POVEZANOST VRŠNJAČKOG NASILJA S nbsp;· Ključne riječi: nastavnici, prevencija, školska klima, škola, ... Upitnika školskog nasilja UŠN-2003, uistraživanju provedenom s 4904 učenika

  • Published on
    30-Jan-2018

  • View
    220

  • Download
    5

Embed Size (px)

Transcript

<ul><li><p>Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014 </p><p>1 </p><p>Zaprimljeno: 19.03.2014. Izvorni znanstveni lanak </p><p>UDK: 159.9 </p><p>POVEZANOST VRNJAKOG NASILJA S PERCIPIRANOM KOLSKOM </p><p>KLIMOM KOD UENIKA OSNOVNE KOLE </p><p>Nataa Vlah </p><p>Sveuilite u Rijeci </p><p>Uiteljski fakultet </p><p>Perger Sandra </p><p>O Silvija Strahimira Kranjevia, Senj </p><p>SAETAK </p><p>Cilj rada je analizirati doprinos nekih elemenata kolske klime na injenje i </p><p>doivljavanje vrnjakog nasilja u osnovnoj koli. U istraivanju je sudjelovalo 147 </p><p>uenika od etvrtih do osmih razreda jedne osnovne kole (45,6% uenica), prosjeno </p><p>starih 12 godina koji su, nakon pribavljenog informiranog pristanka njihovih roditelja, </p><p>ispunjavali integralni upitnik sastavljen od Olweusovog upitnika (1998), Upitnik </p><p>nasilnik / rtva, adaptirane Skale percipirane sigurnosti u koli (Buljan Flander, </p><p>Durman Marijanovi i ori poljar, 2007) i Skale kolske klime i sukoba u koli </p><p>(Puzi, Baranovi i Doolan, 2011). Provedene su deskriptivna, korelacijska i </p><p>regresijska analiza. 17,7% uenika vrilo je vrnjako nasilje nad drugima uenicima </p><p>ponekad, esto ili gotovo uvijek,a 20,4% uenika sustavno je, opetovano i esto </p><p>doivjelo vrnjako nasilje od strane drugih uenika u posljednjih nekoliko mjeseci. </p><p>Vrnjako nasilje ee ine djeaci i stariji uenici, kao i uenici koji vie percipiraju </p><p>destruktivne meuljudske odnose izmeu uenika u koli. Vrnjako nasilje ee </p></li><li><p>Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014 </p><p>2 </p><p>doivljavaju mlai uenici i uenici koji vie percipiraju da je kola nesigurno mjesto. </p><p>Autori predlau da kola uz podrku lokalne zajednice pokrene i provodi preventivni </p><p>program vrnjakog nasilja s ciljem stvaranja konstruktivnih i prosocijalnih odnosa </p><p>meu uenicima te osiguravanja osjeaja sigurnosti za sve, a osobito za mlae uenike. </p><p>Kljune rijei: nastavnici, prevencija, kolska klima, kola, vrnjako nasilje </p><p>UVOD </p><p>Moe se rei da je vrnjako nasilje u koliprisutno oduvijek, no povijesno gledajui, </p><p>odnos drutva prema nasilju je razliit. Prema erni Obrdalj, Beganli i ili (2010) </p><p>nasilje se, prije aktualnih znanstveno-istraivakih nastojanja definiranja termina, </p><p>smatralo neizostavnim dijelom odrastanja dok se danas smatra nepoeljnim </p><p>ponaanjem. Polazimo od pretpostavke da je nasilje u kolama i danas prisutno i da </p><p>nepovoljna kolska klima moe doprinijeti pojavi nasilja meu uenicima u koli i </p><p>obrnuto. </p><p>Brojne su definicije vrnjakog nasilja (Olweus, 1998; Randall, 1997; Rigby, 1996; </p><p>Baldry, 2003). Prema Olweusovoj (1998, prema Pregrad i sur., 2007,12) najcitiranijoj </p><p>definiciji vrnjako je nasilje situacija nesrazmjerne snage u kojoj je uenik opetovano i </p><p>trajno izloen negativnim postupcima od strane jednoga ili vie uenika. Tri su bitna </p><p>kriterija definiranja vrnjakog nasilja: 1) postoji negativni postupak koji podrazumijeva </p><p>namjerno nanoenje ozljeda drugoj osobi; 2) negativni postupak se ponavlja i trajan je </p><p>(iskljuuju se povremeni beznaajni negativni postupci ravnopravnog odmjeravanja </p><p>snage meu uenicima) i 3) postoji asimetrian odnos snaga: uenik (rtva nasilja) </p><p>izloen negativnim postupcima s tekoom se brani te je bespomoan u odnosu prema </p><p>ueniku (poinitelj nasilja) koji ga zlostavlja. U skandinavskim dravama je </p><p>istraivanjima utvreno 5,6% - 7% uenika poinitelja nasilja (Olweus, 1993, prema </p><p>Dedaj, 2012; Olweus, 1998), u osnovnim kolama u SAD-u 8% (Bradshaw i sur., 2007, </p><p>prema Dedaj, 2012), a u engleskim osnovnim kolama 12% poinitelja vrnjakog </p><p>nasilja (Whitney i Smith, 1993, prema Sutton i Smith, 1999). Istraivanje Poliklinike za </p><p>zatitu djece grada Zagreba je pokazalo da se 16% uenika gotovo svakodnevno ponaa </p><p>nasilno prema drugim uenicima (Karlovi, 2006). Prema Velki i Vrdoljak (2013) </p></li><li><p>Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014 </p><p>3 </p><p>samoiskazom poinjenog vrnjakog nasilja uenika od petog do osmog razreda u dvije </p><p>osjeke kole ima 3,1% uenika poinitelja nasilja i13,7%, provokativnih rtava </p><p>(uenici koji istovremeno ine i doivljavaju nasilje), dakle ukupno oko 17%. Pregrad i </p><p>sur. (2007) navode12% poinitelja nasilja (koji su inili nasilje 2-3 puta </p><p>mjeseno)primjenom Olweusovog mjernog instrumenta na reprezentativnom uzorku </p><p>ispitanika za utvrivanje vrnjakog nasilja kod osnovnokolske i srednjokolske </p><p>populacije u Hrvatskoj. </p><p>Prema istim istraivanjima rtava vrnjakog nasilja u skandinavski dravama bilo je </p><p>7,6% - 9% uenika (Olweus, 1993, prema Dedaj, 2012; Olweus, 1998). Istraivanja </p><p>koja su provedena u 33 europske drave te Rusiji, Turskoj, Izraelu i SAD-u govore o </p><p>13% uenika rtava vrnjakog nasilja (Popadi, 2009). U SAD-u je 23% uenika bilo </p><p>izloeno vrnjakom nasiljuprema Bradshaw i sur. (2007, prema Dedaj, 2012) dok je u </p><p>engleskim osnovnim kolama vrnjakom nasilju ponekad ili esto bilo izloeno </p><p>27% uenika (Whitney i Smith, 1993, prema Sutton i Smith, 1999). </p><p>Prema Pregrad i sur. (2007) identificirano je 10%rtava nasilja, odnosno uenika koji su </p><p>doivljavali nasilje 2-3 puta mjeseno. Velki i Vrdoljak (2013) su u recentnijem </p><p>istraivanju utvrdile vei postotak od gotovo 31% uenikartava koji samoiskazom </p><p>prijavljuju doivljaj vrnjakog nasilja. </p><p>Na podruju grada Rijeke akula-Desnica (2011) navodi da je na uzorku od 1694 </p><p>uenika sedmih i osmih razreda svih osnovnih kola, primjenjujui mjerni instrument </p><p>koji sadrajno korespondira s navedenom Olweusovom definicijom i originalnim </p><p>mjernim instrumentom utvreno da je 37,1% uenika sedmih i osmih razreda skoro </p><p>svakodnevno ukljueno u probleme nasilja u rijekim osnovnim kolama. 24,7% djece </p><p>je doivljavalo nasilje barem jednom svakodnevno tijekom ispitnog perioda pri emu su </p><p>12,4% djece pasivne rtve, a 12,3% djece su provokativne rtve. Ukupno 24,7% djece </p><p>se svakodnevno ponaalo nasilno prema drugoj djeci, aod toga 12,4% djece nije pri </p><p>tome i samo doivljavalo nasilje (akula-Desnica, 2011,114). </p><p>Budui da se prema navedenoj, i u empirijskom dijelu rada koritenoj, definiciji govori </p><p>o permanentnosti postupaka i nesrazmjeru moi u socijalno-ekolokom prostoru kole </p><p>zanimljivo je promatrati obrasce ponaanja u vrnjakom nasilju u odnosu na kolsku </p></li><li><p>Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014 </p><p>4 </p><p>klimu ili ozraje. Ovaj rad je usmjeren na koncept psihosocijalne klime u kolskom </p><p>okruenju i u daljem e se tekstu koristiti naziv kolska klima. kolska klima obiljeava </p><p>pojedinu odgojno-obrazovnu sredinu i predstavlja skup unutarnjih obiljeja po kojima </p><p>se kole meusobno razlikuju te utjee na ponaanje svih njezinih lanova (Domovi, </p><p>2003). Prema Smontara (2008) kolsku klimu ine organizacija odgojno-obrazovnog </p><p>rada u koli, mogunost sudjelovanja u aktivnostima, jasna pravila koja se odnose na </p><p>disciplinu i njihovo dosljedno provoenje, kohezija meu nastavnicima, jasni ciljevi </p><p>pouavanja, kvaliteta izvoenja nastave te iskustvo i oekivanja nastavnika. kolsku </p><p>klimu prema Relja (2006) moe sepromatrati kroz nekoliko razina: 1. ekologiju </p><p>kolskoga okolia i organizacijska obiljeja, 2. kvalitetne i ueniku prilagoene </p><p>nastavne planove i programe i kroz 3. kvalitetu meuljudskih odnosa koja je ujedno </p><p>najvanija razina kolske klime. Vanost meuljudskih odnosa u kolskoj klimi istiu </p><p>iKhoury-Kassabri, Benbenishty i Astor (2005) i navode da suportivni i pozitivni odnosi </p><p>izmeu nastavnika i uenika smanjuju otuenje uenika te poveavaju vanost uloge </p><p>kole u oima uenika i jaanje njihove privrenosti koli. Nastavnik ima najvaniju </p><p>ulogu u ostvarivanju i zadravanju kvalitetnog meuljudskog odnosa s uenikom. </p><p>Uenici koji doivljavaju nastavnike kao prijateljski raspoloene i brine osobe koje se </p><p>odnose prema njima s uvaanjem ee razvijaju osjeaj pripadanja koli te jaaju </p><p>pozitivne odnose s ostalim uenicima (Eccles i Roeser, 2006, prema Smontara, 2008). </p><p>Kvalitetan odnos uenika prema drugim uenicima obiljeava takoer meusobno </p><p>potovanje, pomaganje, prijateljski odnos jednih prema drugima, meusobno sluanje </p><p>tijekom razgovora kao i uvaavanje miljenja drugih uenika. Moe se rei da se </p><p>pretpostavke za kvalitetan meuljudski odnos u koli odnose podjednako, kako na </p><p>odnos uenik nastavnik tako i na odnos uenik uenik. </p><p>Primjenjujui instrument procjene Playground and Lunch room Climate Questionnaire </p><p>(PLCQ),Leff i sur. (2003) su utvrdili da nadzor djece, nain kako tijekom kolskog </p><p>odmora za ruak i igru odrasli strukturiraju aktivnosti kao i obrazac meusobne </p><p>suradnje odraslihmogu utjecati na djeje socijalno ponaanje u koli. Ovaj nalaz </p><p>podupire i rezultat prema kojemu u osnovnim kolama gdje uenici percipiraju vie </p><p>podrke, istovremeno pokazuju vie sklonosti traiti zatitu u situacijama kada se nad </p><p>njima vri vrnjako nasilje (Eliot i sur., 2010). Autori zato sugeriraju kako bi napori </p><p>kolskog osoblja da osiguraju podraavajue ozraje mogli biti potencijalno vrijedna </p></li><li><p>Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014 </p><p>5 </p><p>strategija za prevenciju vrnjakog nasilja. U skladu s navedenim spoznajama Cohen i </p><p>Freiberg (2013), referirajui se na niz recentnih znanstvenih istraivanja, nude saeti </p><p>prikaz korisnih strategija za prevenciju vrnjakog nasilja kroz uspostavljanje kvalitetne </p><p>kolske klime. Nacionalni centar za kolsku klimu (National School Climate Center, </p><p>prema Cohen i Freiberg, 2013) navodi u svojoj publikaciji da, pored temeljnih </p><p>elemenata kao to su uinkovita i kvalitetna uprava u obrazovanju, angairanje cijele </p><p>kolske zajednice, kontinuirana evaluacija, politike, zakoni, pravila i podrke, postoje </p><p>jo tri kljuna aspekta u izgradnji i odravanju kvalitetne prevencije u svakodnevnoj </p><p>praksi: </p><p>1. Stvaranje i odravanje kolske klime ukljuuje eksplicitne i implicitne norme, metode </p><p>mjerenja, kodeks ponaanja, ciljeve, vrijednosti, obrasce meuljudskih odnosa, nastavu </p><p>i uenje, stil rukovoenja i pojedinane strune intervencije. Ovime se trebaju baviti i </p><p>ravnatelji i sveukupno kolsko osoblje. </p><p>2.Kvalitetno integriranje u nastavu teme o zlostavljau rtvi svjedoku i time </p><p>unapreenje dinamike prosocijalnog odgoja. </p><p>3. Fokusiranje na individualne intervencije putem kojih se podupire pratnerstvo koje </p><p>unapreuje vezu uitelj roditelj-mentalno zdravlje uenika koji je u riziku za injenje </p><p>vrnjakog nasilja nad drugim uenicima. </p><p>Prevencija je niz postupaka koji umanjuju vjerojatnost nekog neeljenog dogaaja. Ona </p><p>moe biti univerzalna, selektivna i indicirana(Gordon 1983, 1987, Kellam i Rebok, </p><p>1992, sve prema Bai, 2009). U ovome radu mislimo na prevenciju na univerzalnoj </p><p>razini na kojoj se ulau napori u kvalitetu psihosocijalnih uvjeta odgoja i obrazovanja za </p><p>svu djecu. Postupci osiguravanja adekvatne kolske klime ili ozraja su aktivnosti na </p><p>razini univerzalne prevencije vrnjakog nasilja. Moemo pretpostaviti da su, uz </p><p>meusobne odnose u koli, u prevenciji vrnjakog nasilja vana kolska pravila kao </p><p>bitni prediktori koji utjeu na smanjenje vrnjakog nasilja meu uenicima (Puzi, </p><p>Baranovi i Doolan, 2011). Poznato je da pravovremeno i konsenzualno definiranje i </p><p>pridravanja pravila, uz jasna oekivanja i posljedice vlastitog i tueg ponaanja u koli, </p><p>daje uenicima osjeaj sigurnosti i pouzdanosti. U ovom radu, prema Puzi, Baranovi i </p><p>Doolan (2011), polazimo od pretpostavke da mjera promocije pozitivne kolske klime </p></li><li><p>Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014 </p><p>6 </p><p>na taj nain esto doprinosi prevenciji vrnjakog nasilja u koli. Slino tome, Swearer i </p><p>Espelage (2004) istiu da se, pored vie razliitih podruja preventivnih utjecaja </p><p>(individualnih karakteristika, klime u uionici, specijaliziranih programa i sl.),koji su </p><p>povezani,osobito treba angairati u socio-ekolokom prostoru strunih intervencija i </p><p>usmjeriti napore prema kolskoj klimi. </p><p>Prema prethodnim istraivanjima kolske klime u Hrvatskoj, natpolovina veina </p><p>uenika iskazuje pozitivnu percepciju kvalitetnog odnosa sa svojim nastavnicima kao i </p><p>osjeaj sigurnosti u koli i oko kole. No, jedan dio uenika ima neto negativniju </p><p>percepciju kvalitete meuljudskih odnosa sa nastavnicima i iskazuje osjeaj </p><p>nesigurnosti u koli to ukazuje na doivljaj nepovoljne kolske klime za jedan dio </p><p>uenika u ispitivanim kolama (Kneevi i Baradi, 2004; Miharija i Kurida, 2010; </p><p>Vojnovi i Miki, 2010; Kudek Miroevi, 2013). Puzi, Baranovi i Doolan (2011)su </p><p>Skalom kolske klime i sukoba u koli ispitivali percepciju uenika, nastavnika i </p><p>ravnatelja o karakteristikama kolske klime vezano uz pojavu i rjeavanje sukoba, </p><p>odnosno vrnjakog nasilja meu uenicima. Autori su utvrdili supostojanje </p><p>konfliktnih i suradnikih aspekata kolskog okruenja (Puzi, Baranovi i Doolan2011, </p><p>354). Buljan Flander, Durman Marjanovi i ori poljar (2007) su primjenom </p><p>Upitnika kolskog nasilja UN-2003, uistraivanju provedenom s 4904 uenika </p><p>etvrtih, petih, estih, sedmih i osmih razreda u 25 osnovnih kola u 13 gradova </p><p>Republike Hrvatske,utvrdile da uenikov osjeaj prihvaenosti/odbaenosti u koli ima </p><p>bitnu povezanost s mjerenim doivljajem doivljavanja i injenja vrnjakog nasilja te </p><p>ove autorice preporuuju i osmiljavanje preventivnih i intervencijskih programa.Broj </p><p>prijatelja, socijalni status i kolska klima su se u hrvatskom kulturolokom kontekstu </p><p>pokazali znaajnim prediktorima vrnjakoga nasilja (Velki i Vrdoljak, 2013). </p><p>Analiza rezultata prethodnih istraivanja (Holtappels i Meier, 2000; Lindstrom Johnson, </p><p>2009; Leff i sur. 2003; Swearer i Espelage, 2004; Elliot i sur. 2010; Cornell, 2011; </p><p>Cohen i Freiberg, 2013; Velki i Vrdoljak, 2013), vodi nas do znanstveno-istraivakog </p><p>pitanja o relacijama izmeu kolske klime iodreenih obrazaca vrnjakog nasilja. Cilj </p><p>rada je analizirati doprinos nekih elemenata kolske klime na injenje i doivljavanje </p><p>vrnjakog nasilja u osnovnoj koli. Aplikativna svrha je vezana uz moguu primjenu </p><p>rezultata u prevenciji vrnjakog nasilja u kolskom okruenju. </p></li><li><p>Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014 </p><p>7 </p><p>ISTRAIVAKI PROBLEMI I HIPOTEZE </p><p>Tri su problema istraivanja. Prvi je eksplorativnog karaktera,a drugi i trei problem </p><p>imaju njima svojstvene hipoteze. Ovim radom elimo: </p><p>1.utvrditi uestalost injenja vrnjakog nasilja i uestalost doivljavanja vrnjakog </p><p>nasilja u promatranoj koli. </p><p>2.utvrditi povezanost izmeu injenja/doivljavanja vrnjakog nasilja i kolske klime. </p><p>Tako prva hipoteza glasida postoji povezanost izmeu injenja, odnosno izloenosti </p><p>vrnjakom nasilju i kolske klime, odnosno to je kolska klima nepovoljnija, ima vie </p><p>injenja i/ili izloenosti vrnjakom nasilju, drugim rijeima to je vie samoiskazanog </p><p>vrnjakog nasilja obje vrste, i injenja i doivljavanja, to je i ueniki doivljaj kolske </p><p>klime nepovoljniji. </p><p>3. utvrditi moe li se prema nekom od elemenata kolske klime predvidjeti vea </p><p>uestalost vrnjakog nasilja pri emu se vrnjako nasilje promatra kroz samoiskaz </p><p>injenja i samoiskaz doivljavanja nasilja. Prema drugoj hipotezi kolska klima </p><p>predstavlja znaajan prediktor samoiskazanog injenja, odnosno doivljavanja nasilja. </p><p>Oekuje se da e nepovoljnija kolska klima utjecati na vei doprinos samoiskaza </p><p>vrnjakog nasilja obje vrste: injenja i doivljavanja. Svrha realizacije ovog cilja je </p><p>empirijski uvid u opravdanost ulaganja u poboljanje kolske klime radi prevencije </p><p>vrnjakog nasilja. </p><p>METODA </p><p>Su...</p></li></ul>