POVEZANOST VRŠNJAČKOG NASILJA S nbsp;· Ključne riječi: nastavnici, prevencija, školska klima, škola, ... Upitnika školskog nasilja UŠN-2003, uistraživanju provedenom s 4904 učenika

  • Published on
    30-Jan-2018

  • View
    220

  • Download
    5

Transcript

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    1

    Zaprimljeno: 19.03.2014. Izvorni znanstveni lanak

    UDK: 159.9

    POVEZANOST VRNJAKOG NASILJA S PERCIPIRANOM KOLSKOM

    KLIMOM KOD UENIKA OSNOVNE KOLE

    Nataa Vlah

    Sveuilite u Rijeci

    Uiteljski fakultet

    Perger Sandra

    O Silvija Strahimira Kranjevia, Senj

    SAETAK

    Cilj rada je analizirati doprinos nekih elemenata kolske klime na injenje i

    doivljavanje vrnjakog nasilja u osnovnoj koli. U istraivanju je sudjelovalo 147

    uenika od etvrtih do osmih razreda jedne osnovne kole (45,6% uenica), prosjeno

    starih 12 godina koji su, nakon pribavljenog informiranog pristanka njihovih roditelja,

    ispunjavali integralni upitnik sastavljen od Olweusovog upitnika (1998), Upitnik

    nasilnik / rtva, adaptirane Skale percipirane sigurnosti u koli (Buljan Flander,

    Durman Marijanovi i ori poljar, 2007) i Skale kolske klime i sukoba u koli

    (Puzi, Baranovi i Doolan, 2011). Provedene su deskriptivna, korelacijska i

    regresijska analiza. 17,7% uenika vrilo je vrnjako nasilje nad drugima uenicima

    ponekad, esto ili gotovo uvijek,a 20,4% uenika sustavno je, opetovano i esto

    doivjelo vrnjako nasilje od strane drugih uenika u posljednjih nekoliko mjeseci.

    Vrnjako nasilje ee ine djeaci i stariji uenici, kao i uenici koji vie percipiraju

    destruktivne meuljudske odnose izmeu uenika u koli. Vrnjako nasilje ee

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    2

    doivljavaju mlai uenici i uenici koji vie percipiraju da je kola nesigurno mjesto.

    Autori predlau da kola uz podrku lokalne zajednice pokrene i provodi preventivni

    program vrnjakog nasilja s ciljem stvaranja konstruktivnih i prosocijalnih odnosa

    meu uenicima te osiguravanja osjeaja sigurnosti za sve, a osobito za mlae uenike.

    Kljune rijei: nastavnici, prevencija, kolska klima, kola, vrnjako nasilje

    UVOD

    Moe se rei da je vrnjako nasilje u koliprisutno oduvijek, no povijesno gledajui,

    odnos drutva prema nasilju je razliit. Prema erni Obrdalj, Beganli i ili (2010)

    nasilje se, prije aktualnih znanstveno-istraivakih nastojanja definiranja termina,

    smatralo neizostavnim dijelom odrastanja dok se danas smatra nepoeljnim

    ponaanjem. Polazimo od pretpostavke da je nasilje u kolama i danas prisutno i da

    nepovoljna kolska klima moe doprinijeti pojavi nasilja meu uenicima u koli i

    obrnuto.

    Brojne su definicije vrnjakog nasilja (Olweus, 1998; Randall, 1997; Rigby, 1996;

    Baldry, 2003). Prema Olweusovoj (1998, prema Pregrad i sur., 2007,12) najcitiranijoj

    definiciji vrnjako je nasilje situacija nesrazmjerne snage u kojoj je uenik opetovano i

    trajno izloen negativnim postupcima od strane jednoga ili vie uenika. Tri su bitna

    kriterija definiranja vrnjakog nasilja: 1) postoji negativni postupak koji podrazumijeva

    namjerno nanoenje ozljeda drugoj osobi; 2) negativni postupak se ponavlja i trajan je

    (iskljuuju se povremeni beznaajni negativni postupci ravnopravnog odmjeravanja

    snage meu uenicima) i 3) postoji asimetrian odnos snaga: uenik (rtva nasilja)

    izloen negativnim postupcima s tekoom se brani te je bespomoan u odnosu prema

    ueniku (poinitelj nasilja) koji ga zlostavlja. U skandinavskim dravama je

    istraivanjima utvreno 5,6% - 7% uenika poinitelja nasilja (Olweus, 1993, prema

    Dedaj, 2012; Olweus, 1998), u osnovnim kolama u SAD-u 8% (Bradshaw i sur., 2007,

    prema Dedaj, 2012), a u engleskim osnovnim kolama 12% poinitelja vrnjakog

    nasilja (Whitney i Smith, 1993, prema Sutton i Smith, 1999). Istraivanje Poliklinike za

    zatitu djece grada Zagreba je pokazalo da se 16% uenika gotovo svakodnevno ponaa

    nasilno prema drugim uenicima (Karlovi, 2006). Prema Velki i Vrdoljak (2013)

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    3

    samoiskazom poinjenog vrnjakog nasilja uenika od petog do osmog razreda u dvije

    osjeke kole ima 3,1% uenika poinitelja nasilja i13,7%, provokativnih rtava

    (uenici koji istovremeno ine i doivljavaju nasilje), dakle ukupno oko 17%. Pregrad i

    sur. (2007) navode12% poinitelja nasilja (koji su inili nasilje 2-3 puta

    mjeseno)primjenom Olweusovog mjernog instrumenta na reprezentativnom uzorku

    ispitanika za utvrivanje vrnjakog nasilja kod osnovnokolske i srednjokolske

    populacije u Hrvatskoj.

    Prema istim istraivanjima rtava vrnjakog nasilja u skandinavski dravama bilo je

    7,6% - 9% uenika (Olweus, 1993, prema Dedaj, 2012; Olweus, 1998). Istraivanja

    koja su provedena u 33 europske drave te Rusiji, Turskoj, Izraelu i SAD-u govore o

    13% uenika rtava vrnjakog nasilja (Popadi, 2009). U SAD-u je 23% uenika bilo

    izloeno vrnjakom nasiljuprema Bradshaw i sur. (2007, prema Dedaj, 2012) dok je u

    engleskim osnovnim kolama vrnjakom nasilju ponekad ili esto bilo izloeno

    27% uenika (Whitney i Smith, 1993, prema Sutton i Smith, 1999).

    Prema Pregrad i sur. (2007) identificirano je 10%rtava nasilja, odnosno uenika koji su

    doivljavali nasilje 2-3 puta mjeseno. Velki i Vrdoljak (2013) su u recentnijem

    istraivanju utvrdile vei postotak od gotovo 31% uenikartava koji samoiskazom

    prijavljuju doivljaj vrnjakog nasilja.

    Na podruju grada Rijeke akula-Desnica (2011) navodi da je na uzorku od 1694

    uenika sedmih i osmih razreda svih osnovnih kola, primjenjujui mjerni instrument

    koji sadrajno korespondira s navedenom Olweusovom definicijom i originalnim

    mjernim instrumentom utvreno da je 37,1% uenika sedmih i osmih razreda skoro

    svakodnevno ukljueno u probleme nasilja u rijekim osnovnim kolama. 24,7% djece

    je doivljavalo nasilje barem jednom svakodnevno tijekom ispitnog perioda pri emu su

    12,4% djece pasivne rtve, a 12,3% djece su provokativne rtve. Ukupno 24,7% djece

    se svakodnevno ponaalo nasilno prema drugoj djeci, aod toga 12,4% djece nije pri

    tome i samo doivljavalo nasilje (akula-Desnica, 2011,114).

    Budui da se prema navedenoj, i u empirijskom dijelu rada koritenoj, definiciji govori

    o permanentnosti postupaka i nesrazmjeru moi u socijalno-ekolokom prostoru kole

    zanimljivo je promatrati obrasce ponaanja u vrnjakom nasilju u odnosu na kolsku

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    4

    klimu ili ozraje. Ovaj rad je usmjeren na koncept psihosocijalne klime u kolskom

    okruenju i u daljem e se tekstu koristiti naziv kolska klima. kolska klima obiljeava

    pojedinu odgojno-obrazovnu sredinu i predstavlja skup unutarnjih obiljeja po kojima

    se kole meusobno razlikuju te utjee na ponaanje svih njezinih lanova (Domovi,

    2003). Prema Smontara (2008) kolsku klimu ine organizacija odgojno-obrazovnog

    rada u koli, mogunost sudjelovanja u aktivnostima, jasna pravila koja se odnose na

    disciplinu i njihovo dosljedno provoenje, kohezija meu nastavnicima, jasni ciljevi

    pouavanja, kvaliteta izvoenja nastave te iskustvo i oekivanja nastavnika. kolsku

    klimu prema Relja (2006) moe sepromatrati kroz nekoliko razina: 1. ekologiju

    kolskoga okolia i organizacijska obiljeja, 2. kvalitetne i ueniku prilagoene

    nastavne planove i programe i kroz 3. kvalitetu meuljudskih odnosa koja je ujedno

    najvanija razina kolske klime. Vanost meuljudskih odnosa u kolskoj klimi istiu

    iKhoury-Kassabri, Benbenishty i Astor (2005) i navode da suportivni i pozitivni odnosi

    izmeu nastavnika i uenika smanjuju otuenje uenika te poveavaju vanost uloge

    kole u oima uenika i jaanje njihove privrenosti koli. Nastavnik ima najvaniju

    ulogu u ostvarivanju i zadravanju kvalitetnog meuljudskog odnosa s uenikom.

    Uenici koji doivljavaju nastavnike kao prijateljski raspoloene i brine osobe koje se

    odnose prema njima s uvaanjem ee razvijaju osjeaj pripadanja koli te jaaju

    pozitivne odnose s ostalim uenicima (Eccles i Roeser, 2006, prema Smontara, 2008).

    Kvalitetan odnos uenika prema drugim uenicima obiljeava takoer meusobno

    potovanje, pomaganje, prijateljski odnos jednih prema drugima, meusobno sluanje

    tijekom razgovora kao i uvaavanje miljenja drugih uenika. Moe se rei da se

    pretpostavke za kvalitetan meuljudski odnos u koli odnose podjednako, kako na

    odnos uenik nastavnik tako i na odnos uenik uenik.

    Primjenjujui instrument procjene Playground and Lunch room Climate Questionnaire

    (PLCQ),Leff i sur. (2003) su utvrdili da nadzor djece, nain kako tijekom kolskog

    odmora za ruak i igru odrasli strukturiraju aktivnosti kao i obrazac meusobne

    suradnje odraslihmogu utjecati na djeje socijalno ponaanje u koli. Ovaj nalaz

    podupire i rezultat prema kojemu u osnovnim kolama gdje uenici percipiraju vie

    podrke, istovremeno pokazuju vie sklonosti traiti zatitu u situacijama kada se nad

    njima vri vrnjako nasilje (Eliot i sur., 2010). Autori zato sugeriraju kako bi napori

    kolskog osoblja da osiguraju podraavajue ozraje mogli biti potencijalno vrijedna

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    5

    strategija za prevenciju vrnjakog nasilja. U skladu s navedenim spoznajama Cohen i

    Freiberg (2013), referirajui se na niz recentnih znanstvenih istraivanja, nude saeti

    prikaz korisnih strategija za prevenciju vrnjakog nasilja kroz uspostavljanje kvalitetne

    kolske klime. Nacionalni centar za kolsku klimu (National School Climate Center,

    prema Cohen i Freiberg, 2013) navodi u svojoj publikaciji da, pored temeljnih

    elemenata kao to su uinkovita i kvalitetna uprava u obrazovanju, angairanje cijele

    kolske zajednice, kontinuirana evaluacija, politike, zakoni, pravila i podrke, postoje

    jo tri kljuna aspekta u izgradnji i odravanju kvalitetne prevencije u svakodnevnoj

    praksi:

    1. Stvaranje i odravanje kolske klime ukljuuje eksplicitne i implicitne norme, metode

    mjerenja, kodeks ponaanja, ciljeve, vrijednosti, obrasce meuljudskih odnosa, nastavu

    i uenje, stil rukovoenja i pojedinane strune intervencije. Ovime se trebaju baviti i

    ravnatelji i sveukupno kolsko osoblje.

    2.Kvalitetno integriranje u nastavu teme o zlostavljau rtvi svjedoku i time

    unapreenje dinamike prosocijalnog odgoja.

    3. Fokusiranje na individualne intervencije putem kojih se podupire pratnerstvo koje

    unapreuje vezu uitelj roditelj-mentalno zdravlje uenika koji je u riziku za injenje

    vrnjakog nasilja nad drugim uenicima.

    Prevencija je niz postupaka koji umanjuju vjerojatnost nekog neeljenog dogaaja. Ona

    moe biti univerzalna, selektivna i indicirana(Gordon 1983, 1987, Kellam i Rebok,

    1992, sve prema Bai, 2009). U ovome radu mislimo na prevenciju na univerzalnoj

    razini na kojoj se ulau napori u kvalitetu psihosocijalnih uvjeta odgoja i obrazovanja za

    svu djecu. Postupci osiguravanja adekvatne kolske klime ili ozraja su aktivnosti na

    razini univerzalne prevencije vrnjakog nasilja. Moemo pretpostaviti da su, uz

    meusobne odnose u koli, u prevenciji vrnjakog nasilja vana kolska pravila kao

    bitni prediktori koji utjeu na smanjenje vrnjakog nasilja meu uenicima (Puzi,

    Baranovi i Doolan, 2011). Poznato je da pravovremeno i konsenzualno definiranje i

    pridravanja pravila, uz jasna oekivanja i posljedice vlastitog i tueg ponaanja u koli,

    daje uenicima osjeaj sigurnosti i pouzdanosti. U ovom radu, prema Puzi, Baranovi i

    Doolan (2011), polazimo od pretpostavke da mjera promocije pozitivne kolske klime

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    6

    na taj nain esto doprinosi prevenciji vrnjakog nasilja u koli. Slino tome, Swearer i

    Espelage (2004) istiu da se, pored vie razliitih podruja preventivnih utjecaja

    (individualnih karakteristika, klime u uionici, specijaliziranih programa i sl.),koji su

    povezani,osobito treba angairati u socio-ekolokom prostoru strunih intervencija i

    usmjeriti napore prema kolskoj klimi.

    Prema prethodnim istraivanjima kolske klime u Hrvatskoj, natpolovina veina

    uenika iskazuje pozitivnu percepciju kvalitetnog odnosa sa svojim nastavnicima kao i

    osjeaj sigurnosti u koli i oko kole. No, jedan dio uenika ima neto negativniju

    percepciju kvalitete meuljudskih odnosa sa nastavnicima i iskazuje osjeaj

    nesigurnosti u koli to ukazuje na doivljaj nepovoljne kolske klime za jedan dio

    uenika u ispitivanim kolama (Kneevi i Baradi, 2004; Miharija i Kurida, 2010;

    Vojnovi i Miki, 2010; Kudek Miroevi, 2013). Puzi, Baranovi i Doolan (2011)su

    Skalom kolske klime i sukoba u koli ispitivali percepciju uenika, nastavnika i

    ravnatelja o karakteristikama kolske klime vezano uz pojavu i rjeavanje sukoba,

    odnosno vrnjakog nasilja meu uenicima. Autori su utvrdili supostojanje

    konfliktnih i suradnikih aspekata kolskog okruenja (Puzi, Baranovi i Doolan2011,

    354). Buljan Flander, Durman Marjanovi i ori poljar (2007) su primjenom

    Upitnika kolskog nasilja UN-2003, uistraivanju provedenom s 4904 uenika

    etvrtih, petih, estih, sedmih i osmih razreda u 25 osnovnih kola u 13 gradova

    Republike Hrvatske,utvrdile da uenikov osjeaj prihvaenosti/odbaenosti u koli ima

    bitnu povezanost s mjerenim doivljajem doivljavanja i injenja vrnjakog nasilja te

    ove autorice preporuuju i osmiljavanje preventivnih i intervencijskih programa.Broj

    prijatelja, socijalni status i kolska klima su se u hrvatskom kulturolokom kontekstu

    pokazali znaajnim prediktorima vrnjakoga nasilja (Velki i Vrdoljak, 2013).

    Analiza rezultata prethodnih istraivanja (Holtappels i Meier, 2000; Lindstrom Johnson,

    2009; Leff i sur. 2003; Swearer i Espelage, 2004; Elliot i sur. 2010; Cornell, 2011;

    Cohen i Freiberg, 2013; Velki i Vrdoljak, 2013), vodi nas do znanstveno-istraivakog

    pitanja o relacijama izmeu kolske klime iodreenih obrazaca vrnjakog nasilja. Cilj

    rada je analizirati doprinos nekih elemenata kolske klime na injenje i doivljavanje

    vrnjakog nasilja u osnovnoj koli. Aplikativna svrha je vezana uz moguu primjenu

    rezultata u prevenciji vrnjakog nasilja u kolskom okruenju.

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    7

    ISTRAIVAKI PROBLEMI I HIPOTEZE

    Tri su problema istraivanja. Prvi je eksplorativnog karaktera,a drugi i trei problem

    imaju njima svojstvene hipoteze. Ovim radom elimo:

    1.utvrditi uestalost injenja vrnjakog nasilja i uestalost doivljavanja vrnjakog

    nasilja u promatranoj koli.

    2.utvrditi povezanost izmeu injenja/doivljavanja vrnjakog nasilja i kolske klime.

    Tako prva hipoteza glasida postoji povezanost izmeu injenja, odnosno izloenosti

    vrnjakom nasilju i kolske klime, odnosno to je kolska klima nepovoljnija, ima vie

    injenja i/ili izloenosti vrnjakom nasilju, drugim rijeima to je vie samoiskazanog

    vrnjakog nasilja obje vrste, i injenja i doivljavanja, to je i ueniki doivljaj kolske

    klime nepovoljniji.

    3. utvrditi moe li se prema nekom od elemenata kolske klime predvidjeti vea

    uestalost vrnjakog nasilja pri emu se vrnjako nasilje promatra kroz samoiskaz

    injenja i samoiskaz doivljavanja nasilja. Prema drugoj hipotezi kolska klima

    predstavlja znaajan prediktor samoiskazanog injenja, odnosno doivljavanja nasilja.

    Oekuje se da e nepovoljnija kolska klima utjecati na vei doprinos samoiskaza

    vrnjakog nasilja obje vrste: injenja i doivljavanja. Svrha realizacije ovog cilja je

    empirijski uvid u opravdanost ulaganja u poboljanje kolske klime radi prevencije

    vrnjakog nasilja.

    METODA

    Sudionici

    U istraivanju su sudjelovali uenici od etvrtog do osmog razreda jedne osnovne kole

    u Liko-senjskoj upaniji (ije se ime nee navoditi u ovom radu iz diskrecijskih

    razloga), sluajnim odabirom po dva odjeljenja u svakoj generaciji. Sudjelovalo je 147

    uenika: 80 uenika (54,4%) i 67 uenica (45,6%) od 9 do 14 godina starosti (M= 11,9

    godina; SD=1,56). U navedenoj koli ne postoji niti jedan preventivni program za

    vrnjako nasilje. Radi jasnije interpretacije rezultata treba rei da se kola nalazi u

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    8

    manjem mjestu koje u irem krugu broji neto oko 7000 stanovnika gdje se veina ljudi

    meusobno poznaje i gdje su socijalne veze vrlo jake, a socijalni je kontekst, prema

    naoj procjeni, patrijarhalan i tradicionalan.

    Mjerni instrumenti

    Vrnjako nasilje

    U istraivanju je koriten Upitnik nasilnik/rtvaOlweus (1998) na nain da su za potrebe

    ovog rada iz upitnika analiziranesamo dvije estice kojima se mjeri samoiskaz uenika o

    poinjenom, odnosno doivljenom nasilju. Doputenje koritenja je pribavljeno iz

    hrvatskog ureda UNICEF-a koji je upitnik preveo i prilagodio za hrvatske kulturoloke

    prilike (Pregrad i sur., 2007). Radi se o dvjema univarijatnim varijablama sa skalama

    ordinalnog tipa gdje je svaki uenik odgovarajui na jedno pitanje davao samoiskaz o

    svom iskustvu injenja, odnosno doivljavanja nasilja.

    kolska klima

    Varijable kolske klime su utvrivane integriranom verzijom dviju skala: 9 estica

    Upitnika kolskog nasilja UN-2003 (Buljan Flander, Karlovi i timac, 2003, prema

    Buljan Flander, Durman Marjanovi i ori poljar, 2007; Buljan-Flander i Karlovi,

    2006) i 18 estica Skale kolske klime i sukoba u koli (Puzi i sur., 2011). Tako

    integriranu verziju upitnika nazivamo Skala kolske klime.

    Koristili smo estice UN-2003 koje se odnose na osjeaj sigurnosti uenika na

    pojedinim mjestima u koli (kolski hodnik ili stubite, igralite, uionica, WC, sportska

    dvorana ili svlaionica, kolska blagovaonica, na putu od kue do kole i obratno).

    Uenici su na trostupanjskoj skali procjenjivali osjeaj sigurnosti na pojedinim

    mjestima u koli: nesigurno, ni sigurno ni nesigurno i sigurno. Odgovori su u bazi

    podataka kodirani tako da viu vrijednost ima procjena vee sigurnosti.

    Skala kolske klime i sukoba u koli sadri estice / tvrdnje od kojih se deset tvrdnji

    odnosi na odnose izmeu uenika, pet tvrdnji se odnosi na odnose izmeu nastavnika i

    uenika te se tri tvrdnje odnose na prijavljivanje sukoba odnosno vrnjakog nasilja

    nastavnicima. Uenici su izraavali stupanj slaganja s odreenom tvrdnjom na skali

    Likertovog tipa od 5 stupnjeva: uope se ne slaem (1), djelomino se ne slaem (2), niti

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    9

    se slaem niti se ne slaem (3), djelomino se slaem (4), u potpunosti se slaem (5).

    Autori ove skale navode Cronbachovalpha koeficijent unutarnje konzistencije od 0,69

    do 0,85.

    U tablici 1 prikazane su dimenzije proizale statistikom eksplorativno-konfirmativnom

    analizom metodom glavnih komponenti te odabirom triju faktora, prema kriteriju Scree

    testa, i njihovim rotiranjem kosokutnom Oblimin metodom za istraivano podruje

    kolske klime integriranim mjernim instrumentomSkala kolske klime. Na taj su nain u

    prvoj fazi analize ekstrahirana tri faktora koji su objasnili ukupno 51% varijance

    rezultata skale. Sve zadrane estice su pri tome imale ekstrakcijske komunalitete vee

    od 0,30. Dobivena tri faktora u matrici obrasca su promatrani kao potencijalne subskale

    te su njihove estice, u svrhu odabira estica u pojedinu dimenziju, podvrgnute analizi

    visine diskriminativnog koeficijenta estice u pojedinoj subskali s rezultatom itave

    subskale. Pri tome je koriten kriterij zadravanja onih estica koje su imale

    diskriminativni koeficijent vei od 0,40. Nakon konanog odabira estica, u ponovljenoj

    metodi prema kriteriju Scree testa je dobivena trofaktorska interpretabilna struktura seta

    od 21 estice. Karakteristini korijeni za prvih nekoliko komponenti su bili 4,90; 4,13;

    3,20; 1,05; 0,10, 0,84. Znaajna su tri faktora nakon rotacije objasnila 58% varijance

    rezultata zadranih estica iji su komunaliteti bili najmanje vrijednosti 0,35, a najvee

    0,83. Neke od estica su obzirom na smjer iskazanih stavova trebale biti rekodirane to

    je usklaeno s konanim nazivom estica koje su prikazane u tablici 1.

    Tablica 1: Tri dimenzije kolske klime

    KONSTRUKTIVNI I

    SURADNIKI

    DOPRINOS

    NASTAVNIKA

    PODRAVAJUOJ

    KOLSKOJ KLIMI

    (N= 6, =0,87; )

    r

    OSJEAJ

    SIGURNOSTI

    UENIKA (N=8;

    =0,85)

    r

    DESTRUKTIVNI

    MEULJUDSKI

    ODNOSI IZMEU

    UENIKA (N=6;

    =0,86)

    r

    Nastavnici pomau u

    rjeavanju sukoba i

    sporova meu

    uenicima.

    ,83 Na putu od kue do

    kole se osjeam

    ,82 Uenici ismijavaju i

    vrijeaju jedni druge.

    ,90

    Nastavnici se odnose s

    potovanjem i

    uvaavanjem prema

    ,83 Na putu od kole do

    kue se osjeam.

    ,81 Uenici se fiziki

    sukobljavaju.

    ,83

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    10

    uenicima.

    Nastavnici se ponaaju

    pravedno prema

    uenicima.

    ,81 U uionici (dok je

    uitelj odsutan nema

    ga) se osjeam

    ,68 Uenici ogovaraju jedni

    druge.

    ,79

    U situacijama kad

    uenici prijave

    vrijeanje ili nasilje,

    nastavnici se ukljuuju

    u rjeavanje sukoba ili

    spora.

    ,80 U sportskoj dvorani ili

    svlaionici se

    osjeam

    ,68 Uenici iskljuuju iz

    kolskih aktivnosti i

    druenja uenike

    koji se razlikuju od

    ostalih.

    ,73

    Nastavnici paljivo

    sluaju miljenja

    uenika.

    ,80 Na igralitu (za vrijeme

    velikog odmora) se

    osjeam

    ,67 Uenici ne sluaju

    paljivo jedni druge

    tijekom rasprava na

    nastavi.

    ,66

    Uenici se mogu

    slobodno obratiti

    nastavniku za pomo

    kad imaju neki spor ili

    sukob s uenicima.

    ,68 Na kolskom hodniku

    ili stubitu se osjeam..

    ,63 Uenici ne vole biti u

    koli.

    ,56

    U WC-u se osjeam ,62

    U kolskoj blagavaonici

    se osjeam

    ,59

    Kazalo: r= korelacija estice s faktorom; = Cronbachova Alpha (koeficijent

    pouzdanosti)

    Prvu dimenziju smo nazvali konstruktivni i suradniki doprinos nastavnika

    podravajuoj kolskoj klimi jer ona opisuje da uenici percipiraju nastavniki odnos

    uvaavajuim, potivajuim i pomauim ueniku u situacijama sukoba. Time je

    potvren prethodni nalaz slino definirane dimenzije autora skale (Puzi i sur.,

    2011).Naziv druge dimenzije je osjeaj sigurnosti uenika jer opisuje iskaz uenika o

    osjeaju sigurnosti na razliitim mjestima u koli ili na putu izmeu kole i kue. Slina

    teorijska dimenzija je takoer ve opisana u prethodnim radovima (Vojnovi i Miki,

    2010; erni Obrdalj, Beganli i ili, 2006; Kneevi i Baradi, 2004). I trea

    konstitucijska dimenzija je dimenzija destruktivnih meuljudskih odnosa izmeu

    uenika jer je konstruirana od estica kojima uenici opisuju situacije iz meusobnih

    socijalnih interakcija u kojima se manifestiraju aktivni i pasivni oblici meusobne

    agresivnosti, sukoba i neslaganja. Slino je poznato iz prethodnih radova (Puzi,

    Baranovi i Doolan, 2011; Risti Dedi i sur., 2011). Vidljivo je da su sve tri subskale

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    11

    iz kojih proizlaze dimenzije zadovoljavajuih vrijednosti unutarnje pouzdanosti:

    konstruktivni i suradniki doprinos nastavnika podravajuoj kolskoj klimi

    (=0,87),osjeaj sigurnosti uenika (=0,85) i destruktivni meuljudski odnosi izmeu

    uenika (=0,86).

    Postupak prikupljanja podataka

    Nakon pribavljenih administrativnih odobrenja, autorice su zamolile i dobile pismenu

    informiranu suglasnost svih roditelja uenika. Prikupljanje podataka je trajalo tijekom

    oujka 2013. godine te je postupak trajao dva radna tjedna. Radi osiguranja preciznosti i

    objektivnosti rezultata, druga autorica rada je pri prikupljanju podataka grupno vodila

    uenike kroz ispunjavanje oba upitnika prema metodiki predvienom protokolu

    primjerenom dobi uenika. Prije predoavanja cilja istraivanja i objanjavanja uputa za

    ispunjavanje upitnika uenicima je reeno da e se dobiveni podaci koristiti iskljuivo u

    istraivake svrhe, da njihov identitet ostaje potpuno anoniman, da se ne radi o ispitu

    znanja te da nema tonih i netonih odgovora.

    Metode obrade podataka

    Prvi problem istraivanja je realiziran analizom apsolutnih i relativnih frekvencija.

    Drugi problem istraivanja, odnosno prva hipoteza rada je testirana Spearmanovim

    korelacijama dok je, trei problem, odnosno druga hipoteza testirana dvjema multiplim

    hijerarhijskim analizama.

    REZULTATI

    Samoiskaz uenika o vrnjakom nasilju u koli

    Samoiskaz uenika o vrnjakom nasilju u koli e biti prikazan kroz doivljaj

    uestalostina pojedinim kategorijama dviju univarijatnih varijabli injenja i

    doivljavanja vrnjakog nasilja. Pojam vrnjako nasilje se uenicima pojasnio prema,

    u uvodu navedenoj, teorijskoj definiciji autora ove skale, odnosno, uenicima je uvodno

    ukratko reeno da je to ponaanje u kojem postoji negativni postupak koji

    podrazumijeva namjerno nanoenje ozljeda drugoj osobi. Uenici su se reflektirali na

    svoja sjeanja o takvim iskustvima, prema opisanim uputama u upitniku.

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    12

    Tablica 2. Frekvencije odgovora uenika na pitanje: Koliko puta si sudjelovao

    (sudjelovala) u nasilnitvu nad drugim uenicima u koli posljednjih nekoliko

    mjeseci?

    Kategorije odgovora

    f

    %

    Gotovo nikada 75 51,0

    Rijetko 46 31,3

    Ponekad 15 10,2

    esto 6 4,1

    Gotovo uvijek 5 3,4

    Ukupno: 147 100,00

    Kao to se vidi u tablici 2, prema samoiskazu uenika o injenju vrnjakog nasilja nad

    drugim uenicima, jedna treina uenika (31%) je rijetko inila vrnjako nasilje nad

    drugim uenikom. Vie od jedne estine uenika (17,7%) je vrilo vrnjako nasilje nad

    drugima uenicima ponekad, esto ili gotovo uvijek. Radi se o slinoj uestalosti

    vrenja nasilja nad drugim uenicima kao kod Karlovi (2006) i Velki i Vrdoljak,

    (2013) gdje je zabiljeeno do 17% ovako opisanog ponaanja i neto nioj nego na

    rijekom podruju od 24,7% nasilnikog ponaanja (akulaDesnica, 2011). Svi

    navedeni rezultati, kao i na, pokazuju veu uestalost od one koja je prije vie od

    sedam godina dobivena na reprezentativnom uzorku za Hrvatsku (Pregrad i sur., 2007)

    gdje je zabiljeeno 12% samoikazanog injenja vrnjakog nasilja.

    Tablica 3. Frekvencije odgovora uenika na pitanje: Koliko puta je nad tobom

    izvreno nasilje u koli posljednjih nekoliko mjeseci?

    Kategorije odgovora

    f

    %

    Nije izvreno nasilje u posljednjih nekoliko mjeseci 58 39,5

    Dogodilo se jednom ili dvaput 59 40,1

    2-3 puta mjeseno 10 6,8

    Jedanput tjedno 5 3,4

    Nekoliko puta tjedno 15 10,2

    Ukupno: 147 100,00

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    13

    Uvidom u tablicu 3, prema samoiskazu uenika o vlastitom iskustvu rtve vrnjakog

    nasilja, nasilju je bar jednom bilo izloeno 89 uenika (60,5%), a od toga je broja 59

    uenika (40,1%) doivjelo vrnjako nasilje od strane drugih uenika jednom ili dvaput.

    Od evidentiranih 89 uenika koji su bar jednom doivjeli nasilje, jedna je petina,

    odnosno 30 (20,4%) uenika sustavno, opetovano i esto doivljavala vrnjako nasilje

    od strane drugih uenika u posljednjih nekoliko mjeseci. Ako usporedimo ove rezultate

    s rezultatima dosadanjih istraivanja vidimo da je doivljavanje vrnjakog nasilja u

    naem istraivanju, kad je rije o sustavnom, opetovanom i estom doivljaju, uestalije

    nego u ostatku zemlje(10%prema Pregrad i sur., 2007) i susjednoj upaniji (12,4%

    prema akulaDesnica, 2011), dok je nie od rezultata dobivenih u istraivanju Velki i

    Vrdoljak (2013) gdje je taj postotak vei nego u ovom istraivanju, odnosno31%.

    Povezanost vrnjakog nasilja i kolske klime

    Povezanost vrnjakog nasilja i kolske klime e biti analizirana Spearmanovim

    korelacijama i dvjema multiplim regresijskim analizama.

    Tablica 4: Spearmanove korelacije izmeu dimenzija kolskog nasilja i samoiskaza

    o poinjenom i doivljenom vrnjakom nasilju

    Dimenzija kolske klime

    Uloga uenika u

    vrnjakom nasilju

    Konstruktivni

    suradniki

    nastavniki doprinos

    podravajuoj

    kolskoj klimi

    Osjeaj sigurnosti

    uenika

    Destruktivni

    meuljudski odnos

    izmeu uenika

    injenje vrnjakog

    nasilja

    -,13 ,05 ,19*

    Doivljavanje

    vrnjakog nasilja

    -,05 -,24** -,04

    * p< 0,05; ** p< 0,01

    Prema rezultatima u tablici 4 je vidljivo da postoji niska pozitivna povezanost izmeu

    samoiskaza injenja vrnjakog nasilja i uenikove percepcije destruktivnih

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    14

    meuljudskih odnosa izmeu uenika. Postoji niska negativna povezanost izmeu

    samoiskaza doivljavanja vrnjakog nasilja i osjeaja sigurnosti u koli. Drugim

    rijeima samoiskaz injenja nasilja je u proporcionalnom odnosu s percepcijom uenika

    o destruktivnim meuljudskim odnosima izmeu uenika, dok je samoiskaz

    doivljavanja vrnjakog nasilja u obrnuto proporcionalnom odnosu s osjeajem

    sigurnosti uenika. Korelacijesu znaajne na samo dvije od ukupno est promatranih

    relacija. Obzirom na niske vrijednosti korelacija na samo nekim dimenzijama kolske

    klime prva hipoteza prema kojoj postoji povezanost izmeu izloenosti, odnosno

    injenja vrnjakog nasilja i kolske klime na nain da to je kolska klima

    nepovoljnija, ima i vie izloenosti i/ili injenja vrnjakog nasilja, odnosno, to je vie

    samoiskazanog vrnjakog nasilja obje vrste, to je i ueniki doivljaj kolske klime

    nepovoljniji je samo djelomino potvrena.

    Kako bi se utvrdili samostalni doprinosi pojedinih dimenzija kolske klime objanjenju

    varijance injenja i doivljavanja vrnjakog nasilja provedene su dvije nezavisne

    multiple regresijske analize. Pri tome su utvrene i maksimalne mogue korelacije

    izmeu pojedine uloge u vrnjakom nasilju i komponente kolske klime i proporcija

    objanjene varijance pojedinog ponaanja u vrnjakom nasilju. U tim hijerarhijskim

    regresijskim analizama svako od dva promatrana ponaanja u vrnjakom nasilju

    (injenje i doivljavanje) predstavljaju zavisne, odnosno kriterijske varijable. U prvom

    je modelu analizirana prediktorska sposobnost demografskih varijabli spola i dobi s

    obzirom da su u prethodnim istraivanjima pokazale znaajnu povezanost sa pojedinom

    ulogom u vrnjakom nasilju. U drugom modelu ukljuene su varijable tri dimenzije

    kolske klime: konstruktivni suradniki nastavniki doprinos u kolskoj klimi, pozitivan

    osjeaj sigurnosti uenika i destruktivni meuljudski odnosi izmeu uenika. Tablice 5 i

    6 prikazuju rezultate hijerarhijskih regresijskih analiza iji rezultati ukazuju na to da je

    druga hipoteza ovog istraivanja djelomino potvrena.

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    15

    Tablica 5: Multipla regresijska analiza spola, dobi i dimenzija kolske klime kao

    prediktora injenja vrnjakog nasilja prema samoiskazu uenika

    B Beta R2 F-promjena

    Mo

    del

    1 Konstanta 0,13

    Spol -,62 -4,02**

    Dob ,13 2,50**

    Mo

    del

    2

    Konstanta 0,16

    Spol -,68 -4,16**

    10,28** Dob ,06 1,09

    KSND -,04 -,60

    2,17

    OSU -,02 ,-,12

    DMOIU ,18 2,40*

    *p

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    16

    Tablica 6: Multipla regresijska analiza spola, dobi i dimenzija kolske klime kao

    prediktora doivljavanja vrnjakog nasilja prema samoiskazu uenika

    B Beta R2 F-promjena

    Model

    1 Konstanta 2,47 3,00** 0,03

    Spol ,18 ,85

    Dob -,14 -2,11*

    Model

    2

    Konstanta 3,51 3,63** 0,70

    Spol ,11 ,51

    2,45 Dob -,15 1,94

    KSND -,03 -,33

    1,86

    OSU -,57 -2,30*

    DMOIU ,05 ,57

    *p

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    17

    ulaganja u elemente kolske klimu na nain da se povea osjeaj sigurnosti kod uenika

    u koli.

    RASPRAVA I PREPORUKE ZA PREVENTIVNU PRAKSU

    Nakon parcijalizacije rezultata prema kojemu vrnjako nasilje ee ine djeaci i

    stariji uenicimoemo rei da je prvi kljuni nalaz ovog rada u informaciji da uenici

    koji vie percipiraju destruktivne meuljudske odnosa izmeu uenika u koli ee

    ine vrnjako nasilje. Drugo, parcijalizacijom doprinosa eeg doivljavanja

    vrnjakog nasilja kodmlaih uenika, moemo rei da uenici koji vie percipiraju da

    je kola nesigurno mjesto ee doivljavaju vrnjako nasilje.Pri tome jeukupna

    uestalost uenika koji sudjeluju u nasiljuvisoka, via nego u reprezentativnom

    istraivanjima za Hrvatsku od prije sedam godina (Pregrad i sur., 2007) i zasluuje

    panju, osobito imajui u vidu injenicu da ova kola nema preventivni program.

    Djeaci i stariji uenici ee ine nasilje nego djevojice i mlai uenici, prema

    rezultatima naeg istraivanja, to potvruje dosadanje spoznaje (Forero i sur., 1996;

    Seals i Young, 2003; Rigby, 2002; Yang i sur., 2006). Dob predstavlja znaajni

    prediktor doivljavanja vrnjakog nasilja jer su mlai uenici ee rtve vrnjakog

    nasilja(Braja-ganec i sur., 2009; Buljan Flander, Durman Marijanovi i ori poljar,

    2007; Olweus, 1998; Velki i Vrdoljak, 2013).U literaturi je poznato da su djeaci

    ranjiva skupina u ovoj vrsti ponaanja (Khoury-Kassabri, Benbenishty i Astor, 2005),

    kao i to daje razdoblje mlae adolescencije osobito osjetljivo razdoblje (Noakes i

    Rinaldi, 2006). To moe biti smjernica da se u koli osiguraju potrebne preventivne

    mjere.

    Mogue je da su uenici mlae dobi ee rtve vrnjakog nasilja radi toga to su

    tjelesno slabiji, plaljiviji te nesigurniji od uenika starije dobi (Oleweus, 1998; Pregrad

    i sur., 2007). Mlai uenici nemaju jo dovoljno razvijene socijalne vjetine, ne znaju se

    zauzeti za sebe te su moda zbog toga meta vrnjakog nasilja od strane pojedinih

    uenika. To je razlog vie da se u samoj koli provode preventivni programi u kojima

    bi se uenike uilo socijalnoj kompetentnosti na asertivan i nenasilan nain.

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    18

    Oslanjajui se na teoriju socijalnog uenja (Bandura, 1977, 1986) postavljamo pitanje je

    li mogue da odrastanjem pojedini uenici ue da se nasilnikim ponaanjem mogu

    afirmirati u svojoj socijalnoj sredini? Odnosno, preuzima li jedan dio mlaih uenika

    imitacijom i modeliranjem nasilnike obrasce ponaanja te ih koristi kada doe u vie

    razrede osnovne kole?Ukoliko se sloimo s ovakvom interpretacijom, preventivne

    mjere nije dovoljno provoditi samo s uenicima nego treba ukljuiti itavu zajednicu te

    promovirati ideju nenasilja na svim razinama: uenika/uenica, obitelji, kole, grada

    ivrijednosti drutva u cjelini..

    Utvrena prediktivnost nekih elemenata kolske klime na pojavnost vrnjakog nasilja

    potvrujerezultate prethodnih istraivanja (Holtappels i Meier, 2000; Lindstrom

    Johnson, 2009; Leff i sur. 2003; Swearer i Espelage, 2004; Elliot i sur. 2010; Cornell,

    2011; Cohen i Freiberg, 2013; Velki i Vrdoljak, 2013). Percepcija destruktivnih

    meuljudskih odnosa meu uenicimajejedan od prediktora injenja vrnjakog nasilja.

    Analiza ovog rezultata se nadovezuje na prethodnu analizu o dobi uenika u dvjema

    ulogama vrnjakog nasilja u okviru teorije socijalnog uenja (Bandura, 1977, 1986).

    Logika premisa je pri tome sljedea: kada uenik smatra da ivi u naruenim odnosima

    tada e se vjerojatno tako i ponaati. Poznato je da djeca koja imaju iskustva

    zlostavljanja s vremenom razvijaju iskrivljenu percepciju (ponekad i nepostojee)

    ugroze i esto se defenzivno ponaaju i u situacijama koje nisu realno ugroavajue.

    Vjerojatno su uenici koji ine vrnjako nasilje ve imali prethodna ista ili slina

    iskustva. Poznato je da tzv. provokativne rtve imaju istovremeno obiljeja initelja

    vrnjakog nasilja i onih koji doivljavaju nasilje. Npr. u istraivanju Velki i Vrdoljak

    (2012) je utvreno da ima etiri puta vie uenika profila provokativnih rtvi nego

    uenika koji su samo initelji nasilja. ini se da je teza o osiguravanju kvalitetnog

    okruenja odrastanja za dijete od najranije dobi vie nego opravdana jer dijete ui na

    osnovi onoga to iskusi. Preventivni program u koli bi trebao osiguravati iskustva

    putem kojih uenici percipiraju i ue konstruktivne i pozitivne meuljudske odnose sa

    starijim uenicima ve od prvog razreda. Jer na taj nain uenici mogu graditi fundus

    pozitivnih iskustava o meuljudskim odnosima izmeu uenika kao iskustvenu osnovu

    za izbor prosocijalnih modela ponaanja, osobito kada budu stariji. Mogue je osmisliti

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    19

    i kreirati razliite sadraje tijekom cijele kolske godine gdje e uenici imati priliku

    suraivati, zbliavati se i na zabavan i poticajan nain imati priliku za realizaciju

    pozitivnih socijalnih interakcija.

    Utvrdili smo da nii uenikov osjeaj sigurnosti doprinosi i eem doivljavanju

    vrnjakog nasilja to potvruje spoznaje da uenici koji imaju snieni osjeaj

    sigurnosti u koli ee sebe percipiraju rtvama vrnjakog nasilja (Aluede i sur., 2008;

    Harel-Fisch i sur., 2011). To upuuje na potrebu uspostavljanja jasnih pravila ponaanja

    u svim dijelovima kole i oko kole. kole u kojima postoji politika jasnih,

    konzistentnih i potenih pravila imaju manju razinu nasilja dok su pozitivni odnosi

    izmeu nastavnika i uenika povezani s manje viktimizacije (Khoury-Kassabri,

    Benbenishty i Astor, 2005; Cohen i Freiberg, 2013). Nije dovoljno samo uspostaviti

    pravila, a ne nadgledati istovremeno njihovo provoenje. Vano je da odrasli koji su

    zaposleni u koli preuzmu odgovornost na svim potencijalno rizinim mjestima gdje bi

    se vrnjako nasilje moglo odvijati. Ukoliko uenici percipiraju da su njihovi nastavnici

    i drugo osoblje spremni pomagati i podravati uenike, tada su uenici ee skloniji

    prijavljivati sluajeve vrnjakog nasilja koji im se dogaaju (Eliot i sur, 2010). Imajui

    u vidu injenicu da su uenici koji imaju negativnu percepciju kole u dvostruko veem

    riziku da budu ukljueni u neku vrstu vrnjakog nasilja od djece koja nemaju negativnu

    percepciju kole (Harel-Fish i sur., 2011), kola bi trebalaplanirati oplemenjivanje

    prostora stimulativnim didaktiko-metodikim sadrajima i ulagati u aktivni angaman

    odraslih osoba u koli da prue svim uenicima odnos sigurnosti, povjerenja i

    prihvaanja. Osjeaj sigurnosti u koli bi trebao biti neupitan za svakog uenika.

    Miljenja smo da je s profesionalnog i ljudskog gledita (pri emu se referiramo na

    Konvenciju o pravima djeteta), neprihvatljivo pomiriti se s time da postoji uenik u

    koli koji bi mogao rei kako se u koli ne osjea siguran. Tema sigurnosti uenika u

    koli treba biti predmet otvorene rasprave meu zaposlenicima u koli, uitelja s

    uenicima, tema razgovora s roditeljima, odnosno forum za cijelu lokalnu zajednicu.

    Ukoliko se navedena premisa prihvati, vjerojatno e se i stav prema pojavi

    doivljavanja vrnjakog nasilja promijeniti na nain da e se prestati tolerirati injenica

    kako neka djeca zlostavljaju neku drugu djecu (u naem istraivanju preteno mlau

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    20

    djecu i djevojice) na mjestima koja nismo uinili sigurnima. Pri toleriranju mislimo na

    nepostojanje preventivnog programa i izostajanje napora da se isti pokrene i provodi.

    Zakljuno se moe rei da je prevenciji usmjerena implikacija rezultata o povezanosti

    injenja i doivljavanja vrnjakog nasilja sa kolskom klimom sukladna prijanjim

    teorijskim zakljucima prema kojima je za kvalitetnu kolu bitno imati ...usmjerenje

    prema pozitivnoj kolskoj klimi u obliku vrstog i pozitivnog voenja usmjereno na

    prihvaanje i odgovaranje na potrebe uenika i djelatnika te na graenje odnosa, zatim u

    obliku ostvarivanja sigurnog fizikog okruenja koje je dobro odravano i odie

    dobrodolicom te shvaanja uenika kao aktivnih i vrijednih lanova kole (Kraneli-

    Tavra, 2002, 10).

    Preporuke koje proizlaze iz ovog istraivanja idu prema lokalnoj zajednici koja bi

    trebala podrati vodstvo kole u kreiranjui provoenjustrunog preventivnog programa.

    Taj program eukljuivati uenike, roditelje i sve djelatnike kole, ali i zajednicu u

    redefiniranju sustava vrijednosti, te e imati sljedee ciljeve:

    1. poboljanja percepcije meuljudskih odnosa izmeu uenika u koli,

    2. postizanja osjeaja sigurnosti kod svih uenika,

    3. afirmacijuobrazaca nenasilnog ponaanja djeaka od njihove rane dobi.

    ZAKLJUAK

    U istraivanju provedenom s uenicima od etvrtog do osmog razreda jedne osnovne

    kole u Liko-senjskoj upaniji, u kojoj ne postoji preventivni programvrnjakog

    nasilja, utvreno je da je 17,7% uenika vrilo vrnjako nasilje nad drugima uenicima

    opetovano, odnosno, ponekad, esto ili gotovo uvijek te da je 20,4% uenika sustavno,

    odnosno, opetovano i esto doivjelo vrnjako nasilje od strane drugih uenika u

    posljednjih nekoliko mjeseci. Uz kontrolu efekata spola i dobi, neka su obiljeja kolske

    klime slabo, ali statistiki znaajno povezana sa injenjem i doivljavanjem vrnjakog

    nasilja. Vrnjako nasilje ee ine djeaci i stariji uenici, kao i uenici koji vie

    percipiraju destruktivne meuljudske odnose izmeu uenika u koli. Vrnjako nasilje

    ee doivljavaju mlai uenici i uenici koji vie percipiraju da je kola nesigurno

    mjesto.

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    21

    Ogranienje istraivanja je mali uzorak pa se sugeriraju dodatna istraivanja na

    reprezentativnijem uzorku ispitanika kao i ispitivanje miljenja svih imbenika kolske

    zajednice (nastavnici, struni suradnici, roditelji, uenici, osoblje, lokalna zajednica) o

    kolskoj klimi i nainima prevencije vrnjakog nasilja. U tom smislu se moe rei da

    su autorice pokuale dati doprinos u prevenciji vrnjakog nasilja u osnovnim kolama.

    LITERATURA:

    Aluede, O., Adeleke, F., Omoike, D., Afen-Akpaida, J. (2008): A reviewoft he extent

    nature, characteristics and effects of bullying behaviour in schools. Journal od

    Instructional Psychology. 35 (2). 151-158.

    Baldry, A. C. (2003): Bullying in schools and exposure to domestic violence. Child

    Abuse and Neglect. 27 (7). 713-732.

    Bandura, A. (1977): Social Learning Theory. Englewood Cliffs: Prentice Hall.

    Bandura, A. (1986): Social Foundation of Thought and Action: A social cognitive

    theory. Englewood Cliffs, NJ: Prentice-Hall.

    Bai, J. (2009): Teorije prevencije: prevencija poremeaja u ponaanju i rizina

    ponaanja djece i mladih. kolska knjiga. Zagreb.

    Braja-ganec, A., Kotrla Topi, M., Raboteg-ari, Z. (2009): Povezanost

    individualnih karakteristika uenika sa strahom od kole i izloenosti nasilju od strane

    vrnjaka u kolskom okruenju. Drutvena istraivanja. 18 (4-5). 717-738.

    Buljan Flander, G., Karlovi, A. (2003): UN-2003. Poliklinika za zatitu djece grada

    Zagreba. Zagreb. Preuzeto 2. veljae 2013. s mrene stranice

    http://neuron.mefst.hr/docs/CMJ/issues/2008/49/4/Cerni_Obrdalj%20_web_extra.pdf

    Buljan Flander, G., Durman Marijanovi, Z., ori poljar, R. (2007): Pojava nasilja

    meu djecom s obzirom na spol, dob i prihvaenost / odbaenost u koli. Drutvena

    istraivanja. 16 (1-2). 157-174.

    http://neuron.mefst.hr/docs/CMJ/issues/2008/49/4/Cerni_Obrdalj%20_web_extra.pdf

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    22

    Cohen, J., Freiberg, A. (2013): School climate and bullying prevention. Preuzeto 3.

    oujka 2014. s mrene stranice

    http://www.schoolclimate.org/publications/documents/sc-brief-bully-prevention.pdf

    Cornell, D. (2011). The School Climate Bullying Survey: Descriptionand Research

    summary. Preuzeto 26. veljae 2014. s mrene stranice

    http://curry.virginia.edu/uploads/resourceLibrary/School_Climate_Bullying_Survey_De

    scription_for_Distribution_5-16-12.pdf

    erni Obrdalj, E., Beganli, A., ili, N. (2010): Vrste nasilja meu djecom i osjeaj

    sigurnosti u kolama Bosne i Hercegovine. Drutvena istraivanja. 19 (3). 561-574.

    Dedaj, M. (2012): Pedagog i nastavnik fizikog vaspitanja u prevenciji nasilja u koli.

    Doktorska disertacija. Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu.

    Domovi, V. (2003): kolsko ozraje i uinkovitost kole. Naklada Slap. Jastrebarsko.

    Eliot, M., Cornell, D., Gregory, A., Fan, X. (2010): Supportive school climate and

    student willingness to seek help for bullying and threats of violence. Journal of school

    psychology . 48 (6). 533-553.

    Forero, R., McLellan, L., Rissel, C., Bauman, A. (1999): Bullying behaviour and

    psychological health among school student sin new South Wales, Australia: Cross

    sectionalsurvey. British Medical Journal. 319 (7206). 344-348.

    Harel-Fisch, Y., Walsh, S. D., Fogel-Grinvald, H., Amitai, G., Pickett, W., Molcho, M.,

    Due, P., Gaspar de Matos, M., Craig, W. (2011): Negative school perceptions and

    involvement in school bullying: A universal relationship across 40 countries. Journal of

    Adolescence. 34 (4). 639-652.

    Holtappels, H. G., Meier, U. (2000): Violence in Schools. European Education. 32 (1).

    66-79.

    Karlovi, A. (2006): Nasilje meu djecom. Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba.

    Zagreb.

    http://www.schoolclimate.org/publications/documents/sc-brief-bully-prevention.pdfhttp://curry.virginia.edu/uploads/resourceLibrary/School_Climate_Bullying_Survey_Description_for_Distribution_5-16-12.pdfhttp://curry.virginia.edu/uploads/resourceLibrary/School_Climate_Bullying_Survey_Description_for_Distribution_5-16-12.pdf

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    23

    Khoury-Kassabri, M., Benbenishty, R., Astor, R. A. (2005): The Effects of School

    Climate, Socioeconomics and CulturalFactors on Student Victimization in Israel. Social

    Work Research. 29 (3). 165-180.

    Kneevi, M., Baradi, V. (2004): Informacije o provedenom Upitniku o ponaanju u

    koli meu uenicima. ivot i kola. 12 (2). 76-86.

    Konvencija o pravima djeteta.

    http://www.unicef.hr/upload/file/300/150215/FILENAME/Konvencija_20o_20pravima

    _20djeteta.pdf. Preuzeto 27. studenog 2014. s mrene stranice

    Kraneli-Tavra (2002): Rizini i zatitni imbenici u kolskom okruenju kao temelji

    uspjenije prevencije poremeaja u ponaanju djece i mladih. Hrvatska revija za

    rehabilitacijska istraivanja. 38 (1). 1-12.

    Kudek Miroevi, J. (2013): Percepcija razrednikih kompetencija uenika niih i viih

    razreda osnovne kole. Kriminologija i socijalna integracija. 20 (2). 47-58.

    Leff, S. S., Power, T. J., Costigan, T. E., Manz, P. H. (2003): Assessing the Climate of

    the Playground and Lunch room: Implications for Bullying Prevention Programming.

    School Psychology Review. 32(3). 418-430.

    Lindstrom Johnson, S. (2009): Improving the School Enviroment to Reduce School

    Violence: A Review of the Literature. Journal of School Health. 79 (10). 451-465.

    Miharija, M., Kurida, B. (2010): Miljenja i stavovi djece i mladih u Hrvatskoj.

    UNICEF, Ured za Hrvatsku. Zagreb.

    Noakes, M. A., Rinaldi, C. M. (2006): Age and gender differences in Peer Conflict.

    Journal of Youth and Adolescence, 35 (6). 881-891.

    Olweus, D. (1998): Nasilje meu djecom u koli: to znamo i to moemo uiniti.

    kolska knjiga. Zagreb.

    Popadi, D. (2009): Nasilje u kolama. Institut za psihologiju & UNICEF. Beograd.

    http://www.unicef.hr/upload/file/300/150215/FILENAME/Konvencija_20o_20pravima_20djeteta.pdfhttp://www.unicef.hr/upload/file/300/150215/FILENAME/Konvencija_20o_20pravima_20djeteta.pdf

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    24

    Pregrad, J., Bouillet, D., Mikuli, M., Pejnovi,S., terk,T., Tomi Latinac, M.(2007):

    Prirunik: Projekt za sigurno i poticajno okruenje u kolama prevencija i borba protiv

    nasilja meu djecom. Ured UNICEF-a za Hrvatsku. Zagreb

    Puzi, S., Baranovi, B., Doolan, K. (2011): kolska klima i sukobi u koli. Sociologija

    i prostor. 49 (3). 335-358.

    Randall, P. (1997): Adult bullying: Perpetrators and victims. Routledge. London.

    Relja, J. (2006): Kako se uenici osjeaju u koli. ivot i kola. 52 (15-16). 87-96.

    Rigby, K. (1996): Bullying in schools and what to do about it. ACER. Melbourne.

    Rigby, K. (2002): New perspectives on bullying. Jessica Kingsley Publishers. London

    and Philadelphia.

    Risti Dedi, Z., Joki, B., Ivezi, E., ani, A. M. (2011): kolsko ozraje i agresivno

    ponaanje uenika. Preuzeto 22. svibnja 2013. s mrene stranice http://www.os-

    mkrleze-zg.skole.hr/upload/os-mkrleze-

    zg/newsattach/88/os_miroslav_krleza_rezultati_istrazivanja.pdf

    Seals, D., Young, J. (2003): Bullying and victimization: Prevalence and relationship to

    gender, grade level, ethnicity, self-esteem, and depression. Adolescence. 38 (152). 735-

    747.

    Smontara, P. (2008): kolsko ozraje i nasilje meu uenicima. U. Kolesari, V. (ur.):

    Nasilje nad djecom i meu djecom. Filozofski fakultet Sveuilita u Osijeku. Osijek.

    461-476.

    Sutton, J., Smith, P. K. (1999): Bullying as a groupprocess: an adaptation of the

    participant role approach. Agressive Behavior. 25. 97-111.

    Swearer, S. M., Espelage, D., L. (2004): Introduction: A Social-Ecological Framework

    of Bullying Among Youth. U. Espelage, D., Swearer, S. (ur.): Bullying in American

    schools: A social-ecological perspective on prevention and intervention. US: Lawrence

    Erlbaum Associates Publishers. Mahwah. 1-12.

    http://www.os-mkrleze-zg.skole.hr/upload/os-mkrleze-zg/newsattach/88/os_miroslav_krleza_rezultati_istrazivanja.pdfhttp://www.os-mkrleze-zg.skole.hr/upload/os-mkrleze-zg/newsattach/88/os_miroslav_krleza_rezultati_istrazivanja.pdfhttp://www.os-mkrleze-zg.skole.hr/upload/os-mkrleze-zg/newsattach/88/os_miroslav_krleza_rezultati_istrazivanja.pdf

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    25

    Velki, T., Vrdoljak, G. (2013): Uloga nekih vrnjakih i kolskih varijabli u predvianju

    vrnjakoga nasilnog ponaanja. Drutvena istraivanja. 22 (1). 101-120.

    Vojnovi, S., Miki, A. (2010): Violence in schools. Preuzeto 12. oujka 2013. s

    mrene stranice http://www.talentibor.com/wp-content/uploads/2010-STEVAN-

    VOJNOVIC.pdf

    akula-Desnica, T. (2011): Povezanost nasilja meu djecom u koli i naina

    disciplinskih metoda roditelja - roditeljskih postupaka. Magistarski rad. Medicinski

    fakultet Sveuilita u Zagrebu (mentor: Kocijan-Hercigonja, D.).

    Yang, S. J., Kim, J. M., Kim, S. W., Shin, I. S. &Yoon, J. S. (2006): Bullying and

    victimization in boys and girls at South Korean primary schools. Journal of American

    Academy of Child& Adolescent Psychiatry. 45 (1). 69-77.

    http://www.talentibor.com/wp-content/uploads/2010-STEVAN-VOJNOVIC.pdfhttp://www.talentibor.com/wp-content/uploads/2010-STEVAN-VOJNOVIC.pdf

Recommended

View more >