Pisanje seminarskog rada - Sveučilište u Rijeci, ines/MZiR/2013-2014 Materijal za web...Naslovna stranica seminarskog rada Sveučilište u Rijeci Pomorski fakultet u Rijeci Ime Prezime Naslov Seminarski rad Rijeka, 2013. Unutarnja stranica seminarskog rada Sveučilište u Rijeci Pomorski fakultet u Rijeci Naslov

  • Published on
    18-May-2018

  • View
    213

  • Download
    1

Embed Size (px)

Transcript

<ul><li><p>PISANJE SEMINARSKOG RADA</p><p>Kolegij: Metodologija znanstvenoistraivakog rada</p></li><li><p>Prikupljanje ideja</p><p> Studenti trebaju koristiti razliitu znanstvenu i strunu literaturu</p><p> treba koristiti barem pet razliitih izvora (od toga najmanje 1 knjigu, 2 lanka iz asopisa ili zbornika radova)</p><p> Kvaliteta rada je vea ukoliko se koristi vie razliitih izvora literature</p><p> U tekstu treba oznaiti cjelokupne podatke o izvoru (navoditi citirane dijelove teksta)</p><p>Prikupljanje literature</p><p> knjige, enciklopedije, znanstvene i strune asopise, zbornike radova, dnevni tisak, www</p><p> statistiki podaci koji se koriste ne bi smjeli biti stariji od 2 godine</p><p>Pisanje teksta seminarskog rada</p><p> pisanje teksta zapoinje onda kada je student pregledao prikupljenu literaturu</p><p> vaan korak predstavlja strukturiranje sadraja na temelju literature </p><p> u prvoj fazi treba postaviti problem, predmet, svrhu i cilj istraivanja, metode te hipotezu istraivanja</p><p> vrlo esto je najbolje rad poeti pisati od glavnog dijela, a uvod i zakljuak ostaviti za sljedeu fazu</p><p> Po zavretku pisanja seminarskog rada panju treba posvetiti uklanjanju pogreaka u pisanju, treba revidirati jezik i stil, ukloniti ponavljanja i nepotrebne dijelove teksta</p><p>Preporua se koritenje sljedeih parametara: Vrsta papira: standardni A4 papir Margine: 2,5 cm sa svake strane Prored: 1,5 u glavnom djelu teksta i u biljekama Vrsta slova: Times New Roman Veliina slova: 12 u naslovima i glavnom tekstu te 10 u </p><p>biljekama Tekst je potrebno obostrano poravnati (alignment: </p><p>justify) Stranice u radu treba numerirati:</p><p>- najbolje u donjem desnom uglu, u istom tipu i veliina slova- numeracija se ne stavlja na naslovnu i unutarnju stranicu niti na stranicu sa sadrajem (prva stranica koja se numerira je uvod)</p></li><li><p>Naslovna stranica seminarskog radaSveuilite u Rijeci</p><p>Pomorski fakultet u Rijeci</p><p>Ime PrezimeNaslov</p><p>Seminarski rad</p><p>Rijeka, 2013.</p><p>Unutarnja stranica seminarskog radaSveuilite u Rijeci</p><p>Pomorski fakultet u Rijeci</p><p>NaslovSeminarski rad</p><p>Kolegij:Mentor:Student:</p><p>Rijeka, prosinac 2013.</p><p>Kompozicija rada</p><p> Seminarski rad nije dovoljno strukturirati na uvod, glavni dio i zakljuak, ve je potrebno glavni dio razlomiti na vie smislenih cjelina - poglavlja i podpoglavlja</p><p> Broj poglavlja i podpoglavlja ovisi o temi i pristupu radu</p><p> Treba izbjegavati prekratka ili previe dugaka poglavlja</p><p>1. UVOD</p><p>2. POVIJESNO-TEORIJSKI DIO</p><p>3. ANALITIKO-EKSPERIMENTALNI DIO</p><p>4. PERSPEKTIVNI DIO, DIO VIZIJE, BUDUA NOVAI BOLJA RJEENJA, MODELI, AKTIVNOSTI</p><p>5. ZAKLJUAK</p><p>LITERATURAPOPIS TABLICAPOPIS GRAFIKONAPOPIS ILUSTRACIJA</p></li><li><p> prvi dio rada u kojemu student kratkim pregledom opih obiljeja uvodi u problematiku koju istrauje u radu.</p><p>1. Uvod 1.1. Problem i predmet istraivanja1.2. Znanstvena hipoteza1.3. Svrha i ciljevi istraivanja1.4. Znanstvene metode1.5. Struktura rada</p><p>Uvod ima opseg od 5 % do 10 % opsega seminarskog rada.</p><p>UVOD ZAKLJUAK</p><p> U zakljuku student svojim rijeima iznosi najvanije rezultate provedenog istraivanja</p><p> Zakljuak ne smije sadravati pojmove, relacije ili rezultate koji nisu posljedica stvarno provedenog konkretnog istraivanja</p><p> Zakljuak ima opseg od 5 % do 10 % opsega seminarskog rada.</p><p> Poglavlja se oznaavaju na sljedei nain: najvia cjelina ima arapski broj (1,2,3,4, itd.), a podpoglavlja unutar poglavlja brojevima odvojenim tokom (unutar poglavlja 2. numeriraju se poglavlja 2.1., 2.2., 2.3., a unutar podpoglavlja jo manja podpoglavlja 2.3.1., 2.3.2.,)</p><p> Poglavlja niti podpoglavlja se ne mogu dijeliti na manje od dva dijela (npr. 2.1. ako se dijeli onda je to najmanje na 2.1.1. i 2.1.2.)</p><p>POPIS LITERATURE pie se na stranici iza zakljuka obavezno je popisati cjelokupnu koritenu literaturu </p><p>odnosno izvore Literatura se pie na isti nain kao i biljeke, ali se </p><p>ne pie broj stranice literatura se strukturira na sljedei nain:</p><p>1. Knjige2. lanci, studije3. Propisi i zakoni4. Internet izvori</p><p> literatura se pie prema abecedi prezimena autora</p></li><li><p>Tablice, grafikoni, crtei i slike</p><p> Neophodan dio rada</p><p> Jasno, slikovito, pregledno predstavljaju pojedine dijelove rada</p><p> U tekstu se neposredno prije umetanja treba pozvati na konkretan broj slike, tablice, grafikona</p><p> Nakon slike, tablice, grafikona slijedi pojanjenje odnosno zakljuak</p><p>Primjeri</p><p>Tabela 1. Trokovi prekrcaja kontejnera u luci Rijeka (EUR) (font 10)</p><p>Izvor: www.portauthority.hr (22.10.2012.) (font 10)</p><p>Slika 1. Elementi procesa planiranja</p><p>Izvor: Dundovi, ., Kesi, B.: Tehnologija i organizacija luka, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001., str. 92.</p><p>Slika 2. Naelna struktura sustava videonadzora prometa</p><p>Izvor: Vinji,V., Budimir, D., Grgurevi, I.: Primjena videonadzora u regulaciji prometa u gradovima, Suvremeni promet, Vol.32, No.5-6, Zagreb, 2012., str. 433.</p></li><li><p> Citiranje prvenstveno slui tome da se itatelj upozna s izvorima kojima se autor djela sluio pri pisanju rada te da se omogui pronalaenje citiranog mjesta</p><p> Citiranje omoguuju itatelju da lako pronae drugu srodnu literaturu za svoje daljnje istraivanje</p><p> Citiranje omoguava autoru da ispravno oblikuje vlastite misli i nastavi tamo gdje su drugi u svome istraivanju stali</p><p>Oznake izvora podataka (citiranje) Oznake izvora podataka (citiranje)</p><p> Biljeke ili fusnote piu se na sljedei nain:</p><p>1.) fusnote biljeke na donjem rubu stranice, oznaavaju se brojevima od 1 nadalje</p><p>2.) endnote biljeke na posebnoj stranici, oznaavaju se brojevima od 1 nadalje</p><p>Biljeke ili fusnote se koriste kao dokumentacija:</p><p> Za svako cjelovito navoenje tuih rijei u tekstu (citiranje)</p><p> U sluaju kada se dui tekst saima i oblikuje vlastitim rijeima, pri emu se mora navesti izvor iz kojega potjee</p><p> Upuuju na druge radove u kojima se neki sadraj rada detaljnije obrauje</p><p> Raspravlja o sporednim injenicama koje bi mogle biti vane itatelju</p><p> Upuuje na suprotna miljenja od onih iznesenih u tekstu</p><p> Biljeke se navode slino kao i literatura, jedino je potrebno jo na kraju navoda dodati broj stranice na kojoj se citat ili navedena injenica nalaze</p><p> Biljeke se piu veliinom slova 10. Biljeke trebaju koristiti isti tip slova kao i u glavom </p><p>tekstu</p><p> Necitirani dijelovi tuih radova smatraju se plagijatom tj. nezakonitim prisvajanjem proizvoda tueg </p><p>znanstvenoga i strunog rada!!!</p></li><li><p>Primjeri pisanja fusnota</p><p>1 Zelenika, R.: Metodologija znanstvenoistraivakog rada, Pisana djela na strunim i sveuilinim studijima, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2011. str.222.</p><p>2 Kolanovi, I., Zenzerovi, Z.: Metodoloki pristup utvrivanju kvalitete luke usluge, Pomorstvo, VolNo. , 2007., str</p><p>Ako se navod (citat) nekoga djela u radu pojavljuje vie puta, nije potrebno ponovno pisati sve podatke, ve se citira na sljedei nain:</p><p>3 Zelenika, R.: op.cit., str. 234.</p><p>Ako se koristi navod koji je citiran u prethodnoj biljeci (neposredno prije biljeke koja se sada navodi), pie seibid. i stranica s koje je citat preuzet</p><p>4 Ibid., str. 236.</p><p>Izvori s interneta</p><p> lanci: autor, naslov lanka, Internet adresa, datum kada je lanak itan s interneta </p><p> neki drugi izvori (npr. organizacija, ustanova): navodi se internet stranica koja je koritena</p><p>6 http://www.mmppi.hr (22.10.2012.)</p><p>Opseg rada</p><p> Varira ovisno o temi</p><p> Postoje okvirne granice ispod/iznad kojih nije primjereno pisanje seminarskog rada</p><p> Ovisno o temi i nainu pisanja optimalan opseg rada je 15 do 20 stranica</p><p> U opseg rada se rauna samo glavni dio rada (bez sadraja, popisa literature, popisa tablica, grafikonadodataka i slino)</p></li><li><p>Ocjenjivanje</p><p> Rok za predaju seminarskog rada u print obliku je 16.12.2013. godine</p><p> Zakanjeli seminarski radovi umanjuju se za 10 bodova</p><p> Seminarski rad nosi max. 40 bodova</p><p> Studenti koji ne predaju rad pravovremeno, moraju to uiniti najmanje 7 dana prije izlaska na ispit</p><p>Obrana i predstavljanje seminarskog rada</p><p> Timski seminarski rad tim predstavlja pred mentorom i studentima</p><p> Elementi koje tim treba predstaviti su sljedei:1. naslov i objekt istraivanja2. temeljni problem istraivanja3. radna hipoteza i pomone hipoteze4. predstavljanje rezultata istraivanja, analiza5. predlaganje rjeenja, novih mjera, aktivnosti6. zakljuak kao sinteza rezultata istraivanja</p><p>Obrana i predstavljanje seminarskog rada</p><p> seminarski rad tim predstavlja usmeno i pomou slajdova</p><p> svaki tim e predstavljanje seminarskog rada odrati prema unaprijed definiranom rasporedu koji e biti objavljen na web stranici</p><p> predstavljanje seminarskog rada treba trajati izmeu 20-25 minuta </p><p> Zakanjela predstavljanja odnosno ne pridravanje termina umanjuje ukupan broj bodova (40) za 10 bodova</p></li></ul>