odgovori na pitanja

  • Published on
    11-Jul-2015

  • View
    295

  • Download
    0

Embed Size (px)

Transcript

<p>Primjena obiaja ZOO o primjeni obiaja i uzanci? l.12. Meu trgovcima se primjenjuju obiaji koje su ugovorili i praksa koju su meusobno razvili. Ali i oni trgovaki obiaji koje nisu ugovorili ali se oni redovito primjenjuju u takvim odnosima. to znai da ako ne ele da se primjenjuju moraju ih izriito iskljuiti. Obiaji i praksa koji zadovoljavaju preduvjetima ZOO primjenjuju se ak i ako su u suprotnosti sa dispozitivnim normama. No ipak poslovni obiaji nee se primjenjivati ako su u suprotnosti sa prisilnim propisima i pravilima morala. Za primjenu obiaja postoje dvije teorije o Subjektivna - izriita ili preutna volja stranaka za primjenom obiaja o Objektivna obiaj e se primijeniti ako nije suprotan prisilnim normama ili sporazumu stranaka.</p> <p>-</p> <p>Uzance se primjenjuju ako su Sudionici u obveznim odnosima ugovorili njihovu primjenu Ili ako iz okolnosti proizlazi da su njihovu primjenu htjeli. Razlika primjene obiaja RH i po MP??? Beka konvencija o primjeni obiaja? l. 9. Strane su vezane obiajima na koje su pristale i one koji su utvreni praksom izmeu njih. Ako im je obiaj bio poznat ili morao biti poznat smatra se da su preutno podvrgle svoj ugovor obiaju. Dakle mogu ugovoriti primjenu obiaja izriito ili preutno. Opi uvjeti poslovanja? Opi uvjeti poslovanja je skup ugovornih odredbi sastavljenih za vei broj ugovora, a onda njih jedna od ugovornih strana pri sklapanju ugovora predlae drugoj i to tako da ih se unese u ugovor u tipu formularnog ugovora ili da se samo na njih poziva u ugovoru. Ako trgovci imaju neke posebne pogodbe one vrijede jae od opih uvjeta poslovanja. Uvjeti se moraju objaviti na uobiajeni nain. Kada po zakonu obvezuju drugu stranu? A ugovornu stranu obvezuju ako su joj bili poznati ili trebali biti poznati. Da li se moe dogoditi da se neke odredbe ne primjenjuju?</p> <p>Nitetne su odredbe opih uvjeta poslovanja koje suprotno naelu savjesnosti i potenja, uzrokuju oitu neravnopravnost prema drugom suugovaratelju, ak i kada su odobrene od nadlenog tijela. Ipak to se nee primijeniti na ope uvjete poslovanja ako: - Je njihov sadraj preuzet iz vaeih zakona - Ako se o njima pregovaralo a druga strana je mogla utjecati na njihovu izmjenu - Ako su odredbe o cijeni i o predmetu jasne i lako razumljive. Kontrola opih uvjeta poslovanja? Postoji kontrola u obliku - Preventivne upravne kontrole provode dravni upravni organi - Sudska kontrola povodom tube ili prigovora - Kontrola udruga potroaa tube u ime potroaa Praksa izmeu ugovaratelja? to je potrebno da ne doe do primjene prakse? Potrebno je da jedna strana izjavi da ne eli da se primjenjuje. Fiksni pravni posao? Kada je rok bitan sastojak ugovora? Kad izvrenje treba uslijediti tono u odreeno vrijeme ili u odreenom roku. Bitna je namjera odnosno volja stranaka da zakljue fiksni pravni posao. Rijeima najkasnije do ili neodgodivo. Znai moe biti da su stranke tako ugovorile ili proizlazi iz prirode posla. Da li uvijek dolazi do raskida ex lege? Da, ali vjerovnik moe odrati ugovor na snazi ako pozove dunika na ispunjenje ugovora. Ako ne dobije ispunjenje ni nakon razumnog roka moe izjaviti da raskida ugovor. Ako to moe napraviti i dunik onda to nije fiksni pravno posao. Ako rok nije bitan sastojak ugovora, odnosno ne radi se o fiksnom ugovoru onda mora dati rok za naknadno ispunjenje a tek onda raskid ex lege. Ili ranije ako je vidljivo da ga nee ispuniti. Zakanjenje vjerovnika? Vjerovnik dolazi u zakanjenje ako odbije ispunjenje dunika ili ga svojim ponaanjem sprijei. Isto tako on moe biti i spreman prihvatiti dunikovo ispunjenje ali ne nudi ispunjenje vlastite obveze. Ne dolazi u zakanjenje ako dokae da dunik u vrijeme ispunjenja nije mogao ispuniti svoju obvezu., Ako doe u zakanjenje na vjerovnika prelazi rizik sluajne propasti ili oteenja, prestaju tei kamate. Duan je naknaditi tetu i trokove oko daljnjeg uvanja stvari. Pravila dvostranog ugovora istovremeno ispunjenje? l.358 U dvostrano obveznim ugovorima ni jedna strana nije obvezna ispuniti svoju obvezu ako druga strane ne ispuni svoju ili barem nije spremna istodobno ispuniti svoju</p> <p>obvezu. Moe ipak biti ugovorom neto drugo odreeno ili proizlazi iz naravi samog posla. Ispunjenje dunikove obveze? Kada ju moe ispuniti prije roka? Ako se radi o novanoj obvezi onda moe uvijek ispuniti svoju obvezu prije roka. tovie onda ima i pravo na diskontne ili meutomne kamate. Ako se ne radi o novanoj obvezi onda moe ispuniti ranije ako je rok ugovoren u njegovu korist. I tada mora paziti da to ne bude u nevrijeme. I vjerovnik moe zahtijevati ispunjenje prije roka ako mu dunik nije dao obeano osiguranje ili ako je rok za izvrenje obveze ustanovljen iskljuivo u interesu vjerovnika. Ako rok nije odreen? Onda je duan ispuniti obvezu u roku koji je odreen zakonom. Ako nije odreen ni ugovorom ni zakonom a narav posla ne zahtjeva rok onda se moe ispuniti odmah. Moe li dunik odabrati kada e ispuniti obvezu? Moe ako je ugovorom ostavljeno jednoj strani da odredi vrijeme ispunjenja.</p> <p>Materijalni nedostaci stvari? Podjela? Dijele se na vidljive i nevidljive nedostatke. Prodavatelj odgovara za materijalne nedostatke stvari koje je stvar imala u trenutku prijelaza rizika na kupca ili je uzrok njenog kasnijeg nedostatka postojao u tom trenutku na stvari bez obzira da li je on to znao ili nije. Taj nedostatak mora se pojaviti u roku od 6 mjeseci od prijelaza rizika da bi se predmnijevalo da je postojao kod prijelaza. Kod vidljivih nedostataka mora se obavijestiti prodavatelja u roku od osam dana a kod trgovakih ugovora odmah. Kod skrivenih nedostataka postoje subjektivni i objektivni rokovi za prijavu zavisno o tome radi li se o trgovakim ili ostalim ugovorima. Trgovaki ugovori: Subjektivni rok odmah po otkriu Objektivni rok 6 mjeseci Ostali ugovori: Subjektivni rok 2 mjeseca po otkriu Objektivni rok 2 godine Ako proe rok, u kojem sluaju kupac zadrava prava koja mu pripadaju? Ako je prodavatelj znao za nedostatke ili je morao znati za njih. Odgovornost za materijalne nedostatke se moe ugovorno iskljuiti ali ne i ako je prodavatelj znao za nedostatke a nije obavijestio kupca, zatim ako se pri ugovaranju</p> <p>iskljuenja svoje odgovornosti koristi svojim monopolskim poloajem, te ako se radi o potroakom ugovoru. Kod potroakih ugovora nije mogue ugovorno ograniiti odgovornost za materijalne nedostatke. Tko je glavni mjenini dunik? Trasat Od kada? Od kad se obvee da e ispuniti obvezu iz mjenice. Akceptiranjem mjenice. Ako ne akceptira? Imatelj mjenice mora podii protest. Ugovorna kazna? Ugovornu kaznu mogu ugovoriti strane tako da dunik plati vjerovniku odreeni iznos ako: - Ne ispuni svoju obvezu ili - Zakasni sa ispunjenjem svoje obveze - Neuredno je ispuni Moe biti ugovorena samo za novane obveze. Visina kazne odreuje se prema volji stranaka. Mora biti sklopljena u istom obliku koji je propisan za ugovor iz kojeg dolazi. Razlika kod neispunjenja i zakanjenja? Ako je kazna ugovorena za neispunjenje, vjerovnik moe zahtijevati ili ispunjenje obveze ili ugovornu kaznu. Ako je kazna ugovorena za zakanjenje ispunjenja ili neuredno ispunjenje, vjerovnik moe zahtijevati i ispunjenje i ugovornu kaznu. Odnos tete i ugovorne kazne? Vjerovnik ima pravo na ugovornu kaznu i kad ona premauje tetu koju je pretrpio. ak ako je teta vea od ugovorne kazne ima pravo na nadoplatu sve do vrijednosti stvarne tete. Opa ponuda? Prema ZOO ponuda je prijedlog za sklapanjem ugovora uinjen odreenoj osobi a koji sadri sve bitne sastojke ugovora tako da bi se prihvaanjem te ponude mogao sklopiti ugovor. Opa ponuda je isti takav prijedlog ali upuen neodreenom broju osoba. Beka konvencija ve u odredbama o ponudi striktno navodi da su roba, koliina, i cijena bitni sastojci ponude. A opu ponudu kao takvu ne poznaje nego je to po njoj tek poziv da se uine ponude. Opi uvjeti poslovanja nemaju karakter ope ponude jer im nedostaju bitni sastojci ugovora, nedostaju osnovni elementi individualizacije potrebni za ugovore. Beka konvencija svaki takav prijedlog upuen neodreenom broju osoba smatra pozivom da se uini ponuda osim ako ponuditelj jasno ukae da se ne radi o pozivu</p> <p>nego o stvarnoj ponudi. Kod ZOO je mogue da se radi ili o ponudi ili o pozivu a sve zavisno od okolnosti. Obvezno sklapanje ugovora? Kada? Postoje 2 ogranienja autonomije volje stranaka u obveznom pravu. 1. ZOO doputa stranama slobodno ureivanje meusobnih odnosa dok god nisu suprotna Ustavu RH, prisilnim propisima i moralu drutva 2. Ogranienje slobode ugovaranja uvoenjem obveze sklapanja ugovora u odreenim situacijama. To se odnosi na javne slube, organe koji dre monopol. Osoba obvezna sklopiti ugovor moe odbiti sklapanje ugovora ako za to ima opravdan razlog. Osoba koja je odbijena kod sklapanja ugovora moe zahtijevati naknadu tete. Znai kada na tritu postoje subjekti koji su ili u faktinom monopolu ili se radi o javnim slubama. Mogu li se osloboditi dunosti? Mogu ako za to imaju opravdane razloge, kao na primjer ljekarna ne moe dati lijek bez recepta. Pravo na tubu i petit tube? Odbijena osoba ima pravo na tubeni zahtjev usmjeren na sklapanje ugovora. U tubi se trai sklapanje spornog ugovora i navodi se tekst cijelog ugovora. Ako ga ne sklopi zamijenit e ga pravomona presuda. Pravo na naknadu tete? Iako se radi o predugovornoj fazi ovdje se iznimno moe traiti naknada tete po pozitivnom pogodbenom interesu. (stvarna teta + izmakla korist) 3. tree ogranienje u sklapanju ugovora je naelo savjesnosti i potenja. Ne moe se iskljuiti ni ograniiti. Djelomina nitavost? Situacija u kojoj su samo pojedine odredbe ugovora nitetne. To ne povlai nitetnost ugovora ako on moe opstati bez te odredbe odnosno ako ona nije bila uvjet ili odluujua pobuda za sklapanje tog ugovora. Ali ugovor e ostati valjan ak i kad je ta odredba bila odluujua pobuda ako je nitetnost ustanovljena upravo zato da bi ugovor bio osloboen od te odredbe. Skladinica? Skladinica je vrijednosni papir koji skladitar izdaje ostavodavcu robe. Ona je dokaz da je ostavodavac predao robu na uskladitenje ali je isto tako i vrijednosni papir koji ovlauje imatelja skladinice da raspolae robom poloenom kod skladitara. On je duan na zahtjev izdati skladinici ali esto se umjesto nje izdaju potvrde o prijamu robe na uvanje koje nisu vrijednosni papiri. Kakav je skladinica vrijednosni papir? To je vrijednosni papir po naredbi.</p> <p>Podjela vrijednosnih papira po sadraju prava? Dijele se na stvarnopravne, obveznopravne i korporacijske. Skladinica je stvarnopravni. Priznanica je obveznopravni vrijednosni papir. Odgovornost skladitara po naelu krivnje? Skladitar e odgovarati za propast robe osim ako dokae da je teta nastala zbog 1. Vie sile 2. Krivnje ostavodavca 3. Mana robe 4. Neispravne ambalae Gospodarska svrha mjenice? Prvotna svrha bila je plateno sredstvo pomou kojega su trgovci srednjeg vijeka pribavljali stranu valutu na sajmovima izvan svoje zemlje. Uskoro pojavom indosamenta tu funkciju zamjenjuju funkcija kreditiranja i osiguranja. Kreditiranje se obavlja tako da imatelj mjenice prodaje nedospjelu mjenicu banki a banka je kupuje po cijeni umanjenoj za kamate od dana kupnje do dospijea. To je eskontni kredit. Banka zarauje na razlici izmeu cijene po kojoj je kupila mjenicu i cijene obaveze na mjenici. Isto tako banka moe prodati jo nedospjelu mjenicu i tako napraviti reeskont. Banka zarauje razliku izmeu eskontne i reeskontne kamate Pokrie kod mjenice i kod eka? Mjenica ne mora imati pokrie, dok ek mora. Bjanko mjenica? To je mjenica kojoj nedostaju neki bitni dijelovi ali nije nevaljana zbog toga jer je namjera trasanta i bila da te nedostatke popuni netko drugi. Popunjava ju remitent ili onaj koga remitent ovlasti. Bjanko mjenica je sposobna za opticaj pa popunjavanje moe izvriti i neki kasniji imatelj mjenice. Ali mora se popuniti unutar okvira ovlatenja, jer ako ne bude dunik moe podnijeti prigovor protuugovornog popunjavanja. Minimalan sadraj koji mora imati je potpis trasanta ili akceptanta. esto trasat akceptira takvu mjenicu (bjanko akcept). Takva se mjenica koristi kod kreditiranja. Banka osigurava naplatu svog kredita tako da u ugovoru o kreditu odredi da e se ako stranka ne vrati kredit na vrijeme naplatiti iz mjenice. Ponuda? Osnovna razlika izmeu ponude i opih uvjeta poslovanja? Opi uvjeti poslovanja nemaju osnovne elemente individualizacije koji su potrebni za ugovor. Prihvat ponude po ZOO? Po ZOO ponuda je naelno neopoziva, no postoji mogunost da se povue ako ponuenik primi izjavu o povlaenju prije ili istodobno sa samom ponudom. Isto tako ponuditelj ne smije u samoj ponudi navesti da ga ona ne obvezuje jer se u tom sluaju ne bi ni radilo o ponudi jer nedostaje volja za sklapanjem ugovora. No ipak</p> <p>moe svoju obvezu odranja ponude iskljuiti ako to proizlazi iz okolnosti posla. Na primjer da zadrava pravo na promjenu cijene. U zemljama common lawa ali i u Bekoj konvenciji prihvaeno je drugaije vrijeme vezanosti. Ponuda moe biti opozvana sve do trenutka dok je ponueni prihvati. Vrijeme vezanosti ponudom? Tu se spominje od kad ponuda obvezuje i dok kad ponuda obvezuje. ZOO ne sadri odredbe od kad ponuda obvezuje ali se smatra da obvezuje od kad ponuda stigne ponuenome. Tako to propisuje i Beka konvencija. Do kad ponuda obvezuje ovisi o tome da li je odreen rok vezanosti ili nije. Ako je odreen onda obvezuje do isteka roka. Ako nije odreen onda postoje dvije situacije. 1. Ako je sklapanje ugovora meu nazonim osobama onda se ponuda smatra odbijenom ako nije prihvaena odmah bez odgaanja. 2. Ako se ugovor sklapa meu odsutnima onda je ponuditelj vezan ponudom toliko vremena koliko je potrebno ponudi da stigne ponuenom, on ju razmotri, odlui i vrati ponuditelju. Zakanjeli prihvat ponude? Zakanjeli prihvat ponude smatra se novom ponudom. No ako ponueni ipak prihvati ponudu na vrijeme ali ona zbog nekih okolnosti doe ponuditelju kasnije a ponuditelj je znao da je ponuda prihvaena na vrijeme ugovor e biti sklopljen. U toj situaciji ponuditelj moe najkasnije prvog radnog dana nakon primitka izjave o prihvatu ili nakon proteka roka za prihvat ponude izjaviti da se zbog zakanjenja ne smatra vezan ponudom. utnja ponuenika? utnja ponuenika naelno se ne smatra prihvatom ponude i bilo kakva odredba u ponudi da utnja obvezuje ponuenika nee vrijediti. No ako je ponuenik u stalnoj poslovnoj vezi sa ponuditeljem i to glede te odreene robe smatra se da je ponuenik prihvatio ponudu ako odmah ili u ostavljenom roku ne odbije ponudu. Osobe koje kao poslovnu djelatnost obavljaju naloge a to su i naveli u svojoj ponudi, isto tako moraju odmah odbiti dobiveni nalog inae e se smatrati da je ugovor sklopljen. Nitavost (nitetnost)? Definicija? Nitetnost je situacija kada je ugovor protivan Ustavu, prisilnim propisima i moralu drutva. Takvi ugovori ipak nee biti nitavni ako: 1. Ako povreda konkretnog pravnog pravila ne upuuje na neku drugu posljedicu a ne nitavost 2. Ako je to drugo propisano zakonom Posljedice? Posljedice nitetnosti su dakle prekid svih do tada provedenih odnosa i povrat stvari koje su predane ako je to mogue. Ako nije mogue onda se mora naknaditi teta...</p>