Pješačke i biciklističke staze-Osmo Nukuć

  • Published on
    02-Jan-2016

  • View
    56

  • Download
    0

Embed Size (px)

Transcript

INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKUSaobraajni fakultet

Seminarski rad iz predmetaInfrastruktura cestovnog saobraaja

Tema: Pjeake i biciklistike staze

mr.sc.Ruica Popovi Student: Prof.dr.Mirsad Kulovi Osmo Nukui 9/10

Travniku, juni 2012 godina.

Sadraj

1.Uvod..............................................................................................................................................32.Pjeake i biciklistike staze.........................................................................................................4 2.1.Pjeake staze.....................................................................................................................5 2.1.1.Obiljeacanje i odreivanje pjeakih staza.............................................................5 2.2.Biciklistika staza............................................................................................................10 2.2.1.Povjest biciklizma...................................................................................................11 2.2.2.Biciklizam i promet................................................................................................123.Zakljuak.....................................................................................................................................144.Literatura.....................................................................................................................................155.Popis slika...................................................................................................................................16

I.UvodZbog injenice da u poreenju s drugim uobiajenim prevoznim sredstvima (npr. automobilom) daleko manje opasan po zagaenje okoline a ujedno vrlo pozitivnog uinka na zdravlje ljudi koji voze bicikle, brojni gradovi osiguravaju za bicikliste razliitu infrastrukturu koja im olakava vonju: odvojene biciklistike staze, posebna mjesta za odlaganje bicikala, dijelove grada u koje je mogue doi iskljuivo biciklom ili pjeice, itd.

2.Pjeake i biciklistike staze

Slika 1.Pjeeka i biciklistika staza.

Slika 2. Izgled karte pjeake i biciklistike staze.

2.1.Pjeake staze

Slika 3.Znak za pjeaku stazu

Oznauje posebno izgraenu pjeaku stazu kojom se pjeaci moraju kretati, a zabranjeno je kretanje drugim sudionicima u prometu.2.1.1.Obiljeavanje i odreivanje pjeakih stazaObogatiti turistiku ponudu na odreenom podruju za jedan dodatni sadraj, tim vie to je trend i potranja na emitivnim tritima, za aktivnim odmorom u velikom porastu.Pribliiti stara, ponegdje naputena sela u podnoju planine turistikim sreditima koja su iz njih izrasla, pokazati ih turistima, pokuati im predoiti kulturu i nain ivota na ovom podruju prije razvitka turizma.

Sauvati prohodnim stare seoske, pastirske, trgovake, ribarske, vercerske i ine putove, i takvima ih odrati. Omoguiti zaljubljenicima u prirodu da u njoj uivaju i da se susretnu s naom povijeu.

Pokazati gostima odreeno podruje iz druge perspektive, jer su pogledi iz starih sela, s otokih i planinskih vrhova redovito fascinirajui. Priroda nas je, kao malo gdje u svijetu, podarila takvim kontrastima koji nikoga ne ostavljaju ravnodunim.

Zato markirati staze?Radi sigurnosti pjeaka - najjednostavnije, da ovjek ne luta.

Da itajui info tablu ili kartu moe odabrati stazu prema svojim mogunostima.

Da sazna koliko mu je vremena potrebno za pojedinu stazu ili dionicu i kakve ga tekoe na njoj oekuju.

Da temeljem dobivenih informacija gost moe planirati svoj dan i kombinirati i druge aktivnost.

Da, kada se ve uputi odreenom stazom u svakom trenutku zna da je na pravom putu i da se sigurno vrati na polazite odnosno stigne na svoj cilj.

Da se gost osjea sigurnim u svakoj prigodi i da osjeti DA SE NALAZI U ULJUENOJ TURISTIKOJ DESTINACIJI KOJA VODI BRIGU O SVIM POTREBAMA SVOJIH GOSTIJU.

Markiranje stazaSvi prijedlozi o nainu markiranja, signalizaciji u mjestima, izgledu i veliini markacija, izgledu i sadraju putokaza, numeriranju staza, odreivanju stupnja teine pojedine trase, boji markacije i nainu njenog postavljanja, u skladu su s propisima koje je izdala Komisija za planinarske putove HRVATSKOG PLANINARSKOG SAVEZA i primjenjuju se na podruju cijele Hrvatske.

INFO TABLE

Info table veliine su 80 x 80 cm. Iznimno visina moe biti neto vea ako poloaj terena to zahtijeva. Izraene su od aluminijskog lima. Oslikane su vrstom reflektirajuom folijom. Okvir je smei u skladu s bojom 'turistike signalizacije'. Skica je u raznim bojama za svaku pojedinu stazu a na svijetlo zelenoj podlozi. Postavlja se u pravilu u mjestima i ima za cilj da pjeaku doara poloaj kao i teinu vrijeme potrebno za obilazak pojedine staze.

Slike 4.Info tabele

PUTOKAZI - smeiU mjestima su putokazi smee boje, dimenzije 80 x 20 cm i upuuju zainteresirane na poetak pojedine pjeake staze ili pak na info tablu.

PUTOKAZI - crveniDimenzija su u pravilu 10 x 30 cm. Izraeni od aluminija, presvueni crvenom reflektirajuom folijom, na kojoj je bijelom, takoer reflektirajuom folijom ispisan slijedei cilj, vrijeme potrebno za stii do njega, kao i broj puta kojeg treba slijediti. Postavljaju se u pravilu na krianjima, i usmjereni su u pravcu kojim staza nastavlja

Nanose se bojom na kamen. Promjera su ne veeg od 12 cm s bijelim unutarnjim poljem ne veim od 6 cm.

MARKACIJE - s 'repiima'Postavljaju se na skretanima ili zavojima. Brojka uz pojedini repi oznaava broj puta na kojem se markacija nalazi. Brojke se stavljaju uz markacije svakih 5 minuta hoda

MARKACIJA - usporednaPostavlja se na ploe na tlu i u pravcu hodanja. Duine je 15 cm, a irine 3 cm svaka linija.

OZNAKA ZA BLIZINU KRIANJAPostavlja se cca 50 m prije krianja i ima zadatak upozoriti pjeaka na dolazak na krianje.Postoji jo nekoliko tipova markacije koji se mogu koristiti, ali uvijek u skladu s propisanim veliinama i izgledom.

INFO TABLEPostavljaju se na dva stupa visine 2,30 m iznad tla. Stupovi se betonom uvrste u tlo. Tabla se na stupove privrsti draima posebno napravljenim, kao prometna signalizacija.Na iste stupove mogu se privrstiti i smei putokazi ukoliko je poloaj prikladan.Obavezno voditi rauna da ne smetaju prolaznicima a pogotovo prometu.

PUTOKAZI SMEIPostavljaju se na dva stupa, visine 2 m iznad tla poput prometne signalizacije. Stupovi se betonom privrste u tlo. Table se privruju za to napravljenim draima elnama. Ukoliko je poloaj prigodan mogu se postaviti zajedno s info tablama.

PUTOKAZI CRVENIPostavljaju se na stupove 1,50 m iznad tla. Stupovi su betonom privreni u tlo. Putokazi se na stup privruju za to napravljenim obujmicama elnama. Na jedan stup moe biti privreno vie putokaza koji su usmjereni u razliitim pravcima.

Slike 5.Putokazi crveni

Pjeake staze mogu se podijeliti na lungomare staze koje su namijenjene najirem krugu etaa, prate obalu otoka, prolazei brojnim uvalama i uvalicama te na lagane i tee pjeake staze.

Lagane pjeake staze namijenjene su takoer irem krugu etaa, i uglavnom presijecaju divnu unutranjost otoka.

Tee pjeake staze namijenjene su iskljuivo aktivnim etaima, odnosno planinarima. Atraktivnost takvih staza je u netaknutoj prirodi te brojnim vidikovcima.

Primjer 1. :Na otoku Krku je ureeno i obiljeeno 300 kilometara pjeakih staza. Spomenute staze koriste se kao nova turistika zanimljivost. Posebno su atraktivne u proljee i jesen jer se na taj nain ljubiteljima pjeaenja omoguuje da svoj boravak na Krku provedu u prirodi.

KRKA OBILAZNICA je kruna staza koja povezuje sve oznaene otoke pjeake staze. Budui da je otok Krk prepun pjeakih staza, poljskih putova... rodila se ideja da se iste spoje u jednu cjelinu, te da se oznaenim putovima iz jednog otonom mjesta stigne u drugo, i time se povea ukupna kilometraa staza.Za obilazak cjelokupne pjeake staze 12 dana, a dnevne ture traju od 4 do 6 sati. Naime, kako bi se olakalo kretanje po dobro obiljeenim pjeakim stazama, dostupna je odgovarajua mapa.Pjeake staze proteu se takoer i unutranjim dijelom otoka, neovisno o glavnim odnosno frekventnim prometnicama te imaju dodir s kulturnim, povijesnim, etnografskim i ostalim zanimljivostima otoka. Na taj se nain omoguuje ljubiteljima prirode da osim same rekreacije, upoznaju povijest, kulturu te floru i faunu otoka Krka.Privlae li vas vrhovi, a uz to ste ljubitelj prirode i planinarenja, svakako krenite prema Velom vrhu (541 m te najviem vrhu otonih planina Obzovi 568 metara), do kojih ete doi obiljeenim stazama iz Punta i Baanske Drage. Mir, spokoj, pogled iz snova, najkraa je ocjena dojma koji ete i vi stei popnete li se na Veli vrh i Obzovu.Sa etnje 200-tinjak metara dugim Putem glagoljaa, od mjesta Gabonjin (kod Dobrinja) prema crkvici sv. Petra, te baanskom stazom glagoljice, vratit ete se oputeni i obogaeni znanjem glagoljskih slova.

Svakako bi trebalo posjetiti planinarsku obilaznicu "Putevima Dobrinjtine", stazu u duini oko 20 kilometara. Sa osam kontrolnih toaka prolazi podrujem raznolikih biljnih zajednica te slikovitih sela (kree iz mjesta ilo do Dobrinja te se opet sputa do ila).Nizom manifestacija nastoji se privui goste, odnosno ljubitelje prirode i aktivnog odmora da otkriju pjeake staze otoka Krka.

Manifestacija pod nazivom Pjeaka tura krkim putevima paroga, odvija se u travnju, obuhvaa viesatnu etnju te vonju brodom, a na kraju avanture slijedi fritaja od 1002 jaja sa parogama ija su ljekovita svojstva poznata ve 3000