrnjaka. Obini sukob vrnjaka ima sljedea obiljeja: </p><p>1. nema elemenata navedenih za nasilnitvo: radi se o sukobu vrnjaka koji oni ne rjeavaju na miran nain, nego na neki drugi nain; ne postupaju jedan prema drugome </p><p>s namjerom ozljeivanja ili nanoenja tete; nema nesrazmjera moi; nema teih </p><p>posljedica za djecu u sukobu </p></li><li><p> 7 </p><p>2. djeca ne inzistiraju da mora biti po njihovom pod svaku cijenu 3. mogu dati razloge zato su u sukobu 4. ispriaju se ili prihvate rjeenje u kojemu nema pobjednika i poraenog 5. slobodno pregovaraju kako bi zadovoljili svoje potrebe 6. mogu promijeniti temu i otii iz situacije u kojoj je dolo do sukoba. </p><p>PRAVA I OBVEZE </p><p> Obrazovne ustanove </p><p>1. kola treba osigurati optimalne uvjete za sigurno i nesmetano odvijanje obrazovnog procesa. </p><p>2. kola treba njegovati kulturu tolerancije i uljudnog meusobnog ponaanja. kola nee tolerirati agresivnu atmosferu stvorenu uporabom neprihvatljivog jezika </p><p>komuniciranja, ponaanja ili simbola za koje se podrazumijeva da ire mrnju, prijezir </p><p>ili predrasude na osnovu rase, boje koe, nacionalnog podrijetla, godina ivota, </p><p>vjeroispovijesti, kulture, branog stanja, spola ili invaliditeta, a koji mogu biti izvor </p><p>nastanka nasilja. </p><p> Prava i obveze uenika/uenica </p><p>1. Uenici/uenice imaju pravo na kvalitetno obrazovanje, u okviru resursa ponuenih u koli, koje zadovoljava njihove individualne potrebe, kao i pravo da ue u sigurnoj </p><p>sredini. </p><p>2. Uenici/uenice imaju obvezu izvravati svoje zadatke, sudjelovati u aktivnostima kole i potivati prava djece i odraslih. </p><p>Prava i obveze nastavnog osoblja </p><p>1. Nastavno osoblje ima pravo na potivanje i pomo svih suradnika, uprave kole, uenika i roditelja/staratelja uenika/uenica. </p><p>2. Nastavno osoblje ima odgovornost prezentirati obrazovni materijal i prenijeti iskustvo na nain koji odgovara sposobnostima uenika i potivati osobnost i dostojanstvo </p><p>uenika i odraslih. </p><p>Prava i obveze roditelja/staratelja </p><p>1. Roditelji/staratelji imaju pravo na sudjelovanje u planiranju i provedbi svih procedura koje su sastavni dio Protokola o postupanju u sluaju nasilja u kolama. </p><p>2. Roditelji imaju obvezu u svome djetetu razviti osjeaj odgovornosti, potivanja drugih i razvoj osobne potrebe za obrazovanjem. </p><p>Prava i obveze ravnatelja/ravnateljica kola </p><p>1. Ravnatelj/ravnateljica kole ima pravo oekivati i zahtijevati od svih sudionika kolskoga procesa da potuju pravila Protokola o postupanju u sluaju nasilja i ostala </p><p>kolska pravila. </p><p>2. Ravnatelj/ravnateljica ima obvezu pomagati u stvaranju i odravanju pozitivne atmosfere u koli, u kojoj e se potivati prava svih sudionika u kolskom procesu. </p></li><li><p> 8 </p><p>Nadlenosti nad uenicima/uenicama </p><p>1. Uenici/uenice kole su u nadlenosti odgovornih lica i nastavnog i rukovodeeg osoblja sve dok se nalaze u koli ili kolskoj zgradi, na kolskom terenu, sudjeluju u </p><p>nastavnim i drugim kolskim aktivnostima. </p><p>2. Izvan kole uenici/uenice su u nadlenosti roditelja, a u sluaju nasilja, i po potrebi, centara za socijalni rad, policijskih uprava i domova zdravlja. </p><p> 2. Obveze nadlenih institucija/ustanova </p><p> A) ODGOJNO-OBRAZOVNE USTANOVE </p><p> U sluaju nasilja meu djecom SVI zaposlenici kole su duni: </p><p>1) odmah prekinuti nasilno ponaanje </p><p>2) pruiti pomo i potporu ueniku koji je doivio nasilje 3) obavijestiti o dogaaju razrednika, pedagoga i ravnatelja kole. </p><p>U sluaju prijave nasilja ili dojave o nasilju, osoba koja je ovlatena ili struna osoba za </p><p>koordinaciju aktivnosti vezanih za problematiku nasilja u odgojno-obrazovnoj ustanovi, koji </p><p>imenuje odgojno-obrazovna ustanova, duna je: </p><p> Odmah poduzeti sve mjere da se zaustavi i prekine nasilno postupanje prema djetetu, a u sluaju potrebe zatraiti pomo drugih radnika odgojno-obrazovne ustanove ili po </p><p>potrebi pozvati policiju. </p><p> Ukoliko je dijete povrijeeno u mjeri koja zahtijeva lijeniku intervenciju ili pregled, ili se prema okolnostima sluaja moe razumno pretpostaviti ili posumnjati da su </p><p>takva intervencija ili pregled potrebni, odmah pozvati slubu hitne pomoi ili na </p><p>najbri mogui nain, koji ne teti zdravlju djeteta, otpratiti ili osigurati pratnju djetetu </p><p>od strane strune osobe lijeniku, te priekati lijeniku preporuku o daljem </p><p>postupanju, te dolazak djetetovih roditelja ili zakonskih zastupnika; </p><p> Odmah po prijavljenom nasilju o tome obavijestiti roditelje djeteta koje je poinilo nasilje ili zakonske zastupnike, te ih upoznati sa svim injenicama i okolnostima koje </p><p>su do tada poznate i obavijestiti ih o aktivnostima koje e se p...</p></li></ul>

Recommended

View more >