Pravo Pomorskih Prijevoza i Osiguranje

  • Published on
    26-Sep-2015

  • View
    10

  • Download
    5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Pravo Pomorskih Prijevoza i Osiguranje

Transcript

PRAVO POMORSKIH PRIJEVOZA I OSIGURANJE

PRAVO POMORSKIH PRIJEVOZA I OSIGURANJE

1. to je hipoteka na brodu i kako nastaje?Hipoteka na brodu jest pravo prema kojem je vjerovnik ovlaten namiriti svoju trabinu iz prodajne cijene broda, ostvarenu sudskom prodajom ili izvansudskom prodajom ili uzimanjem broda u posjed i iskoritavanjem broda.Hipoteka na brodu javlja se kao oblik stvarnopravnog jamstva za namirenje trabine zalonog vjerovnika. Redovito se primjenjuje pri kupnji ili gradnji broda na kredit kada se u ulozi hipotekarnog vjerovnika najee javlja banka, pa je hipoteka jamstvo za otplatu dugoronog kredita.

Odredbe Pomorskog zakonika o hipoteci na brodu primjenjuju se i na hipoteku na brodu u gradnji koji je upisan u upisnik brodova u gradnji. Poslije zavrene gradnje broda, hipoteka se upisuje u upisnik brodova, a brie iz upisnika brodova u gradnji.

Hipoteka na brodu moe nastati ugovorom (ugovorna hipoteka) ili odlukom suda (prisilna sudska hipoteka).

Hipoteka na brodu ne prestaje promjenom vlasnika broda, osim ako Zakonom nije drugaije odreeno.

Najvanija su prava i obveze stranaka iz hipoteke na brodu:

U sluaju izvansudske prodaje broda vjerovnik moe slobodno prodati brod.

Kupac koji kupi brod od hipotekarnog vjerovnika koji se koristi pravom na izvansudsku prodaju stjee pravo vlasnitva na brodu, neovisno o stvarnom odnosu izmeu vjerovnika i dunika. Hipotekarni vjerovnik, u sluaju preuzimanja broda u posjed i njegovog iskoritavanja radi zatite svojih interesa, moe zaprimati prihode broda te zaradu upotrebljavati za namirenje svoje trabine.

Hipoteka se prostire i na neke uzgrednosti broda. Uzgrednost broda predstavlja vrijednosni ekvivalent tete, tj. umanjene vrijednosti broda zbog oteenja ili djelominog gubitka. Pomorski zakonik navodi ove uzgrednost broda:

Trabine na osnovi naknade tete za jo nepopravljena fizika oteenja koja je brod pretrbio

Trabine na osnovi zajednike havarije, ako se one odose na jo nepopravljena fizika oteenja broda

Da bi se hipoteka prostirala i na te uzgrednosti, uvjet je da oteenja ili gubici nisu popravljeni.

Hipoteka na brod prostire se i na naknadu iz osiguranja broda (oisigurnina) koja pripada vlasniku broda, ako nije drugaije ugovoreno.

Hipoteka na brod ne prostire se na vozarinu, tegljarinu i zakupninu ni na nagrade za spaavanje na moru, ako nije drugaije ugovoreno.

Hipoteka na brod moe se za jednu te istu trabinu upisati nepodijeljeno na dva ili vie brodova ili brodova u gradnji ili na dvije ili vie hipotekarnih trabina (zajednika hipoteka)

Hipotekarni se vjerovnici namiruju prema reedoslijedu kako je upisana hipoteka u upisnik brodova.

Prednost u namirenju svojih trabina ispred hipotekarnih vjerovnika imaju samo nositelji privilegiranjih trabina. Ostali vjerovnici namiruju se poslije hipotekarnih vjerovnika.

Hipoteka na brod prestaje:

Brisanjem hipoteke

Prodajom broda u ovrnom ili steajnom postupku

Izvansudskom prodajom broda

Proglaenjem broda pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru.M o r t g a g eMortgage je specifian pravni institut angloamerikog prava. Na temelju mortgage na brod vjerovnik ima pravo uzeti brod u posje d i gospodarski ga iskoritavati , te prihodima od poslovanja broda otplaivati dug. Ima pravo i na do tada nenaplaene vozarine. Dunik ima pravo na otkup broda koji je optereen zalonim pravom i nakon to je vjerovnik postao formalni vlasnik broda. Mortgageom se prenosi vlasnitvo samo u mjeri u kojoj je to potrebno za osiguranje vjerovnikove trabine. Vjerovnik postaje zakonski vlasnik broda samo prema duniku, dok je prema svima ostalima vlasnik i nadalje dunik. Morgage se upisuje u upisnik brodova. Mortgage ima prednost pred svim trabinama, osim privilegija na brod te zakonskog prava retencije i runog zaloga.

2. to su pomorski privilegiji, te razlika izmeu privilegija i hipoteka!?

Pomorski privilegiji propisani su Pomorskim zakonikom i spadaju u zakonska zalona prava.

Za razliku od pomorske hipoteke, za postanak pomorskog privilegija i pravne uinke koji iz toga prava slijede prema treim osobama nije potreban upis u upisnik brodova. Pomorski privilegiji nastaju na temelju Zakonom predvienih injenica i imaju prenost u naplati pred svim drugim pravima, pa i pred pomorskom hipotekom. Stvarnopravni su teret na brodu i ovlateniku daju pravo da namiri svoje trabine sudskom prodajom broda.

Pomorski privilegiji na brodu postoje za:

Trabine za plae i druge iznose to se duguju zapovjedniku broda, asnicima i drugim lanovima posade u svezi s njihovim zaposlenjem na brodu, ukljuujui trokove repatrijacije i doprinose za socijalno osiguranje, koji se plaaju u njihovo ime

Trabine za smrt ili tjelesne ozljede koje su se dogodile na kopnu ili moru u neposrednoj vezi s iskoritavanjem broda

Trabine s naslova nagrade za spaavanje broda

Trabine za luke naknade, trokove plovidbe kanalima i drugim plovnim putevima, te trokove peljarenja

Trabine na osnovi izvanugovorne odgovornosti za materijalne gubitke ili oteenja prouzroena uporabom broda, osim gubitka ili oteenja tereta, kontejnera i putnikih stvari koje se prevoze brodom.

Popis trabina osiguranih pomorskim privilegijem u Pomorskom zakoniku usklaen je s konvencijom o pomorskim hipotekama i privilegijima, 1993.

Pomorski privilegiji imaju red prvenstva prema gore navedenom redoslijedu. Pomorski privilegiji koji osiguravaju trabine s naslova nagrade za spaavanje broda imaju iznimno prednost pred svim drugim pomorskim privilegijima to terete brod prije vremena u kojem su obavljene radnje zbog kojih je nastao navedeni pomorski privilegij.Pomorski privilegiji na brodu ne odnose se na trabine koje se vlasniku broda duguju na osnovi ugovora o osiguranju.

Privilegiji na brodu prestaju:

Utrneem trabine osigurane privilegijem

Protekom jedne godine

Prodajom broda u ovrnom ili steajnom postupku

Osnivanjem fonda ograniene odgovornosti za trabine osigurane privilegijem na brodu, koje su podvrgnute ogranienju odgovornosti.

Pomorski privilegiji prestaju proglaenjem broda pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru.

Pomorski privilegiji ne prestaju promjenom vlasnika ili upisa ili zastave broda, ako Zakonom nije drugaije utvreno.

M a r i t i m e L i e n s

Maritime liens je stvarnopravni teret na brodu koji ovlateniku daje pravo da svoju trabinu namiri sudskom prodajom broda.

Glavna razlika u odnosu na mortgage ogleda se u tome to za nastanak Maritime Liensa nije potreban upis u upisnik brodova.

Maritime Liens uvijek imaju u naplati prednost ispred mortgageon.3. to su stojnice i kada poinju tei?Stojnice (lay time / lay days)Vrijeme stojnica redovito je vrijeme odreeno za ukrcavanje odnosno iskrcavanje tereta. Izraz Lay time podrazumijeva vrijeme ugovoreno izmeu stranaka u kojem e brodovlasnik staviti brod na raspolaganje za ukrcaj ili iskrcaj bez dodatnog plaanja u odnosu na vozarinu. Vrijeme stojnica karakterizira:

Brodovlasnik je za to vrijeme duan staviti brod na raspolaganje krcatelju za ukrcaj ili iskrcakj

Za stojnice se ne duguje nikakva naknada, ta naknada je satavni dio vozarine

Vrijeme stojnica odreuje se ugovorom. Ako ono nije ugovoreno, trajanje vremena stojnica odreuje se prema obiajima u ukrcajnoj ili iskrcajnoj luci, ve prema tome je li rije o ukrcaju ili iskrcaju tereta.

Da bi vrijeme stojnica poelo tei zapovijednik broda treba obavijestiti krcatelja pisanim putem da je brod spreman za ukrcavanje (iskrcavanje). Obavijest se daje pismom spremnosti (notice of readiness). Temeljni uvjet za valjanost pisma spremnosti je da je brod stigao u luku. Za predaju pisma spremnosti vezuje se poetak tijeka vremena stojnica. Ako nije drugaije ugovoreno pismo spremnosti dostavlja se krcatelju na njegovu adresu u tijeku radnog vremena.

Trajanje vremena stojnica odreuje se ugovorom odnosno prema lukim obiajima. U vrijeme stojnica ne raunaju se nedjelje, vrijeme kada se nije moglo raditi (kia, trak i sl.), te kada postoje smetnje na strani broda.

Obino se daje krcatelju ili primatelju neko odreeno vrijeme kako bi se mogli pripremiti na ukrcaj / iskrcaj i to se vrijeme naziva vrijeme predaha! Prema Pomorskom zakoniku vrijeme stojnica poinje tei poetkom prijepodnevnog radnog vremena, uz uvjet da je pismo spremnosti predano najkasnije dva sata prije proteka prijepodnevnog, odnosno poslijepodnevnog radnog vremena.Obraun vremena stojnica:

Tekui dani (running days) rauna se neprekidno prema kalendaru

Tekui dani bez nedjelje (except Sunday)

Tekui dani bez nedjelje i praznika (except Sunday and holidays)

Svi dani ako meteoroloke prilike doputaju (weather premitting running days)

Svi dani ako meteoroloke prilike doputaju, osim nedjelje i praznika (weazher working running days)Kada bez krivnje stranaka nastupe neke izvanredne okolnosti koje onemoguuju izvoenje operacija ukrcaja ili iskrcaja, govorimo o prekidu vremena stojnica, npr. zbog vie sile, trajka, rata, zabrane dravnih organa...

Vrijeme stojnica prestaje tei na 2 naina:

Operacija ukrcaja ili iskrcaja potpuno je dovrena do isteka ugovorenog vremena stojnica

Istekom ugovorenog vremena stojnica poinju tei prekostojnice

Reverzibilne stojnice Obino stojnice ugovaramo posebno za ukrcaj, a posebno za iskrcaj. Kod reverzibilnih stojnica vrijeme ukrcaja i iskrcaja smatra se kao jedna cjelina, pa se za iskrcaj tereta rauna vrijeme koje je ostalo od ukrcaja. To se mora izriito ugovoriti.Vremenska tablica (time sheet) u toj se ispravi prema danima, satima i minutama opisuje tijek radnje ukrcaja ili iskrcaja s prikazom opravdanih prekida i konanim obraunom trajanja stojnica. Slui u dokazne svrhe u sluaju spora.

Uteda (despatch money) je naknda koju brodar plaa korisniku prijevoza jer je ukrcao teret prije ugovorenog vremena, i to u visini polovice naknade za prekostojnice.

Nain ugovaranja vremena stojnica: Kao vrijeme ukrcaja / iskrcaja predvidi se tono odreeni broj dana ili sati

Predvidi se tono odreeni datum kao krajnji rok

Prema mogunostima broda, pozivom na najveu njormu koju brod kada radi punim kapacitetom moe postii.

Na osnovi koliine tereta koju treba ukrcati / iskrcati u jednom danu:a) Per hatch per day vrijeme stojnica obraunat e se dijeljenjem koliine tereta s reultatom koji se dobije mnoenjem ugovorene dnevne norme za jedno grotlo s ukupnim brojem brodskih grotala.

b) Per working hatch per day vrijeme stojnica obraunat e se dijeljenjem koliine tereta iz najveeg brodskog skladita s rezultatom koji se dobije mnoei ugovorene dnevne norme po radivom grotlu s brojem grotala koji posluuju to brodsko skladite.

4. to su prekostojnice, razlika izmeu stojnica i prekostojnica?!Nakon to protekne ugovoreno vrijeme stojnica, a ukrcavanje ili iskrcavanje nije zavreno, poinje tei vrijeme prekostojnica (demurrage). Za vrijeme prekostojnica prijevozniku se plaa posebna naknada. U tome se prekostojnice bitno razlikuju od stojnica. Pravo na naknadu za prekostojnice moe biti predvieno Zakonom, ugovorom ili lukim obiajem. U naem je pravu to predvieno Zakonom.

Naknada za prekostojnice je unaprijed dogovoreni iznos naknade tete zbog zadravanja broda preko vremena stojnica.

Iz same naravi takve naknade proizlazi da trajanje prekostojnica tee kontinuirano bez prekida prema zekuim danima i dijelovima dana.

Vrijeme prekostojnica ne tee za vrijeme u koje se nije moglo raditi zbog smetnji na strani broda, ali ako je do prekida dolo zbog sluajne nezgode, tj. bez krivnje stranaka, vrijeme prekostojnica se ne prekida. U vrijeme prekostojnica se rauna i vrijeme koje brod izgubi ekajui da mu krvatelj preda carinske i druge isprave.

Prema Pomorskom zakoniku trajanje vremena prekostojnica jednako je trajanju vremena stojnica. Visina naknade se utvruje ugovorom.

Naknada za prekostojnice plaa se svakog dana unaprijed za cijeli dan. Ako se ne plati o dospjelosti brod moe odmah otputovati s ukrcanim dijelom tereta, to moe uiniti i nakon proteka prekostojnica. U oba sluaja, prijevoznik zadrava pravo na punu vozarinu, naknadu za prekostojnice i druge trabine koje mu pripadaju po ugovoru. Prijevoznik ima pravo i iskrcati teret i odustati od ugovora ako ukrcani dio tereta ne daje zadovoljavajue jamstvo za trabine prijevoznika iz ugovora o prijevozu.

5. Ogranienje odgovornosti brodara po sustavu Abandona, te po sustavu na utvrenu svotu (Engleski sustav)?

Openito

Brodar je kljuna osoba u pomorskom plovidbenom pothvatu, fizika ili pravna osoba koja je kao dralac broda nositelj plovidbenog pothvata, ne mora biti vlasnik broda ni posjednik.

Brodar je odgovoran za tetu! Ima pravo tu svoju odgovornost ograniiti:

Nee platiti tetu u punom iznosu

Vjerovnici nee plijeniti imovinu

Ogranienje odgovornosti zasniva se na veliini broda uz koji je nastala trabina.

Brodar gubi pravo ogranienja ako se dokae da je tetu poinio u namjeri ili krajnjom nepanjom. Brodar takoer ne moe ograniiti odgovornost za smrt ili ozljedu osobe koju zapoljava.Sustav ograniene odgovornosti brodovlasnika nastao je krajem 17.stoljea. ta je mjera trebala stimulirati razvoj brodarstva te omoguiti bavljenje plovidbenim poduzetnitvom bez drastinog ekonomskog rizika.

Ogranienje odgovornosti brodara po sustavu Abandona (Francuski sustav)Francuska uvodi 1681. Ogranienje odgovornosti prema sustavu abandona.

Po sustavu anbandona vlasnik broda odgovara neogranieno i osobno cijelom svojom imovinom, ali je ovlaten da se rijei odgovornosti preputanjem broda vjerovnicima. Ovaj je sustav zastario i naputen.

Ogranienje odgovornosti brodara po sustavu na utvrenu svotu (Engleski sustav)

Po ovom sustavu brodar odgovara svom svojom imovinom, no samo do odreene svote. Predvia se mogunost ograniene odgovornosti za svaki tetni dogaaj do utvrenog iznosa odreenog prema veliini broda na osnovi registarske tonae.

Svim je sustavima zajedniko da se brodar ne moe koristiti privilegijima ograniene odgovornosti ako ga tereti osobna krivnja.

Pravo ograniene odgovornosti izjednaava se s pojedinim pravnim sustavima na temelju ovih konvencija:

Konvencija za izjednaavanje nekih pravila o ogranienju odgovornosti vlasnika pomorskih brodova (Bruxelles, 1924.)

Konvencija za izjednaavanje nekih pravila o ogranienju odgovornosti vlasnika pomorskih brodova (Bruxelles, 1957.)

Konvencija o ogranienju odgovornosti za pomorske trabine (London, 1976.).

Londonsku konvenciju je ratificirala i RH 1992.godine.6. to je teretnica (bill of lading)?

Teretnica je isprava kojom brodar potvruje da je radi prijevoza primio teret na brod , te se obvezuje da e na kraju putovanja predati teret ovlatenom imaocu teretnice. Teretnicu sastavlja prijevoznik na temelju pisanih podataka krcatelja. Teretnicu vlastoruno potpisuje prijevoznik ili njegov opunomoenik. Za valjanost teretnice nije potreban krcateljev potpis.Od meunarodnih pravnih vrela u pogledu pravnih obiljeja teretnice najznaajnija su: Haka pravila 1924., Haka Visby...