Plemenski Rjecnik Licko-krbavske Zupanije - R.grujic

  • Published on
    03-Apr-2015

  • View
    5.128

  • Download
    17

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Plemenski Rjecnik Licko-krbavske Zupanije - R.grujic

Transcript

<p>Plemenski rjenik liko-krbavske upanije.Po slubenim podacima krajem 1915. godineSASTAVIO RADOSLAV M. GRUJI.</p> <p>Glavna snaga hrvatskoga naroda stanovala je ve ori velike seobe izmeu Gvozda i Cetine, dakle u dananjoj liko-krbavskoj u paniji i sjevernoj Dalmaciji. Taj narod bio je tada podijeljen na vie genetikih plemena, koja su se'brzo izmijeala i provela proces stapanja sa tamonjim starijim stanovnitvom ilirsko-romanskoga, avarskoga i slavenskoga porijekla. Tako, s tijekom vijekova, postade od njih jedan etnografiki narod, koji je poeo pokazivati ve lijepe znakove kultur noga progresa. Ali, 1527. g. zauzee Turci gotovo sve te krajeve i iz osnova poremetie tijek narodnoga ivota. Tada je znatno izmije njeno i stanovnitvo ove zemlje. Jedan dio Hrvata, naroito odlinije porodice, uklonie se pred Turcima na ostrva i u sjeverozapadne kra jeve podalje od domaaja turskoga. Drugi dio zarobili su Turci i kao nepouzdan elemenat na Krajini odveli na spahiluke u unutranjost zemlje svoje. A na opustjela ognjita njihova preselili su Turci svoje starije kmetove ponajvie pravoslavne Srbe iz raznih krajeva svoga prostranog carstva. Ovi doseljenici bili su u glavnom iste krvi i jezika sa Hrvatima, ali druge vjere, to je u ono doba mnogo zna ilo, te su zato pouzdaniji inili se Turcima. . . Tek trei dio Hrvata ostao je na ognjitima svojim u ovim zemljama. Ovaj je dio preivioubrzo nov proces mijeanja i stapanja sa brojnijim doseljenicima. A taj proces, ovom prilikom, izvrio se mnogo bre. Eazlike su bile samo neke manje dijalektike i etnike osobine; a vjera nije mnogo smetala, jer se i jednima i drugima vrilo bogosluenje slavenskim, jezikom. Otud se i moglo dogoditi, da je na pr. senjski biskup Sebastijan Glavini, kada je 1696. g. obilazio Liku i Krbavu, naao ak u Kosinju i poslije 10 godina, kako su Turci otud izgnani, da kaluger seu Eascianus paroehus" Nikola Uzelac vri vjerske du nosti i vodi duhovni nadzor nesamo nad pravoslavnima, nego i nad katolicima (obit hic munus pastoris, Schismaticis et OatholicisZBORNIK ZA NAR. IVOT. XXI. 18</p> <p>274</p> <p>R. GRUJIC,</p> <p>(2)</p> <p>remedia salutis suppeditans." (B. Lopai : Spomenici hrvatske Kra jine, III. 51). Ovo mijeanje i stapanje Hrvata i Srba zasluuje naroitu studiju, koja e nam pokazati vrlo zanimljive, nove i poune rezultate. Tako je ve u XVI. vijeku znatno izmijenjeno stanovnitvo ovih zemalja. A s tijekom XVII. i XVIII. vijeka nove migracije, u zemlju i van nje, jo vema izmijenie antropogeografske osobine tih krajeva. Pa ipak su Lika i Krbava, vie nego i jedan drugi kraj Hrvatske i Slavonije, ouvale isti narodni karakter tako, da od 204.000 stano vnika jedva i 0 - 01% pripada drugim narodnostima. U nauci je ve utvrena injenica, da migracije i porijeklo sta novnitva imaju najvei znaaj medu antropogeografskim problemima. Tu je danas polazna toka za sve studije o narodima. Bez te osnove nije mogue valjano nauno prouavanje soeiologikih, etnografikih i psihologikih problema. A rezultati tih studija o migracijama i pori jeklu stanovnitva bit e od vanrene koristi, jer e nam objasniti nesamo mnoge antropogeografike probleme, nego i rasprostranjen)e svih etnografikih pojava, dijalekata i psihikih osobina; a znatno e pomoi i razjanjavanje antropologikih mjerenja i promatranja o kompleksijama, kad ova preduzeta budu. Tada tek moi e nam biti razumljivije i jasnije mnoge pojafe iz nae novije historije i novoga socijalnog ivota. . . Sva ova i druga slina meditiram'a izazvala su me, kada sam se silom prilika naao u Lici, da tom buduem vrlo vanom naunom radu o narodu naem i sam pridonesem svoju &gt;leptu, te pomognem poloiti to zdraviji osnov svima daljim'* specijalnim istraivanjima i studijama u tom pravcu. Prama statistikim podacima od 1910. godine znali smo, da u liko-krbavskoj upaniji ^stanuje 203.973 graanskih stanovnika u 34.308 zgrada za stanovanje. Ali, sve do sada, nismo znali, kojim plemenima ili rodovima pripada to stanovnitvo. Tu prazninu naumio sam ovim radom da popunim. Pri tom sam uzeo za princip, da vodim-rauna samo o onim porodicama, koje imaju svoje posjede i kue u ovoj upaniji, te u njoj zaista stalno borave. inovnike, trgovce? obrtnike i druge, koji nemaju ovdje posjeda ni kue, nisam uzeo u obzir, jer bez toga nema dovoljno kriterija, da se njihov boravak u ovoj upaniji oznai kao stalan. Osim toga, za te porodice moe se uvijek i lako doznati iz razlinih strunih Imenika", koji se esto tampaju.</p> <p>/3)</p> <p>PLEMENSKI LIKO-KRBAVSKR UPANIJE.</p> <p>- .275</p> <p>U prvi mah mislio sam. da u za ovaj pothvat najtonije po datke nai u gruntovnici. Ali sam se brzo uvjerio, da nae gruntov nice, bar za sada. nijesu dovoljno pouzdano vrelo za takovu vrstu rada. Slutio sam, da bi mi finansijsko ravnateljstvo moglo pruiti mnogo pouzdaniju grau. I nisam se prevario. Tu se, radi 'dravnih poreznih interesa, u odlinom i preglednom redu voi toan popis svega stanovnitva u upaniji i argusovim "oima pazi na sve promjene u stvari posjeda kua i zemalja. E e gi s tr i k u ar i n e pruaju nam imena i prezimena sviju vlasnika kua po pojedinim poreznim opi nama, po selima, pa esto i po zaseocima; a r e g i s t r i t e c i v a r i n e I. i 11. razreda daju nam imena i prezimena sviju stanovnika iznad . 16 godina tako. da tu imamo i sve sluge i slukinje u popisu. Zato sam ta dva registra i uzeo za osnovu svoga rada, te po njima sastavio ovaj pl e m e n s k i r j e n i k . A da to izvedeni, valjalo mi je. iz pomenutih registara ispisati 34.612 ceduljica, jer upravo toliko ima p o r o d i c a , koje stalno borave u Lici i Krbavi. Kao dalji rezultat rada moglo se ustanoviti, da u 1.041-om nastanjenom mjestu (2 graa, 2 trgovita, 312 sela i 725 zaselaka i drugih prebivalita)' ove u panije boravi stalno najmanje 1.600 plemena, ako po dananjem shvatanju narodnom ovoga kraja svako prezime oznaava osobito ple1 Meutim nesumnjivo je, da e plemena biti i vie, jer je po1 Pod plemenom narod na razumijeva bar u Lici, Krbavi i sjevernoj Dalmaciji sve one porodice, koje imaju jednako prezime i j)odravaju tradiciju, da potjeu iz jedne kue. Pravoslavni imaju za to jo jedan jak kriterij zajedniko krsno ime. Takovi vele, da su rod, roaci, plemenHaci. Broj porodica nije odluan. Tako i Vla dimir A r d a l i , opisujui Bukovicu u sjevernoj Dalmaciji, veli: da selo sastoji iz kua ili vamilija (korat) dimova. Vamilije" istoga prezimena sainjavaju pleme; a svako pleme, pa bile i dvije kue, zovu varoom, a to jo ako su osamljene". Zatim nabraja sva prezimena u evrskama i veli: Plemena u ovom selu ima 28, a to su: Ardalii, Baljkovii, Berii, Bilii i t. d." (Zbornik za nar. ivot i obiaje IV. 196). Prema tome i prezimena, to ih u ovom rjeniku alfabetikim redom privodim, zaista su plemenski nazivi. - Neki su od njih vrlo stari jo iz vremena prije Turaka; drugi su postali za vrijeme Turaka, a najmlai su utvreni veinom za prvih dravnih popisa na roda poslije osloboenja. U selima, gdje ima vie porodica jednoga plemena, vie su u obiaju porodini nazivi postali obino po linom imenu ili nadimku bivega ili sadanjeg porodinog starjeine. Zato se esto i uje: iz pisma1' (po plemenu) zovu se na pr. Starevii, a mi im reemo (po porodici) Petrii, i t. d. Takove porodine nazive, za neka sela, privodim u prilogu pod br. II,</p> <p>2'76</p> <p>R. GRUJI,</p> <p>(4)</p> <p>uzdano, da i u Lici i Krbavi, kao i po drugim krajevima naim. mnoge -porodice iz razlinih plemena nose jednako prezime. To se najee dogaa kod patronimikih, a onda i kod apelativnih topikih prezimena. Najjae pleme ima 319 porodica, a mnoga su plemena zastu pana samo s jednom ili s nekoliko porodica. Zato, izumiranje ili ne stajanje pojedinih plemena zbiva se i danas dosta esto u Lici i Krbavi. Mnoga od tih izumrlih ili raseljenih plemena ostavila su trag* svoga boravka u ovim krajevima u razlinim topografikim nazivima zemalja, koje su nekad njima pripadale, i u nadimcima ili pridjevcima (privareima) onih porodica, koje su enidbom ili kojim drugim pu tem .naslijedile njihove kue i zemlje. Kao primjer jednoga i drugog sluaja iznijet u u prilogu I. p o p i s plemena i z u m r l i h u g o s p i k o m k o t a r u , za koja znamo na osnovi topografikih naziva toga kotara: a u prilogu II. p o p i s n a d i m a k a pojedinih p o r o d i c a r a z n i h r a z g r a n a t i h plemena u L i c i i K r b a v i Prvi je popis potpun, a ovaj drugi nije to ni izdaleka, te mi je namjera s njime samo to, da upozorim na tu vrlo vanu injenicu, kojoj, pri specijaliziranju nauke o plemenima naim, valja prikloniti naroitu panju. Snaga dananjih plemena u Lici i Krbavi, prema stanju k r a j e m 1915. godine, moe se statistiki u glavnom ovako prikazati: 2 plemena sa preko 300 porodica (Uzelci 319 i Eukavine 301); 8 plemena sa preko 200 porodica (Tomljanoviei i Tomljenovii 288, Prpii 287, Eadakovii 270, Babici 263, Knee vii 234, Vukelii 227, Perkovii 210 i Obradovii 206): 51 pleme sa preko 100 porodica (Kovaeevii 195, Orekovii 188, Sertii 187, Devii - 185, Paviii 178, Popovii 178, Doeni 166, Starevii 163, Mesii 160. Medici 159, Krznarici 153, Mandii 153, Pavelii 152 i t . d.); 150 plemena sa preko 50 porodica (Dujmovii 98, Milinkovii 97, Vukovii, Smiljanii i Eogii po 96, Diklii 95, Bobici 93, Ilici 92, Vujnovii i Pejinovii po 91, Ivanevii i Zorii po 90 i t. d.); a svako od ostalih 1389 plemena ima manje od 50, esto i samo 1 porodicu. istoa naega narodnog elementa u Lici i Krbavi vidi se ve i po plemenskim nazivima ili porodinim prezimenima. Tako upada u oi, da od 1600, prezimena jedva neto preko dvije stotine nosi jasne znakove stranoga porijekla; pa i tu nismo uvijek sigurni, da je to pleme zaista stranoga porijekla. Navest u samo jedan karakte-</p> <p>(5)</p> <p>PLEMENSKI KJENIK LIKO-KRBAVSKE UPANIJE.</p> <p>277</p> <p>ristian primjer. U" selima Liki Novi i Otra ivi 11 kua jednoga plemena, koje se danas u poreznim i drugim slubenim spisima, pa i u upnim maticama, naziva Majerovi. Meutim, jo u gruntovnim spisima od 1883., a u narodu i danas, zovu se oni Marojevii, to j e postalo od imena Maroje, kao Bogoje, Miloje i t. d. Iz toga ple mena bio je i znameniti kapetan liki Ivan barun Maroevic, koji se 1809. god. odlikovao u borbi s Francuzima po Lici (M. pl. Vojnovirh M. Spicer: Bojevi u Lici, u ostaloj Hrvatskoj i Dalmaciji 1809. Zagreb 1907. Str. 43). Karakteristino je, da je u gruntovnim knjigama u doba razvojaenja Krajine samo po jedna kuca u svakom selu nosila ime Majerovi. dok je drugih devet nazivano, kako narod veli, i u pismu" Marojevi; a poslije razvojaenja Krajine sve se kue, bar u pismu" pretvorie u Majerovie. Poznat mi je slian sluaj i u bjelovarsko-krievakoj upaniji, samo s tom razlikom, to je tamo negdje u XVIII. vijeku jedna kua Vidovia u graniarskoj kancelariji postala Pajtovi (Veit .= Vid, Vitus), pa se i danas tako pie. Sudei po prezimenima, jedva da ima i 100 plemena, za koja se moe pouzdano ustanoviti da su p o r i j e k l o m iz K r a n j s k e . Takova su na pr. Adamek. Baek, Castek, Furlan. Gajer. Golik, Holub, Kocian, Kvaternik. Muhar, Pape, Premu, Eoman, Slipogar, Spehar, Stajdohar, Svegar, Vidmar, Zafran, Zagar i druga. Sva su u glavnom nastanjena u Otocu, Brinju, Kosinj"u, Jezeranima, Udbini, Pazaritu. Lovincu i oko njih. T a l i j a n s k o g a porijekla ima nekoliko plemena u Senju i drugim primorskim mjestima. Takovi svi na pr. Angiolichio, Barbiani, Galiaci, Eivosechi, Eubelli, Scarpa i dr. N j e m a k o g a porijekla ima neto vie plemena. To su ponajvie potomci onih Nijemaca, to su od XVI.XVIII. vijeka sluili kao njemaka posada u Senju i drugim veim krajikim mjestima. Zato . i danas sretamo im potomke mahom u tim i okolnim mjestima (Senj. Otoac, Brinje, Brlog, Gospi). Takovi su na pr. Brolich, Frhlieh, Grtinhut. Helman, Kajfe, Knoll, Lasman, Ostrman, Pacher, Podnar. Portnar, Eauch, Ritz i t. d. Meu ovima najjae je pleme Podnar ili Portnar, koje broji 36 zadrunih kua u Kuterevu kod Otoca, u G. Kosinju, Mualuku i Kaluerovcu kod Peruia. To su nesumnjivo potomci njemake porodice Portner, kojima se pojedini predstavnici ve od prve polovine XVII. vijeka javlj.aju u historiji naroda naega, kao vojni zapovjednici i nii asnici u Otocu, Senju i Bilaju (v. R. Lopai: Spomenici hrvatske Krajine II. 245, 271. 307 i d. III202, 219. 282, 306 i d.). Za nekoliko porodica ivi predanje, da su</p> <p>278</p> <p>R.</p> <p>GRUJI,</p> <p>(6)--</p> <p>f r a n c u s k o g a porijekla. To su Francuzi, koji su poslije 1818zaostali u Lici. Njima pripada 1 porodica Armada u Vel. Popini i 1 por. Auriautz u Graacu, pa moda jo Markeza u Likom Petrovu selu i neke druge. A porodica Atanasi u Senju nesumnjivo je g ko g a porijekla. I sve te narodnosti zajedno jedva ' da su zastupane sa 70 plemena u Lici i Krbavi. Jo nam je ostalo da spomenemo oka 30 plemena, koja potjeu od p 0 k r t e n i h T u r a k a, pa da tako pobrojimo u glavnom sve poznate nam narodnosti, koje imaju svojih predstavnika u Lici. Ta su plemena najvie naseljena oko Peruia i Novoga, pa poneto u Gospiu, Barletama i Udbini, Donjem Lapcu i oko Brinja i Jezerana, To su: Alii, Alivojvodii, Amanii. Amii, Arbanasi, Asanaii, Asii, Baani, Baii, Beiri, Beirevii, Durakovii, Durbeii, Demii, Ernauti. Heimovii, Jengii, Kasumovii, Kozlie, Kurtei, Muii, Murati, Murgii, Muici, Ojurovii, Osmanovii, Seferagii, Sabani, Sabici, Sajnovii, Svetici, Serii, Uremovii i drugi. Medu njima najjae je pleme Heimovia oko Peruia, koje broji danas 118 porodica. Ali. nema sumnje, a i meu ovima. mnogi potjeu od slavenske krvi. .. Ovaj plemenski rjenik uvjerit e nas dalje, da se u liko-krbavskoj upaniji, a naroito u Lici, ouvalo mnogo vie starih hrvatskih plemena, negoli se do sada mislilo. Gotovo sva odlinija stara hrvatska plemena imaju i danas svojih potomaka u Lici, Ja u navesti samo nekoliko primjera, da se vidi, a. ova misao ima osnova. Danas ima od plemena Dogan 11 kua u Bukovcu kod Peru ia, na Udbini i u Gospiu. A u jednoj ispravi od 1248. god. pominje se, da je tada hrvatsko pleme Doganich ivjelo, uz druga tri plemena, na otoku Krku (Arkiv za povjesnicu Jugoslav I. 55). Pleme Bai broji danas u Lici 16 kua. Potjeu od Trnovca kod Gospia, gdje ih danas ima jo tri kue. te su poslije izgnanstva Turaka iz Like preseljeni u Lovinac i okolna mjesta, gdje ih danas ima 1 kua. Nesumnjivo je, da ovi potjeu od znamenitoga hrvatskog ple mena Mogorovia, te su i prije Turaka stanovali blizu Trnovca, gdje ih i danas ima. Tako na pr. 1497. god. pominje se u Lici Jakov Bai od Zdrali i Matija Zdrali iz plemena Mogorovia; a zatim, povodac Ivan Bai, ki ima svoj grad (Kukuljevi: Acta croatica, 166168, i Surmiri: Hrvatski spomenici, 406).-U blizini Trnovca i danas se jedan potoi i itav kraj prema Likom Novom naziva dralovac; a dananji trnovaki Raii bez sumnje su potomci po rn en u toga Jakova Raia od Zdrali iz XV". vijeka, koji je u istoj okolici stanovao. Nije bez znaaja i to. to pouzdano znamo, a je-</p> <p>(7).</p> <p>PLEMENSKI RJENIK LIKO-KRBAVSKE UPANIJE.</p> <p>279</p> <p>Castrum Bacich bio u Podgorjii, na putu iz Obrovca u Karlobag; (Vjesnik hrv. arheol. drutva. Nova serija VI. 6), jer je to mjesto upravo.prema Trnovcu s druge strane...</p>