POBOLJŠANJE KONCEPTA „POMORSKIH AUTOCESTA” u okviru Pomorskih autocesta trebaju obuhvaćati najmanje dvije luke u dvije ... pomorskog prometa na kraćim relacijama i njihovo povećanje

  • Published on
    06-Feb-2018

  • View
    218

  • Download
    2

Embed Size (px)

Transcript

  • GLAVNA UPRAVA ZA UNUTARNJU POLITIKU

    RESORNI ODJEL B: STRUKTURNA I KOHEZIJSKA POLITIKA

    PROMET I TURIZAM

    POBOLJANJE KONCEPTA POMORSKIHAUTOCESTA

    SAETAK

    Kratki pregled

    Ova studija nudi pregled programa Pomorskih autocesta od njegova zaetka. Natemelju provedenog istraivanja utvrene su tri glavne prepreke,

    a to su: 1.) dionici nisu dovoljno upoznati s programom 2.) nema kontinuitetanakon to je prestalo financiranje projekta 3.) suradnja meu dionicima nijeuvijek optimalna.

    Ta tri faktora, zajedno s ostalim preprekama, uzrokovala su slabiji uinakprograma od oekivanoga. Zbog toga su sastavljene preporuke i mogui scenarijiza poboljanje koncepta Pomorskih autocesta.

    IP/B/TRAN/FWC/2010-006/Lot3/C1/SC3 2014

    PE 540.330 HR

  • Ovaj je dokument naruio Odbor za promet i turizam Europskog parlamenta.

    AUTORI

    Buck Consultants International - Dr Karel Vanroye, Bas van Bree, Frank de Bruin

    ODGOVORNI ADMINISTRATOR

    Piero SoaveResorni odjel B: strukturna i kohezijska politikaEuropski parlamentB-1047 BruxellesAdresa e-pote: poldep-cohesion@europarl.europa.eu

    POMONICA UREDNIKA

    Adrienn Borka

    JEZINE VERZIJE

    Izvornik: EN

    O UREDNIKU

    Ako elite stupiti u kontakt s resornim odjelom B ili primati njegov mjeseni bilten, piite naadresu: poldep-cohesion@europarl.europa.eu

    Rukopis dovren u prosinca 2014. European Union, 2014.

    Ovaj dokument dostupan je na internetskoj stranici:http://www.europarl.europa.eu/studies

    DISCLAIMER

    Za stavove iznesene u ovom dokumentu odgovoran je iskljuivo njegov autor te oni nunone predstavljaju slubeni stav Europskog parlamenta.

    Umnoavanje i prevoenje dozvoljeni su u nekomercijalne svrhe pod uvjetom da jenaveden izvor, da je izdava o tome unaprijed obavijeten i da mu je poslan primjerakteksta.

  • Poboljanje koncepta Pomorskih autocesta_____________________________________________________________________________________________

    3

    SAETAK

    CiljOd uvoenja programa Pomorskih autocesta 2001. godine koncept je bio mijenjan iprilagoavan razvoju u sektoru pomorskog prometa te promjenama glavnih ciljevaeuropskog programa. Odbor za promet i turizam naruio je studiju o poboljanju konceptaPomorskih autocesta kako bi se dobio cjelovit pregled nad povijesnim razvojem togkoncepta. Razlog ovog ponovnog razmatranja jest velika reforma transeuropske prometnemree (TEN-T) i njezina financiranja u sklopu novog viegodinjeg financijskog okvira, i toInstrumentom za povezivanje Europe.

    Ovim izvjeem daje se traeni pregled programa Pomorskih autocesta, koji je upotrijebljenkao polazite za preporuke i mogue scenarije za poboljanje koncepta Pomorskihautocesta. Oni se pak temelje i na rezultatima teoretskog istraivakog rada, prikazanima uobliku popisa koritene literature, kao i na informacijama prikupljenima od luka i drugihdionika intervjuima i upitnikom.

    Pregled razvoja programa Pomorskih autocestaEuropska komisija predstavila je 2001. program Pomorskih autocesta u Bijeloj knjizi oprometnoj politici pod nazivom Europska prometna politika za 2010.: trenutak odluke. Utoj knjizi Komisija je izrazila svoju elju da oivi pomorski promet na krae relacije te dauspostavi europsku mreu pomorskih veza na kraim relacijama. Koncept Pomorskihautocesta razraen je 2004. i uspostava tih pomorskih veza predstavljena je kao prioritetniprojekt u sklopu programa TEN-T (2007. 2013.). Razlog tomu bio je potencijalni doprinospomorskog prometa na krae relacije smanjenju prometnih guvi na cestama tepoboljanju dostupnosti rubnih i otonih regija. Oekivalo se da e taj trend pridonijetikoheziji i dinamici unutarnjeg trita.

    Prema smjernicama za TEN-T iz 2004. godine projekti za koje se podnosi zahtjev zasredstva u okviru Pomorskih autocesta trebaju obuhvaati najmanje dvije luke u dvijezemlje lanice, a njihov cilj trebala bi biti promjena naina prijevoza ili kohezija. ProgramPomorskih autocesta moe pridonijeti raznim oblicima ulaganja u odnosu na:

    objekte, opremu i infrastrukturu za luke i njihovo povezivanje sa zaleem

    dostupnost opreme tijekom cijele godine (npr. oprema za jaruanje i ledolomci)

    ulaganja u informacijsku i komunikacijsku tehnologiju radi upravljanja prometom iliza sustave elektronikog izvjeivanja

    poetnu dravnu potporu ako se javna potpora smatra potrebnom za financijskuodrivost projekta, ali se takva potpora ograniava na razdoblje od dvije godine idodjeljuje se samo za opravdane i dokumentirane investicijske trokove

    studije za utvrivanje potencijala trita za nove usluge, analiziranje novih ipostojeih teretnih putova za nove usluge, kao i procjene uinka, provedbu ifinanciranje.

  • Resorni odjel B: Strukturna i kohezijska politika_____________________________________________________________________________________________

    4

    Strategija Europa 2020. predstavljena je 2012. godine i usmjerena je, izmeu ostalog, naodrivost. U skladu s novim smjernicama TEN-T koje su se pojavile 2013., to je usmjerenjeugraeno i u program Pomorskih autocesta. U tim novim smjernicama navedeno je da efinanciranje Pomorskih autocesta i mree TEN-T postati dio Instrumenta za povezivanjeEurope te se nude nove mogunosti u sklopu programa Pomorskih autocesta i to:

    veze prema lukama u treim zemljama

    ukljuivanje veza sa zaleem

    ukljuivanje projekata za alternativno gorivo.

    to smo shvatiliPomorske autoceste pretvorile su se u program EU-a u okviru kojeg je financirano vie od40 projekata preko mree TEN-T, zbog ega je proraun iznosio vie od 400 milijuna eura upoticajima, ukljuujui pozive za 2013. godinu. Ukupno zajedniko ulaganje javnog iprivatnog sektora procjenjuje se na dvije milijarde eura. Osim toga, etiri su projektadobila sredstva iz programa Marco Polo, to je imalo za rezultat neto manje od 20 milijunaeura poticaja. Unato tim znatnim ulaganjima udio pomorskog prometa na krae relacijeneznatno je opao u razdoblju od 2001. do 2011. u odnosu na udio drugih naina prijevoza.Stoga bi se moglo tvrditi da poticanje pomorskog prometa na krae relacije nije izravnodovelo do strukturno boljeg poloaja tog naina prijevoza u odnosu na konkurenciju.

    Meutim, moglo bi se zakljuiti da je program Pomorskih autocesta neizravno potakao lukena veu suradnju, to bi se s vremenom moglo pozitivno odraziti na upravljanje tokovimapomorskog prometa na kraim relacijama i njihovo poveanje.

    Glavna kritika koju su izrazili i akademska zajednica i same luke odnosi se na sljedee:

    neke luke (velike ili male) jo ne znaju da postoji program Pomorskih autocesta

    program Pomorskih autocesta nije prepoznat kao privlaan prijedlog jer konceptPomorskih autocesta nije bio posve jasan od samog poetka neke od luka koje suupoznate s programom Pomorskih autocesta nisu svjesne njegove sloenosti

    glavni korisnici tog programa nisu dovoljno osvijeteni o mogunostima koje nudi.Mnogo predstavnika luka (koji su takoer intervjuirani) spomenulo je da nisu znaliza sve mogunosti koje nudi program. To upuuje na postojanje potencijalnozanimljivih veza s aktivnostima koje se odnose na pomorski promet na kraerelacije, a koje nisu uoene. ak i kad su dionici upoznati s programom, jo uvijeksmatraju da postupci oteavaju realizaciju. U meuvremenu je pozive za dostavuprijedloga ponekad teko ispravno tumaiti. Informacije bi trebale biti jasnije isaetije u pogledu prioriteta obuhvaenih pozivom za dostavu prijedloga. Za izraduprojekta potrebno je vrijeme, a konzorciji vre pritisak na kapacitet lukih uprava;

    trenutno nedostaje jasna ocjena uinka programa Pomorskih autocesta, to navodina zakljuak da je prije ulaganja potrebno utvrditi bolje kljune pokazateljeuspjenosti radi procjene njihova uinka na cijelom tritu prijevoza

    program Pomorskih autocesta treba stalno prilagoavati i usmjeravati uzimajui uobzir pokretae na tritu.

  • Poboljanje koncepta Pomorskih autocesta_____________________________________________________________________________________________

    5

    Preporuke i mogui scenarijiOpa preporuku koju treba ukljuiti u sve potencijalne scenarije jest poveanje vidljivostiprograma Pomorskih autocesta. Trebalo bi nedvojbeno utvrditi tko su dionici i primjenjivatiaktivan pristup za ukljuenje dionika. Procese prijave projekata u sklopu Pomorskihautocesta treba uiniti to dostupnijima, uz jednostavne i jasne pozive za dostavu ponuda.Dionicima treba proaktivno ukazivati na mogunosti koje se nude unutar programaPomorskih autocesta.

    Ostale preporuke usklaene su sa scenarijima. Pored osnovnog scenarija kojim se predvianastavak programa Pomorskih autocesta u njegovu sadanjem obliku, izraena su jo dvascenarija:

    1) scenarij odrivosti: taj je scenarij usmjeren na smanjenje utjecaja na okoliprimjenom alternativnih goriva, inovativnim dizajnom brodova, lukim objektima iopremom te primjenom novih materijala poput kompozita. Program Pomorskihautocesta trebalo bi poboljati ako se eli ostvariti njegov odriv uinak na kvalitetui konkurentnost Pomorskih autocesta;

    2) scenarij upravljanja lancem nabave: taj je scenarij usmjeren na itav lanac nabave,iji je dio pomorski promet na krae relacije. Bez tog usmjerenja rezultati projekatazaostajali bi za prvobitnim ciljevima jer bi se moglo dogoditi da dionici ne suraujumeusobno u vezi s projektom. Pomorske autoceste dio su sloenih lanaca nabavekoji ni ne poinju niti zavravaju u morskim lukama. Pomorski promet na kraerelacije u mnogim je sluajevima (ako ne u svima) jedan od raznih naina prijevozaunutar lanca u kojem je zastupljen vei broj dionika, od otpremnika do krajnjegkorisnika. U projektima Pomorskih autocesta treba razmiljati o integriranom lancunabave kako bi se projekte povezalo s ostalim karikama u lancu, a ne da ostanuizdvojeni projekti. Lanci nabave u kojima pomorski promet na krae relacije imasredinju ulogu nisu ogranieni granicama Europe. Oni povezuju europsku industrijui podruja na kojima se nalaze potroai s drugim vanim europskim iizvaneuropskim regijama. Tree zemlje mora se smatrati dijelom pomorskih mreana krae relacije i kao takve mora ih se obuhvatiti projektima Pomorskih autocesta.

Recommended

View more >