POVEZANOST VRŠNJAČKOG NASILJA S nbsp;· Ključne riječi: nastavnici, prevencija, školska klima, škola, ... Upitnika školskog nasilja UŠN-2003, uistraživanju provedenom s 4904 učenika

  • Published on
    30-Jan-2018

  • View
    220

  • Download
    5

Embed Size (px)

Transcript

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    1

    Zaprimljeno: 19.03.2014. Izvorni znanstveni lanak

    UDK: 159.9

    POVEZANOST VRNJAKOG NASILJA S PERCIPIRANOM KOLSKOM

    KLIMOM KOD UENIKA OSNOVNE KOLE

    Nataa Vlah

    Sveuilite u Rijeci

    Uiteljski fakultet

    Perger Sandra

    O Silvija Strahimira Kranjevia, Senj

    SAETAK

    Cilj rada je analizirati doprinos nekih elemenata kolske klime na injenje i

    doivljavanje vrnjakog nasilja u osnovnoj koli. U istraivanju je sudjelovalo 147

    uenika od etvrtih do osmih razreda jedne osnovne kole (45,6% uenica), prosjeno

    starih 12 godina koji su, nakon pribavljenog informiranog pristanka njihovih roditelja,

    ispunjavali integralni upitnik sastavljen od Olweusovog upitnika (1998), Upitnik

    nasilnik / rtva, adaptirane Skale percipirane sigurnosti u koli (Buljan Flander,

    Durman Marijanovi i ori poljar, 2007) i Skale kolske klime i sukoba u koli

    (Puzi, Baranovi i Doolan, 2011). Provedene su deskriptivna, korelacijska i

    regresijska analiza. 17,7% uenika vrilo je vrnjako nasilje nad drugima uenicima

    ponekad, esto ili gotovo uvijek,a 20,4% uenika sustavno je, opetovano i esto

    doivjelo vrnjako nasilje od strane drugih uenika u posljednjih nekoliko mjeseci.

    Vrnjako nasilje ee ine djeaci i stariji uenici, kao i uenici koji vie percipiraju

    destruktivne meuljudske odnose izmeu uenika u koli. Vrnjako nasilje ee

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    2

    doivljavaju mlai uenici i uenici koji vie percipiraju da je kola nesigurno mjesto.

    Autori predlau da kola uz podrku lokalne zajednice pokrene i provodi preventivni

    program vrnjakog nasilja s ciljem stvaranja konstruktivnih i prosocijalnih odnosa

    meu uenicima te osiguravanja osjeaja sigurnosti za sve, a osobito za mlae uenike.

    Kljune rijei: nastavnici, prevencija, kolska klima, kola, vrnjako nasilje

    UVOD

    Moe se rei da je vrnjako nasilje u koliprisutno oduvijek, no povijesno gledajui,

    odnos drutva prema nasilju je razliit. Prema erni Obrdalj, Beganli i ili (2010)

    nasilje se, prije aktualnih znanstveno-istraivakih nastojanja definiranja termina,

    smatralo neizostavnim dijelom odrastanja dok se danas smatra nepoeljnim

    ponaanjem. Polazimo od pretpostavke da je nasilje u kolama i danas prisutno i da

    nepovoljna kolska klima moe doprinijeti pojavi nasilja meu uenicima u koli i

    obrnuto.

    Brojne su definicije vrnjakog nasilja (Olweus, 1998; Randall, 1997; Rigby, 1996;

    Baldry, 2003). Prema Olweusovoj (1998, prema Pregrad i sur., 2007,12) najcitiranijoj

    definiciji vrnjako je nasilje situacija nesrazmjerne snage u kojoj je uenik opetovano i

    trajno izloen negativnim postupcima od strane jednoga ili vie uenika. Tri su bitna

    kriterija definiranja vrnjakog nasilja: 1) postoji negativni postupak koji podrazumijeva

    namjerno nanoenje ozljeda drugoj osobi; 2) negativni postupak se ponavlja i trajan je

    (iskljuuju se povremeni beznaajni negativni postupci ravnopravnog odmjeravanja

    snage meu uenicima) i 3) postoji asimetrian odnos snaga: uenik (rtva nasilja)

    izloen negativnim postupcima s tekoom se brani te je bespomoan u odnosu prema

    ueniku (poinitelj nasilja) koji ga zlostavlja. U skandinavskim dravama je

    istraivanjima utvreno 5,6% - 7% uenika poinitelja nasilja (Olweus, 1993, prema

    Dedaj, 2012; Olweus, 1998), u osnovnim kolama u SAD-u 8% (Bradshaw i sur., 2007,

    prema Dedaj, 2012), a u engleskim osnovnim kolama 12% poinitelja vrnjakog

    nasilja (Whitney i Smith, 1993, prema Sutton i Smith, 1999). Istraivanje Poliklinike za

    zatitu djece grada Zagreba je pokazalo da se 16% uenika gotovo svakodnevno ponaa

    nasilno prema drugim uenicima (Karlovi, 2006). Prema Velki i Vrdoljak (2013)

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    3

    samoiskazom poinjenog vrnjakog nasilja uenika od petog do osmog razreda u dvije

    osjeke kole ima 3,1% uenika poinitelja nasilja i13,7%, provokativnih rtava

    (uenici koji istovremeno ine i doivljavaju nasilje), dakle ukupno oko 17%. Pregrad i

    sur. (2007) navode12% poinitelja nasilja (koji su inili nasilje 2-3 puta

    mjeseno)primjenom Olweusovog mjernog instrumenta na reprezentativnom uzorku

    ispitanika za utvrivanje vrnjakog nasilja kod osnovnokolske i srednjokolske

    populacije u Hrvatskoj.

    Prema istim istraivanjima rtava vrnjakog nasilja u skandinavski dravama bilo je

    7,6% - 9% uenika (Olweus, 1993, prema Dedaj, 2012; Olweus, 1998). Istraivanja

    koja su provedena u 33 europske drave te Rusiji, Turskoj, Izraelu i SAD-u govore o

    13% uenika rtava vrnjakog nasilja (Popadi, 2009). U SAD-u je 23% uenika bilo

    izloeno vrnjakom nasiljuprema Bradshaw i sur. (2007, prema Dedaj, 2012) dok je u

    engleskim osnovnim kolama vrnjakom nasilju ponekad ili esto bilo izloeno

    27% uenika (Whitney i Smith, 1993, prema Sutton i Smith, 1999).

    Prema Pregrad i sur. (2007) identificirano je 10%rtava nasilja, odnosno uenika koji su

    doivljavali nasilje 2-3 puta mjeseno. Velki i Vrdoljak (2013) su u recentnijem

    istraivanju utvrdile vei postotak od gotovo 31% uenikartava koji samoiskazom

    prijavljuju doivljaj vrnjakog nasilja.

    Na podruju grada Rijeke akula-Desnica (2011) navodi da je na uzorku od 1694

    uenika sedmih i osmih razreda svih osnovnih kola, primjenjujui mjerni instrument

    koji sadrajno korespondira s navedenom Olweusovom definicijom i originalnim

    mjernim instrumentom utvreno da je 37,1% uenika sedmih i osmih razreda skoro

    svakodnevno ukljueno u probleme nasilja u rijekim osnovnim kolama. 24,7% djece

    je doivljavalo nasilje barem jednom svakodnevno tijekom ispitnog perioda pri emu su

    12,4% djece pasivne rtve, a 12,3% djece su provokativne rtve. Ukupno 24,7% djece

    se svakodnevno ponaalo nasilno prema drugoj djeci, aod toga 12,4% djece nije pri

    tome i samo doivljavalo nasilje (akula-Desnica, 2011,114).

    Budui da se prema navedenoj, i u empirijskom dijelu rada koritenoj, definiciji govori

    o permanentnosti postupaka i nesrazmjeru moi u socijalno-ekolokom prostoru kole

    zanimljivo je promatrati obrasce ponaanja u vrnjakom nasilju u odnosu na kolsku

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    4

    klimu ili ozraje. Ovaj rad je usmjeren na koncept psihosocijalne klime u kolskom

    okruenju i u daljem e se tekstu koristiti naziv kolska klima. kolska klima obiljeava

    pojedinu odgojno-obrazovnu sredinu i predstavlja skup unutarnjih obiljeja po kojima

    se kole meusobno razlikuju te utjee na ponaanje svih njezinih lanova (Domovi,

    2003). Prema Smontara (2008) kolsku klimu ine organizacija odgojno-obrazovnog

    rada u koli, mogunost sudjelovanja u aktivnostima, jasna pravila koja se odnose na

    disciplinu i njihovo dosljedno provoenje, kohezija meu nastavnicima, jasni ciljevi

    pouavanja, kvaliteta izvoenja nastave te iskustvo i oekivanja nastavnika. kolsku

    klimu prema Relja (2006) moe sepromatrati kroz nekoliko razina: 1. ekologiju

    kolskoga okolia i organizacijska obiljeja, 2. kvalitetne i ueniku prilagoene

    nastavne planove i programe i kroz 3. kvalitetu meuljudskih odnosa koja je ujedno

    najvanija razina kolske klime. Vanost meuljudskih odnosa u kolskoj klimi istiu

    iKhoury-Kassabri, Benbenishty i Astor (2005) i navode da suportivni i pozitivni odnosi

    izmeu nastavnika i uenika smanjuju otuenje uenika te poveavaju vanost uloge

    kole u oima uenika i jaanje njihove privrenosti koli. Nastavnik ima najvaniju

    ulogu u ostvarivanju i zadravanju kvalitetnog meuljudskog odnosa s uenikom.

    Uenici koji doivljavaju nastavnike kao prijateljski raspoloene i brine osobe koje se

    odnose prema njima s uvaanjem ee razvijaju osjeaj pripadanja koli te jaaju

    pozitivne odnose s ostalim uenicima (Eccles i Roeser, 2006, prema Smontara, 2008).

    Kvalitetan odnos uenika prema drugim uenicima obiljeava takoer meusobno

    potovanje, pomaganje, prijateljski odnos jednih prema drugima, meusobno sluanje

    tijekom razgovora kao i uvaavanje miljenja drugih uenika. Moe se rei da se

    pretpostavke za kvalitetan meuljudski odnos u koli odnose podjednako, kako na

    odnos uenik nastavnik tako i na odnos uenik uenik.

    Primjenjujui instrument procjene Playground and Lunch room Climate Questionnaire

    (PLCQ),Leff i sur. (2003) su utvrdili da nadzor djece, nain kako tijekom kolskog

    odmora za ruak i igru odrasli strukturiraju aktivnosti kao i obrazac meusobne

    suradnje odraslihmogu utjecati na djeje socijalno ponaanje u koli. Ovaj nalaz

    podupire i rezultat prema kojemu u osnovnim kolama gdje uenici percipiraju vie

    podrke, istovremeno pokazuju vie sklonosti traiti zatitu u situacijama kada se nad

    njima vri vrnjako nasilje (Eliot i sur., 2010). Autori zato sugeriraju kako bi napori

    kolskog osoblja da osiguraju podraavajue ozraje mogli biti potencijalno vrijedna

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    5

    strategija za prevenciju vrnjakog nasilja. U skladu s navedenim spoznajama Cohen i

    Freiberg (2013), referirajui se na niz recentnih znanstvenih istraivanja, nude saeti

    prikaz korisnih strategija za prevenciju vrnjakog nasilja kroz uspostavljanje kvalitetne

    kolske klime. Nacionalni centar za kolsku klimu (National School Climate Center,

    prema Cohen i Freiberg, 2013) navodi u svojoj publikaciji da, pored temeljnih

    elemenata kao to su uinkovita i kvalitetna uprava u obrazovanju, angairanje cijele

    kolske zajednice, kontinuirana evaluacija, politike, zakoni, pravila i podrke, postoje

    jo tri kljuna aspekta u izgradnji i odravanju kvalitetne prevencije u svakodnevnoj

    praksi:

    1. Stvaranje i odravanje kolske klime ukljuuje eksplicitne i implicitne norme, metode

    mjerenja, kodeks ponaanja, ciljeve, vrijednosti, obrasce meuljudskih odnosa, nastavu

    i uenje, stil rukovoenja i pojedinane strune intervencije. Ovime se trebaju baviti i

    ravnatelji i sveukupno kolsko osoblje.

    2.Kvalitetno integriranje u nastavu teme o zlostavljau rtvi svjedoku i time

    unapreenje dinamike prosocijalnog odgoja.

    3. Fokusiranje na individualne intervencije putem kojih se podupire pratnerstvo koje

    unapreuje vezu uitelj roditelj-mentalno zdravlje uenika koji je u riziku za injenje

    vrnjakog nasilja nad drugim uenicima.

    Prevencija je niz postupaka koji umanjuju vjerojatnost nekog neeljenog dogaaja. Ona

    moe biti univerzalna, selektivna i indicirana(Gordon 1983, 1987, Kellam i Rebok,

    1992, sve prema Bai, 2009). U ovome radu mislimo na prevenciju na univerzalnoj

    razini na kojoj se ulau napori u kvalitetu psihosocijalnih uvjeta odgoja i obrazovanja za

    svu djecu. Postupci osiguravanja adekvatne kolske klime ili ozraja su aktivnosti na

    razini univerzalne prevencije vrnjakog nasilja. Moemo pretpostaviti da su, uz

    meusobne odnose u koli, u prevenciji vrnjakog nasilja vana kolska pravila kao

    bitni prediktori koji utjeu na smanjenje vrnjakog nasilja meu uenicima (Puzi,

    Baranovi i Doolan, 2011). Poznato je da pravovremeno i konsenzualno definiranje i

    pridravanja pravila, uz jasna oekivanja i posljedice vlastitog i tueg ponaanja u koli,

    daje uenicima osjeaj sigurnosti i pouzdanosti. U ovom radu, prema Puzi, Baranovi i

    Doolan (2011), polazimo od pretpostavke da mjera promocije pozitivne kolske klime

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    6

    na taj nain esto doprinosi prevenciji vrnjakog nasilja u koli. Slino tome, Swearer i

    Espelage (2004) istiu da se, pored vie razliitih podruja preventivnih utjecaja

    (individualnih karakteristika, klime u uionici, specijaliziranih programa i sl.),koji su

    povezani,osobito treba angairati u socio-ekolokom prostoru strunih intervencija i

    usmjeriti napore prema kolskoj klimi.

    Prema prethodnim istraivanjima kolske klime u Hrvatskoj, natpolovina veina

    uenika iskazuje pozitivnu percepciju kvalitetnog odnosa sa svojim nastavnicima kao i

    osjeaj sigurnosti u koli i oko kole. No, jedan dio uenika ima neto negativniju

    percepciju kvalitete meuljudskih odnosa sa nastavnicima i iskazuje osjeaj

    nesigurnosti u koli to ukazuje na doivljaj nepovoljne kolske klime za jedan dio

    uenika u ispitivanim kolama (Kneevi i Baradi, 2004; Miharija i Kurida, 2010;

    Vojnovi i Miki, 2010; Kudek Miroevi, 2013). Puzi, Baranovi i Doolan (2011)su

    Skalom kolske klime i sukoba u koli ispitivali percepciju uenika, nastavnika i

    ravnatelja o karakteristikama kolske klime vezano uz pojavu i rjeavanje sukoba,

    odnosno vrnjakog nasilja meu uenicima. Autori su utvrdili supostojanje

    konfliktnih i suradnikih aspekata kolskog okruenja (Puzi, Baranovi i Doolan2011,

    354). Buljan Flander, Durman Marjanovi i ori poljar (2007) su primjenom

    Upitnika kolskog nasilja UN-2003, uistraivanju provedenom s 4904 uenika

    etvrtih, petih, estih, sedmih i osmih razreda u 25 osnovnih kola u 13 gradova

    Republike Hrvatske,utvrdile da uenikov osjeaj prihvaenosti/odbaenosti u koli ima

    bitnu povezanost s mjerenim doivljajem doivljavanja i injenja vrnjakog nasilja te

    ove autorice preporuuju i osmiljavanje preventivnih i intervencijskih programa.Broj

    prijatelja, socijalni status i kolska klima su se u hrvatskom kulturolokom kontekstu

    pokazali znaajnim prediktorima vrnjakoga nasilja (Velki i Vrdoljak, 2013).

    Analiza rezultata prethodnih istraivanja (Holtappels i Meier, 2000; Lindstrom Johnson,

    2009; Leff i sur. 2003; Swearer i Espelage, 2004; Elliot i sur. 2010; Cornell, 2011;

    Cohen i Freiberg, 2013; Velki i Vrdoljak, 2013), vodi nas do znanstveno-istraivakog

    pitanja o relacijama izmeu kolske klime iodreenih obrazaca vrnjakog nasilja. Cilj

    rada je analizirati doprinos nekih elemenata kolske klime na injenje i doivljavanje

    vrnjakog nasilja u osnovnoj koli. Aplikativna svrha je vezana uz moguu primjenu

    rezultata u prevenciji vrnjakog nasilja u kolskom okruenju.

  • Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

    7

    ISTRAIVAKI PROBLEMI I HIPOTEZE

    Tri su problema istraivanja. Prvi je eksplorativnog karaktera,a drugi i trei problem

    imaju njima svojstvene hipoteze. Ovim radom elimo:

    1.utvrditi uestalost injenja vrnjakog nasilja i uestalost doivljavanja vrnjakog

    nasilja u promatranoj koli.

    2.utvrditi povezanost izmeu injenja/doivljavanja vrnjakog nasilja i kolske klime.

    Tako prva hipoteza glasida postoji povezanost izmeu injenja, odnosno izloenosti

    vrnjakom nasilju i kolske klime, odnosno to je kolska klima nepovoljnija, ima vie

    injenja i/ili izloenosti vrnjakom nasilju, drugim rijeima to je vie samoiskazanog

    vrnjakog nasilja obje vrste, i injenja i doivljavanja, to je i ueniki doivljaj kolske

    klime nepovoljniji.

    3. utvrditi moe li se prema nekom od elemenata kolske klime predvidjeti vea

    uestalost vrnjakog nasilja pri emu se vrnjako nasilje promatra kroz samoiskaz

    injenja i samoiskaz doivljavanja nasilja. Prema drugoj hipotezi kolska klima

    predstavlja znaajan prediktor samoiskazanog injenja, odnosno doivljavanja nasilja.

    Oekuje se da e nepovoljnija kolska klima utjecati na vei doprinos samoiskaza

    vrnjakog nasilja obje vrste: injenja i doivljavanja. Svrha realizacije ovog cilja je

    empirijski uvid u opravdanost ulaganja u poboljanje kolske klime radi prevencije

    vrnjakog nasilja.

    METODA

    Su...