o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja ... ožujak/27 ožujka/Istanbulska... ·…

  • Published on
    09-May-2019

  • View
    212

  • Download
    0

Embed Size (px)

Transcript

Sve to trebate znati o Konvenciji Vijea Europe o spreavanju i borbi protiv nasilja nad enama i nasilja u obitelji

Ministarstvo za demografiju,obitelj, mlade i socijalnu politiku

MINISTARSTVO RADAI MIROVINSKOGA SUSTAVA

Konvencija Vijea Europe o spreavanju i borbi protiv nasilja nad enama i nasilja u obitelji, poznatija kao Istanbulska konvencija, prvi je pravno obvezujui i sve- obuhvatan meunarodni mehanizam za borbu protiv nasilja nad enama i nasilja u obitelji. Konvencija prua nov i detaljan meunarodnopravni okvir za djelo- tvornije iskorjenjivanje obiteljskoga nasilja i nasilja nad enama. U izradi Konvencije sudjelovali su meunarodni strunjaci, kao i strunjaci iz Hrvatske.

Rad na Konvenciji zapoeo je 2008. godine, a prihvaena je u Istanbulu 2011. Konvencija je stupila na snagu 1. kolovoza 2014., nakon to ju je ratificiralo deset drava lanica Vijea Europe. Do danas je Konvenciju ratificiralo 28 dra-va lanica Vijea Europe. Hrvatska je Konvenciju potpisala 22. sijenja 2013., a Europska unija 13. lipnja 2017.

1. to je tzv. Istanbulska konvencija?

Konvencija se odnosi na itav niz nasilnih i traumatizirajuih djela, ije su rtve u velikoj veini ene. Ta djela obuhvaaju:

psihiko nasilje uhoenje tjelesno nasilje seksualno nasilje ukljuujui silovanje prisilni brak sakaenje enskih spolnih organa prisilni pobaaj prisilnu sterilizaciju seksualno uznemiravanje.

Konvencija prvi put donosi meunarodnu definiciju nasilja u obitelji. Prema Konvenciji, nasilje u obitelji oznaava sva djela tjelesnog, seksualnog, psihikog ili ekonomskog nasilja koja se dogaaju u obitelji, kuanstvu, izmeu bivih ili sadanjih branih drugova ili partnera, neovisno o tome dijeli li poinitelj ili je dijelio prebivalite sa rtvom.

Nasilje nad enama spada u rodno utemeljeno nasilje. U Konvenciji se rije rod temelji na dva spola, mukom i enskom, koji su bioloka kategorija, dok je rod definiran kao drutveno oblikovane uloge, ponaanja, aktivnosti i osobine koje odreeno drutvo smatra prikladnim za ene i mukarce. Tako oblikovane rodne uloge mogu postati i esto postaju opravdanje ili poticaj za nasilje nad enama.

2. to kae i koga titi Konvencija?

3. Zato Konvencija definira rod?

U proteklih je pet godina 91 ena ubijena u Hrvatskoj, to ini ak 47 % svih ubojstava. U 70 % tih ubojstava poinitelji su enama bliske osobe, a u vie od polovice sluajeva (54 %) njihovi intimni partneri. Naalost, taj visok broj ubojstava ena ne pokazuje tendenciju smanjivanja.

Visok broj ubojstava ena u Hrvatskoj (2013.2017.)

Godina Ukupan broj ubojstavaUkupan broj

ubojstava ena

Broj ubojstava ena iji su poinitelji udio intimnih

partnera u broju ubojstava ena

bliske osobe(intimni partneri

i ostali)intimni partneri

2013. 41 21 11 7 33%2014. 35 17 13 8 47%2015. 33 15 12 11 73%2016. 43 20 15 11 55%2017. 43 18 12 9 50%

Ukupno 195 91 63 46 54%

4. Zato jaati mehanizme za zatitu ena?

Kaznena djela nasilja u obitelji

Izmjenama Kaznenoga zakona od 30. svibnja 2015. ponovno je uvedeno kazne-no djelo nasilja u obitelji, koje obuhvaa tee oblike nasilnitva u obiteljskome okruenju (l. 179 a). Samo u prvih sedam mjeseci primjene izmijenjenog Kaz-nenog zakona, od lipnja do konca 2015. godine, evidentirano je 145 kaznenih djela nasilja u obitelji. U 2016. zabiljeeno je 330 kaznenih djela (od ega 279 nad enama), a u 2017. ak 552 kaznena djela (od ega 464 nad enama), to pokazuje znaajan porast kaznenih djela nasilja nad enama.

Prekrajna djela nasilja u obitelji

Kada su u pitanju prekraji nasilja u obitelji (psihiko, tjelesno, spolno i eko- nomsko nasilje), posljednjih se godina u Hrvatskoj biljei velik broj prekraja su- kladno Zakonu o zatiti od nasilja u obitelji. U posljednjih su pet godina u 4 od 5 sluajeva nasilja u obitelji poinitelji mukarci, dok su ene rtve u 2 od 3 sluaja.

Porast kaznenih djela nasilja u obitelji (2015. 2017.)

Razdoblje 6.12. 2015. 2016. 2017.

Broj kaznenih djela nasilja u obitelji

145 330 552

2013. 12 tisua ena bile su rtve nasilja od ukupno 19 tisua prekraja 2014. vie od 10 tisua ena bile su rtve nasilja od ukupno 17 tisua prekraja 2015. gotovo 10 tisua ena bile su rtve nasilja od ukupno 16 tisua prekraja 2016. vie od 8 tisua ena bile su rtve nasilja od ukupno vie od 13 tisua prekraja 2017. 8 tisua ena bile su rtve nasilja od ukupno vie od 12 tisua prekraja

U Hrvatskoj se 90 % sveg nasilja nad enama i u obitelji kvalificira kao prekrajno djelo. Konvencija poziva na ozbiljno sankcioniranje takvih djela, to znai i njiho-vo kategoriziranje unutar Kaznenoga zakona. Drave koje ratificiraju Konvenciju obvezuju se, izmeu ostaloga, poduzeti konkretne mjere kako bi ojaale:

a) prevenciju od nasilja u obitelji i prema enama na nain da provode medijske kampanje protiv nasilja, osiguraju usavravanje strunih osoba, podu- piru suradnju s privatnim sektorom i nevladinim udrugama kako bi se poticalo uzajamno potovanje meu spolovima

b) prevenciju i zatitu rtve uz uinkovitije centre za potporu i savjeto-vanje rtava nasilja, 24-satne telefonske linije, medicinske i forenzike strune timove, sigurne kue te vee policijske ovlasti u postupanju prema poinitelju

c) progon poinitelja Konvencija predvia da se istrage i sudski pos-tupci u vezi sa svim oblicima nasilja provode bez nepotrebnih odgaanja i uz puno uvaavanje prava rtve.

5. Koje temeljne obveze uvodi Konvencija?

Ne. Konvencija jedino kriminalizira prisilni pobaaj.

Ne. Pojmovi rodni identitet, rodno izraavanje ili rodni stereotipi spominju se u najmanje 19 vaeih hrvatskih zakona i drugih dokumenata (nacionalni programi, strategije i planovi), i to ve od 2003. godine.

U tekstu Konvencije, pojam rodni identitet pojavljuje se samo na jednome mjestu, prilikom nabrajanja osnova po kojima je zabranjena diskriminacija, i to u l. 4. st. 3. (Temeljna prava, ravnopravnost i nediskriminacija):

Stranke e osigurati provedbu odredaba ove Konvencije, a osobito mjera za zatitu prava rtava, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao to su spol, rod, rasa, () rodni identitet, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, brano stanje, migrantski, izbjeg-liki ili drugi status.

Sline formulacije nalaze se u vaeim hrvatskim zakonima.

10. Promie li Konvencija pobaaj?

11. Hoe li ratifikacijom Konvencije Hrvatska prvi put u svom zakonodavstvu, uz spol, uvesti pojam rodni identitet?

Ne. Konvencija ne sadri ni rijei o tzv. rodnoj ideologiji niti namee ikakvu obvezu drukijega tumaenja pojma roda od onoga koji proizlazi iz vaeeg hrvatskog zakonodavstva ve vie od deset godina.

Ne. Konvencija ne sadri nikakvu pravnu obvezu u tom smislu.

Ne. Konvencija ne sadri nikakvu pravnu obvezu prema kojoj bi drave stranke bile obvezne priznati tzv. trei spol.

Ne. Konvencija ne sadri nikakvu pravnu obvezu promjene definicije braka kao ivotne zajednice ene i mukarca iz l. 62. st. 2. Ustava Republike Hrvatske.

6. Uvodi li Konvencija tzv. rodnu ideologiju?

7. Zahtijeva li Konvencija promicanje tzv. rodne ideologije u nastavnim programima?

8. Zahtijeva li Konvencija (pravno) priznanje tzv. treeg spola?

9. Zahtijeva li Konvencija promjenu ustavne definicije braka?

GREVIO (Group of Experts on Action against Violence against Women and Domestic Violence) struna je skupina za djelovanje protiv nasilja nad enama i nasilja u obitelji zaduena za praenje provedbe Konvencije.

I druge meunarodne konvencije imaju ugraene sline nadzorne mehanizme, poput primjerice Konvencije za spreavanje krijumarenja ljudi, unutar koje djeluje skupina strunjaka zaduena za nadzor nad provedbom Konvencije (GRETA), ili pak Konvencije protiv muenja unutar koje djeluje skupina strunjaka zaduena za na-dzor nad njenom primjenom (CAT).

Uz to, a posebice unutar Vijea Europe, osnovan je odreen broj drugih poseb-nih strunih skupina sa zadatkom nadzora nad standardima koje je usvoji-lo Vijee Europe, poput primjerice odbora strunjaka za nadzor nad proved-bom antikorupcijskih standarda (GRECO) ili odbora strunjaka za nadzor nad primjenom mjera usmjerenih protiv pranja novca i financiranje terorizma (MONEYVAL).

Konvencija takoer predvia parlamentarni nadzor njene provedbe, i to na razini Vijea Europe i nacionalnih parlamenata. Stoga e i Hrvatski sabor, kojemu e biti podnesena izvjea GREVIO-a, sudjelovati u nadzoru mjera poduzetih u svrhu provedbe Konvencije.

12. to je GREVIO?

Ne. Sadanja je Vlada donijela Nacionalnu strategiju zatite od nasilja u obitelji (od 2017. do 2022.) i provedba ove Konvencije sastavni je dio te strategije.

U dravnome proraunu osigurano je, na godinjoj razini, oko 70 milijuna kuna za provedbu Nacionalne strategije i Konvencije.

13. Hoe li trokovi provedbe Konvencije dosegnuti milijardu kuna?

1. Armenija2. Bugarska3. eka4. Grka5. Hrvatska6. Irska

7. Island8. Latvija9. Lihtentajn10. Litva11. Luksemburg12. Maarska

13. Makedonija14. Moldavija15. Slovaka16. Ujedinjeno Kraljevstvo17. Ukrajina

Konvenciju je takoer potpisalo 17 drava, ali je jo nisu ratificirale:

Svrha Konvencije je prevencija i borba protiv nasilja nad enama i u obitelji. Kao takva ona predstavlja vaan okvir za uinkovitiju meuresornu suradnju te e upotpuniti vaee zakonodavstvo radi djelotvornijeg spreavanja svakog oblika nasilja. Od poetka mandata sadanje Vlade ratifikacija Konvencije nalazila se u Vladinom Planu zakonodavnih aktivnosti za 2017. godinu.

Konvenciju je potrebno ratificirati radi koristi koje od njene primjene mogu oeki-vati svi hrvatski graani, osobito ene. Suzbijanje obiteljskoga nasilja i posebice nasilja nad enama stoga nije ideoloko pitanje ve preduvjet ostvarenja stvarne ravnopravnosti spolova.

15. Zato se Vlada zalae za ratifikaciju Konvencije?

Konvencija je 1. kolovoza 2014. stupila na snagu i do danas ju je ratificiralo 28 lanica Vijea Europe (od 47), te 17 lanica Europske unije (od 28). Od zemalja u okruenju Konvenciju su ratificirale Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Slovenija, Srbija, Albanija, Italija i Austrija.

Konvenciju je od 2013. do 2017. ratificiralo sljedeih 28 drava:

14. Koje su zemlje do sada potpisale ili ratificirale Konvenciju?

1. Albanija2. Andora3. Austrija4. Belgija5. Bosna i Hercegovina6. Cipar7. Crna Gora8. Danska9. Estonija10. Finska

11. Francuska12. Gruzija13. Italija14. Malta15. Monako16. Nizozemska17. Norveka18. Njemaka19. Poljska20. Portugal

21. Rumunjska22. San Marino23. Slovenija24. Srbija25. panjolska26. vedska27. vicarska28. Turska

Konvenciju nisu potpisale dvije drave lanice Vijea Europe:1. Azerbajdan2. Rusija

Interpretativna izjava tumai, odreuje, odnosno razjanjava znaenja i dosege Konvencije i njenih odredaba kako ih razumije i tumai Republika Hrvatska.

Prilikom potvrivanja ove Konvencije Republika Hrvatska interpretativnom izjavom priopava:

Republika Hrvatska smatra da je cilj Konvencije zatita ena od svih oblika nasilja te spreavanje, progon i eliminacija nasilja nad enama i obiteljskog nasilja.

Republika Hrvatska smatra da odredbe Konvencije ne sadre obvezu uvoenja rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav ni obvezu promjene ustavne definicije braka.

Republika Hrvatska smatra da je Konvencija u skladu s odredbama Ustava Republike Hrvatske, posebno s odredbama o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda te e Konvenciju primjenjivati uzimajui u obzir navedene odredbe, naela i vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske.

16. Zato interpretativna izjava uz Konvenciju?

Trg Nevenke Topalui 110000, Zagreb

tel: +385 1 555 7111, +385 1 555 7013fax: +385 1 555 7222

e-mail: ministarstvo@mdomsp.hr http://mdomsp.gov.hr

Recommended

View more >