Odgoj za mir - prevencija nasilja (mirotvorni odgoj)

  • Published on
    28-Jan-2017

  • View
    215

  • Download
    0

Embed Size (px)

Transcript

<ul><li><p>Odgoj za mir - prevencija nasilja(mirotvorni odgoj)</p><p>mr. sc. Ranka Jindra Almakugor</p><p>Sveuilite J. J. Strossmayera u OsijekuUiteljski fakultet</p><p>Uvod</p><p>Mir i nenasilje jo su uvijek nove ideje u Europi. Zbog toga ima mnogo nesporazuma inije jednostavno objasniti njihovo stvarno znaenje. Mir se najee definira kao odsutnostnasilja, odnosno kao nenasilje. Pojam nenasilja potjee od Mahatme Gandhija. To je doslovniprijevod sanskrtske rijei ahimsa (a privatni i himsa kodljivost, nasilje: ne natetiti, nenakoditi).</p><p>U teorijskim razmatranjima toga pojma prevladava stajalite kako taj pojam u svomznaenju krije mnoge dvosmislenosti. Sam Gandhi je vie rabio rije "satyagraha" (od satya istina i agraha prijanjanje), koju je sam skovao kako bi pozitivno izrazio svoj ideal.Prema njemu etimoloko znaenje rijei znai: "Drati se istine ili snage istine, snage due".Filozofi i teoretiari upuuju na to da je i to objanjenje vrlo ambivalentno jer istina moeimati samo snagu po svojoj uvjerljivosti ili u politikoj akciji, kada se radi o borbi protivstrukturalnog nasilja u drutvu, i nije dovoljno drati se samo snage uvjerenja. Nenasilnaakcija treba imati na raspolaganju stvarnu snagu da se suprotstavi i prisili one koji imaju moda popuste. Ta mo prisiliti drugoga ne moe se definirati samo kao "snaga istine" (Muller,1989, str. 56- 58).</p><p>Raffai navodi da se "rije nenasilje pojavljuje prvi put dvadesetih godina prolog stoljea uengleskom jeziku u vezi s prikazom Gandhijevih akcija u Indiji te da se vezuje za indijskogvou (1869-1948). Ona oznaava s jedne strane apsolutno potovanje ivota, aktivno htijenjeda se ne naudi. S druge strane nenasilje znai nain djelovanja kojim se ostaje dosljedannenasilnom uvjerenju. Ono je nain borbe u politikom ivotu i put transformacije sukobakoji ne doputa ikakvu upotrebu nasilja" (Raffai, 2004., str. 42).</p><p>U Europi se intenzivnije poelo raditi na oivotvorenju ideje mira i nenasilja poslijeDrugoga svjetskog rata i to na osnovi Ustava UNESCO-a izraenog</p><p> 251</p></li><li><p>1945. godine. U njemu, meu ostalim, stoji "S obzirom na to da rat poinje u glavama ljudi,upravo tamo moramo osigurati mir."</p><p>Kako se ovjek ne raa s predispozicijama za nasilje, znai da su sredina i odgojodluujui imbenici nasilnog ponaanja. S pravom Giinter Gugel i Ulij Jager izvode iz togazakljuak "da su ljudi sposobni uiti i da mogu nauiti kako se mirno ivi sa susjedima i nakoji nain se mir moe proiriti cijelim svijetom. ...Samim tim je odgoj mogu i ima smisla"(www, dadalos.org/friden hr/ grundkurs 3/ausgangspunkt.htm). U Europi je ve ustaljen pojam "pedagogija mira" koji je uveo 60-ih godina 20. stoljeaJohan Galtung, norveki znanstvenik. On je predloio da se o nasilju govori uvijek kada budupovrijeene osnovne potrebe ovjeka: preivljavanje, ope stanje tijela, identitet ili slobodaizbora izmeu dviju mogunosti. Nasilje se upotrebljava svaki put kada se na ljude utjee ubilo kojem smislu, a posljedica je toga da se oni ne razvijaju onako kako bi se mogli razvijati(strukturalno nasilje). (www, dadalos.org/friden hr/grundkurs 3/ausgangspunkt.htm).</p><p>Nemogue je navesti sve mirovne pokrete, institute, dravne institucije, udruge, vjerskezajednice pa i politike stranke koje u svojoj misiji imaju promociju kulture mira, nenasilja izatitu ljudskih prava. Graenje mira nenasilnim putem ostaje jedina opcija za odrivi razvojsvih struktura jednog drutva. U izvjeu UNESCO-ova Meunarodnog povjerenstva zarazvoj obrazovanja za 21. stoljee navode se etiri bitna naela, etiri potpornjacijeloivotnog obrazovanja koja velikim djelom izravno sadre vjetine nenasilja i razvojculture mira: uiti znati, uiti initi, uiti ivjeti zajedno i uiti biti (Delors, 1998, str.95-108).</p><p>Od poznatijih institucija u Europi koje se bave teorijom mira i istraivanjima mirovno-pedagokog rada navest emo dvije. Prva je Institut za pedagogiju mira u Ttibingenu uNjemakoj (Institut fur Friedenspadagogik Tubingen e.V). Ve tridesetak godina intenzivnoradi na unapreenju teorije mirovnog odgoja, odnosno na usustavljenju "pedagogije mira"kao znanstvene discipline te na unaprjeenju prakse mirovnog odgoja putem provoenjaraznih eksperimentalnih istraivanja. Drugi poznati institut je Institut za ivot i mir iz Upsaleu vedskoj (Life and Peace Institut).</p><p>Napori koji se ine u Hrvatskoj</p><p>U Hrvatskoj kontekst rata i ope nemoi bio je povoljna prilika za izbor nenasilnog putadjelovanja. Mnoge dravne institucije i udruge graana jo su u vrijeme Domovinskog rata, aposebno u poslijeratnom razdoblju, poduzimale razne aktivnosti kako bi zaustavile nasilje istvorile uvjete za ostvarivanje ljudskih prava, graenje mira i suivota. Napori koji se danasine u Hrvatskoj u smjeru prevencije nasilja i nenasilnog djelovanja su procesi na nacionalnoj</p><p>252</p><p>http://:@dadalos.org/fridenhttp://:@dadalos.org/friden</p></li><li><p>razini.Provoenje UNICEF-ova programa "Stop nasilju u kolama" jest projekt koji je bitno</p><p>utjecao na promjenu sustava vrijednosti u naim kolama. Moe nam se initi da je tapromjena jo uvijek deklarativna, ali proces je krenuo. Prema izvjeima dviju osnovnihkola (Osijek, Dalj) za 2005./2006. kolsku godinu oito je koliko je uloeno truda, znanja ivjetina kako bi se ostvarile promjene i kole u skoroj budunosti dovele do "nulte toketolerancije na nasilje".</p><p>Drugi proces koji je krenuo je HNOS - Hrvatski nacionalni obrazovni standard kojemu jecilj temeljita unutarnja promjena radi ostvarivanja kvalitetne kole s istinskim liberalnim idemokratskim odnosima. U sreditu su i uenici i uitelji, njihova meusobna suradnja ipovjerenje, a odgoj i obrazovanje stavljeni su u istu razinu. Na putu do kvalitetne kole,nenasilje, mirovni odgoj, mora biti sastavni dio tog procesa. Greene navodi "da bi kvalitetarasla, mora se ukinuti prisila. Nemogue je proizvesti kvalitetan proizvod sve dok postojistrah. Kvalitetni se odnosi nikada ne grade na strahu. Njih odlikuju podrka, skrb inaklonost" (Greene, 1996., str.19 -20).</p><p>Vano je napomenuti i "Platformu za izgradnju mira u Republici Hrvatskoj" koju jepokrenula udruga gradana na Nacionalnoj konferenciji o izgradnji mira i sprjeavanjunasilnih sukoba u Zagrebu 2004. godine. Konferencija je odrana u sklopu globalne inicijativekoju je pokrenuo Europski centar za prevenciju konflikta (ECCP) reagirajui na preporukuglavnog tajnika UN-a. Platforma se temelji na vrijednostima i naelima nenasilja, tolerancije,solidarnosti, suradnje i dijaloga, multikulturalizma, odrzivog razvoja, odgovornosti itransparentnosti, ukljuivosti i ravnopravnosti, potovanju ljudskih prava, socijalne pravde,inovativnosti, potovanja osobnosti, njegovanja pojedinanih i kolektivnih identiteta igraanskog aktivizma i inicijativa. Na tim su naelima medu ostalim zacrtane i smjernice zapodruje "Izgradnja mira i obrazovna politika". Platforma je prihvaena na 1. kongresu uVukovaru 2005. godine (Svalina, 2005., str. 13-15).</p><p>Na nacionalnoj razini prema bolonjskom procesu mijenja se i izobrazba buduihnastavnika. Promjene su i formalne i strukturalne. Uspostavljene su formalne promjene kaoto su duina trajanja studija, obveze studenata i profesora, vrednovanje rada i sl. Meutim,strukturalne promjene zahtijevaju promjene koje moraju biti sukladne promjenama uosnovnim kolama. U skladu s tim na nastavnikim fakultetima sve se vie buduenastavnike priprema da budu nositelji promjena koje trai cjeloivotno uenje i napredovanje,integrirani pristup nastavnim sadrajima za odrivi razvoj. Kompetentnost uitelja postajeimperativ, ali i veliki izazov.</p><p> 253</p></li><li><p>U sadraje izborne nastave na nastavnikim fakultetima koja zauzima 30% ukupne nastavesve vise prodiru znanja i vjetine iz podracja odgoja za mir, ne-nasilje, nenasilnog rjeavanjasukoba, odgoj za suradnju i toleranciju, multikul-turalni odgoj.</p><p>Sadraj odgoja za mir</p><p>Odgoj za mir je ponajprije determiniran humanistikim i holistikim pristupom ovjeku.U najirem smisli odgoj za mir moemo odrediti kao "demokratsku procedura odnosa premasebi i tek onda prema dragima" (Pregrad, prema Mitrovi, 2001, str. 5). Pojam, dakle, u sebisadrava dva vana polazita: ovjeka kao pojedinca, kao neponovljivu individuu(subjektivna dimenzija) i njegovo djelovanje u uoj i iroj zajednici, drutvu (socijalnadimenzija) koji su u stalnoj interakciji. Naglasak je na odnosima kao procesima u kojima sepotvrdujemo kao osobe i kao punovrijedni lanovi zajednice. Ako se postavi pitanje kako seodnosimo prema sebi, kako sebe doivljavamo, dolazimo do pojmova samospoznaje,samoaktualizacije, stupnja prihvaanja sebe, integriteta. Ako postavimo pitanje kakvi su namodnosi s dragima, onda su kljuni pojmovi: suradnja, suivot. Kako je u osnovi svakogodnosa sukob (Jull, 1995., str. 33), odgoj za mir podrazumijeva posebnu kvalitetu odnosa kojine negira sukob, ve ga integrira u proces u cilju graenja kvalitetnijeg odnosa. Pritom usadraju odgoja za mir kljunu ulogu ima i svijest o preuzimanju osobne odgovornosti zaodnose i prema sebi i prema dragima.</p><p>M. udina-Obradovi i D. Teak u knjizi Mirotvorni razred navode tematske cjeline kojesadrava mirotvorni odgoj:</p><p> razvijanje svijesti o sebi, vlastitim emocijama i mogunostima upravljanja vlastitimemocijama frustracije i srdbe;</p><p> razvijanje svijesti o dragima (razumijevanje i potovanje razlika, snoljivost i slobodaod predrasuda i diskriminacije, razumijevanje tuih emocija, empatija);</p><p> suradnja, meuovisnost i uzajamnost, pomaganje dragima i prijateljstvo; razumijevanje sukoba (razumijevanje uzroka sukoba, vjetine nenasilnog rjeavanja</p><p>sukoba, istraivanje sukoba kao kreativne pokretake snage u demokratskom procesu,vjetine komunikacije, pregovaranja i posredovanja u sukobu);</p><p> potovanje ekoloke i globalne meuovisnosti.Mogue su dragaije podjele i grapiranje tematskih sadraja, kao to moemo vidjeti u</p><p>raznim priracnicima, ovisno o tome na to su autori stavili naglasak. "Ponekad su ovi sadrajikomponirani u cjelovite programe, ponekad se kombiniraju u zasebne odgoje kao to je odgojza razvoj, ekoloki odgoj i globalan odgoj; ponekad se naglaavaju neki dijelovi ovih</p><p>254</p></li><li><p>sadraja kao primjerice u odgoju za demokratski ivot..." (M. udina-Obradovi i D. Teak1995, str. 19). U tom kontekstu, jedna velika tematska cjelina odgoja za mir sadrana je uizbornom kolegiju na Uiteljskom fakultetu u Osijeku na 3. godini studija pod nazivom"Nenasilna komunikacija".</p><p>Opis problema</p><p>Podruje nenasilne komunikacije sredinja je tema odgoja za mir. Komunikacija je uovjekovom ivotu uvjet njegova rasta, razvijanja i opstanka. "Nedostatak dobrekomunikacije gotovo je uvijek faktor ponekad najvaniji koji pridonosi sukobu i potiega: uzrok i rezultat poviene napetosti i porast nerazumijevanja. Dobra je komunikacija sdruge strane izraz i sredstvo kreiranja uvaavanja. Kada se potrudimo paljivo sluati i jasnoizraziti sami sebe, mi smirujemo osjeaje i pomaemo pojanjenju prirode sukoba" (Greek,Ingelstam, Lane i Lorentzi, 1995., str. 15).</p><p>Zasto je vano i kako uiti govor nenasilja? Prema L. Bognaru "uenje govora nenasilja jedug i dosta spor proces i moemo razlikovati nae osobno uenje i pouavanje drugih.Osobno uenje treba poeti radom na razvoju vlastite osobnosti, puta do sree, odnosnoradom na sebi. Pritom je osnovno da smo sami to odluili i da zaista elimo dio svojeenergije i vremena utroiti na mijenjanju kvalitete osobnog ivota... Mnogo toga moemonauiti sami, ali ne sve. Moramo uspjeti postii osobnu uravnoteenost i mirnou, postatiosoba koja raste i koja je u stanju iriti mir i nenasilje oko sebe. Treba proi izobrazbu iznenasilne komunikacije koja se provodi iskljuivo u pedagokim radionicama.</p><p>Rije je o tzv. cjelovitom uenju koje nije okrenuto samo naem razumu nego i osjeajima,socijalnim odnosima, psihomotorici, samoaktualizaciji. To obuhvaa iskustveno uenje, toznai da se svaki element govora nenasilja mora prvo iskustveno doivjeti, a zatim vjebatikroz primjenu. To ukljuuje i kreativno uenje, odnosno sudionike ovog obrazovnog procesaprihvaamo kao kreativna bia koja stvaralaki reagiraju na probleme i dileme. Zato im nedajemo gotova rjeenja i recepte, ne nameemo im gotove odgovore, nego ostavljamo dakroz proces koji nenametljivo vodimo, sami dou do odgovora i rjeenja koja uvijek mogubiti nova i originalna" (Bognar, 2004., str. 8-9).</p><p>Cilj kolegija je nauiti vjetine nenasilne komunikacije; osvijestiti to je nasilje/nenasilje;ohrabriti i senzibilizirati budue uitelje za nov pristup u gradenju odnosa prema sebi i premadrugima.</p><p>255</p></li><li><p>Teme kolegija</p><p>Odnosi; integritet i suradnja; Pojam i definicija nenasilja; to je sukob; sukob kao prilika;Vjetine komunikacije: aktivno sluanje na tri razine (uti injenice, emocije i potrebe),</p><p>empatija, "ja" govor, otvorena pitanja, saimanje i parafraziranje, preoblikovanje, primanje idavanje povratnih informacija;</p><p>Rad na emocijama: osobni emocionalni modeli, osvijestiti etiri emocije: ljutnju, strah,radost i tugu (Kako osjeam..? Kako izraavam...? Ja mislim da je to...?) i kako reagiram naemocije dragih ljudi?</p><p>to ujem kada me netko optuuje? Analiza izravnih i neizravnih osjeaja;Identiteti: moj osobni grb; moje ime; moje stablo;Zastupanje sebe, prepoznavanje svojih potreba; kako rei "ne"; moje granice; Osvijestiti</p><p>stereotipe i predrasude.</p><p>Pristupi temama i nain rada je u pedagokim radionicama gdje svi sudionici sjede ukrugu, zajedno s voditeljem. To ima posebnu odgojnu vrijednost. Prva dionica predstavljaoblik psiholoko-pedagokog skupnog rada koji je zasnovan na naelima i dobroj praksineformalnog obrazovanja. Ona omoguava sudionicima ostvarivanje razliitih uvida o sebi,drugima i/ili temi radionice.</p><p>Naela rada u pedagokim radionicama ine veliku razliku u kvaliteti odnosa meusudionicima u odnosu na frontalni, klasini rad u uionici.</p><p> Kreiranje sigurnog prostora (i u fizikom i u psiholokom smislu), u kojem sudioniciosjeaju slobodu da se osobno izraze i budu otvoreni, ali i preuzimaju odgovornostprema sebi i drugima u skupini u zajednikom procesu.</p><p> Suradniko i socijalno uenje uenje u skupini, sa skupinom i od skupine; skupinase u ovom sluaju ne koristi samo kao prirodno okruenje za ivot i uenje niti samokao partner za rjeavanje kooperativnih zadataka, ve i kao izvor uenja o sebi,odnosima s drugima i svijetu oko nas.</p><p> Poticanje aktivnog sudjelovanja sudionika - interaktivne metode funkcioniraju nanaelu "to se vie uloi, vie dobiva". Poticanje aktivnog sudjelovanja sudionikanije ogranieno samo na sudjelovanje u aktivnostima na pedagokim radionicama, vepredstavlja i osnaivanje sudionika da to naelo primjenjuju i u ivotu.</p><p> Nositelj znanja nije jedino voditelj radionice, ve i svaki sudionik - naelo prihvaenoiz "humanistike psihologije" prema kojem svaka osoba ima potrebu razvijati se i uiti,samo joj treba dati odgovarajue uvjete i priliku za to.</p><p>256</p></li><li><p> Holistiki (cjelovit) pristup procesu uenja kvalitetni obrazovni progra-mi trebajupoticati uenje "cijelim biem", a ne samo "uenje od vrata na gore". Kvalitetno uenjep...</p></li></ul>