Pravila Za Izradu Zakona i Drugih Propisa RS

  • Published on
    05-Sep-2015

  • View
    10

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

pravno normiranje

Transcript

  • Iurisprudentia Pale 2012/2013

    1

    PRAVILA ZA IZRADU ZAKONA I DRUGIH PROPISA

    REPUBLIKE SRPSKE

    PRVI DIO IZRADA PROPISA GLAVA I OSNOVNE ODREDBE

    Predmet pravila lan 1.

    Pravilima za izradu zakona i drugih propisa Republike Srpske (u daljem tekstu: Pravila)

    ureuju se naela i pravna tehnika za izradu zakona, podzakonskih propisa i drugih optih akata (u daljem tekstu: propisi); struktura i sistematika propisa; izrada amandmana, izmjena i dopuna, preienog teksta i ispravke propisa; stupanje propisa na snagu; struktura i sadraj obrazloenja; normativni oblik, jezik, stil i nain pisanja propisa; planiranje izrade propisa i organizacija normativnih poslova.

    Jedinstvena primjena pravila lan 2.

    (1) Pravila su duni primjenjivati prilikom izrade propisa ovlateni predlagai za

    donoenje zakona, Vlada, republiki organi uprave i organi jedinica lokalne samouprave. (2) Odredbe ovih pravila koje se odnose na zakone shodno se primjenjuju na

    podzakonske propise i na opte akte jedinica lokalne samouprave, a mogu se shodno primjenjivati i na druge opte akte.

    (3) Pravila u postupku izrade optih akata mogu primjenjivati ustanove, preduzea i drugi pravni subjekti.

    Odstupanje od pravila lan 3.

    Ako se propisom ureuju pitanja koja zahtijevaju njegovu posebnu strukturu ili formu, nadleni organ jedinice lokalne samouprave moe odstupiti od pravila koja se odnose na zakone i podzakonske propise utvrene Pravilima, a predlaga propisa je duan da razloge za to posebno obrazloi.

  • Iurisprudentia Pale 2012/2013

    2

    Naela lan 4.

    (1) Pravila obezbjeuju da se u izradi propisa potuju ustavne odredbe o podjeli vlasti i

    podjeli nadlenosti, o ustavnosti i zakonitosti, jednakosti i ravnopravnosti, objavljivanju i stupanju na snagu propisa, zabrani povratnog dejstva i prestanku vaenja propisa.

    (2) Pravila obezbjeuje potovanje naela jednoobraznosti i meusobne usklaenosti propisa, ije norme treba da odraavaju skladnu, jedinstvenu, jasnu, preciznu, saetu i loginu cjelinu. (3) Zakonom se ne mogu urediti pitanja koja se ureuju Ustavom Republike Srpske, niti se mogu utvrditi ovlatenja za postupanje institucija vlasti izvan ustavnih odredbi iz stava 1. ovog lana. GLAVA II STRUKTURA ZAKONA 1. lan i sastavni elementi lana

    lan lan 5.

    (1) lan je osnovna klasifikaciona jedinica u zakonu, a sadri jednu ili vie pravnih normi

    koje se mogu zaokruiti u jednu loginu cjelinu. (2) Zakon sadri najmanje dva lana.

    (3) lan se oznaava rijeju: lan sa odgovarajuim arapskim brojem iza koga se stavlja taka, poevi od broja jedan, a zatim po redosljedu do poslednjeg lana u zakonu. (4) lanovi mogu imati nazive, s tim da svaki lan u zakonu ima naziv.

    (5) U zakonu koji prema sloenosti izrade i obimu sadraja predstavlja sistemski zakon, lanovi obavezno imaju nazive.

    (6) Naziv lana je kratak i odgovara njegovoj sadrini, a pie se malim podebljanim slovima iznad odgovarajueg broja lana.

    (7) lan koji sadri vie pravnih normi rasporeuje se na stavove.

    Stav lan 6.

    (1) Stav poinje novim redom i oznaava se arapskim brojem u obostranoj zagradi

    poevi od broja jedan. (2) Ako lan sadri samo jedan stav, ne vri se brojano obiljeavanje. (3) Svaka reenica koja predstavlja novu misaonu cjelinu, odnosno koja sadri novu

    pravnu normu, pie se u pravilu, kao novi stav. (4) Stavovi se mogu dijeliti na take koje se oznaavaju arapskim rednim brojem sa

    jednostranom zagradom poevi od broja jedan. (5) Take se mogu dijeliti na podtake koje se oznaavaju arapskim brojem sa takom

    poevi od broja jedan. (6) Podtake se mogu dijeliti na alineje koje se oznaavaju crtom.

  • Iurisprudentia Pale 2012/2013

    3

    (7) lan i stav se zavravaju takom, a take, podtake i alineje zapetom. 2. Grupisanje lanova u ire klasifikacione jedinice

    ire klasifikacione jedinice lan 7.

    (1) Zavisno od obima i sadraja zakona, lanovi se mogu grupisati u ire klasifikacione

    jedinice: dijelove, glave, odjeljke i pododjeljke. (2) Zakon se moe dijeliti na dijelove kao najire klasifikacione jedinice i sadri najmanje

    dva dijela. (3) Dio se dijeli na glave i sadri najmanje dvije glave. (4) Glava se moe dijeliti na odjeljke i sadri najmanje dva odjeljka. (5) Odjeljak se moe dijeliti na pododjeljke i sadri najmanje dva lana. (6) U zakonu koji sadri do 30 lanova, lanovi se u pravilu, navode u nizu i ne grupiu se.

    Dio lan 8.

    (1) Dio se koristi u zakonima sa obimnijom materijom ili za isticanje posebnih tematskih

    oblasti. (2) Dio se oznaava rednim brojem poevi od broja jedan i pie se velikim podebljanim

    slovima (na primjer: PRVI DIO, DRUGI DIO). (3) Naziv dijela pie se istim velikim podebljanim slovima na poetku reda, iznad oznake

    broja glave, a ispod oznake broja dijela.

    Glava lan 9.

    (1) Glava se oznaava odgovarajuim podebljanim rimskim brojem poevi od broja

    jedan koji se pie iza rijei "glava" (na primjer: GLAVA I, GLAVA II). (2) Naziv glave pie se istim velikim podebljanim slovima na poetku reda, iznad lana, a

    ispod oznake broja glave. (3) Velika slova kojima se oznaava glava i naziv glave ne mogu biti vea od velikih

    slova kojima se oznaava dio i naziv dijela zakona.

    Odjeljak i pododjeljak lan 10.

    (1) Odjeljak se oznaava podebljanim arapskim brojem sa takom poevi od broja jedan,

    koji se pie iznad teksta odjeljka. (2) Naziv odjeljka pie se malim podebljanim slovima u istom redu iza broja odjeljka. (3) Pododjeljak se oznaava podebljanim arapskim brojem sa takom, poevi od broja

    jedan, tako da se iza broja odjeljka oznaava broj pododjeljka.

  • Iurisprudentia Pale 2012/2013

    4

    (4) Naziv pododjeljka pie se ispod naziva odjeljka, malim podebljanim slovima, a iza broja pododjeljka.

    (5) Prvi broj koji se navodi je broj odjeljka, a pored njega se navodi numeriki niz koji slijedi (na primjer: 1. Naziv odjeljka, a 1.1. Naziv pododjeljka, 1.2. Naziv pododjeljka...). GLAVA III SISTEMATIKA ZAKONA 1. Naziv, sistematika i datiranje

    Naziv zakona

    lan 11.

    (1) Naziv zakona saeto i kratko izraava predmet ureivanja. (2) Ako zakon ureuje dvije ili vie razliitih materija, naziv zakona izraava onu

    materiju koja je za zakon najznaajnija. (3) Ukoliko je naziv Republika Srpska bitna odrednica zakona, naziv zakona moe da

    sadri i rijei: Republika Srpska. (4) Naziv zakona se pie velikim podebljanim slovima bez skraenica i bez znakova

    interpunkcije.

    Sistematika odredbi lan 12.

    U zavisnosti od sadraja i obima ureivanja, u zakonu se vri razvrstavanje odredaba po

    njihovoj srodnosti u odgovarajue cjeline, a prema sljedeem redosljedu: 1) osnovne odredbe, 2) sadrinske odredbe, 3) kaznene odredbe, 4) prelazne odredbe i 5) zavrne odredbe.

    Prilozi lan 13.

    (1) Zakon moe da sadri jedan ili vie priloga, a koji se piu iza zavrnih odredbi. (2) Prilog je sastavni dio zakona uz koji se donosi i u tekstu zakona se navodi predmet

    materije date u prilogu. (3) U prilogu zakona objavljuju se sadraji koje je zbog posebnog naina iskazivanja tehnikih

    podataka potrebno izdvojiti u posebnu cjelinu i koji se ne mogu izraziti na normativan nain, a sastoje se od programa, tabela, spiskova, tarifa i sl.

    (4) Prilozi imaju jednoobraznu strukturu i jasan sadraj, uz potovanje pravila strune discipline kojoj pripadaju.

    (5) Prilozi se oznaavaju velikim podebljanim slovima i arapskim brojevima, poevi od broja jedan (na primjer: PRILOG 1., PRILOG 2.)

  • Iurisprudentia Pale 2012/2013

    5

    Datiranje lan 14.

    Datiranje je vremenska klauzula koja pokazuje datum kada je zakon usvojen, a pie se

    ispod teksta zakona.

    2. Osnovne odredbe

    Sadraj osnovnih odredbi lan 15.

    (1) Osnovne odredbe u pravilu, sadre: 1) predmet ureivanja, 2) cilj ureivanja, 3) naela na kojima se zakon zasniva, 4) oblast odnosa koji se ureuju zakonom, 5) odnos zakona sa drugim zakonima, 6) objanjenje pojedinih izraza i pojmova koji se koriste u zakonu. (2) U zakonu manjeg obima i jednostavnijeg sadraja koji ima do 30 lanova nisu

    obavezne osnovne odredbe kao posebna cjelina, ni klasifikacija odredbi na nain propisan u stavu 1. ovog lana.

    Naela na kojima se zasniva zakon

    lan 16. Naela izraavaju osnovne vrijednosti i pravila u odreenoj oblasti drutvenih odnosa koji se zakonom ureuju, a od znaaja su za cjelinu zakona i interpretaciju odredaba zakona.

    Odnos zakona sa drugim zakonima

    lan 17. Odnos zakona sa drugim zakonima ureuje se u sluajevima:

    1) supsidijarne primjene zakona, 2) shodne primjene zakona, 3) kada odreena oblast drutvenih odnosa ili odreena vrsta postupka, zbog specifinosti

    nekog odnosa ili postupka, koji su ureeni drugim zakonom, zahtijeva izuzimanje od optih pravila utvrenih za odreenu oblast ili postupak,

    4) kada se zbog specifinosti materije ne ureuju sva pitanja ve upuuju na primjenu drugog zakona i

    5) u drugim sluajevima.

  • Iurisprudentia Pale 2012/2013

    6

    Objanjenje izraza i pojmova lan 18.

    Objanjenje izraza i pojmova se pie ako postoje nedoumice o znaenju nekog izraza, odnosno pojma ili da bi se objasnili izrazi, odnosno pojmovi koji su struni, dvosmisleni, stranog porijekla ili imaju posebno znaenje, osim u sluajevima kada je znaenje izraza, odnosno pojma objanjeno u sadraju propisa ili definisano drugim propisom.

    Pisanje objanjenja izraza i pojmova

    lan 19.

    (1) Objanjenje izraza i pojmova pie se kratko i jasno, a koriste se zaj