OSNOVE TEORIJE FILMA

  • Published on
    03-Dec-2014

  • View
    122

  • Download
    12

Embed Size (px)

Transcript

SVEU ILI TE U OSIJEKU ODSJEK ZA KULTUROLOGIJU I MEDIJSKU KULTURU 2011/2012.

OSNOVE TEORIJE FILMApredava : irena sever

IZUM FILMA: o tajnama magi ne filmske tehnike ili kako nastaje filmska slika spilja u Altamiri elja za pokretom te nja za filmom priro eno ovjekovo htjenje elja da se zbilja zauvijek u ini ivom, protiv prirodnog zakona nestajanja poku aj reproduciranja, opona anja fizi ke stvarnosti koja nas okru uje stvoriti napravu za stvaranje privida svijeta koji nas okru uje reproducirati dva osnovna osjetila - vid i sluh

zadr ati valove svjetlosti na ne emu tj. fiksirati vizualne podatke koje svjetlost prenosi otkri e fotografije Francuz Joseph Nicphore Nipce (1822.): trajna slika predmeta na tvari osjetljivoj na svjetlost samo stati ke snimke potreba za produ enom snimkom, niz snimaka da se zabilje i zapis pokreta Peter M. Roget ( Perzistencija vida obzirom na pokretne objekte ) ovjekovo vi enje pokreta, svjetlosni signal koji se pojavljuje i nestaje 20-ak puta u sekundi daje dojam kontinuiteta (problem mre nice) phi fenomen ako se odgovaraju om brzinom prika e niz fotografskih snimaka to predo uje faze nekog pokreta dojam kretanja kao u zbilji

Pogled s prozora u Le Grasu (1826) Najstarija sa uvana fotografija Nicphore Nipcea: scena iz prirode dobivena camerom obscurom.

potreba za stvaranjem podloge tj. filmske vrpce 1886. George Eastman vrsta elasti na celuloidna podloga 1889. W.K.L. Dickson pridodaje vrpci perforaciju (4 rupice) radi stabilnosti u projektoru i kameri Edison i Dickson - otkri e kinetoskopa: prva kino kutija s okularom kroz koji se gleda filmska snimka (40x20 cm)http://www.youtube.com/watch?v=SRIjUYh3MEs&feature=player_embedded

Auguste i Louis Lumire kinematograf 28. 12. 1895. prva uspjela kinematografska filmska izvedba (L'Arrive d'un train en gare de La Ciotat )http://www.youtube.com/watch?v=v6i3uccnZhQ

Pokret zabilje en na filmskoj vrpci pri snimanju brzinom od 16 sli ica u sekundi

percepcija filma temelji se dakle na dvije iluzije: na iluziji kretanja, iako je rije o stati kim slikama i na iluziji stalne slike, iako je projekcija isprekidana kretanje se javlja stoga to se u odre enom ritmu smjenjuju sli ice koje sadr e male fazne pokrete do iluzije stalne slike, stalnog osvjetljenja ekrana, dolazi onda ako se smjena svjetla i tame odvija u ritmu koji prelazi mogu nost stapanja bljeskova teorijom perzistencije (tromosti) vida mo e se objasniti iluzija postojanosti slike, ali ne i prividno kretanje u slu aju prividnog kretanja, ako su mali prostorni pomaci projicirani dostatnom brzinom, to emo percipirati kao puni pokret do 1935. crno-bijeli film do 1927. nijemi film pronalazak nove vrpce na koju je mogu i tonski zapis otada 24 kvadrata u sekundi da bi se ostvarila analogija filmskog pokreta s pokretom u zbilji Otkri e i razvoj filma / re ija: Zlatko Sudovi ; scenarij: Ante Peterli , Zlatko Sudovi

to je film? engl. rije film 1000. g. tanka ko ica, opna, membrana, koprena, tanak sloj 16.st. - opna ili ko ica to tvori prevlaku kojom se ne to obla e 17.st. - svaka krajnje tanka ko ica 1845. - Thornthwaiteov fotografski priru nik film kao tvar osjetljiva na svjetlost kasnije film kao filmska vrpca elasti na , prozirna i bezbojna podloga, obi no od triacetata, celuloze ili poliestera na kojoj je nanesena fotografska, na svjetlo osjetljiva emulzija, tj. eljezni oksid koji slu i za snimanje zvuka

uradak nastao snimanjem na filmsku vrpcu koji se kasnije projicira kinoprojektorom danas: film kao dovr eno filmsko djelo; bilje enje pokretnih slika filmom, videom ili ra unalom

film je postao izra ajno sredstvo u trenutku kad se oslobodio stati nosti zasluga ameri kog redatelja Davidu Wark Griffithu razvio povezivanje kadrova monta om u svrhu pri anja filmske pri e; uo io da u jedinstvenom prostoru redatelj ima mogu nost razlagati i strukturirati ono to eli prikazati i da je to upravo specifi nost filmske umjetnosti kad se ele imenovati razli ite filmske djelatnosti ( on radi na filmu ) fotografski i fonografski zapis izvanjskoga svijeta: film prikazuje skup predmeta to se pru aju osjetilnom opa anju (bez opipa, mirisa i okusa) slika u pokretu (motion picture) sredstvo, medij masovne komunikacije pripada tradicionalnim masovnim medijima (uz televiziju i radio) umjetnost (sedma umjetnost)

Filmska slika esteti ka zbilja koja ima afektivnoemotivnu vrijednost Filmska slika utje e na gledatelja na tri razine: reproducira zbilju utje e na na e osje aje ima moralni, ideolo ki u inak

Ona je stvarnost koju redatelj stvara, manipulira, upravlja, nagla ava Filmska slika jest intelektualna zbilja zna ajne vrijednosti dvozna nost slike unutarnja dijalektika slike: kompozicija izvanjska dijalektika slike: monta a jezik koji zahtjeva de ifriranje unutafilmska i izvanfilmska gra a

industrija zabave (posebno hollywoodska filmska industrija koja se neznatno razlikuje od ameri ke industrije automobila) film je tehnika razlika izme u filma i filmografije: Film - u svakodnevnom govoru ukazuje na podru je umjetnosti, jednu od grana umjetnosti, odnosno na pojedina ni filmski uradak Kinematografija - ukazuje na sustav organizacije proizvodnje filma, distribucije, prikazivanja, recepcije, nakladni tva i dr.

Umberto Eco poruka koju alje redatelj pomo u filma biva od primatelja (gledatelja) shva ena tj. dekodirana ovisno od ideolo ke, psiholo ke i socijalne razine na kojoj se nalazi onaj tko prima poruke film je masovno-komunikacijski, masovno-dru tveni i politi ki fenomen, gospodarstvena grana, komunikacija, umjetnost

Film i opa aj zbiljea) imbenici sli nosti prostor i vrijeme povr ina, granice, dubina, pokret trajanje, vremenski smjer, vremenski poredak ozvu enje

b) imbenici razlike dvodimenzionalni prostor reducirana dubina, zaklanjanje u perspektivi okvir platna odsustvo nevizualnoauditivnog crno-bijela tehnika trik (npr. ubrzanje, usporenja ) prikazivanje prostora i vremena zbilje na diskontinuiran na in

Gledali ni do ivljaj zamra enost i ti ina u prostoru projekcije promatranje s jednog mjesta i sjede i va nost udaljenosti od platna: dvostruko ve a od njegove irine pasivno sudjelovanje , bez interakcije s drugima dojam hipnoti kog djelovanja ku no gledanje raspolaganje vremenom projekcije

Film i druge umjetnosti film kao sinteza umjetnosti: likovne, fotografije, knji evnosti, kazali ta, glazbe i drugih film je poglavito slika, ali i zvuk nakon razdoblja nijemog filma postaje ravnopravni element filmskog izra avanja

Film i fotografija obzirom na vizualnu sastavnicu najbli i je slikarstvu i fotografiji, jer je rije o fotografskoj registraciji zbivanja u zbilji ono to film razlikuje od slikarstva i fotografije je pokret zajedni ko filmu i slikarstvu jest prije svega okvir: oboje su smje teni u jedan okvir koji ih odjeljuje od zbilje rije je o izboru, to e se na i u tom okviru, a to e ostati izvan njega o emu odlu uju i slikar, i fotograf, i redatelj kad se govori o okviru, misli se na kompoziciju slike, na organizaciju sadr aja unutar okvira druga su im zajedni ka izra ajna sredstva svjetlo i boja

Film i strip sli ni pripovjedni, a posebno slikovni oblici film je spoj slike i zvuka, a strip slike i rije i, zbog ega dolazi do strukturalnih razlika no i u stripu nalazimo kadar, plan, kut snimanja, osvjetljenje, monta u i druga filmska izra ajna sredstva odnos stripa i filma odli no istaknut u filmu Dick Tracy Warrena Beattyja iz 1990.http://www.alluc.org/movies/watch-dick-tracy-1990online/120766.html?lang=en&navpath=search%7Cdick+tracy%7C1

Film i roman u preko 50% filmskih naslova krije se obrada nekog knji evnog djela poveznica jest narativnost redatelj ograni eniji od pisca, jer je imaginarni svijet pisma nekad nemogu e prenijeti na ekran filmska slika uvijek prikazuje ne to konkretno, esta tehnika deskripcije prikazano ujedno ima i opisnu funkciju pa stoga film nu no deskriptivna umjetnost u njemu se javlja dijalog, tehnika naracije i komentara komentar u filmu je svaka intervencija redatelja, njegovo vi enje (odabir plana, objektiva, pokreta kamere, kuta snimanja ) npr. francuski redatelj Francois Truffaut ekranizaciju smatra mnogo te im poslom od pisanja originalnog scenarija

Film i kazali te povezani od prvih dana kinematografije bra a Lumir i Melies snimaju prizore kao da se odvijaju u kazali tu glumci ulaze u kadar, ne to izvedu pred kamerom i izlaze iz kadra kamera je stati na, sve se snima iz iste udaljenosti i iz istog kuta gledatelj sve vidi na isti na in kao da sjedi u kazali tu u Francuskoj su htjeli privu i obrazovane ljude u kino tako da snimaju kazali ne komade no uo ilo se da film ne podnosi kazali ni na in glume i kazali nu scenografiju filmska umjetnost iz kazali ta uzela sadr aj i glumce, no kazali te se temelji na dijalogu i malo akcije, a film na dinami nosti, tako da gdje je puno govora e se re i da je film preteatralan

Film i glazba film se esto uspore uje s glazbom, i to iz razloga to se odvija u vremenu kao i glazba Filmovi su od prvih dana bili popra eni sviranjem nekog instrumenta ili orkestra paralelno s time redatelji su otkrivali glazbeni potencijal koji se krije u filmskim slikama primjerice ruski redatelj S.M. Ejzen tajn je za svoj film Aleksandar Nevski (1938) izradio shemu kombinacije slike i zvuka, konkretno glazbe Prokofjeva tako er primjer filma S. Kubricka 2001: Odiseja u svemiru iz 1968., gdje glazba ima veoma va nu ulogu, ponekad i va niju od one koju ima slikahttp://www.youtube.com/watch?v=Afvw99m918I

UNUTARFILMSKA I IZVANFILMSKA GRA A UNUTARFILMSKA GRA A Vezano uz sam sadr aj filma, sve ono to je dio pri e: naracija, lik (npr. James Bond), glazba koja je prisutna u pri i likova (npr. protagonist filma slu a glazbu s radija dok vozi auto), sve ono to likovi vide ili uju

IZVANFIL