PREVENCIJA RODNO ZASNOVANOG NASILJA U KOLAMA ...

  • Published on
    31-Jan-2017

  • View
    220

  • Download
    4

Transcript

Aleksandar Boi, Selma Mustaevi, Aida Vrabac Trnaevi, Memnuna Zvizdi, Dragana Miljkovi, Enisa Rakovi, Jovanka Popovi PREVENCIJA RODNO ZASNOVANOG NASILJA U KOLAMA - PRIRUNIK ZA NASTAVNO I STRUNO OSOBLJE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA Banja Luka, 2016. Prevencija rodno zasnovanog nasilja u kolama-prirunik za nastavno i struno osoblje osnovnih i srednjih kola Izdava: In fondacija - fondacija za unapreenje socijalne ukljuenosti djece i mladih u Bosni i Hercegovina PP 45, 78000 Banja Luka www.infondacija.org Autori: Aleksandar Boi, Selma Mustaevi, Aida Vrabac Trnaevi, Memnuna Zvizdi, Dragana Miljkovi, Enisa Rakovi, Jovanka Popovi Urednik: Aleksandar Boi Recenzent: Branka Ivanovi Lektor: Branko Crnogorac Dizajn: Moment-Bujii Saa, sp Banja Luka Aleksandar Boi tampa: Grafopapir d.o.o. Banja Luka Ova publikacija je rezultat zajednikog rada radne grupe Zajednica za promjene In fondacije, koja je sastavljena od predstavnica pet organizacija civilnog drutva u Bosni i Hercegovini, iji su projekti u trogodinjem ciklusu podrani od strane In Fondacije iz Bosne i Hercegovine i Fondacije Kinderpostzegels iz Holandije, u okviru programske oblasti prevencija rodno zasnovanog nasilja u kolskim zajednicama u BiH. Zahvaljujemo se predstavnicama sljedeih organizacija na zajednikoj saradnji na kreiranju ovog prirunika: Udruenju ene enama iz Sarajeva; Fondaciji Udruene ene iz Banje Luke; Udruenju Prijateljice obrazovanja Amica Educa iz Tuzle; Organizaciji Glas ene iz Bihaa; Udruenju ena Derventa iz Dervente. ISBN 978-9926-8042-2-0 http://www.infondacija.org/SADRAJ PREDGOVOR ............................................................................................................... 4 KOLA I RODNO ZASNOVANO NASILJE ........................................................................ 5 POJMOVNO ODREENJE ............................................................................................ 7 TA JE RODNO ZASNOVANO NASILJE? ........................................................................ 9 SAETAK ISTRAIVANJA ............................................................................................ 10 INICIJATIVE U KOLAMA ................................................................................................... 12 AKTIVNOSTI U KOLI - MODELI PREVENCIJE .................................................................... 15 PREPORUKE ZA UNAPREENJE PREVENCIJE .............................................................. 18 SET RADIONICA ZA UENIKE ...................................................................................... 19 4 Prirunik koji je pred vama nastao je iz potrebe da se pozitivna iskustva i dobre prakse organizacija graanskog drutva iz oblasti prevencije rodno zasnovanog nasilja u kolama uine dostupnim nastavnicima i strunom osoblju u osnovnim i srednjim kolama u Bosni i Hercegovini. Metode i prakse koje su nevladine organizacije razvijale i primjenjivale u proteklim godinama posredstvom projekata koje su implementirale u kolskim zajednicama, a koje su podrane od strane In fondacije - fondacije za unapreenje socijalne ukljuenosti djece i mladih u BiH, dale su znaajne rezultate u prevenciji rodno zasnovanog nasilja, to nam je bio podsticaj za izradu ovakvog prirunika. Prirunik daje informacije i iskustva direktno sa terena, kreiran je i napisan od strane predstavnica est organizacija civilnog drutva iz BiH sa iskustvom u oblasti rodno zasnovanog nasilja, a koje su realizovale projekte na temu prevencije rodno zasnovanog nasilja u kolskom okruenju i tom prilikom implementirale brojne aktivnosti sa kolskim osobljem, roditeljima, uenicima/cama. Sljedee organizacije uestvovale su u izradi ovog prirunika: 1. Udruenje ene enama iz Sarajeva;2. Fondacija Udruene ene iz Banje Luke;3. Udruenje Prijateljice obrazovanjaAmica Educa iz Tuzle;4. Organizacija Glas ene iz Bihaa;5. Udruenje ena Derventa iz Dervente;6. In fondacija - fondacija zaunapreenje socijalne ukljuenostidjece i mladih u Bosni i Hercegovini.Sadraj u ovom priruniku odnosi se na teorijski dio, ali i na praktine informacije u oblasti prevencije rodno zasnovanog nasilja (primjeri iz prakse, rezultati istraivanja, radionice za uenike/ice). Nae iskustvo i razvijene pozitivne prakse elimo podijeliti sa nastavnicima i strunim saradnicima u osnovnim i srednjim kolama irom BiH kako bi se nastavilo preventivno djelovati na suzbijanju rodno zasnovanog nasilja. Prirunik je jednostavan, praktian, metodoloki pristupaan svima koji ele raditi na prevenciji rodno zasnovanog nasilja, odgajati nove generacije mladih ljudi koje e graditi zdrave i uspjene odnose sa svojim vrnjacima i vrnjakinjama, potujui rodnu ravnopravnost i jednakost, u drutvu u kojem e u budunosti preuzeti vane uloge. PREDGOVOR Ispitivanje stavova srednjokolaca/ki o LGBT osobama u BiH (Fondacija Heinrich Bll Ured za BiH, Fondacija CURE, Sarajevski otvoreni centar, 2013. godina) pokazalo je da 19,58% uenika/ca smatra da je verbalno nasilje nad osobama homoseksualne orijentacije opravdano, dok 21,86% uenika/ca nema miljenje o ovom problemu. Zabrinjavajua je i injenica da ak 18,90% srednjokolaca/ ki smatra da je fiziko nasilje nad osobama homoseksualne orijentacije opravdano, dok 18,90 % nema formiran stav. Homofobno nasilje u koli odraava se na samopouzdanje i samopotovanje uenika/ica drugaije sekusualne orijentacije ili spolnog/rodnog identiteta na njihov kolski uspjeh i socijalne odnose, ali ostavlja i dugorone posljedice na mentalno zdravlje. U vaspitanju djece na zdravim i pozitivnim osnovama najznaajnija je uloga roditelja, odnosno porodinog vaspitanja i kole. Podrka porodice i zdrava porodina sredina su presudni faktori za ispravan razvoj djeteta. Na ovo se naslanja kola, koja svojim institucionalnim radom na vaspitavanju i obrazovanju uenika i uenica vri posebnu i krajnje odgovornu drutvenu ulogu u socijalizaciji djece. Naalost, svjedoci smo sve prisutnijeg nasilnog ponaanja koje se deava u porodicama, u kolama, na ulici. Roditelji, pritisnuti svakodnevnim naporima preivljavanja, a esto i sami izloeni nasilju i diskriminaciji, teko sagledavaju svoje rodne sterotipe i pogrene predodbe koje za posljedicu imaju obilje tetnih modela za djecu za razliite oblike nasilja. (Ne)svjesno prenosei svoja tradicijska ponaanja na djecu, zanemarujui tetne znakove odravaju ciklus nasilja (rtva/nasilnik) u kontinuitetu. Nasilni i neravnopravni odnosi, kao i stavovi i predrasude koji egzistiraju u porodinoj sredini ili okruenju, lako se reflektuju na djecu i adolescente, a nasilni oblik ponaanja primjenjuje se u kontaktu sa vrnjacima, u kolskom i vankolskom okruenju. S druge strane, kola je jedno od takvih okruenja u kojem se najee kroz razliite strukture moi podrava rodna nejednakost i segregacije. Direktorsku i izvrnu vlast imaju uglavnom mukarci, a nastavnika profesija hijerahijski je podijeljena po rodu. Kroz kolu, djevoice i djeaci ue da su razliiti jedni od drugih i na koji nain bi trebalo da odrede svoj rodni identitet. Ovo je ojaano dodatnim situacijama u koli, gdje se jasno oslikavaju razlike u rodnim ulogama (npr. djeaci su glasniji u razredu, vie priaju ili prekidaju nastavu, a djevojice ee odravaju higijenu razreda). Ove rodne uloge proizvode rodnu hijerarhiju, u kojoj najee djeaci dominiraju. Osim toga, sam prostor u kolskom okruenju znaajno utie na uspostavljanje rodnih razlika. Djeaci i djevojice u razredima najee sjede odvojeno, dok u kolskom dvoritu djeaci najee dominiraju fizikim prostorom. Takoe, udbenici (itanke, lektire) koje koriste uenici/ice esto prenose informacije koje stereotipno (tradicionalno) prikazuju rodne uloge djevojice i djeaka, najee su napisani u mukom rodu, te se ene i djevojice prikazuju rjee i manje raznoliko nego mukarci i djeaci. Vremenom, rodne podjele izmeu djeaka i djevojica postaju definisane i integrisane u kolskim zajednicama, te institucionalno prihvaene. Dok pomenute podjele mogu izgledati beznaajno, u stvarnosti one se zdruuju i izgrauju okruenje u kojem se dozvoljava irenje i opstajanje rodne neosjetljivosti. Obim i vrste rodno zasnovanog nasilja u u kolama esto ostaju skriveni. ire studije o kolskom nasilju imaju tendenciju da se fokusiraju na prisustvo fizikog nasilja i maltretiranja, esto izostavljajui rodnu perspektivu. Postoje ozbiljne prepreke u mnogim zemljama u vezi sa dokumentovanjem nasilja, koje su najee propraene drutvenim tabuima, to dodatno ograniava mogunost djece da podijele svoja iskustva ili prijave sluajeve rodno zasnovanog nasilja. 5 KOLA I RODNO ZASNOVANO NASILJE 6 kole esto predstavljaju mjesto gdje djeaci i djevojice doivljavaju diskriminaciju na osnovu svoje seksualne orijentacije, spolnog ili rodnog identiteta. S obzirom na injenicu da veina mladih osoba krije drugaiju seksualnu orijentaciju u koli, oni bivaju izloeni indirektnoj diskriminaciji i nasilju u vidu govora mrnje, irenja netanih informacija, predrasuda, stereotipa, drutvene iskljuenosti, pogrenog i nekorektnog poduavanja nastavnikog osoblja, pogrdnih i homofobnih ala ili fizikog zlostavljanja. Kada je u pitanju borba protiv nasilja, evidentna je potreba i korisnost jaeg ukljuenja i kolskog sistema u mreu podrke u cilju borbe protiv razliitih oblika nasilja. Nastavnici/ice, profesori/ice i drugo struno osoblje u kolama ve imaju izgraen odnos sa uenicima/cama, te su u mogunosti da utiu na njihovu osjetljivost po pitanju rodno zasnovanog nasilja u kolama, ali i na sveukupnu integraciju rodne jednakosti u nastavne programe. Preduslov je da su zainteresovani/e da prolaze put od suoavanja sa vlastitim predrasudama, stavovima i miljenjima o rodno zasnovanom nasilju preko prepoznavanja ranih znakova izloenosti nasilju do osjetljivosti, prevencije i podrke. Stoga je potrebno prosvjetne radnike i zaposlene u vaspitno obrazovnim institucijama dodatno ojaati, podii svijest o problemu rodno zasnovanog nasilja, edukovati i osposobiti za rad sa uenicima i uenicama na temu prevencije razliitih oblika nasilja. Nasilje nije samo enska tema i ne bi trebalo da se samo ene, djevojke i djevojice zanimaju za takve teme. Mukarci, mladii i djeaci moraju imati osjeaj odgovornosti za svoje esto nesvjesno ponaanje, odnosno ponavljanje transgeneracijskih ablona maskulinititeta, koje dovodi do nasilja, I moraju se ukljuiti se u prevencijske programe, jer su oni u veem zatoenitvu stereotipne uloge mukarca (biti snaan, biti pobjednik, biti jak i agresivan, uvijek imati kontrolu i ne pokazivati emocije). U tom smislu, nasilje se sa stanovita djeaka i mladia moe razumjeti kao sredstvo za obezbjei- vanje drutvene moi u koli, susjedstvu i drugom ambijentu u kome oni svakodnevno ive. ene, djevojke i djevojice jesu po pravilu rtve nasilja, ali rtve su i mukarci, mladii i djeaci. kola, kao institucija u kojoj se vri dalja socijalizacija djece nakon porodice i predkolskih ustanova, predstavlja mjesto u kojem bi trebalo da se uvede primarna prevencija nasilja, s obzirom na to da se u njoj utie i na ponaanje uenika/ica i razvijaju stavovi o interpersonalnim odnosima meu vrnjacima/kinjama, ali i meu lanovima/icama porodice i odraslima. Stoga bi trebalo da se ve od osnovne kole omogui djeci da u okviru nastavnih programa od poetnih razreda ue o toleranciji, propituju rodne sterotipe vezane za svoje pozicioniranje i u porodici i u drutvu, o ravnopravnosti polova jer, dugorono gledano, obrazovanje i vaspitanje u ranom uzrastu imaju znaajnu preventivnu ulogu u spreavanju nasilja u budunosti. U okviru nastavnog procesa trebalo bi da se organizuju programi ili aktivnosti u vidu posebnih asova na kojima bi se uenici/ice upoznali sa borbom protiv nasilja i podizanjem svijesti o njegovom postojanju u drutvu, oblicima i posljedicama. Osnovni zadatak kole jeste, prije svega, zatita djeijih prava. Djeca i mladi koji su doivjeli rodno zasnovano nasilje mogu se suoiti sa nizom posljedica koje utiu na njihovo mentalno i fiziko zdravlje. Prije svega, gubitak samopotovanja, depresija, samopovrijeivanje, poveano rizino ponaanje, naputanje kole i nedostatak motivacije za nastavak kolovanja, neeljene trudnoe, seksualno prenosive infekcije,fizike povrede, samoubistvo, pa ak i smrt. Nametnute rodne uloge ne pruaju svima iste mogunosti! Nametnute rodne uloge su povezane sa nasiljem! 7 SPOL bioloke karakteristike ljudske vrste na osnovu kojih se odreuje muki ili enski spol. Iste su u cijelom svijetu, to znai da djeca mukog i enskog spola u Africi, Bosni i Hercegovini i Kanadi imaju iste bioloke karakteristike. Dakle, na osnovu biolokih karakteristika kao to su hormoni, tjelesna graa, reproduktivni organi, ljudska bia dijelimo na muki i enski spol. ROD (engl. gender) je koncept koji se odnosi na oekivana, nametnuta ili usvojena drutvena ponaanja mukaraca i ena, koja su odreena kulturom, tradicijom, religijom, vremenom i dr. Ovaj koncept odreuje meusobne odnose mukaraca i ena, njihove odgovornosti i mogunosti i ulogu u drutvu. U svakodnevnom govoru koristi se u istom znaenju kao pol, ali se u nauci ova rije koristi da bi oznaila socijalne razlike, kao to je rodni identitet. RODNA RAVNOPRAVNOST - podrazumijeva ravnopravnost mukog i enskog roda u pravima, odgovornostima i mogunostima. Rodna ravnopravnost ne promovie jednakost mukarca i ene, jer oni nisu jednaki, ve uvaava njihove specifinosti kao dva razliita spola, ali trai ravnopravan tretman u pravima, obavezama i mogunostima oba roda u svim segmentima drutva. Rodna ravnopravnost je da su i mama i tata jednako uestvuju u svemu-da i mama moe da radi kao i tata, i mama moe da vozi auto, da i tata isti, kuha... B.A. , uenik VI 2 razreda RODNE ULOGE - ablon ponaanja (zbir karakteristika, naina ponaanja, stavova, aktivnosti, normi, obaveza i oekivanja) koje namee drutvo i postavlja zahtjeve prema osobama s obzirom na njihov spol. Na osnovu toga nam se odreuju ekonomske uloge, zaposlenje, profesija, kuni poslovi, vrsta zabave. Mukarci i muke uloge se tipino vezuju za snagu i opasna zanimanja, dok se ene i enske uloge najee vezuju za brigu o djeci i njihovom vaspitavanju. POJMOVNO ODREENJE Rod to je ono kako se ene i mukarci ponaaju jedni prema drugima, i oekivanje kako oni trebaju da se ponaaju u drutvu K.A. uenica V 1 razreda Pojanjenje/Primjeri za rad (diskusiju): injenica da ene mogu da raaju djecu je bioloka karakteristika. Da ene imaju dugu kosu je rodni konstrukt. Da mukarci po pravilu imaju dublje glasove je bioloka karakteristika. Da mukarci imaju kratku kosu je rodni konstrukt. Zavisno od dobne skupine mogu se navesti i razlike u spolnim organima kao primjer biolokih razlika izmeu mukaraca i ena. Pojanjenje/Primjeri za rad (diskusiju): I zanimanja se dijele na tipino muka i tipino enska. Ako ujemo da je neka osoba pilot, odmah emo pomisliti da je osoba mukog spola. Svi mi imamo rodnu ulogu nastalu kao posljedica vaspitanja u drutvu u kojem ivimo. Iako se smatra da djeaci i djevojice treba da budu jednako uredni, pomau u kui, brinu se o sebi, gotovo veina roditelja podstie djecu na ponaanje koje je tipino za njihov spol. Rodne uloge ue se u procesima socijalizacije i odrastanja; rodna pravila usvajaju se od roditelja, kole, vrnjaka, obiaja, kulture, medija i religije. 8 RODNI STEREOTIPI - termin koji se odnosi na uvrijeena, najee netana stanovita vezana za muki, odnosno enski rod. To su generalizovana uvjerenja o tipinim karakteristikama ena ili mukaraca (npr. djevojice treba da budu kao princeze, a djeaci nasilni; mukarac je sposoban donositi vane odluke, a ene su sposobnije u obavljanju kunih poslova). RODNE PREDRASUDE - predstavljaju svaku izjavu ili ponaanje koje je zasnovano na stereotipima o odvojenim ulogama namijenjenim mukarcima i enama, djeacima i djevojicama. To je oblik najee negativnog drutvenog stava koji se oblikuje na temelju pogrene generalizacije i vrednovanja, a ne temelji se na stvarnom iskustvu. Ako se takve izjave izgovore ili napiu u javnom prostoru, onda pored psiholokog, ova vrsta nasilja moe imati i socijalnu komponentu. RODNA DISKRIMINACIJA - namjerno negativno postupanje, te iskljuivanje, ograniavanje ili iskoritavanje osobe na temelju njene pripadnosti rodnoj grupi. Poznata su 3 oblika rodne diskriminacije: 1. neposredna nepovoljan tretman osobe ili grupe; npr. odluka poslodavca da prirasporeivanju zaposlenika i zaposlenica rasporedi ene na blagajne, jer na tom radnom mjestu muterije preferiraju ene zbog njihovog uslunog karaktera. 2. posredna primjena tzv. neutralnih propisa ili mjera s negativnim uinkom zadiskriminirane grupe, npr. neproduavanje ugovora na odreeno vrijeme za vrijeme trudnoe ili koritenja porodiljskog odsustva. 3. sistemska drutvene i kulturalne vrijednosti i norme (javne politike). SEKSIZAM - diskriminiranje ili segregiranje osobe suprotnog spola (najee enskog). Temelji se na spolnim predrasudama (stavovima o razliitim sposobnostima osoba odreenim njihovim biolokim spolom). Iz seksizma proizilazi i polna diskriminacija. HOMOFOBIJA/BIFOBIJA - iracionalan strah, mrnja, predrasude ili diskriminacija prema osobama koje jesu ili za koje se pretpostavlja da su homo/biseksualne orijentacije. HETEROSEKSIZAM - stav da je heteroseksualnost jedina validna seksualna orijentacija. Heteroseksizam se esto ispoljava u formi ignorisanja lezbejki, gejeva i transrodnih osoba. Na primjer, brojni su lanci o ljubavi, parovima i odnosima koji nigdje ne pominju istopolne parove. Primjeri rodnih stereotipa: Djeaci su jaki. Djevojice su njene. Mukarci su glava porodice. ene trebaju da se brinu za kuu i porodicu. Djeaci koji vole rozu boju nisu pravi mukarci. Pojanjenje/Primjeri za rad (diskusiju): Rodni stereotipi su podjednako teki za oba spola. Kada se kae: Mukarci su dominantni, da li se to stvarno odnosi na sve pripadnike mukog spola? Koliko je ta rodna predrasuda teka za sve mukarce, a posebno za one koji se ne identificiraju sa njom? Kako okolina reaguje na mukarce koji ne odgovaraju tom stereotipu dominacije? Predrasude vode ka diskriminaciji, a diskriminacija predstavlja nasilje! Nametnute rodne uloge i drutvena oekivanja u koje se moraju uklopiti mukarci i ene, djeaci i djevojice dovode do rodno zasnovanog nasilja! Pojanjenje/Primjeri za rad (diskusiju): Kako rodne uloge ograniavaju djevojice i djeake? Da li je djeacima dozvoljeno da se igraju sa lutkicama? Da li se djevojice ohrabruju da rade na gradilitima ili u tehnikim zanimanjima? Da li oba spola u naem drutvu sa tradicionalnim rodnim ulogama imaju iste mogunosti? ta se deava ukoliko se osoba ne ponaa u skladu sa svojom rodnom ulogom i izlazi iz okvira koje namee drutvo? ta bi se desilo ukoliko bi se mukarac u tvojoj okolini minkao, ili bavio kunim poslovima, uvao djecu, dok njegova ena sjedi u kafani i pije pivo? Kako se okolina ophodi prema takvim osobama? Konvencija Vijea Evrope o prevenciji i borbi protiv na- silja nad enama i nasilja u porodici je usvojena 11. maja 2011. godine u Istanbulu. Konvencija predstavlja prvi pravno obavezujui akt Vijea Evrope u oblasti spreavanja i borbe protiv nasilja nad enama. BiH je 7. novembra 2013. godine postala 6. zemlja lanica Vijea Evrope koja je ratificirala Konvenciju. Ovim se BiH obavezala na poduzi- manje zakonodavnih i drugih mjera radi osiguranja pravnog, institucionalnog i organizacionog okvira za prevenciju na- silja nad enama, zatitu rtava nasilja, te kanjavanje po- initelja nasilja. Rodno zasnovano nasilje jedan je od najrasprostranjenijih oblika krenja ljudskih prava i naruavanja ljudskog dostojanstva. Rodno zasnovano nasilje predstavlja globalni fenomen koji pogaa milione ena, ali i mukaraca i djece bez obzira na njihov drutveni status, kulturu, religiju, nacionalnost, fizike i intelektualne sposobnosti, graanski poloaj ili seksualnu orijentaciju. Rodno zasnovano nasilje je svaki in nasilja nad nekom osobom zbog njenog roda, pola ili seksualne orijentacije. U patrijarhalnom drutvu, u kojem su razliite uloge namijenjene mukarcima i enama, a uloge i osobine mukaraca privilegovane, ene i devojice su ee i ozbiljnije pogoene razliitim oblicima rodno zasnovanog nasilja. Vano je napomenuti da su patrijarhalne rodne uloge jednako teke i za mukarce i ene, djeake i djevojice. Definicije rodno zasnovanog nasilja proiruju se na sve one oblike nasilja koji su povezani sa (a) drutvenim oekivanjima i drutvenim pozicijama zasnovanim na rodu i (b) nepotovanju drutveno prihvaenih rodnih uloga. Tako je rodno zasnovano nasilje termin koji sve vie povezuje svaki in nasilja koji potie iz nekog oblika patrijarhalne ideologije, a koji, prema tome, mogu poiniti mukarci ili ene protiv mukaraca ili ena da bi ouvali drutvenu mo (heteroseksualnih) mukaraca. Kada su u pitanju mladi, nasilje se moe odvijati unutar i van kole, a rtve, kao i poionioci rodno zasnovanog nasilja, mogu biti i djeaci i djevojice. Rodni stereotipi predstavljaju iskrivljene slike koje snano utiu na interpretaciju mukog i enskog ponaanja. Isto ponaanje kod mukaraca i ena tumai se na razliite naine. Osobine i ponaanja koja se esto pripisuju samo jednom polu posljedica su tradicije, stereotipa i neopravdanih generalizacija, pa se u praksi susreemo sa opravdavanjem nasilja i nasilnika, a okrivljavaju se rtve za ono to su uinile jednako kao i za ono to nisu uinile. To je posljedica rodnih stereotipa koji su prihvaeni jo u ranom djetinjstvu. Rodna stereotipizacija poinje ve u ranom djetinjstvu i stoga postoji potreba da se ovaj problem rjeava u najranijim fazama ivota. Djeca esto pokuavaju da svoje ponaanje usklade sa eljama svojih roditelja i odraslih iz svoje okoline. Zato prihvataju stavove koje im namee porodica, kola i drutvo, ue ta je primjereno za djeake, a ta za djevojice, i tako rodni stereotipi postaju nain njihovog ponaanja. Dolazi do podjele u kojoj tradicionalno drutvo vie vrednuje muku rodnu normu dominacije, agresije i konkurencije od enske rodne norme pokornosti, krhkosti i njenijeg ponaanja. Nakon to odrastu, pretpostavka je da e nastaviti ciklus nejednakosti izmeu ena i mukaraca, to e im biti model ponaanja tokom cijelog ivota. 9 TA JE RODNO ZASNOVANO NASILJE? 10 In fondacija BiH provela je istraivanje sa ciljem da procijeni iskustva mladih ljudi koja se odnose na prirodu, vrste i uestalost razliitih oblika rodno zasnovanog nasilja u intimnim adolescentskim partnerskim vezama, te da ispita da li su neke grupe mladih u posebnom riziku da postanu rtve ili poinioci rodno zasnovanog nasilja. Pored toga, eljeli smo doznati na koji nain su ove pojave povezane sa porodinim faktorima rizika. Istraivanje je provedeno u 2015/2016. godini u 23 grada Bosne i Hercegovine, ime je obuhvaeno ukupno 2397 ispitanika, uenika/ nica zavrnih razreda srednjih kola. Grafik 1 Grafik 2 Istraivanje ukazuje na injenicu da veina ispitanika (67,7%) ima najmanje jedno iskustvo nekog od oblika nasilja u svojim dosadanjim partnerskim vezama, dok je na nivou cijelog uzorka 32,3% ispitanika koji nikad nisu doivjeli ovakva iskustva. Posmatrajui uzorak razdvojen po polu (Grafik 2), uoava se da je procenat mladia koji su doivjeli neki od oblika nasilja u partnerskoj vezi neto vii (70%) u odnosu na procenat djevojaka koje su imale ova iskustva (66,1%). Nasilje koje ine mladii prema djevojkama je tee i opasnije za njih, iako brojne studije pokazuju da nema znaajnije razlike u vrenju nasilja u vezama izmeu djevojaka i mladia. Grafik 3 Razmatrajui uestalost ovih iskustava s obzirom na razliite pojavne oblike u okviru partnerskih veza (Grafik 3), primjeujemo da je najuestaliji oblik nasilnog ponaanja kontrola i manipulacija (61,9% ukupnog uzorka), koja se faktorskom analizom izdvojila kao zaseban oblik nasilja. Emocionalno nasilje doivjelo je 51,5% ukupnog uzorka, dok se seksualno (17%) i fiziko nasilje (10,8%) neto rjee pojavljuje u adolescentskim intimnim partnerskim vezama. Ukoliko posmatramo uestalost pojedinanih nasilnih iskustava u partnerskim vezama, s obzirom na spol ispitanika, uoava se da vei procenat mladia u naem uzorku ima iskustva fizikog nasilja (14,2%), emocionalnog nasilja (55,3%) i seksualnog nasilja (23%) u odnosu na procenat djevojaka, dok je neznatno vei procenat djevojaka koje imaju iskustvo kontrole i manipulacije od strane partnera (62,3%) u odnosu na procenat mladia (61,4%) sa istim iskustvom. SAETAK ISTRAIVANJA 11 Fokus istraivanja usmjeren je i na ispitivanje eventualnih veza izmeu porodinih faktora rizika i iskustva nasilja u adolescentskim partnerskim vezama, to emo detaljnije analizirati u nastavku. Alkoholizam i zloupotreba droga kao porodini faktor rizika povezan je sa sva etiri oblika nasilja u partnerskim vezama mladih. Alkoholizam destabilizuje porodicu, remeti odnose i moe biti usko povezan sa nasiljem. U naem istraivanju alkoholizam predstavlja najznaajniji faktor rizika i jedini je povezan sa svim oblicima doivljenog nasilja u partnerskim vezama mladih, koje moemo dijelom objasniti uenjem obrazaca disfunkcionalnih odnosa. Svjedoenje nasilju i iskustvo emocionalnog nasilja u porodici povezani su sa emocionalnim i seksualnim oblicima nasilja u partnerskim vezama, te kontrolom i manipulacijom. Rezultati drugih istraivanja ukazuju da je svjedoenje porodinom nasilju u djetinjstvu znaajno povezano sa viktimizacijom u partnerskim odnosima za djevojke, dok za mladie postaje znaajan prediktor verbalnog i fizikog nasilja u vezama. Adolescenti koji su trpili nasilje u primarnoj porodici i svjedoili emocionalnom nasilju, te imali iskustvo psihijatrijskih poremeaja u svojoj porodici, u partnerskim vezama uglavnom su iskusili emocionalno nasilje, te kontrolu i manipulaciju. Hronina oboljenja u primarnoj porodici veu se uz iskustvo fizikog i emocionalnog nasilja, te kontrole i manipulacije u partnerskim vezama mladih. Ukoliko su lanovi primarne porodice bili u sukobu sa zakonom, mladi u svojim vezama bili su skloniji da trpe kontrolu i manipulaciju. Prisutnost faktora rizika u primarnim porodicama mladih znaajno je povezana sa niskom fleksibilnou i kohezivnou. Niska porodina fleksibilnost i kohezivnost predstavlja vei rizik za nasilje u partnerskim vezama mladih. Stavovi koji su zasnovani na tradicionalnim uvjerenjima o rodnim ulogama, stereotipima i pozitivnim stavovima prema nasilju uopte povezani su sa nasiljem u partnerskim vezama. 12 U ovom dijelu publikacije elimo vas upoznati sa nalazima i procjenama do kojih je dolo pet organizacija gradjanskog drutva koje su sprovodile projektne akivnosti u osnovnim i srednjim kolama irom Bosne i Hercegovine s ciljem prevencije rodno zasnovanog nasilja u kolskom okruenju. 1. FONDACIJA UDRUENE ENE IZ BANJE LUKEProjekat Preventivne aktivnosti rodno zasnovanog nasiljaProjekat je u trogodinjem trajanju implementiran u osam osnovnih kola u ruralnim podrujima optine Gradika i grada Banja Luka. Evaluacijom odranih radionica za uenike/ice od petog do devetog razreda utvreno je da uenici/ice imaju jako nizak nivo prethodnih znanja o pitanju rodne ravnopravnosti, jednakosti i prevencije rodno uslovljenog nasilja. Njihovi stavovi o navedenim temama uglavnom su zasnovani na tradicionalno uvrenim i ukorijenjenim rodnim stereotipima i informacijama dobijenim iz porodinog ili kolskog okruenja, putem medija, interneta i dr. Djeca odreene nametnute rodne uloge ili ne prepoznaju kao takve, ili uopte ne propituju. Konstatovano je da teme koje se odnose na rodnu ravnopravnost nisu obraivane u koli, niti u porodinom okruenju. U radu sa nastavnim i strunim osobljem ukljuenih kola u projekat potvreno je da se rodni, ali i mnogi drugi stereotipi, ni na koji nain ne dovode u pitanje unutar obrazovnog sistema. Meutim, radionice na kojima su uestvovali procijenjene su vrlo pozitivno od strane nastavnog i strunog osoblja, jer su omoguile drugaije sagledavanje konteksta rodne ravnopravnosti i prevencije rodno zasnovanog nasilja u kolskim zajednicama. Posebni zahtjevi odnosili su se na izdvajanje vie vremena za diskusiju i razmjenu stavova u vezi sa navedenim pitanjima, te navoenje primjera koji su nauno zasnovani, kao i primjera iz drugih kultura s ciljem boljeg razumijevanja uzroka, posljedica i modela preventiranja nasilja. 2. UDRUENJE PRIJATELJICE OBRAZOVANJA AMICA EDUCA IZ TUZLEProjekat Prekidanje tiine o rodno zasnovanom nasiljuProjekat je realizovan na podruju Kiseljaka i Tuzle, a ciljna grupa su bili svi uenici/ice dvije osnovne kole, od prvog do devetog razreda. Nakon sprovedenog poetnog anketiranja meu kolskom djecom, utvreno je da veina njih do pokretanja projekta nije imala priliku da razmilja, niti da razgovara na temu spola, roda, rodne uloge; najee su ponavljali transgeneracijske poruke bez razmiljanja o istim (ene su potroai, mukarci su proizvoai, ene raaju djecu, mukarci prave djecu). Rodno zasnovano nasilje uenici/ice su prepoznavali samo ako su bili lino izloeni/e verbalnom zadirkivanju od strane vrnjaka/kinja. Meutim, u situacijama kada su oni sami/e vrili/e rodno zasnovano nasilje kroz verbalno zadirkivanje to nisu prepoznavali kao vid nasilja, nego kao nedunu igru. Informisanje i edukaciju o spolu, rodu, rodnoj ravnopravnosti i rodno zasnovanom nasilju ne treba limitirati samo na jedan dan ili jednu radionicu. Korisno je da se podstaknu razgovori i diskusije na pomenutu temu redovno, kroz organizaciju izlobi, predstava i literarnih radova, uz obavezno ukljuivanje roditelja u navedene aktivnosti. INICIJATIVE U KOLAMA 13 3. UDRUENJE ENA DERVENTA IZ DERVENTEProjekat Prevencija rodno zasnovanog nasilja protiv djevojicaProjekat se provodio u ruralnim osnovnim kolama na podruju optina Derventa, Prnjavor, Brod i Doboj. U okviru projekta, provedene su ankete sa uenicima/cama o prepoznavanju rodnih stereotipa i na njima zasnovanim oblicima nasilja. Analiza ankete, iako provedena na manjem uzorku, dala je dovoljno podataka o postojanju rodnih stereotipa, mada ispitanici/ice nisu svjesni/e toga. Razlog ovoj tvrdnji je da rodna stereotipizacija poinje u ranom djetinjstvu, da je nauena ve u samoj porodici. Interesantno je da su odgovori djevojica i djeaka takvi da se moe uoiti da postoji jasna razlika rodnih uloga ena i mukaraca u privatnom ivotu, da se djeca u svom odrastanju identifikuju s roditeljima djevojice s majkom, a djeaci s ocem. Na taj nain ue uloge koje su im namijenjene. Rezultati ove ankete ukazali su projektnom timu da je potrebno raditi s djecom uzrasta od petog do devetog razreda osnovne kole na sticanju znanja o rodnim stereotipima sa svrhom prevencije rodno zasnovanog nasilja u ivotima djece i mladih. Interesantno je da i jedan broj djevojica odobrava neravnopravan poloaj u porodici. Uporeujui rad u malim grupama sa uenicima/icama uzrasta 5. i 6. razreda u odnosu na starije uzraste, pokazali su da je ova grupa djece mnogo otvorenija i iskrenija u davanju odgovora i u iznoenju svojih stavova. 4. UDRUENJE GLAS ENE IZ BIHAAProjekat Prevencija rodno zasnovanog nasilja u kolamaU istraivanju koje je sprovedeno u okviru projekta obuhvaeni su uenici/ice iz etiri osnovne kole na podruju optine Biha, s ciljem procjene stavova i miljenja ispitanika/ica o rodnoj jednakosti i ravnopravnosti. Budui da je ranije potvreno prisustvo rodnih stereotipa meu djecom osnovnokolskog uzrasta, cilj ankete koja je provedena u okviru projekta bio je da da preispita njihove stavove i miljenja o profesionalnim ulogama ena i mukaraca. Na pitanje da li postoje muka i enska zanimanja, 85% djeaka i djevojica iz ruralnih kola odgovorilo je da postoje, a pozitivan odgovor je dalo i 81% njih iz prigradskih kola. Prema spolu, 20% djevojica smatra da je mukarac bolji u ulozi direktora, dok nijedan djeak nije odgovorio da su ene bolji efovi, odnosno direktori. Na osnovu analiziranih podataka, rezultati ankete nam govore kako se daleko vie mora raditi s djeacima na prihvatanju rodnih uloga, odnosno kako bi oni shvatili da i ena moe biti jednako dobar ef, direktor, rukovodilac, isto kao i mukarac. Dobijeni podaci su takoe potvrdili da se u kolama u ruralnim zajednicama na asovima ne razgovara na temu ravnopravnosti polova, mada sluaj nije nita bolji ni u kolama u gradskom podruju. Dodatna istraivanja, evalucije i projektne aktivnosti koje su realizovane u kolama, potvrdili su da je nasilje na osnovu roda ili spola prisutno u kolama meu uenicima/icama, da djeca nisu upoznata sa ovom temom, a da su realizovane radionice imale uinak na promjenu svijesti i znanja uenika iz ove oblasti, zbog ega je neophodno i dalje raditi sa kolskim zajednicama u BiH na osvjetavanju i edukaciji iz oblasti rodno zasnovanog nasilja. 14 3. UDRUENJE ENE ENAMA IZ SARAJEVAProjekat PREVENT (Uee, Prepoznavanje, Edukacija, Dobrovoljnost, Jednakost,Potreba, Povjerenje) Projekat PREVENT pridonosi primarnoj prevenciji nasilja u partnerskim vezama adolescenata kroz intervencije u srednjim kolama, kako bi se uenici i uenice, profesori i profesorice uinili osjetljivim po ovom pitanju, i zajedniki djelovali na uklanjanju ukorijenjenih rodnih stereotipa. Kroz ovaj program uenici i uenice imaju priliku da steknu uvid u pojmove kao to su rodni stereotipi-kulturno nasljee, rodne razlike individualne, a ne nadmo jednog roda nad drugim i nasilje u intimnim partnerskom vezama adolescenata. Razumijevanje rodnih sterotipa doprinosi stvaranju nulte tolerancije na nasilje u ranoj dobi, to dugorono vodi do ostvarivanja kvalitetnih i ravnopravnih veza meu mladim osobama. U prvoj i drugoj godini realizacije projekta obuhvaene su etiri srednje kole (po jedna na podruijima Kantona Sarajevo, Istonog Sarajeva, Gorada i Foe). Kada je nasilje u emotivnim vezama u pitanju svi mladi koji su uestvovali u projektnim aktivnostima deklarativno prave jasnu razliku izmeu fizikog, emocionalnog i seksualnog nasilja. Takoe, u radu sa uenicima/icama primijeeno je da, pored fizikog nasilja, esto sa lakoom identifikuju i druge oblike negativnog ponaanja u adolescentskim intimnim vezama koji se mogu svrstati u emocionalne i psihike oblike rodno zasnovanog nasilja (pogrdne rijei, psovke, uvrjedljive SMS poruke, ogovaranje, ljubomora, kontrola), za koje svi priznaju da postoji u velikoj mjeri, kao i da ga i sami ine povremeno. S druge strane, stie se utisak da mladi srednjokolskog uzrasta koji su obuhvaeni projektom pokazuju iznenaujue visok stepen tolerancije za sve varijante emocionalnog nasilja, pa da ak neke oblike njegovog ispoljavanja, kao,na primjer, ljubomoru ili kontrolu kretanja, esto doivljavaju kao izraz ljubavi partnera/ice. Realizacijom projekta ukazala se i potreba da se, pored pojanjenja veze izmeu rodnih stereotipa i nasilja u partnerskim vezama, posveti posebna panja emotivnom i seksualnom nasilju, nainu ispoljavanja, pravovremenom prepoznavanju i reagovanju na ove negativne pojave. 15 KOLSKI KOORDINACIONI TIM ZA PREVENCIJU RODNO ZASNOVANOG NASILJA Tim za prevenciju rodno zasnovanog nasilja ine kolski struni tim i pojedini nastavnici, a mogu biti ukljueni i sekretar/ica kole, kao i osobe izvan kole, na primjer, strunjakinje i strunjaci sa iskustvom u oblasti rodnih studija (na primjer, predstavnici/ice prepoznatih organizacija gradjanskog drutva koje se bave pitanjima rodne jednakosti i ravnopravnosti). Ovaj tim ima zadatak da prati situaciju u koli, planira i sprovodi preventivne mjere, predlae organizovanje dodatnih obrazovnih sadraja (seminara i radionica) za uenike/ice, roditelje, nastavno i struno osoblje na temu rodne ravnopravnosti i rodno zasnovanog nasilja. Odreene obaveze i mehanizme u preventivnim i u interventnim aktivnostima imaju svi zaposleni u koli i svi oni uestvuju u rjeavanju svakog sluaja rodno zasnovanog nasilja. NASTAVNIK-MENTOR NASTAVNIK OBRAZUJE NASTAVNIKA (PEER EDUCATION) Ovaj model podrazumijeva da struna osoba podui manju grupu motivisanog osoblja (nastavnici/ice i uitelji/ice) na temu prevencije rodno zasnovanog nasilja u kolama u oblasti rodnih studija koja je spremna prenijeti usvojene vjetine i znanja drugim kolegama u kolskom kolektivu. Visok nivo osposobljenosti nastavnika (od teorijskih znanja do praktine vjetine oko pripreme svih koraka za provoenje i praenje preventivnog programa) omoguava obuavanje drugog nastavnog osoblja u koli na temu znaaja prevencije rodno zasnovanog nasilja, te praenje primjene steenih znanja i vjetina u direktnom radu sa djecom i roditeljima. VRNJAKA EDUKACIJA NA TEMU PREVENCIJE RODNO ZASNOVANOG NASILJA Vrnjaki edukatori/ice - uenici/ice uz pomo supervizora stiu dodatna znanja i vjetine na temu prevencije rodno zasnovanog nasilja, nakon ega steena znanja prenose svojim vrnjacima i vrnjakinjama u razredu i u koli. Vrnjaka edukacija moe se odvijati u malim grupama ili kroz individualne kontakte, na razliitim mjestima i u razliitim okolnostima, kao to su kole, klubovi, na ulici, odnosno gdje god se mladi okupljaju. Mogu se koristiti razliite tehnike radioniarskog rada, a radioniarski rad podrazumijeva istovremeni rad cijele grupe, s podjednako aktivnim ueem svih uesnika, pri emu je vrnjaki edukator/ica PRVI MEU JEDNAKIMA (on/ona olakava proces, upravlja procesom i trudi se da zadovolji potrebe kako cijele grupe, tako i pojedinaca u toj grupi). Upotreba razliitih tehnika kao to su: bujica ideja, rad u malim grupama, diskusije, kvizovi, igranje uloga i mnoge druge mogu osigurati sve potrebne informacije vrnjaka/kinja, ali i podii im motivaciju i uticati na izgradnju njihovih vjetina. Informacije se u vrnjakoj grupi lako prenose i usvajaju. AKTIVNOSTI U KOLI Modeli prevencije 16 VRNJAKI TIMOVI U KOLI Formiranje vrnjakih timova uz pomo mentora ima za cilj da uenici/ice naue da ne podravaju nasilje i da ga, ukoliko je to mogue, sprijee. Uenici sami biraju svoje vrnjake predstavnike vrnjakog tima kako bi se na taj nain podralo uee svih uenika/ica (biraju se drueljubivi/e, komunikativni/e, kreativni/e, strpljivi/e, tolerantni/e i nenasilni/e uenici/ice). Ko dobije najvie glasova i povjerenje uenika/ica ulazi u vrnjaki tim. Vrnjaki tim prolazi obuku koja ima za cilj da lanovi/ice tima steknu vjetine i znanja koja e im pomoi da organizuju kolske akcije usmjerene na promociju drutvene vrijednosti (saradnja, meusobna podrka, jednakost) i na smanjenju rodno zasnovanog nasilja u koli, kao i da psiholoki ojaaju da u kriznim situacijama u pogledu nasilja motiviu ostale uenike/ice da se ukljue u spreavanje nasilja. Mentor/ica-nastavnik/ica ili struno osoblje kole koristi svaku priliku da pomogne promociji vrnjake aktivnosti, zastupa njihovu ulogu kao vaan faktor u prevenciji nasilja i utie na kolsko okruenje da prepozna ulogu vrnjakog tima. Takoe, ima zadatak da ohrabri lanove/ice tima da se bave problemima i tekoama bez stavljanja u fokus konkretne djece koja su oznaena kao problematina u koli i da ih podstakne da osmisle kreativne izazove drugoj djeci kako bi poruke tima lako dole do ostalih uenika/ica. Bitno je prepustiti uenicima/ica da osmisle sadraj aktivnosti i nain realizacije uz poetnu sugestiju mentora tima. Timovi e na poetku biti sastavljeni od uenika/ica starijeg uzrasta i jo nekih uenika/ica koji su voljni da se pridrue. Dragocjeno je da se kasnije prikljue i uenici/ice koji su skloni/e nasilnikom ponaanju (te da imaju priliku da ulau svoju energiju u aktivnosti koje mogu biti socijalno pozitivno vrednovane), kao i uenici/ice koji trpe nasilje (mogu im pruiti mogunost da izau iz pasivne pozicije rtve i da ponovo nau svoje mjesto u koli). RADIONICE ZA UENIKE/ICE predstavljaju model edukacije putem radionica u trajanju od 90 minuta kroz predavaki i interaktivni rad. Putem radionica prilagoenih uzrastu uenika/ica obrauju se sljedee teme: spol/rod, predavanje na temu spola, roda i rodne ravnopravnosti, diskusija, predavanje na temu rodno zasnovanog nasilja, otvaranje diskusije i interaktivna metoda uea uenika, test o nenasilnosti, te izrada zajednikih kolskih pravila u smislu odravanja boljih rodnih odnosa. Posebno je vano ostaviti dovoljno prostora i vremena uenicima/icama za diskusiju, razgovore, prijedloge, da kroz jednostavne primjere uvide ta su to rodne nejednakosti i ta dovodi do rodno zasnovanog nasilja, i kako se oduprijeti ovim negativnim pojavama. IGRE BEZ GRANICA imaju za cilj promovisanje rodne ravnopravnosti u koli. Uestvuju sva djeca iz kole/razreda zajedno sa nastavnicima - razrednim starjeinama. Igre bez granice sastavljene su od brojnih igara, a sastavni dio su igre pod nazivom Zamjena rodnih stereotipa iji je cilj preispitivanje rodnih stereotipa, tako to djeaci npr. preskau lasti i vrte hula-hop, a djevojice igraju fudbal i takmie se u natezanju konopca. 17 RADIONICE ZA RODITELJE Da bi se uspjeno sprijeilo rodno zasnovano nasilja u kolskom okruenju, vrlo je vano postii saradnju izmeu roditelja i kole. Roditelji su svjesni problematike nasilja meu vrnjacima, meutim nedovoljno su upoznati sa uzrocima i moguih posljedica koje ono proizvodi. Posveivanjem panje toj temi mogu se propitivati usvojeni stavovi i miljenja roditelja koje oni lako i nesvjesno prenose na svoju djecu. U radu sa roditeljima predlae se interaktivan rad, i tim povodom obueni odjeljenski starjeina - nastavnik/ica odrae obuku. Prednost interaktivnog rada ogleda se, s jedne strane, u injenici da su roditelji aktivni, da rade u malim grupama i raspravljaju o temama koje sami prouavaju i donose miljenja i zakljuke, ime se poveava njihova vlastita aktivnost i prihvatanje sadraja programa. Radionice se mogu realizovati u paru odjeljenski starjeina - roditelj volonter, tako to e podijeliti zaduenja. Takoe, u samoj realizaciji i tehnikoj pripremi radionice pomo e pruiti i struno osoblje u koli. LUTKARSKA PREDSTAVA ZA UENIKE/CE NIEG UZRASTA Lutkarske predstave koje prikazuju neku od djeci dobro poznatih bajki (npr. Crvenkapica) mogu se koristiti u radu sa djecom mlaeg uzrasta. Djeci od prvog do etvrtog razreda se predstavlja bajka koju oni dobro poznaju, i kroz uloge im se postavljaju pitanja o rodnim stereotipima. U lutkarskim predstavama u kojima se koriste bajke takoe se uspjeno moe koristiti zamjena uloga, tako da Crvenkapica bude predstavljena kao djeak - Crvenkapac, a lovac kao lovkinja. U predstavi uestvuju uenici/ice kroz diskusiju o zamjeni uloga, moguim rjeenjima konflikta, a istovremeno im se prikazuju primjeri djeaka i djevojica, mukaraca i ena u nestereotipino oslikanim ulogama. FORUM TEATAR ZA UENIKE/ICE STARIJEG UZRASTA U forum teatru, uenici/ice koriste dramske i akcione tehnike, kreiraju stvarne situacije iz svakodnevnog ivota. Publika (drugi uenici/ice) moe aktivno uestvovati na dva naina: dajui prijedloge kako drugaije postupiti u datoj situaciji i/ili tako to e izai na scenu i pokazati ta se moe drugaije uraditi u odreenoj situaciji (npr. sa prikazima pojave i rjeavanja oblika rodno zasnovanog nasilja). Cilj je da se zajedno traga za moguim rjeenjima. Predstave su osmiljene tako da uine temu predstave bliom djeci, te da ih podstaknu na razmiljanje o rodno zasnovanim ulogama i tradicionalnim oekivanjima sredine. SIGURNO SANDUE Sigurno sandue postavlja se u glavnom holu kole, pomou njega uenici/ice mogu anonimno postavljati pitanja o svemu to ih zanima u vezi sa rodnim nasiljem, pri emu se ne usuuju pitati svoje roditelje i vrnjake/kinje za miljenje, te se moe se koristiti i u svrhu prijavljivanja sluajeva rodno zasnovanog nasilja. Razviti kodeks ponaanja za direktore, nastavno, struno, administrativno, pomonoosoblje kola, ali i za uenike/ice i roditelje, uz pomo kojeg se definiu obaveze,odgovornosti, pravila te postupci za praenje i izvjetavanje o rodno zasnovanom nasilju ukolskom okruenju. Uspostaviti odbore/grupe za zatitu djece u kolama od rodno zasnovanog nasilja,telefonske linije za pomo, kutije za anonimne prijave i druga sredstva kojimauenici/ice mogu prijaviti nasilje. Osnaiti djevojice i djeake uei ih vjetinama nenasilne komunikacije i mirnogrjeavanja konfliktnih situacija. Razviti i primijeniti programe za razvijanje socio- emocionalnih kompetencija uenika/ica, a koji e biti integrisani u kolski kurikulum (tzv.socijalno i emocionalno uenje, SEU). Pruiti podrku djetetu koje je rtva nasilja. Obezbijediti sigurnost uenicima/cama kojidoive nasilje. Raditi sa uenikom/com koji/a je poinio/la rodno zasnovano nasilje, kako bi se ukazalo naneprihvatljivost i tetnost takvog ponaanja, te ga/je savjetovati i podsticati na promjenutakvog ponaanja. Raditi na razvijanju pozitivne klime u razredu, te definisati pravila ponaanja u razredu,pratiti primjenu istih i sankcionisati one koji ih kre. Poveati razumijevanje kod roditelja o uticaju rodno zasnovanog nasilja na djecu, moguimposljedicama, te razlozima za preventiranje ovog oblika nasilja. Ukljuiti institucije vaspitno obrazovnog sistema na svim nivoima u prevenciji rodnozasnovanog nasilja i obuhvatiti sve uzraste djece od vrtia, osnovne kole, pa i do srednje. Trajno i sistematski razvijati inovativne metode suoavanja sa problemom nasilja u kolama,sa posebnim akcentom na razvijanje demokratskih modela diskusije o moguim nainimaspreavanja i suzbijanja rodnog nasilja u okviru kole. Sprovoditi programe prevencije nasilja koji su primjereni djeijem uzrastu u osnovnoj isrednjoj koli. Uvoenje ovakvih programa takoe podrazumijeva saradnju sa osobama koje sustrune u oblasti rodnih studija. Sprovoditi postojee preporuke proizale iz rodne analize udbenika i svih nastavnihmaterijala. Takoe, uvesti rodno osetljiv jezik u sve nastavne materijale. Svi dokumenti koji definiu rad kole bi trebalo da ukazuju na jasno odreenje za rodnuravnopravnost, i da ukljue mehanizme za prevenciju, kao i jasnije procedure intervencije usluaju rodno zasnovanog nasilja. Planiranje kolskih aktivnosti bi trebalo da ukljui profesionalno usavravanje zaposlenih otemi rodno zasnovanog nasilja kako bi imali dodatna znanja, ali i predstavljali pozitivan modelu prevenciji rodno zasnovanog nasilja. Uspostaviti redovne, dugorone, obavezne obrazovne programe o rodnoj ravnopravnosti (krozkurseve, predavanja) namijenjenie svima koji su zaposleni u kolama, ali i svima koji se nalazena mjestima odluivanja u obrazovnim i dravnim institucijama.18 PREPORUKE ZA UNAPREENJE PREVENCIJE RODNO ZASNOVANOG NASILJA U KOLAMA 19 Tema radionice PREKIDANJE TIINE O RODNO ZASNOVANOM NASILJU Za uenike I razreda osnovne kole Cilj radionice Cilj radionice prevencija je rodno zasnovanog nasilja kroz informisanje, edukaciju i komunikaciju o drutvenim vrijednostima koje podravaju jednaka prava za sve lanove zajednice, bez obzira na rod i spol; kroz vjebe i igre prilagoene uzrastu kolske djece i otvaranje dijaloga izmeu voditelja/ice radionice i djece o tradicionalnim normama i oekivanjima, kako oni mogu doprinijeti prevenciji rodno zasnovanog nasilja, te o mogunostima za promjene. Ishod radionice kolska djeca razumjee koncept roda, rodno zasnovanog nasilja, tradicionalno dodijeljenih uloga, te kroz steeno znanje doprinijeti stvaranju okruenja koje ne podrava postojea uvjerenja i norme koje doprinose prihvatanju i opstanku rodno zasnovanog nasilja. Trajanje 90 minuta Oblici i metodi rada Individualni rad, rad u grupi, razgovor, igra, pisanje i crtanje. Sredstva i pomagala Hamer papiri, papiri A4 formata i post it stikeri u roze i plavoj boji, bojice i flomasteri, iskrueni papiri i vezice za bedeve, promotivni materijal i osvjeenje za kraj radionice. Uvodni dio (trajanje 20 minuta): Aktivnost br. 1 10-15 minuta Aktivnost br. 2 5 minuta Aktivnost br. 3 5 minuta 1.Bedevi (vjeba detaljno opisana u prilogu) Podjela roze papira djeacima, a plavih djevojicama izaziva odreene reakcije na samom poetku i odlina je uvertira za dalji tok radionice; uvod u razgovor o rodu i spolu; o tome ta to stoji u pozadini poruka: ... da je neto samo za djevojice./...samo za djeake. 2. Donoenje pravila grupePitati djecu zato su pravila vana i zamoliti ih da zajedniki daju prijedloge, dok ih voditelj/ica zapisuje na velikom hamer papiru koji e biti vidljiv svim prisutnima. Npr. Ne prekidati druge dok govore. Podii ruku kada neto elimo rei. Ne ismijavati druge. Nema pogrenih odgovora. Potivati pravila... i naknadno se mogu dopunjavati. Ukoliko se desi neko odstupanje od pravila tokom radionice, djecu podsjetiti na pravila koja su ona sama donijela. (slika#2) 3. Vrea krompira (5') igra za podizanje energije i raspoloenja prije ulaska uglavnu temu Djeca stoje u krugu i prema uputama zamiljaju da su vrea krompira. Trebaju visoko podii ruke i popeti se na prste, duboko udahnuti i na izdah istresanje krompira (naklon i mahanje rukama i nogama), to predstavlja izbacivanje loe energije i svega to nam nije potrebno. Ponoviti nekoliko puta. U ali prodrmati djecu govorei da je ostalo par krompiria. 20 Glavni dio (trajanje 40 minuta) Aktivnost br.1 20 minuta Aktivnost br. 2 i 3 20 minuta 1. Igrake za djevojice i djeake (20')Unaprijed odtampati i iskruiti sliice igraaka koje su karakteristine za djeake/djevojice. Uenici/e sjede u krugovima, podijeljeni u nekoliko grupa. U sredinu svakog kruga postaviti izrezane sliice igraaka i uputiti svako dijete da odabere po jednu. Zamoliti ih da predstave tu sliku i objasne zato su je izabrali. Voditelji/ce odaberu dobrovoljce, djeaka i djevojicu; djeak uzima one slike igraaka koje prepoznaje kao tipino enske, dok djevojica skuplja tipino muke; preostale slike igraaka (koje nisu prepoznate kao rodno tipine) skuplja voditelj/ica. Na tabli pripremiti tri hamera: na jedan lijepiti slike igraaka za koje djeca kau da su za djeake, jedan hamer za igrake za djevojice, a nakon razgovora na trei hamer lijepiti sliice igraaka za koje djeca smatraju da ih ipak mogu koristiti i jedni i drugi. Voditelj/ica pita djecu kako znaju koje su igrake za koga i time otvara diskusiju na temu spola i roda. Pripremiti pozitivne primjere iz naeg drutva ili iz svijeta (npr. poznati muki kuhari i modni dizajneri, djevojke koje treniraju boks, karate ili se bave bodybuildingom; po mogunosti pripremiti i njihove slike ili imena). Nakon diskusije voditelj/ica moe zajedno sa djecom promijeniti prvobitni naziv ove vjebe (npr. Sve igrake su za svakoga). Napomena: Preporuke i prijedlozi radionica/vjebi se fokusiraju na podsticanje na razgovor o spolu, rodu, rodnim ulogama, rodnoj ravnopravnsti, drutvenim oekivanjima, stereotipima i predrasudama koje dovode do rodno zasnovanog nasilja i diskusiju o tome kako neuklapanje i djeaka i djevojica u drutveno prihvaene patrijarhalne rodne uloge moe prouzrokovati razne oblike rodno zasnovanog nasilja. Cilj vjebi jeste da se djeca osvijeste o tome da su,, bez obzira na njihove razliitosti, ravnopravna. 2. i 3. Granice i NE! (20') - (vjebe detaljno opisane u attachmentu)- Diskusija o tome zato su granice bitne; povezati sa temom rodno zasnovanog nasilja i prevencijom nasilja. Zavrnio dio trajanje 30 minuta Aktivnost br.1 5 minuta Aktivnost br.2 15 minuta 1. Ogledalo (5')Djeca sjede u parovima okrenuti jedni prema drugima. Jedan pravi pokrete/grimase, a drugi ga oponaa pravei iste pokrete kao da je njegovo ogledalo. Poslije par minuta, zamijene uloge. Cilj je da se djeca nasmiju i da se podigne energija nakon odraenih vjebi. 2. Priam ti priu crteom (15') timski radPostaviti klupe u sredinu uionice, tako da djeca mogu obilaziti oko njih. Prekriti ih sa nekoliko hamer papira i dati im pribor za crtanje. Onaj koji prvi poinje da crta nacrtae neto po svome izboru, zatim se svi pomijeraju za jedno mjesto, tako da uenik/ca sa njegove lijeve strane sada bude na njegovom crteu, ukraava ga, neto dodaje ili oboji. Nakon to je krug zavren, onaj koji je posljednji crtao zapoinje priati priu posmatrajui crte, svaki uenik po jednu reenicu. Cilj je da se uenici poveu i zabave, te shvate vanost timskog rada. Provjeriti sa uenicima da li im je smetalo to neko ukraava i dopunjuje njihov crte 21 Rezervne igre za sve uzraste (igre za razbijanje leda na poetku radionice, u sluaju vika vremena, pada koncentracije, za podizanje energije u grupi, oputanje...) 1. CRTANJE PO UPUTSTVU (10 min.) za sve uzrastePodijeliti listove za crtanje i olovke; voditelj/ica daje upute za crtanje: - prvo nacrtati veliki kvadrat na sredini lista ali tako da ne zauzme cijeli papir; - unutar tog kvadrata nacrtati dva manja, ista kvadrata; - na dnu velikog kvadrata nacrtati pravougaonik; - na veliki kvadrat nasloniti trougao. (rezultat bi trebalo da bude crte kue; cilj igre je podizanje raspoloenja; osvjetavanje o razliitostima te kako razliito poimamo iste upute; vjeba koncentracije). 2. TEMPERAMENTI (10 min.) za sveuzraste Djeca su podijeljena u parove (poeljno da par budu djeak i djevojica); podijeliti 1 papir za crtanje i 1 olovku po paru; dodijeliti im razliite zadatke (npr. jedno treba da crta svoju ulicu, a drugo more). Djeca ne bi trebalo da priaju tokom crtanja, niti odaju ta je njihov zadatak; Cilj igre je zabava i oputanje, ali i izazivanje reakcija kod djece po pitanju ogranienja, te da li lako odustaju ili insistiraju na vostvu. Zakljuak (trajanje 10 minuta) (pitanje granica). Zakljuak - U zavrnom dijelu odvojiti vrijeme za sumiranje i zakljuke, odnosno razgovor sa djecom o realizovanoj radionici. Postavljati pitanja kao npr: ta je po vama bila svrha ove vjebe/radionice/aktivnosti? Kako ste se osjeali dok ste radili aktivnost? ta vam se posebno dopalo? ta ste novo nauili iz ove vjebe? Podijeliti promotivni materijal o temi projekta i zamoliti uenike da ispriaju osvome danu i radionici svojim roditeljima, te da im daju materijal za itanje. Podijeliti paketie/osvjeenje za djecu. Ostaviti prostor i pozvati ih da i oni postavljaju pitanja.22 3. STOLICA MANJE (10 min.)- za sveuzraste Posloiti stolice u krug tako da imamo stolicu manje od ukupnog broja djece; pripremiti prikladnu muziku. Djeca pleu oko kruga sa stolicama dok muzika traje, po prestanku muzike sjedaju. U nastavku ne uestvuje onaj koji nije uspio sjesti. Nakon svakog kruga, skloniti po jednu stolicu i ponavljati sve do pobjednika/ce. 4. DAN I NO (5-10 min.)- za mlai uzrastDjeca u krugu; kada voditelj/ica kae Dan svi ustaju i pruaju ruke prema plafonu; na No svi treba da unu. Dan i No govoriti razliitim intenzitetom i brzinom. Onaj koji se zbuni ili uradi suprotno od uputstva ne nastavlja igru. 5. MINISTARSTVO SMIJENOG HODA (5min.) za mlai uzrast Za poetak voditelj/ica zadaje grupi nain hodanja; treba biti to smjeniji i ukljuivati to vie pokreta i sve dijelove tijela. Ostali treba da ga oponaaju. Svako dijete u jednom momentu bi trebalo da bude Ministar/ica i da zada odreenu varijantu hoda. Vjeba je pogodna za podizanje energije i raspoloenja. 6. KLUPKO (5-10 min.) za sve uzrasteVoditelj/ica pripremi klupko vune i dobacuje ga djeci koja sjede u krugu. Svako dijete kod kojeg se nae klupko treba da kae neto o sebi ili onome to voli, da zadri jedan kraj i baci klupko nekom od svojih drugara. Na kraju se stvori mrea od vune, o kojoj e voditelj/ica govoriti kao o simbolupovezanosti bez obzira na razliitosti o kojima su govorili. Vjeba je pogodna za uspostavljanje grupnog povjerenja i povezivanje. 7.NAJLJEPE RIJEI (10 min) za sve uzraste Pripremiti kartice/koverte za pisanje, olovke, bojice, kartice za razvrstavanje u parove (sa brojevima ili znakovima). Zadatak za djecu je da jedno drugom napiu kratko pismo koje e sadrati najljepe rijei ili elje koje upuuju jedno drugome. Parove djece odrediti pomou kartica za razvrstavanje. Kada zavre svoja pisma, razmjenjuju ih. Moemo djeci dati alternativu da, ukoliko ele, umjesto rijei nacrtaju neto lijepo za svog druga ili drugaricu. U ovoj vjebi voditelj/ica trebalo bi da bude kurir/ka koji e uruivati pisma, ali prije dostavljanja bi trebalo da ih provjeri zbog mogueg uvredljivog sadraja. Cilj vjebe je povezivanje i stvaranje pozitivne atmosfere u grupi. 8. TA SVE TAMO IMA (10') za sveuzraste Usmjerena vizualizacija koju zapoinjemo tako to zamolimo djecu da se udobno smjeste i zatvore oi. Upuujemo ih na to da zamisle da su u tom momentu u parku, divan je dan, sunan i topao, gledaju oko sebe i vide....? Jesu li sami? Ima li ivotinja? ta mogu da uju? Osjete li povjetarac i sl. Tada e otvoriti oi i svako dijete treba da kae ono to vidi u parku. Cilj je oputanje i koncentracija. Poeljno je da voditelji radionica budu pripadnici oba spola.23 Ukoliko natpisi na kancelarijama kole nisu u skladu sa spolom osobe koja obavljafunkciju, predloite da ih promijene primjer rodno osjetljivivog jezika koji moetekoristiti u toku radionice. (Slike #3 i #4) Slika 3 * Slika 424 Tema radionice PREKIDANJE TIINE O RODNO ZASNOVANOM NASILJU Radionica za uenike II razreda osnovne kole Cilj radionice Cilj radionice prevencija jerodno zasnovanog nasilja kroz informisanje, edukaciju i komunikaciju o drutvenim vrijednostima koje podravaju jednaka prava za sve lanove zajednice bez obzira na rod i spol; kroz vjebe i igre prilagoene uzrastu kolske djece otvaranje dijaloga izmeu voditelja/ice radionice i djece o tradicionalnim normama i oekivanjima, te kako oni mogu doprinijeti prevenciji rodno zasnovanog nasilja, te o mogunostima za promjene. Ishod radionice kolska djeca razumjee koncept roda, rodno zasnovanog nasilja, tradicionalno dodijeljenih uloga, te kroz steeno znanje doprinijeti stvaranju okruenja koje ne podrava postojea uvjerenja i norme koje doprinose prihvatanju i opstanku rodno zasnovanog nasilja. Trajanje 90 minuta Oblici i metodi rada Individualni rad, rad u grupi, razgovor, igra, pisanje i crtanje. Sredstva i pomagala Hamer papiri, papiri A4 formata i post it stikeri u roze i plavoj boji, bojice i flomasteri, iskrueni papiri i vezice za bedeve, promotivni materijal i osvjeenje za kraj radionice. Uvodni dio (trajanje 30 minuta): Aktivnost br. 1 - 15-20 minuta Aktivnost br. 2 5 minuta Aktivnost br. 3 5 minuta 1.Bedevi(10-15') (vjeba detaljno opisana u attachmentu) Podjela roze papira djeacima, a plavih djevojicama izaziva odreene reakcije na samom poetku i odlina je uvertira za dalji tok radionice, uvod u razgovor o rodu i spolu, o tome ta to stoji u pozadini poruka: ...da je neto samo za djevojice/... samo za djeake. 2. Donoenje pravila grupe (5')Pitati djecu zato su pravila vana i zamoliti da zajedniki daju prijedloge dok ih voditelj/ica zapisuje na velikom hamer papiru koji e biti vidljiv svim prisutnima. Npr. Ne prekidati druge dok govore. Podii ruku kada neto elimo rei. Ne ismijavati druge. Nema pogrenih odgovora. Potivati pravila... i naknadno se mogu dopunjavati. Ukoliko se desi neko odstupanje od pravila tokom radionice, djecu podsjetiti na pravila koja su oni sami donijeli. (slika#2) 3.Ministarstvo smijenog hoda (5') Za poetak voditelj/ica zadaje grupi nain hodanja koji treba da bude to smjeniji i ukljuuje to vie pokreta i sve dijelove tijela. Ostali treba da ga oponaaju. Svako dijete u jednom momentu treba da bude Ministar/ica, i zada odreenu varijantu hoda. Vjeba je pogodna za podizanje energije i raspoloenja. 25 Glavnio dio (trajanje 45 minuta) Aktivnost br.1 25 minuta Aktivnost br. 2 i 3 20 minuta 1. ta sve mogu djeaci i djevojice(25') - Potrebni materijal: hamer plave, rozei neutralne boje, selotejp, unaprijed iskruene sliice sportova, zanimanja, aktivnosti, odjee, igraaka i sl. Djecu podijeliti u grupe i svakoj grupi dati po jedan veliki papir/katalog gdje je na jednom napisano Djeak (hamer roze boje), a na drugom Djevojica (hamer plave boje). Grupama podijeliti i papirie sa slikama raznih zanimanja, sportova, odjee i igraaka koji su prethodno pripremljeni i izrezani da ih raspodijele u kategoriju za koju smatraju da mu pripada. Potom uzeti kataloge Djeak i Djevojica i postaviti ih na tablu. Izmeu ova dva hamera postaviti neutralni, bijele boje, pod nazivom ta sve mogu djeaci i djevojice, prebaciti sliice iz jednog i drugog kataloga na neutralni, te otvoriti diskusiju o pomenutim zanimanjima, sportovima, igrakama koji bi trebao da djecu dovedu do zakljuka da su svi sportovi/zanimanja/igrake i za jedne i za druge. Cilj igre je istraivanje rodnih stereotipa i razgovor o spolu i rodu. (slika#3) Napomena: Preporuke i prijedlozi radionica/vjebi se fokusiraju na podsticanje na razgovor o spolu, rodu, rodnim ulogama, rodnoj ravnopravnsti, drutvenim oekivanjima, stereotipima i predrasudama koje dovode do rodno zasnovanog nasilja, diskusiju o tome kako neuklapanje i djeaka i djevojica u drutveno prihvaene patrijarhalne rodne uloge mogu prouzrokovati razne oblike rodno zasnovanog nasilja. Cilj vjebi jeste da se djeca osvijeste o tome da,su bez obzira na njihove razliitosti, ravnopravna. 2. i 3. Granice i NE! (20') -(vjebe detaljno opisane u attachmentu)- Diskusija o tome zato su granice bitne, povezati sa temom rodno zasnovanog nasilja. Zavrnio dio (trajanje 35 minuta) Aktivnost br.1 5 minuta Aktivnost br.2 15 minuta 1. Dan i no (5') (vjeba za podizanje energije i raspoloenja)Djeca su u krugu; kada voditelj/ica kae Dan svi ustanu i isprue ruke prema plafonu; na No svi treba da unu. Dan i No govoriti razliitim intenzitetom i brzinom. Onaj koji se zbuni ili uradi suprotno od uputstva sljedei je koji govori Dan i No, ali ne nastavlja igru. 2. Djeak i djevojica(15')Potrebni materijal: hamer i markeri/flomasteri razliitih boja. Zamoliti djecu da dopune reenice (njihove prijedloge pisati na hamer): -Djevojice su.... -Djeaci su.... -Djevojice treba da.... -Djeaci treba da.... -Djevojice ne treba da... -Djeaci ne treba da.... -Djevojice mogu da..... -Djeaci ne mogu da..... 26 Zakljuak 10 minuta -Djevojice vole... -Djeaci vole...., te drugi primjeri. Nakon to zavre sa davanjem izjava, crvenim markerom zaokruiti ono to smatraju da je zajedniko i djeacima i djevojicama. Cilj je vidjeti da li su i koliko kod djece usaeni stereotipi po kojima oni formiraju svoje stavove o tome ta treba da vai za djevojice, a ta za djeake i ima li prostora za drugaija razmiljanja - razgovarati o tome! Zakljuak - U zavrnom dijelu svakako bi trebalo odvojiti vrijeme za sumiranje i zakljuke, odnosno razgovor sa djecom o realizovanoj radionici. Postavljati pitanja kao npr: ta je bila svrha ove vjebe/radionice/aktivnosti? Kako ste se osjeali dok ste radili aktivnost? ta vam se posebno dopalo? ta smo novo nauili iz ove vjebe?Tema radionice PREKIDANJE TIINE O RODNO ZASNOVANOM NASILJU Radionica za uenike III razreda osnovne kole Cilj radionice Cilj radionice prevencija je rodno zasnovanog nasilja kroz informisanje, edukaciju i komunikaciju o drutvenim vrijednostima koje podravaju jednaka prava za sve lanove zajednice bez obzira na rod i spol; kroz vjebe i igre prilagoene uzrastu kolske djece otvaranje dijaloga izmeu voditelja/ice radionice i djece o tradicionalnim normama i oekivanjima, te kako oni mogu doprinijeti prevenciji rodno zasnovanog nasilja, te o mogunostima za promjene. Ishod radionice kolska djeca e razumjeti koncept roda, rodno zasnovanog nasilja, tradicionalno dodijeljenih uloga, te kroz steeno znanje doprinijeti stvaranju okruenja koje ne podrava postojea uvjerenja i norme koje doprinose prihvatanju i opstanku rodno zasnovanog nasilja. Trajanje 90 minuta Oblici i metodi rada Individualni rad, rad u grupi, razgovor, igra, pisanje i crtanje. Sredstva i pomagala Hamer papiri, papiri A4 formata i post it stikeri u roze i plavoj boji, bojice i flomasteri, iskrueni papiri i vezice za bedeve, promotivni materijal i osvjeenje za kraj radionice. Uvodni dio (trajanje 30 27 minuta): Aktivnost br. 1 - 15-20 minuta Aktivnost br. 2 5 minuta Aktivnost br. 3 5 minuta 1.Bedevi(10-15') (vjeba detaljno opisana u attachmentu) Podjela roze papira djeacima, a plavih djevojicama izaziva odreene reakcije na samom poetku i odlina je uvertira za dalji tok radionice, uvod u razgovor o rodu i spolu, o tome ta to stoji u pozadini poruka: ... da je neto samo za djevojice/... samo za djeake. 2. Donoenje pravila grupe (5')Pitati djecu zato su pravila vana i zamoliti da zajedniki daju prijedloge, dok ih voditelj/ica zapisuje na velikom hamer papiru koji e biti vidljiv svim prisutnima. Npr. Ne prekidati druge dok govore. Podii ruku kada neto elimo rei. Ne ismijavati druge. Nema pogrenih odgovora. Potivati pravila... i naknadno se mogu dopunjavati. Ukoliko se desi neko odstupanje od pravila tokom radionice, djecu podsjetiti na pravila koja su ona sama donijela. (slika#2) 3. Baloni(5') igra za podizanje energijeDjeca stoje u krugu, dobiju upute o tome koji im je dio tijela zalijepljen za pod ili tijelo, a kojeg ne smiju pomijerati, te kojim dijelom tijela smiju udariti balon. Balon ne smije dotai tlo i jedna osoba balon moe udariti samo jednom; nakon nekoliko krugova ubaciti jo balona u igru kako bi bilo zabavnije. Glavnio dio (trajanje 35 minuta) Aktivnost br.1 15 minuta Aktivnost br. 2 i 3 20 minuta 1. Pogodi zanimanje igra pantomimeVoditelj/ica prethodno pripremi kartice sa napisanim zanimanjima. Uenici u paru (djeak/djevojica) treba da izau ispred razreda i oponaaju zadata zanimanja. Ostali treba da pogode zanimanja, ali i da ih kau prema rodno osjetljivom jeziku; budui da ih oponaaju i djeak i djevojica (npr: najder/najderica, frizer/frizerka, automehaniar/automehaniarka...). Razgovor o rodu i spolu - da li osobe oba spola mogu da rade sve poslove; ako djeca smatraju da ne mogu - zato ne; pitati da li poznaju neke ljude u svojoj okolini koji se bave zanimanjima koja nisu tipino muka ili enska? Napomena: Preporuke i prijedlozi radionica/vjebi se fokusiraju na podsticanje razgovora o spolu, rodu, rodnim ulogama, rodnoj ravnopravnosti, drutvenim oekivanjima, stereotipima i predrasudama koje dovode do rodno zasnovanog nasilja diskusiju o tome kako neuklapanje i djeaka i djevojica u drutveno prihvaene patrijarhalne rodne uloge moe prouzrokovati razne oblike rodno zasnovanog nasilja. Cilj vjebi jeste da se djeca osvijeste o tome da su, bez obzira na njihove razliitosti, ravnopravna 2. i 3. Granice i NE! (20') (vjebe detaljno opisane u attachmentu)- Diskusija o tome zato su granice bitne, povezati sa temom rodno zasnovanog nasilja. Zavrnio dio (trajanje 20 uta)Aktivnost br.1 5 minuta 1. Vjetar pue (5') - vjeba za podizanje energije i raspoloenjaDjeca sjede u krugu, jedno je u sredini, stoji i govori: Vjetar pue za sve one koji imaju/nose/piu/.. naoari/dins/lijevom rukom... (i druge izjave). 28 Aktivnost br.2 15 minuta Zakljuak trajanje 10 minuta Tada sva djeca koja se prepoznaju u zadatom opisu ustaju i mijenjaju mjesta, a onaj koji ne uspije sjesti ostaje u krugu da govori sljedei zadatak. Kada voditelj kae da je Oluja tada svi treba da promijene mjesta. Ponoviti nekoliko puta. 2. Pria o Adnanu i Natai (15')Nataa voli da nosi kratku kosu, voli da gleda fudbal i ita stripove. Omiljene igrake su joj: autii, klijeta i arafciger. Od malena voli da popravlja stvari po kui. Njeni prijatelji za nju kau da je mnogo hrabra. Ona svaki put kada joj se svia neki djeak njemu prie da se upoznaju. Jednom su podijelili i okoladu. Voli da gleda akcione filmove i provodi vrijeme igrajui fudbal. *** Adnan voli da nosi dugu kosu. Voli da plee i pjeva i najvie nosi roze boju. Rado obavlja sve poslove u kui kada su mu roditelji na poslu. uva mlau sestricu, pere sue i povremeno neto skuha. Najbolja prijateljica mu je Nataa. Njegovi prijatelji za njega kau da je prava pjesnika dua i da je dosta njean. Kada gledaju neki film zajedno, on ponekad zaplae na neku tunu scenu. Voli prirodu i cvijee, a najdrai poklon koji je dobio za roendan je buket bijelih ljiljana ba od najbolje drugarice Natae. Pitanja za grupu: - Kako vam se dopadaju Adnan i Nataa? - Da li vam je neto posebno zanimljivo kod Adnana? - Da li vam je neto posebno zanimljivo kod Natae? - Objasniti djeci kroz primjere iz prie pojmove spol i rod. - Pripremiti crtee Adnana i Natae u velikom formatu koje e djeca moi posmatrati za vrijeme prie i diskusije. (slika#3) Razgovor o rodno zasnovanom nasilju- pitati djecu kako oni gledaju na svoje vrnjake koji se ne uklapaju u rodne uloge, da li su ikada iskusili zadirkivanje zbog nekih razliitosti. Zakljuak - U zavrnom dijelu svakako bi trebalo da se odvoji i vrijeme za sumiranje i zakljuke, odnosno razgovor sa djecom o realizovanoj radionici. Postavljati pitanja kao npr: ta je bila svrha ove vjebe/radionice/aktivnosti? Kako ste se osjeali dok ste radili aktivnost? ta vam se posebno dopalo? ta smo novo nauili iz ove vjebe? Podijeliti promotivni materijal projekta i zamoliti uenike da ispriaju osvome danu i radionici svojim roditeljima, te da im daju materijal da gaproitaju. Podijeliti paketie/osvjeenje za djecu. Ostaviti prostor i pozvati ih da i oni postave pitanja.29 Tema radionice PREKIDANJE TIINE O RODNO ZASNOVANOM NASILJU Radionica za uenike IV razreda osnovne kole Cilj radionice Cilj radionice prevencija je rodno zasnovanog nasilja kroz informisanje, edukaciju i komunikaciju o drutvenim vrijednostima koje podravaju jednaka prava za sve lanove zajednice bez obzira na rod i spol; kroz vjebe i igre prilagoene uzrastu kolske djece otvaranje dijaloga izmeu voditelja/ice radionice i djece o tradicionalnim normama i oekivanjima, te kako oni mogu doprinijeti prevenciji rodno zasnovanog nasilja, te o mogunostima za promjene. Ishod radionice kolska djeca e razumjeti koncept roda, rodno zasnovanog nasilja, tradicionalno dodijeljenih uloga te kroz steeno znanje doprinijeti stvaranju okruenja koje ne podrava postojea uvjerenja i norme koje doprinose prihvatanju i opstanku rodno zasnovanog nasilja. Trajanje 90 minuta Oblici i metodi rada Individualni rad, rad u grupi, razgovor, igra, pisanje i crtanje. Sredstva i pomagala Hamer papiri, papiri A4 formata i post it stikeri u roze i plavoj boji, bojice i flomasteri, iskrueni papiri i vezice za bedeve, promotivni materijal i osvjeenje za kraj radionice. Uvodni dio (trajanje 30 minuta): Aktivnost br. 1 - 15-20 minuta Aktivnost br. 2 5 minuta Aktivnost br. 3 5 minuta 1. Bedevi(10-15') (vjeba detaljno opisana u attachmentu)Podjela roze papira djeacima, a plavih djevojicama izaziva odreene reakcije na samom poetku i odlina je uvertira za dalji tok radionice, uvod u razgovor o rodu i spolu, o tome ta to stoji u pozadini poruka: ... da je neto samo za djevojice/... samo za djeake. 2. Donoenje pravila grupe (5')Pitati djecu zato su pravila vana i zamoliti da zajedniki daju prijedloge dok ih voditelj/ica zapisuje na velikom hamer papiru koji e biti vidljiv svim prisutnima. Npr. Ne prekidati druge dok govore. Podii ruku kada neto elimo rei. Ne ismijavati druge. Nema pogrenih odgovora. Potivati pravila... i naknadno se mogu dopunjavati. Ukoliko se desi neko odstupanje od pravila tokom radionice, djecu podsjetiti na pravila koja su oni sami donijeli. 3. Klupko (5-10')Voditelj/ica pripremi klupko vune koje dobacuje djeci koja sjede u krugu. Svako dijete kod kojeg se nae klupko treba da kae neto o sebi ili onome to voli, da zadri jedan kraj i baci klupko nekom od svojih drugara. Na kraju se stvori mrea od vune o kojoj e voditelj/ica govoriti kao o simbolu povezanosti bez obzira na razliitosti o kojima su govorili. Vjeba je pogodna za uspostavljanje grupnog povjerenja i povezivanje. (slika#3) 30 Glavnio dio (trajanje 40 minuta) Aktivnost br.1 20 minuta Aktivnost br. 2 i 3 20 minuta 1. Nacrtaj svog druga/drugaricu(20') -Zadatak za djeake jeste da nacrtaju drugaricu, a za djevojice druga. Uputiti djecu da to moe biti osoba koju zaista znaju ili prijatelj kakvog bi eljeli imati sa svim svojim osobinama i kvalitetima: fizikim obiljejima, odjeom, frizurom, hobijima, te da osmisle kratku priu o tome kako se taj prijatelj osjea, koji su njegovi svakodnevni zadaci i obaveze. Nakon zavrenog crtanja, djeca predstavljaju svoje prijatelje pred grupom. Cilj je vidjeti ta djevojice misle o tome kako treba da izgleda djeak, ta treba da radi, kao i djeaci o djevojicama. Ukoliko djeca sama ne osmisle priu o liku kojeg crtaju, pomoi im u izlaganju postavljanjem pitanja. Otvoriti diskusiju o razlikama i rodnim oekivanjima i od jednih i od drugih. - Prethodno voditelj/ica moe pripremiti jedan crte svog prijatelja koji e posluiti djeci za primjer. Napomena: Preporuke i prijedlozi radionica/vjebi fokusiraju se na podsticanje na razgovor o spolu, rodu, rodnim ulogama, rodnoj ravnopravnsti, drutvenim oekivanjima, stereotipima i predrasudama koje dovode do rodno zasnovanog nasilja, diskusiju o tome kako neuklapanje i djeaka i djevojica u drutveno prihvaene patrijarhalne rodne uloge moe prouzrokovati razne oblike rodno zasnovanog nasilja. Cilj vjebi jeste da se djeca osvijestite o tome da su, bez obzira na njihove razliitosti, ravnopravna. 2. i 3. Granice i NE! (20') (vjebe detaljno opisane u attachmentu) - Diskusija o tome zato su granice bitne, povezati sa temom rodno zasnovanog nasilja. Zavrnio dio (trajanje 20 minuta) Aktivnost br.1 10 minuta Aktivnost br.2 10 minuta 1. Crtanje po uputstvu (10') podijeliti listove za crtanje i olovke; voditelj/ica daje upute za crtanje: - prvo nacrtati veliki kvadrat na sredini lista, ali tako da ne zauzme cijeli papir; - unutar tog kvadrata nacrtati dva manja ista kvadrata; - na dnu velikog kvadrata nacrtati pravougaonik; - na veliki kvadrat nasloniti trougao. (rezultat bi trebalo da bude crte kue; cilj igre je podizanje raspoloenja, osvjetavanje o razliitostima, te kako razliito poimamo iste upute; vjeba koncentracije). 2. Imitacija (10') Djeca su okupljena u krugu. Voditelj/ica osmisli niz zadataka koje bi djeca trebalo da ispune i oponaaju imitacije. Npr. Tri kao djeak/djevojica! Hodaj kao djeak/djevojica! Bacaj kao djeak/djevojica! 31 Zakljuak 10 minuta Jutarnje pripremanje: pranje zuba/eljanje/oblaenje... kao djeak/djevojica! Jedi kao djeak/djevojica! Spavaj kao djeak/djevojica! ... Djeca prilikom vjebe obino imitiraju rodne stereotipe. Pokrenuti diskusiju o tome zato to rade, pitati ih da li je to da sve djevojice ili svi djeaci rade odreenu stvar na odreeni nain pravilo; ponukati ih na razgovor o rodnim ulogama. Zakljuak - U zavrnom dijelu svakako bi trebalo da se odvoji i vrijeme za sumiranje i zakljuke, odnosno razgovor sa djecom o realizovanoj radionici. Postavljati pitanja kao npr: ta je bila svrha ove vjebe/radionice/aktivnosti? Kako ste se osjeali, dok ste radili aktivnost? ta vam se posebno dopalo? ta smo novo nauili iz ove vjebe? Podijeliti promotivni materijal projekta i zamoliti uenike da ispriaju osvome danu i radionici svojim roditeljima, te da im daju materijal da gaproitaju. Podijeliti paketie/osvjeenje za djecu. Ostaviti prostor i pozvati ih da i oni postave pitanja.32 Tema radionice PREKIDANJE TIINE O RODNO ZASNOVANOM NASILJU Radionica za uenike V razreda osnovne kole Cilj radionice Cilj radionice prevencija je rodno zasnovanog nasilja kroz informisanje, edukaciju i komunikaciju o drutvenim vrijednostima koje podravaju jednaka prava za sve lanove zajednice bez obzira na rod i spol; kroz vjebe i igre prilagoene uzrastu kolske djece otvaranje dijaloga izmeu voditelja/ice radionice i djece o tradicionalnim normama i oekivanjima, te kako oni mogu doprinijeti prevenciji rodno zasnovanog nasilja, te o mogunostima za promjene. Ishod radionice kolska djeca e razumjeti koncept roda, rodno zasnovanog nasilja, tradicionalno dodijeljenih uloga te kroz steeno znanje doprinijeti stvaranju okruenja koje ne podrava postojea uvjerenja i norme koje doprinose prihvatanju i opstanku rodno zasnovanog nasilja. Trajanje radionice 90 minuta Oblici i metodi rada Individualni rad, rad u grupi, razgovor, igra, pisanje i crtanje. Sredstva i pomagala Hamer papiri, papiri A4 formata i post it stikeri u roze i plavoj boji, bojice i flomasteri, iskrueni papiri i vezice za bedeve, promotivni materijal i osvjeenje za kraj radionice. Uvodni dio (trajanje 30 minuta): Aktivnost br. 1 -15-20 minuta Aktivnost br. 2 5 minuta Aktivnost br. 3 5 minuta 1.Bedevi(10-15') (vjeba detaljno opisana u attachmentu) Podjela roze papira djeacima, a plavih djevojicama izaziva odreene reakcije na samom poetku i odlina je uvertira za dalji tok radionice uvod u razgovor o rodu i spolu, o tome ta to stoji u pozadini poruka: ... da je neto samo za djevojice/...samo za djeake. 2. Donoenje pravila grupe (5')Pitati djecu zato su pravila vana i zamoliti da zajedniki daju prijedloge, dok ih voditelj/ica zapisuje na velikom hamer papiru koji e biti vidljiv svim prisutnima. Npr. Ne prekidati druge dok govore. Podii ruku kada neto elimo rei. Ne ismijavati druge. Nema pogrenih odgovora. Potivati pravila... i naknadno se mogu dopunjavati. Ukoliko se desi neko odstupanje od pravila tokom radionice, djecu podsjetiti na pravila koja su oni sami donijeli. 3. Stolica manje (5') - Posloiti stolice u krug tako da imamo stolicu manje odukupnog broja djece; pripremiti prikladnu muziku. Djeca pleu oko kruga sa stolicama dok muzika traje, po prestanku muzike sjedaju. U nastavku ne uestvuje onaj koji nije uspieo sjesti. Nakon svakog kruga skloniti po jednu stolicu i ponavljati sve do pobjednika/ce. 33 Glavnio dio (trajanje 40 minuta) Aktivnost br.1 20 minuta Aktivnost br. 2 i 3 20 minuta 1. Rodne kutije(20') vjeba se koristi kako bi se jasnije predstavila razlika izmeu spola (biolokog obiljeja) i roda (drutvenog konstrukta), te ta se dogaa kada se rodni stereotipi pomijeaju sa biolokim razlikama. Kutija A se koristi za primjere kojih e se djeca najprije dosjetiti kada kaemo: Budi muko! (Npr: Treba da bude jak. Ne treba da plae. Glava porodice. Onaj koji privreuje ...) Kutija B se koristi za primjere kojih e se djeca najprije dosjetiti kada kaemo: Ponaaj se kao ena! (Npr: Pere sue. Radi po kui i isti. Ne treba da se svaa i tue; treba da bude tiha. Pere ve. Treba da bude fina. Treba da se lijepo ponaa...) Ovi primjeri vode diskusiji o tome koje su to bioloke razlike, a koje rodne uloge tradicionalno dodijeljene, te ta se deava kada se neko ne ponaa u skladu sa pravilima iz ovih kutija (Npr: ako se djevojice ne ponaaju kako se od njih oekuje, zovu ih mukobarama. Ako djeaci plau, onda su slabii. Ako djeaci plau, onda su gay)mislim da bi izraz homoseksualac bio neutralan Otvoriti diskusiju o tome koliko je to veliki teret i za jedne i za druge, te na taj nain djecu uvesti u temu rodno zasnovanog nasilja. (Nakon toga, djeca mogu doi do zakljuaka poput: i djeaci i djevojice mogu prati sue; djeaci mogu plesati; djevojice mogu biti odline u sportovima; ne treba da bude ogranienja u bilo emu...) Napomena: Preporuke i prijedlozi radionica/vjebi fokusiraju se na podsticanje na razgovor o spolu, rodu, rodnim ulogama, rodnoj ravnopravnsti, drutvenim oekivanjima, stereotipima i predrasudama koje dovode do rodno zasnovanog nasilja,diskusiju o tome kako neuklapanje i djeaka i djevojica u drutveno prihvaene patrijarhalne rodne uloge moe prouzrokovati razne oblike rodno zasnovanog nasilja. Cilj vjebi jeste da se djeca osvijeste o tome da su, bez obzira na njihove razliitosti, ravnopravna 2. i 3. Granice i NE! (20') (vjebe detaljno opisane u attachmentu) - Diskusija o tome zato su granice bitne, povezati sa temom rodno zasnovanog nasilja. Zavrnio dio (trajanje 25 minuta) Aktivnost br.1 5 minuta Aktivnost br.2 20 minuta 1. Temperamenti(5') Djeca su podijeljena u parove (poeljno je da par budu djeak i djevojica); podijeliti po 1 papir za crtanje i 1 olovku svakom paru, te im dodijeliti razliite zadatke (npr. jedan treba da crta svoju ulicu, a drugi more). Djeca ne treba da priaju tokom crtanja, niti odaju ta je njihov zadatak. Cilj igre je zabava i oputanje, ali i izazivanje reakcija kod djece po pitanju ogranienja, te da li lako odustaju ili insistiraju na vostvu (povezati sa vjebom Granice). 2. Porodica poslijepodne (20') Djecu podijeliti u porodice; djeaci glume enske uloge, a djevojice muke. Djeci dati slobodu da sama osmisle postavku na temu jednog obinog poslijepodneva kada su svi lanovi porodice stigli kui s posla/iz kole. 34 Zakljuak 10 minuta Djeca obino imaju sljedee postavke: ene i djevojice prikazuju se kao osobe zauzete kunim poslovimai; mame kuhaju a sestre im pomau; mame odlaze na roditeljske sastanke; tate poslije posla itaju novine i gledaju TV dok ruak ne bude gotov. Djeaci/braa obino se igraju ili nisu posluni, pa ih tate disciplinuju galamom... Otvara se diskusija o tome kako su se osjeali u ulogama suprotnih spolova; da li je to za njih bilo udno; da li primjeuju ko od lanova porodice ima odreene zadatke i pitaju li se zato je to tako. Zakljuak - U zavrnom dijelu svakako bi trebaloda se odvoji i vrijeme za sumiranje i zakljuke, odnosno razgovor sa djecom o realizovanoj radionici. Postavljati pitanja kao npr: ta je bila svrha ove vjebe/radionice/aktivnosti? Kako ste se osjeali dok ste radili aktivnost? ta vam se posebno dopalo? ta smo novo nauili iz ove vjebe? Podijeliti promotivni materijal projekta i zamoliti uenike da ispriaju osvome danu i radionici svojim roditeljima, te da im daju materijal da gaproitaju. Podijeliti paketie/osvjeenje za djecu. Ostaviti prostor i pozvati ih da i oni postavljaju pitanja.35 VJEBE ZA SVE UZRASTE (od I do V razreda) VJEBA NE Cilj Omoguiti uesnicima/icama da se osvijeste o tome da je u redu rei NE, te da naue kako jasno rei NE. Vjeba ima za cilj ohrabrivanje uesnika/ca u postavljanju granica i jasnom izgovaranju NE, to dugorono moe preventirati razliite oblike naruavanja granica, nasilja i zlostavljanja. UVOD Napraviti uvod u vjebu grupnim razgovorom i postavljanjem sljedeih pitanja: ta znai rije NE? Kada je u redu rei NE? Kako se osjeamo kad kaemo NE, a kako kad kaemo DA, a nismo to eljeli? Imamo li primjere kada smo rekli NE, ta se poslije dogodilo? Kako se osjeamo kada ne kaemo NE, a eljeli smo? Kako moemo rei NE (rijeima, tijelom, djelom)? Objasniti da je nae pravo da kaemo NE i da sebe titimo tako to nauimo jasno rei NE. Opis vjebe Uesnici se podijele u parove, a unutar svakog para uloge se podijele naA i B (dijeljenje naparove moe se izvesti pomou konia, izvlaenja broja ili boje i slino). Dati uesnicimauputu da se udalje nekoliko metara. Voditelj/ica daje upute da osobe A i B stoje na svom mjestu, koncentriraju se na sebe,posmatraju tjelesne rekcije koje imaju i osjeanja koja se javljaju. Bitno je da se uesnicigledaju u oi. Voditelj/ica daje uputu osobi A da zamisli da osoba B trai od nje da uradi neto to onane eli i da joj jasno kae NE. Uesnici dobijaju uputu da stanu uspravno, gledaju osobu uoi i kau jasno i glasno NE... Osoba A e vie puta uzastopce ponavljati rije NE dok neosjeti da je dovoljno. Prije poetka vjebe voditelj/ica pokae kako on/ona jasno izgovara rije NE (paziti napoloaj tijela i boju glasa!)(Napomena za voditelja/icu: pratiti svakog uesnika/icu i ukoliko je potrebno pomoi mu/joj sugestijama da se uspravi, glasnije izgovori... sve dok voditelj/ica ne osjeti da je NE jasno izreeno). Osobe A i B kasnije u paru zamijene uloge kako bi obje imale priliku stei iskustvo u ovojvjebi. Voditelj/ica ponavlja proces objanjavanja zadataka i prati napredak uesnika ipodrava ih.Po zavretku vjebe, u grupi, po parovima, svaka osoba iznosi svoje iskustvo iz vjebe: - Kako su se osjeali u vjebi? - Kako su iz uloge A doivjeli iskustvo da mogu jasno rei NE? - Da li je bilo teko rei NE rijeima? A tijelom? - Kako su iz uloge B doivjeli da neko otvoreno iskazuje svoje granice u odnosu prema njima i kae im NE? - Razgovarati sa grupom o tome ta su nauili o rijei NE. Napomena Voditelj/ica vodi rauna da se vjeba provodi bez dodatnih razgovora ili komentara kako bi se uesnici/ce mogli/le koncentrirati na signale koje im alje njihovo tijelo. Takoer, bitno je sprijeiti uesnike/ice da, sa namjerom da vjebi daju komian ton, ne prijeu granice podnoljivosti za neke uesnike/ice. Za mlai uzrast djece osobe A i osobe B mogu dobiti naziv kao npr. leptiri i cvjeti i slino. 36 VJEBA GRANICE Cilj Omoguiti uesnicima/icama da se upoznaju sa temom linih granica, osvijeste o vlastitim granicama, te steknu iskustvo u njihovom postavljanju. Vjeba ima za cilj osnaivanje uesnika/ca u postavljanju granica, to dugorono moe preventirati razliite oblike naruavanja granica, nasilja i zlostavljanja. UVOD Napraviti uvod u vjebu razgovorom o tjelesnim granicama koje imamo i koje imamo pravo da titimo. Razgovarati sa djecom o razliitim osobama u njihovom ivotu (roditelji, uitelji, prijatelji, komije, nepoznate osobe), potai ih da razmisle koliko tim osobama dozvoljavaju da im se priblie. Opis Uesnici se podijele u parove, a unutar svakog para uloge se podijele A i B. Datiuesnicima uputu da se udalje nekoliko metara. Voditelj/ica daje upute da osoba A stoji na svom mjestu, koncentrira se na sebe, posmatratjelesne reakcije koje ima i osjeanja koja se javljaju. Voditelj/ica daje upute da se osoba B na znak pone laganim korakom pribliavati osobiA. (Vano je da se osoba B veoma laganim korakom pribliava osobi A, to e joj datipriliku da osjeti i iskae svoje potrebe). Voditelj/ica daje uputu da osoba A oslukuje sebe i na osnovu toga rukom pokazuje osobiB kada se treba zaustaviti u svom pribliavanju. Osoba A moe dodatno osobi B znacimapokazati da korigira udaljenost naprijed ili nazad kako bi bolje mogla osjetiti na kojojudaljenosti se osjea najugodnije.Osobe A i B kasnije u paru zamijene uloge kako bi obje imale priliku stei iskustvo u ovoj vjebi. Po zavretku vjebe, u grupi, po parovima, svaka osoba iznosi svoje iskustvo iz vjebe: - Kako su se osjeali u vjebi? - Kako su iz uloge A doivjeli iskustvo da mogu otvoreno iskazati svoje granice i potrebe za distancom? - Kako su iz uloge B doivjeli da neko otvoreno iskazuje svoje granice u odnosu prema njima? - Razgovarati sa grupom o tome ta su nauili o linim granicama i kako ih mogu zatiti, kome se mogu obratiti ukoliko su one naruene. Napomena Voditelj/ica vodi rauna da se vjeba provodi u tiini kako bi se uesnici/ce mogli/le koncentrirati na signale koje im alje njihovo tijelo. Takoer, bitno je sprijeiti uesnike/ice da, sa namjerom da vjebi daju komian ton, ne prijeu granice podnoljivosti za neke uesnike/ice. Za mlai uzrast djece osobe A i osobe B mogu dobiti naziv kao npr. leptiri i cvjeti i slino. 37 Zatim predstaviti svako dijete ponaosob i razgovarati o tome da li im je zasmetala boja bedeva vodei se injenicom da su boje koje danas prepoznajemo kao muke i enske u stvari samo slijepo praenje modnih trendova, te da i djeaci i djevojice mogu nositi sve boje i da su sve boje za svu djecu. (Podjela roze papira djeacima, a plavih djevojicama izaziva odreene reakcije na samom poetku i odlina je uvertira za dalji tok radionice, uvod u razgovor o rodu i spolu, o tome ta to stoji u pozadini poruka: ... da je neto samo za djevojice/... samo za djeake. VJEBA BEDEVI Prije radionice pripremiti bedeve u odreenom obliku u roze i plavoj boji, te kroz njih provui vezice kako bi ih uenici mogli nositi oko vrata tokom radionice (slika ispod). Djeacima podijeliti roze, a djevojicama plave papire. Uputiti djecu da napiu svoje ime ili nacrtaju predmet, sport, hobi, muziku... neto to ih na neki nain predstavlja. 38 Tema radionice ZANIMANJA I OBAVEZE (Radionica za uenike od V do VIII / IX razreda) Cilj radionice Da djeca na kraju radionice izvuku zakljuak da svako zanimanje i svaku obavezu mogu da obavljaju i ene i mukarci. Ishod radionice/vjebe Poveanje nivoa svijesti kod djece po pitanju zanimanja i obaveza. Trajanje radionice 20 minuta Oblici i metodi rada Rad u grupi Sredstva i pomagala Hamer papir velikog formata, markeri Uvodni dio (trajanje): Aktivnost br. 1 Aktivnost br. 2..., Djeca se dijele u 4 manje grupe, pa jedni dobijaju obaveze ena, drugi obaveze mukaraca, trei zanimanje ena i etvrti zanimanje mukaraca. Rade svako na odvojenom stolu. Za ovu pripremu imaju 10 minuta. Glavnio dio (trajanje) Aktivnot br.1, Aktivnost br. 2...., Svaki uenik/ca je iznosi svoje miljenje, te jedno pie, a drugi zajedno sa njim/njom odreuju zanimanje ili obavezu po polu. Ova radionica je interaktivna i trenerice obilaze svaku grupu i usmjeraju ukoliko je to potrebno. Tema radionice IGRA GLUME (Radionica za uenike od V do VIII/IX razreda) Cilj radionice Da djeca na kraju radionice shvate koliko je vano da oba roditelja i djeca dijele obaveze u kui. Ishod radionice Ishod radionice odnosi se na ravnopravan odnos svih lanova porodice. Trajanje 20 minuta Oblici i metodi rada Rad u grupi Sredstva i pomagala Dvije prie (pozitivna i negativna porodica) odtampane na papiru Uvodni dio (trajanje): Aktivnost br. 1 Aktivnost br. 2 Prvo se izdvoje dobrovoljci koji e uestvovati u radionici. Nakon toga se podijele u dvije grupe i svako dobije odtampanu pozitivnu ili negativnu priu (Marijina i Nenadova pria) koju treba da proitaju i da se za 10 minuta da pripreme da odglume tu priu. Ostali lanovi grupe moraju biti paljivi posmatrai koji poslije radionice diskutuju. Od voditelja/voditeljica dobili bi uputstva koja se, izmeu ostalog, odnose na slobodni dio, gdje mogu dodavati ono to oni misle da je interesantno ili korisno. Glavnio dio (trajanje) Aktivnost br.1, Aktivnost br. 2 Djeca unutar svojih grupa vjebaju svoje uloge, koje e prezentovati ostalim uenicima u razredu. Ukoliko su u nedoumici u vezi sa svojim izlaganjem, konsultuju voditelja/voditeljicu. Veina uenika/ca u ovoj igri glume uzima stolice i pripremala svoje izlaganje u oputenoj atmosferi. Mogu da koriste i hranu, ae i druge rekvizite koji e im posluiti u zamjenu za originalne proizvode. Prvo izlau negativnu porodicu, a zatim pozitivnu. Dok su oni vani i pripremaju se za glumu, ostali uenici/ce u razredu dobijaju uputstva da prate i uoe razlike izmeu porodica, a poslije toga slijedi diskusija. Nakon odglumljenih sadraja, uenici/ce se vraaju na svoje mjesto. Zavrnio dio (trajanje) Aktivnost br.1 Aktivnost br.2 Zakljuak Nakon izlaganja, svi prisutni zajedno komentariu i diskutuju o ove dvije porodice. U najveem broju razreda su djeca izjavljivala da im je porodica u kojoj su svi sloni puno bolja i da bi oni eljeli imati takve porodice. Bilo je onih koji su poredili ove porodice sa svojima, pa bi rekli: Moja porodica je negdje izmeu ove dvije. Djeci se ova vjeba posebno svia i ostavlja utisak na njih, jer se kroz praktian primjer odslikavaju porodice i njihovi odnosi. 39 Tema radionice JEZIK LJUTNJE I TOLERANCIJE (Radionica za uenike od V do VIII/IX razreda) Cilj radionice Da djeca shvate koliko je vano i ljepe nekome neto saoptiti ljepim tonom, odnosno jezikom tolerancije, jer jezik ljutnje moe da povrijedi. Ishod radionice Edukovanje djece da budu tolerantna i obzirna prema ljudima u svom okruenju sa kojima komuniciraju svakodnevno. Trajanje 10 minuta Oblici i metodi rada Individualni rad Sredstva i pomagala Stikeri, olovka Uvodni dio (trajanje): Aktivnost br. 1 Aktivnost br. 2 Djeci se objasni o kakvoj je radionici rije i da se ne ocjenjuje, te da mogu samostalno napisati ta ele i prokomentarisati to. Glavnio dio (trajanje) Aktivnot br.1, Aktivnost br.2 Prvo su dati primjeri (6 tvrdnji) gdje su tvrdnje istog znaenja napisane na jeziku ljutnje i jeziku tolerancije, na primjer, Jesi glup/a kad to ne zna! - Nisi to dobro uradio/la, ja u ti pomoi. Zatim su prezentovane 4 rijei - hvala, molim, izvini, izvoli...djeca treba da na stikeru napiu po jednu tvrdnju na jeziku tolerancije. Zavrnio dio (trajanje) Aktivnost br.1 Aktivnost br.2 Zakljuak Djeca su u diskusiji nakon zavrene radionice konstatovala da rijetko koriste rije izvini, pa je veina na papiriima pisala: Izvini ako sam te uvrijedila ili Moe li mi, molim te, posuditi olovku. Istiu da ovakav vid komunikacije koriste u situacijama kada im treba dopuna ili neto to im je interesantno, inae se izraavaju na grublji nain. Ono to se eli postii ovom vjebom jeste da se djeca potaknu na lijepo i kulturno ponaanje i ophoenje prema drugima, jer i ona sama ele da se drugi prema njima tako ponaaju. 40 Tema radionice SVE RUKE SU ISTE (Radionica za uenike od V do VIII/IX razreda) Cilj radionice Da djeca shvate da u njihovoj dobi ruke i djevojica i djeaka izgledaju isto, bez razlike. Ishod radionice Ukazivanje na jednakost meu spolovima. Trajanje 10 minuta Oblici i metodi rada Individualni rad Sredstva i pomagala Hamer, tempere, kist Uvodni dio (trajanje): Aktivnost br. 1 Aktivnost br. 2 Djeci se na poetku radionice objasni o kakvoj je vjebi rije i napomene im se da mogu koristiti boje koje ele bez obzira na spol. Glavnio dio (trajanje) Aktivnost br.1, Aktivnost br. 2 Djeca boje ruke eljenom bojom, te oslikavaju dlanove na velikom hamer papiru. Po zavretku radionice bi jedna osoba drala hamer papir okrenut prema cijeloj grupi, gdje bi djeca zakljuila da su sve ruke iste, bez razlike da li pripadaju djeacima ili djevojicama. Zavrnio dio (trajanje) Aktivnost br.1 Aktivnost br.2. Zakljuak Djeca bi na kraju radionice i sama zakljuila da nema razlike meu njihovim ocrtanim rukama. Deavalo se da djevojice za oslikavanje ruku koriste plavu, a djeaci crvenu boju, jer te boje vole. Rijetko se deavalo da jedna osoba (djeak) ima znaajnije veu ruku u odnosu na ostale, pa bi je ostali uenici/ce prepoznali. Ova radionica se posebno svidjela djeci, jer ih je, kako kau, vraala u period djetinjstva i oslikavanja ruku na papiru. 41 Tema radionice IGRA ASOCIJACIJA (Radionica za uenike od V do VIII/IX razreda) Cilj radionice Rodne uloge zbir su karakteristika naina ponaanja, obaveza i oekivanja koji se pripisuju i propisuju svakoj osobi u zavisnosti od toga kog je spola. Uloge nam pomau da bi nas drutvena sredina prepoznala kao pripadnike/ce odreenog roda. Na osnovu toga nam se odreuju ekonomske uloge, zaposlenje, profesija, kuni poslovi, vrsta zabave. Iz ovog razloga cilj ove radionice bio bi da djeca shvate da ne mora mukarac iskljuivo biti pilot, a ena istaica. Ishod radionice/vjebe Podizanje svijesti o jednakosti Trajanje radionice 10 minuta Oblici i metodi rada Individualni rad Sredstva i pomagala Papir, olovka Uvodni dio (trajanje): Aktivnost br. 1., Aktivnost br. 2. Djeca se prvo upoznaju sa radionicom, a onda svako dijete-dobrovoljac proita po jednu asocijaciju. Glavnio dio (trajanje) Aktivnost br.1., Aktivnost br. 2. Asocijacije se igraju tako to voditelj/voditeljica radionice proita reenicu, a djeca treba da kau samo jednu rije koja ih asocira na tu reenicu. Npr. Ako ujemo da neka osoba vozi avion, pomislimo da je. Ako ujemo da neka osoba isti objekat, pomislimo da je . Zavrnio dio (trajanje) Aktivnost br.1., Aktivnost br.2. Zakljuak Nakon zavrene vjebe diskutuje se o tome da i jedan i drugi pol mogu da rade jednake poslove i podstie se svijest kod djece na razmiljanje o ovim injenicama kroz primjere. 42 Tema radionice CRTANJE I BOJENJE PORODICE (Radionica za uenike od V do VIII/IX razreda) Cilj radionice Sagledavanje odnosa unutar primarnih porodica. Ishod radionice Vanost primarne porodice u svim aspektima ivota. Trajanje 20 min Oblici i metodi rada Individualni rad Sredstva i pomagala Blok papir, bojice, flomasteri Uvodni dio (trajanje): Aktivnost br.1., Aktivnost br.2 . Djeci se objasni da treba da nacrtaju svoju porodicu u kojoj ive i predstave je malim izlaganjem u smislu da kau neto to je karakteristino za njihovu porodicu. Glavnio dio (trajanje) Aktivnost br.1., Aktivnost br.2. Djeca kroz crtee pokazuju hijerarhijski odnos meu lanovima porodice, slaganje, elje, svoje mjesto unutar nje. Vrlo esto su djeca u izlaganju iznosila tenje da ele da dobiju novog lana porodice ili bi opisala porijeklo prezimena kao neto posebno interesantno. Neka djeca su majci crtala krunu i objanjavala da je njima majka kraljica ili bi izdvojila nekog lana poridice, jer se ne slau sa njim... Zavrnio dio (trajanje) Aktivnost br.1., Aktivnost br.2. Zakljuak Svako dijete je na poseban nain predstavljalo lanove svoje porodice, imenujui sve pojedinano. Znali su opisivati odnose unutar nje ili posebnu vezanost za nekoga. Djeca su u ovoj vjebi isticala i stereotipe ako postoje u njihovim porodicama. U poetku vjebe bunili su se to crtaju (jer ne crtaju dobro), ali im je objanjeno da nije akcenat na crtanju i da se to ne ocjenjuje. Nakon toga bi ovu vjebu doivljavali kao interesantnu, jer bi oni sa ponosom predstavljali i govorili o porodici. Mogli su da boje bojama kojima ele, pa bi nekoga oznaili bojom boju koju ne voli, ali mu stoji. 43 Tema radionice DRUTVENE ULOGE (Radionica za uenike od V do VIII / IX razreda) Cilj radionice Poticanje uenika da razviju osjetljivost za tumaenje rodnih uloga, formiranje pozitivnih stavova prema osobama suprotnog pola, uvaavanje i prihvaanje spolnih razlika bez stereotipa. Ishod radionice Uenici e razviti osjetljivosti za tumaenje rodnih uloga i formiranje pozitivnih stavova prema osobama suprotnog pola, kao i uvaavanje i prihvaanje spolnih razlika bez stereotipa. Trajanje 90 minuta ( 2 kolska asa) Oblici i metodi rada Individualni rad, rad u grupi, razgovor, igra, pisanje Sredstva i pomagala Listii, hamer papir, markeri Uvodni dio (trajanje): 25 minuta IGRA - Nastavnik/ca formira dvije grupe uenika/ca koje e glumiti porodice. U svakoj grupi porodicu ine otac, majka, sin i kerka. Nastavnik pozove grupe na stranu i objasni im da jedna grupa odglumi porodicu u kojoj su mukarci glavni, poslovi su podijeljeni na muke i enske, a druga porodicu u kojoj svi uestvuju podjednako u poslovima. Nakon odigranih situacija trebalo bi voditi razgovor o ulogama roditelja i djece u porodici i drutvu. Nastavnik/ca istie cilj asa i pie naslov teme na tabli: DRUTVENE ULOGE Glavnio dio Trajanje 45 minuta GLAVNI DIO ASA Nastavnik/ca objanjava uenicima ta su rodne uloge. Rodne uloge zbir su karakteristika naina ponaanja, obaveza i oekivanja koji se pripisuju i propisuju svakoj osobi u zavisnosti od toga kog je spola. Uloge nam pomau da bi nas drutvena sredina prepoznala kao pripadnika/icu odreenog roda. Na osnovu toga nam se odreuju ekonomske uloge, zaposlenje, profesija, kuni poslovi, vrsta zabave. I zanimanja se dijele na tipino muka i tipino enska. Ako ujemo da je neka osoba pilot, odmah emo pomisliti da je osoba mukog spola. Svi mi imamo rodnu ulogu nastalu kao posljedica vaspitanja u drutvu u kojem ivimo. Iako se smatra da bi i djeaci i djevojice trebalo da budu jednako uredni, pomau u kui, brinu se o sebi ,gotovo veina roditelja potie djecu na ponaanje koje je tipino za njihov spol. Roditeljska uvjerenja i ponaanja povezana sa rodnim ulogama utiu na ponaanje 44 kod djece. U djeijoj svijesti javlja se podjela na muka i enska zanimanja i muke i enske aktivnosti. I sami vrnjaci kanjavaju rodno neprikladne aktivnosti. Ako se djeak igra lutkama, a djevojica autiima, doivjee neodobravanje okoline jer se ne ponaa u skladu sa svojom rodnom ulogom. U svijetu odraslih mukarac koji obavlja kune poslove ili ena koja vozi kamion esto dobivaju pogrdne nazive. Aktivnost 1. PODJELA POSLOVA U KUI Slijedi itanje prie br. 1 - Kako Maini roditelji dijele poslove u kui Maina pria Moja mama radi u tvornici obue, a otac u prodavnici mjeovite robe. Moja starija sestra pohaa osmi razred. Starija je od mene godinu dana. Ujutru nam majka napravi sendvie i tri na posao, a tata nas odveze u kolu, a zatim ide na posao. Roditelji se zajedno vraaju kui. Moja mama odmah kuva ruak ,a tata se odmara. Poslije ruka mama pere sue ,a tata spava. Moja sestra i ja joj malo pomognemo u brisanju sua. Tata ide na rekreaciju, a mama priprema veeru, pegla ve. Priprema sto za veeru. Poslije veere mama pere sue, a tata gleda televiziju. Mama poslije gleda televiziju, a tata drijema. Idemo poslije svi na spavanje. Slijedi itanje prie br. 2 - Kako Markovi roditelji dijele poslove u kui Markova pria Moja mama radi u optini, a tata u jednoj tvornici. Ujutru mama i tata zajedno ustaju, tata skuva kafu .Kada to zavre ,mama budi nas djecu da se spremimo u kolu, a tata pere sue od kafe. Mama i tata zajedno pripremaju doruak i svi dorukujemo. Mama i mi sredimo sto,a tata nas eka u autu. Odveze mamu na posao i nas u kolu, a on posljednji ide na posao. Kada se vratimo kui ,mi djeca usisamo stan, istresemo smee i piemo zadau. Tata ode po mamu i zajedno se vrate. Zajedno pripremaju ruak, zajedno raspremaju sto, nekad tata pere sue, a nekad mama. Poslije toga odmaraju zajedno s nama i razgovaramo. Idemo u etnju, nekad u kupovinu i zajedno se vraamo kui. Veeru spremaju zajedno i zajedno gledamo televiziju. Nastavnik/ca daje kratko uputstvo uenicima da proitaju prie, a zatim razgovaraju o podjeli poslova u kui koji su navedeni u priama. Nakon izvrene procjene nastavnik/ca vodi diskusiju sa uenicima na osnovu pitanja, npr. 1. Postoji li podjela na muke i enske poslove?2. Kako je kod tebe u kui?45 3. Da li je podjela poslova uslovljena tradicijom i drutvenim okruenjem?4. Mogu li se kuni poslovi obavljati zajedniki ili da se poslovi podijele poprincipu pola - pola?5. Kako Maini roditelji dijele svoje poslove, a kako Markovi roditelji dijelesvoje poslove u kui?6. Zato je to svima vano?Zavrnio dio Trajanje 30 minuta ZAVRNI DIO: KO TA RADI U KUI? Nastavnik/ca daje uenicima pripremljene listie s tabelom Ko ta radi u kui? i kratko uputstvo uenicima da izvre procjenu podjele poslova u kui. KUNI POSLOVI MUKARAC ENA ZAJEDNO Pranje vea Pranje sua ienje kupatila Kuvanje Pripremanje doruka Male popravke u kui itanje novina Pripremanje slavlja Pomaganje djeci Peglanje Usisavanje soba Spremanje djece itanje novina 46 Nakon to uenici popune tabelu, nastavnikca ih podijeli u 5 grupa .Uenici u grupama porede svoje odgovore. Nastavnica poziva predstavnika svake grupe koji prezentuje odgovore grupe i biljei ih na hamer papiru. Slijedi diskusija. Zavrni komentar: Da bi se poslovi u kui obavljali bre i lake i da mama ima vie vremena za odmor i djecu, najbolje bi bilo da u obavljanju kunih poslova zajedno uestvuju i mama i tata, a i djeca. 47 Tema radionice RODNO ZASNOVANO NASILJE Cilj radionice - Educirati uenike i uenice o pojmovima spol, rod, rodna ravnopravnost, rodno zasnovano nasilje - Osvijestiti uenike i ohrabriti ih kroz vjebe da prepoznaju rodno zasnovano nasilje - Informirati uenike kako se oduprijeti i zatititi od rodno zasnovanog nasilja u koli - Zajedniki uspostaviti kolska pravila u razredu koja trajno staju kao vodi Ishod radionice - Stei e znanje i razumjee pojmove rod, rodno ravnopravnost i rodno zasnovano nasilje - Bie podstaknuti i osposobljeni da prepoznaju rodno zasnovano nasilje - Imae znanja i informacije o tome ta poduzeti i kako se zatititi u sluaju da postanu rtve nasilja - U razredu na vidnom mjestu nalazie se kolska pravila koja e biti vodi za ponaanje uenicima Trajanje 90 minuta Oblici i metodi rada Predavanja, razgovor, diskusija, individualni rad pisanje prie iskustva o nasilju, rad u grupama kreiranje kolskih pravila. Sredstva i pomagala Laptop, projektor, olovke , sveske Uvodni dio (trajanje): Vjeba spol /rod i diskusija 10 minuta Popunjavaju se ulazne anekete. Razgovaramo sa djecom ta je to spol/rod i o rodnim ulogama mukaraca i ena u naem drutvu. Upotreba praktinih jednostavnih primjera. Zajedniki definiramo pojmove spol/rod i rodna ravnopravnost. 48 Glavnio dio (trajanje) Rodno zasnovano nasilje 15 minuta Test Nenasilnosti 5 minuta Pisanje i itanje prie izvinjenja 10 minuta Diskusija sa uesnicima 10 minuta Izrada kolskih pravila rad u grupama 10 minuta Razgovaramo o nasilju ,ta je to, koje oblike poznajemo ...? Zatim otvaramo diskusiju ta bi to bilo rodno zasnovano nasilje ako znamo ta je nasilje i znamo ta je rod? U razgovoru sa djecom pristupamo odreivanju pojma rodno zasnovanog nasilja i praktinim primjerima uimo djecu kako prepoznati to nasilje. Nakon toga svi zajedno pristupaju testu nenasilnosti. 1. Nekada si nekog nazvao/la pogrdnim imenom/ima DA ILI NE2. Dok su drugi zadirkivali neku mlau osobu, ti si se smijao /la i dobacivao/laDA ILI NE3. Gurnuo/la si nekog DA ILI NE 4. Ogovarao/la si nekog DA ILI NE 5. Ismijavao/la si neku osobu zbog njenog/njegovog izgleda DA ILI NE 6. Udario/la si nekog DA ILI NE 7. Prijetio /la si nekom DA ILI NE 8. Na Facebooku si neprimjereno komentarisao/la tuu sliku ili videoDA ILI NE9. Postavio/la si tuu sliku ili video kako bi tu osobu zadirkivao/laDA ILI NESvi uenici koji imaju 1 ili vie potvrdnih? odgovora sad pristupaju pisanju prie izvinjenja. U prii opisuju gdje, kada i kako se desilo nasilje, kako su se osjeali, kako je reagovala rtva i na kraju slijedi izvinjenje drugu ili drugarici prema kojoj su bili nasilni. Nakon itanja pria otvaramo diskusiju i razgovor o tome kako nasilje nije prihvatljivo, i biti nasilan nije in, nego da je to neto tetno za sve uesnike i jako runo ponaanje. Poslije toga, uenike podijelimo u tri do pet grupa u zavisnosti od broja uenika u razredu, i u periodu od 15 minuta oni samostalno kreiraju pravila ponaanja u razredu. Nakon toga svaka grupa iznosi svoje ideje, te voditelj radionice sumira sve prijedloge i ispie na pokretnoj tabli Pravila ponaanja koja ostavljamo u razredu na vidnom mjestu i koja slue svima. Zavrnio dio (trajanje) 20 minuta Nakon to uenici steknu znanje o temi i podignu svijest o tome da je rodno zasnovano nasilje tetno, poput bilokog drugog oblika nasilja, svi zajedno pristupamo itanju kolske zakletve. 49 itanje kolske zakletve 5 minuta Evaluacija radionice 10 minuta Ispunjavanje izlaznih anketa 5 minuta Zakljuak KOLSKA ZAKLETVA - Neu druge fiziki napadati, gurati i tui - Neu druge vrijeati i govoriti im rune rijei - Neu tolerisati i mirno gledati ako druge napadaju - Prema svakom biu prijateljski raspoloen - Nikog neu iskljuivati iz kolske igre - Biu odgovoran/a za svoje ponaanje i postupke - Lijepo u se ponaati prema svojim kolskim prijateljima i prijateljicama - Pomagau svoje kolske prijatelje i prijateljice - Potovau kolska pravila - Sluau svoje nastavnike i nastavnice - Pozorno i paljivo pratiu asove - Potrudiu se da uenjem i dobrim ponaanjem budem ponos svojim roditeljima - Neu biti lo primjer drugim uenicima i uenicama u kolskom dvoritu - titiu svoje kolske prijatelje i prijateljice od drugih djeaka i djevojica PORUKA: Ne moramo voljeti svakog, ne moramo sa svima biti prijatelji, ali bi trebalo da potujemo i uvaavamo i one koji nam se ne sviaju. Vrednovanje radionice: ta je bila svrha ove radionice? Kako ste se osjeali dok ste pisali priu izvinjenja? ta vam se posebno dopalo? ta smo novo nauili iz ove vjebe spol/rod ? emu e sluiti kolska pravila??Ispunjavanje izlaznih anketa. 50 Tema radionice POJMOVNO ODREENJE RODA I SPOLA Radionica za uenike VIII/IX razreda osnovnih i uenike srednjih kola Cilj radionice Upoznati uenike s konceptom roda. Analiza razlike spola i roda. Ishod radionice Uenici/e propitati sopstvena uvjerenja o tome ta znai biti mladi ili djevojka udrutvu ukojem ive stei uvid u rodne uloge i stereotipe razumijeti ulogu socijalnih, kulturolokih i istorijskih karakteristika u stvaranju rodnenejednakostiTrajanje 90 minuta Oblici i metodi rada Oblici rada: frontalni oblik rada, individualizirani oblik, rad u paru, grupni rad Metod dovravanja prie, Ispravni/neispravni odgovori, Diskusije Sredstva i pomagala Flomasteri ili olovke Papirii (dvije boje) Prazan veliki papir na pokretnoj tabli Veliki papir sa definicijom pojmova rod i spol Kartonii sa velikim slovom S i R za svakog uenika Kopija upitnika za svakog/svaku uenika/uenicu Uvodni dio (trajanje) 25 minuta Aktivnost br.1. 10 minuta Aktivnost br.2. 10 minuta Napomena: Ova radionica uglavnom je zasnovana na teorijskim objanjenjima osnovnih pojmova, te vano povezivati teoriju sa primjerima iz svakodnevnog ivota - informacijama kojim uenici raspolau i iskustvima o tretiranju spola, roda i rodne ravnopravnosti u okruenju u kojem ive. Uenike bi trebalo podsticati na aktivno ukljuenje i ohrabriti ih da se aktivno ukljue u diskusiju o njihovom poznavanju i shvatanju pojmova iz oblasti roda. Aktivnost 1. Oekivanja Podijeliti uenicima dva papiria u razliitim bojama. Na jednu boju (koju odredite) napiu svoja oekivanja od radionice tako da njihova reenica poinje sa elim da..., a na drugoj upiu ta ne bih volio/voljela da mi se desi tokom radionice... Kad zavre sa pisanjem, lijepe papirie na veliki papir i oznaena mjesta (1. elim... 2. Ne elim...) Voditelj/Voditeljica proita oekivanja, uporedi ih sa ciljevima radionice. Ukoliko neko oekivanje nije ostvarivo, voditeljica to i saopti Sadraj drugog papiria, Ne elim.., moete iskoristiti u kreiranju zajednikih pravila za rad u radionicama. Korak 2. Pravila Zajedniki dogovoriti pravila ponaanja kako bi se osiguralo potovanje svih uesnika i uesnica za vrijeme radionice. Unaprijed pripremite veliki papir na kojem ste napisali pravila. Prvo dajte priliku uenicima/uenicama da predloe pravila, a zatim otkrijte veliki papir sa pripremljenim 51 Aktivnost br.3. 5 minuta pravilima i pitajte ih: 1. 1. Ima li neto to ne razumijete ili to biste eljeli pitati? 2. 2. Moemo li usvojiti ova pravila? 3. PRAVILA Aktivno svi uestvujemo. Dok jedno govori, mi sluamo. Ako neto ne razumijem, pitam bez ustruavanja. Uvaavamo razliita miljenja. Nijedno pitanje nije ni pogreno, ni glupo. Nema tanih i pogrenih odgovora. Ima miljenja s kojim se slaem ili ne slaem. Potujemo vrijeme. Ne optuujemo jedni druge. Sve o emu budemo razgovarali ostaje u ovoj uionici, a to znai da neemo drugima priati o onom to smo ovdje uli u naim razgovorima, a odnosi se na razmjenu iskustava. 3. Predstavljanje programa i dinamike realizacijeProgram je zamiljen tako da emo na prvom asu razgovarati o rodnim ulogama, identitetima i stereotipima u vezi sa mladiima i djevojkama. Na drugom asu emo osvijestiti uenike o rodnim stereotipima o partnerskom/intimnom odnosu, te usvojiti osnovna znanja o kvalitetnoj vezi i pravima u vezi. Na treem asu emo saznati ta bi trebalo da se uradi, kako, gdje i kome prijaviti nasilje. Glavnio dio (trajanje 45 minuta) Aktivnost br.1, Aktivnost br.2. Aktivnost br.1. Spol i rod Pitati uenike: Da li ste uli za pojmove rod i spol? Da li razumijete razlike izmeu ovihpojmova? ta mislimo kad kaemo da je osoba mukog ili enskog spola? Kako se te osoberazlikuju? ta mislimo kad kaemo rod? Mislimo li na neto s im smo roeni ili na neto to sunas uili (to smo nauili)?Pohvalite uenike koji su dali pravilan odgovor. Recite (naglasite) razliku kratko i jasno. Stavite na tablu (ili na vidno mjesto) papire sa definicijama: SPOL: bioloke i anatomske karakteristike koje identifikuju osobu kao ensko ili muko(hormoni, genitalni organi...) ROD: drutveno, kulturno i historijski uslovljenei nauene razlike izmeu mukarca i ena (izgled, odjea, uloge, ponaanje...) 52 Naglasite da je upotreba rijei ROD, za razliku od spola, relativno nova i da je od same upotrebe rijei vanije osvijestiti uenike, gradjane? o rodnim ulogama i drutvenim odnosima koji postoje izmeu mukaraca i ena, kao i njihove uzroke. Aktivnost br. 2. - 10 minuta Zamoliti uenike da na papire napiu brojeve od 1 do 10 i saoptitiim uputstvo jasno: Ja u sad itati tvrdnje, a vi ete uz odgovarajui redni broj upisati slovo S ako mislite da se ta tvrdnja odnosi na spol ili R ako mislite da se odnosi na rod. Ovo je kviz i vano je da odgovarate bez dogovaranja ili diskusije. (Radni list 1). Nakon proitanih tvrdnji, provjeravate ta su uenici odgovorili na nain da podignu kartoni sa slovom S ili R u zavisnosti koje su slovo zapisali dok ste itali tvrdnje. itate (ponovo) svaku tvrdnju, gledate podignute kartonie i kaete taan odgovor za svaku tvrdnju. Alternativa: Podijeliti uenike u male grupe (4 uenika/ce). Svakoj grupi dati radni list. Zajedno itaju tvrdnje, razgovaraju o njima i stavljaju znak u odgovarajui stupac - R ili S. Kad zavre zadatak, itate jednu po jednu tvrdnju i provjeravate odgovore. Ukoliko se odgovori razlikuju, razgovarajte o razlozima zato su obiljeili tu kategoriju. Pitanja za diskusiju: 1. Da li vas je neki odgovor iznenadio?2. Jesu li rodne uloge razliite u razliitim drutvim, kulturama i historijskim periodima?3. Odreuju li dob, rasa i klasa nae rodne uloge?4. Jesu li ljudi ogranieni svojim rodnim ulogama i zato?5. Imaju li neke rodne uloge prednost?Zavrni dio 10 minuta Aktivnost 1. Zakljuna razmatranja -10 minuta 1. Razlika roda i spolaRod se razlikuje od spola po tom to nije bioloki uslovljen. Spol nam je odreen roenjem, a rodni identitet mukaraca i ena odreeni su drutveno, psiholoki, historijski i kulturoloki . 2. Rodne uloge uimoRodne uloge uimo, pa iz toga proistie zakljuak da ih moemo mijenjati. U mnogim kulturama djeake podstiu da se bave aktivnostima koje se smatraju mukim, pa im se kao igrake daju automobili, pitolji, alati i sl, a djevojicama lutke, salvete, kolica, posue. Za djevojice je rezervisana roze boja, a za djeake plava. 3. Osobe koje djeluju izvan svoje rodne uloge mogu doivjeti neprijatnost53 Zakljuak- Evaluacija radionice Uz rodne uloge veu se odreena oekivanja, poeljne osobine i ponaanja. Osobe koje izaberu neki oblik ponaanja koji nije u skladu s odreenom rodnom ulogom vrlo esto nailaze na probleme i nerazumijevanje sredine. esto ih nazivaju pogrdnim imenima, omalovaavaju, izbjegavaju, daju im etikete - papuar, mukaraa, slabi... 4. Rodni odnosiRodni odnosi predstavljaju pravila i socijalne odnose u drutvima i kulturama koji odreuju ta se podrazumijeva pod enstvenost i mukost. Rodnim odnosima definie se raspodjela moi izmeu mukaraca i ena, donoenje odluka, zakoni o nasljeivanju, posjedovanju imovine i sl. Pitajte uenike: Kako ste se osjeali dok ste radili aktivnost? ta vam se posebno dopalo? ta smo novo nauili iz ove vjebe? ta je bila svrha ove vjebe/radionice/aktivnosti? Da li ete o ovoj temi razgovarati sa svojim roditeljima, prijateljima?54 AKTIVNOST: SPOL I ROD Radni list 1. Tvrdnje Spol Rod ene bolje kuhaju od mukaraca Mukarci se ne mogu tako dobro brinuti o djeci kao ene ene ne mogu biti automehaniari ene raaju, a mukarci ne Djeaci se igraju autiima, a djevojice ne Mukarci ne plau Djeaci su snani, a djevojice njene ene doje djecu, a mukarci ne Na gradilitima mogu raditi samo mukarci Mukarci u pubertetu mijenjaju glas, a ene ne U starom Egiptu mukarci su ostajali kod kue i bavili se kunim poslovima, a ene su vodile porodine poslove. Nasljeivale su porodini imetak, a mukarci ne. U jednom istraivanju, meu 224 razliite kulture/drutva pronaeno je pet kultura u kojima jedino mukarci kuhaju i trideset est kultura u kojima ene obavljaju sve poslove gradnje kua i naselja. 55 Tema radionice KVALITETNE PARTNERSKE VEZE I PRAVA U VEZI Radionica za uenike VIII/IX razreda osnovnih i uenike srednjih kola Cilj radionice Osvijestiti uenike o stereotipima o partnerskom/intimnom odnosu, te usvojiti osnovna znanja o kvalitetnoj vezi i pravima u vezi. Ishod radionice Uenici i uenice e: o znati prepoznati stereotipe o partnerskom/intimnom odnosu preispitati vlastita uvjerenja i stavove o odnosima znati prepoznati neprihvatljive oblike ponaanja u vezama znati svoja prava u veziTrajanje 90 minuta Oblici i metodi rada Individualni rad, rad u paru Sredstva i pomagala 1. Kopija radnog lista Tvrdnje o ljubavnim vezama i ponaanjima djevojaka imladia2. Komplet kartica u 2 boje (iz prethodne radionice)3. Post-it papiri za svakog/svaku uenika/uenicu4. Kopija amca sa jedrima na A-4 za svaku grupu5. (Na papiru A-4 nacrtati amac sa jedrima, uzburkano more, te umnoiti uonoliko primjerakakoliko ete u odjeljenju imati malih grupa. Jednu grupuine 4 uenika/ce.)6. Nacrtati amac na velikom papiru (ili na tabli)7. Plakat ili grafo folija s popisom prava u vezi (u prilogu)8. Dodatni pisani materijali koje e uenici ponijeti nakon asa kopija zasvakog uenika/uenicu (u prilogu)Uvodni dio (trajanje): 5 minuta Kratak osvrt na prethodnu radionicu. ta smo radili, ta smo zapamtili... Najava teme. Istai cilj radionice. Danas emo se, kroz nekoliko aktivnosti, baviti uvjerenjima o tome kako bi partnerska veza trebalo da izgleda. 56 Glavnio dio (trajanje) Uvjerenja u vezi 20 minuta Aktivnot br.1, Aktivnost br. 2.... 1. Aktivnost1. Podijeliti svakom ueniku/uenici radni list 1 - Tvrdnje o ljubavnim vezama iponaanjima djevojaka i mladia . Objasniti zadatak: Paljivo proitajtesvaku tvrdnju i razmislite da li se s njom slaete ili ne. Zaokruite DA ako seslaete, NE ako se s njom ne slaete. Nemojte se dogovarati niti naglasizgovarati ono to zaokruujete. Radite samostalno.2. Nakon popunjavanja, odredite koji e kartoni u boji predstavljati odgovoreDA, a koji odgovore NE.3. itajte svaku tvrdnju, a uenici neka diu kartone u boji prema zaokruenimodgovorima.4. Zamolite nekog/neku od uenika/ca da obrazloe svoje odgovore, zato misleda je tvrdnja tana ili netana. Sasluati argumente za svaku tvrdnju i protivnje, a zatim im rei tane odgovore.5. Ovaj postupak ponoviti za svih 7 tvrdnji.6. Zavriti ovu aktivnost zakljukom koji proistie iz njihovih komentara. Ako jebilo pogrenih uvjerenja moete rei: Vidjeli smo da ima razliitih uvjerenja,a uli ste ispravne odgovore i nadam se da ete o njima razmiljati.2. Aktivnost amac dobre veze 10 + 10 minuta1. Molim vas da za sljedeu aktivnost razmislite ta vezu ini kvalitetnom. Kako seosobe ponaaju u takvoj vezi? Da li neto ili neko moe ugroziti kvalitetnu vezu? Ko ili ta? Ovo emo raditi u malim grupama. Dobiete papir sa nacrtanim amcem. U trup amca upiite ta jednu vezu ini kvalitetnom - koje kvalitete bi trebalo da ima dobra, stabilna veza. U jedra upiite ta oekujem/oekuje od svog mladia/djevojke. U valovima mora upiite ta /ko moe da pokvari kvalitetnu vezu, ta /ko moe negativno da utie na vau vezu. 2. Svakoj grupi dajte po jednu kopiju amca. Odredite vrijeme za ovu aktivnost (10minuta). 3. Nakon grupnog rada, svaka grupa predstavlja odjeljenju ono to je zapisala ilijepi svoj papir na tablu. Sve grupe aktivno sluaju, prate izlaganje i na svom plakatu oznaavaju ono to je ve reeno. Kad grupa doe na red, prvo pokae koje stvari se podudaraju s prethodnim grupama, a zatim naglasi ono to je kod njih drugaije. Alternativa: Podijeliti uenicima papirie u tri boje. Odrediti koja boja predstavlja amac, koja jedra i koja valove. Svaki uenik na jedan papiri zapisuje samo po jednu rije: ta vezu ini kvalitetnom, ta oekujem od svog partnera/ice i ta 57 moe ugroziti vezu. Kad zavre individualni rad, pozovite uenike/ce da zalijepe papirie na veliki papir na kojem ste nacrtali veliki amac. itate sadraj papiria i pozivate uenike da donesu zakljuak. Sugeriite zakljuak: U kvalitetnoj vezi osjeate se ugodno, sigurno, mislite dobro o sebi, osjeate da vam druga osoba vjeruje i da ste stekli potovanje - ne bojitese, ne osjeate nesigurnost. Zasluujete kvalitetnu vezu. 3. Aktivnost - Prava u vezi 10 minutaPoto se radionica realizira u I razredu srednje kole, mnogi uenici nemaju iskustvo partnerskih, ljubavnih, veza, te bi uenicima trebalo da se naglasi da se moe raditi i o odnosu izmeu prijatelja, prijateljica. 1. Popis prava u vezi nalijepite na tablu ili prikaite grafo-foliju.PRAVA U PARTNERSKOJ/LJUBAVNOJ VEZI a) Imam pravo osjeati se sigurno u vezib) Imam pravo biti ravnopravan/na u vezic) Imam pravo biti u odnosu u kojem mepartner/ica potujed) Imam pravo izraziti svoje miljenje i traitida se moje miljenje potujee) Imam pravo prekinuti vezuf) Imam pravo rei NE na zahtjeve koji mi neodgovaraju, koji su mi neugodni ili meplaeg) Imam pravo biti u vezi bez seksah) Imam pravo na vrijeme za sebei) Imam pravo biti sa svojimprijateljima/prijateljicamaj) Imam pravo odluiti sam/a ta elim i ta neelim initik) Imam pravo ne preuzimati odgovornostza ponaanje osobe s kojom sam u vezil) Uvijek imam pravo na sigurnost2. Proitati naglas sva prava i, ako je potrebno, dati objanjenje za ono to nijejasno. 3. Uenici/uenice bi trebalo da zapiu na post-it papiri jedno pravo koje jenjima najvanije (trebalo bi da se naglasi da su sva vana, ali da je svakom od njih neko prioritetno), te da ga zalijepe u valove koje ste nacrtali na tabli ili pripremili na velikom papiru. 4. Pozvati uenike da prokomentariu na ovu aktivnost. ta se moe zakljuiti?58 Moete rei: Vidimo da je svako od vas prepoznao ono to mu je najvanije. Svi imamo pravo ostvariti sva ova prava. Ako ste u prethodnoj aktivnosti uvidjeli da imate neka pogrena uvjerenja, potrebno je da ih ponete mijenjati vi ili, ako je potrebno, da razgovarate sa svojom djevojkom ili mladiem o prihvatljivim oblicima ponaanja u vezi. Zavrnio dio (trajanje) 5 minuta Zakljuak 4. Zavrni dio1. Osvrt na aktivnosti koje ste realizirali u toku radionice. Naglasiti zakljuke - taini dobru vezu, ta je moe unititi. Na primjer, vidjeli smo ta elite, a ta ne elite doivjeti od svog deka ili djevojke, ta ini dobru vezu, a ta bi je moglo unititi. Da bi veza bila stabilna kao ovaj na amac, vano je potivati prava... 2. Najaviti temu sljedeeg asa.3. Podijeliti pripremljeni materijal za svakog uenika:1. Uvjerenja i injenice2. Prava u vezi3. Kakve su kvalitetne veze59 TVRDNJE O LJUBAVNIM VEZAMA I PONAANJIMA DJEVOJAKA I MLADIA Proitaj svaku tvrdnju i zaokrui DA ako se slae i NE ako se ne slae. TVRDNJE DA NE 1. Mladi bi trebalo da prvi prie djevojci. 2. Ne moram uvijek znati gdje je moja djevojka/moj deko i s kim. 3. Djevojka je ta koja bi trebalo da se prilagodi mladiu, a ne on njoj. 4. Ako je osoba u vezi, prihvatljivo je da zapostavi prijatelje. 5. Prava veza ne mora nuno ukljuivati seks. 6. Prihvatljivije je da mladi prevari djevojku, nego ona njega. 7. Ljubomora je znak ljubavi. ODGOVORI Tvrdnje i injenice 1. Tvrdnja: Mladi bi trebalo da prvi prie djevojci. injenica: Uvjerenje da bi mladi trebalo da prvi prie djevojci proistie iz stava da su mukarci dominantan spol. Ovakva i slina uvjerenja potiu i odravaju nejednakost meu spolovima. Odgovornost za prvi korak podjednako pripada i mladiima i djevojkama. 2. Tvrdnja: Ne moram uvijek znati gdje je moja djevojka/moj deko I s kim. injenice: Jedno od temeljnih prava jstee pravo na slobodu. Krenje ovog prava naruava kvalitetan odnos. Stalno praenje i provjeravanje partnera predstavlja oblik kontrole i ograniavanja slobode, a ne pokazivanje ljubavi i panje. 3. Tvrdnja: Djevojka je ta koja bi trebalo da se prilagodi mladiu, a ne on njoj. injenica: I djevojke i mladii imaju podjednaka prava u vezi. Trebalo bi potovati potrebe partnera, ali se ne bi trebalo prilagoavati zahtjevima onog drugog ako su oni za nas pretjerani neugodni, neprihvatljivi. O eljama, potrebama i oekivanjima bi trebalo razgovarati i nai rjeenja koja odgovaraju objema stranama. 4. Tvrdnja: Ako je osoba u ljubavnoj vezi, prihvatljivo je da zapostavi prijatelje. injenice: Ljubavna veza je samo jedan dio naeg ivota i zbog nje ne bi trebalo zapostaviti ostale drutvene aktivnosti i prijatelje. 5. Tvrdnja: Prava veza ne mora nuno ukljuivati seks. injenice: Bliskost i povezanost s partnerom moe se postii i bez spolnog odnosa. Ako osoba nije jo spremna na seks, to je njeno/njegovo pravo i trebalo bi ga potivati. 6. Tvrdnja: Prihvatljivije je da mladi prevari djevojku, nego ona njega. 60 injenice: Prevara u vezi jednako je neprihvatljiva, bez obzira ko je poini, jer nanosi emocionalni bol drugoj osobi. Uvjerenje da je manje prihvatljivo ako djevojka prevari mladia izraava neravnopravan odnos u vezi i nije dobar temelj za iskrenu i kvalitetnu vezu. 7. Tvrdnja: Ljubomora je znak ljubavi. injenice: Ljubomora se javlja kada mladi ili djevojka misli da njihovu vezu ugroava trea osoba, bilo to stvarno ili ne. Ljubomora je pokazatelj nesigurnosti u sebe i u partnera. esto je to nain kontroliranja partnera, te je ne treba mijeati s pokazivanjem ljubavi. Prilog KAKVE SU KVALITETNE VEZE ? Kvalitetnu vezu ine: POVJERENJE - svaka osoba moe raunati na podrku u dobrim i loim trenucima POTOVANJE - uvaavaju se potrebe svake osobe UVAAVANJE - svaka osoba uvaava miljenje, stavove i ideje druge osobe PODRKA - svaka osoba podrava i potie drugu osobu da prui sve od sebe ODGOVORNOST - svaka osoba odgovorna je za svoje ponaanje ZAJEDNIKO DONOENJE ODLUKA OTVORENO IZRAAVANJE OSJEAJA - svaka osoba moe slobodno izraziti brigu i nesigurnost bez straha od ismijavanja i omalovaavanja AKTIVNO SLUANJE - svaka osoba daje dovoljno vremena drugoj, paljivo je slua i pokuava razumjeti ta eli rei OHRABRIVANJE - za prijateljstva, ostale drutvene aktivnosti izvan veze PRIHVATANJE RAZLIITOSTI - osobe u vezi ne pokuavaju promijeniti jedna drugu ta initi da ti u vezi bude prijatno: Prije nego odluite biti u vezi, upoznaj osobu kao prijatelja/prijateljicu. Ako imate sline interese i vrijednosti, to je dobar znak. Na poetku veze izlazite zajedno s prijateljima. Izbjegavajte izlaziti nasamo prije nego se bolje upoznate. Jasno pokai svoje granice i dri se onog to ti je vano. Nemoj uriti u vezu jer je potrebno neko vrijeme kako bi se razvilo povjerenje. Veza se razvija prebrzo ako te osoba s kojom izlazi neprestano zove, stalno eli biti s tobom, vri pritisak na tebe da vaa veza bude ozbiljna. Takva panja moe laskati, ali je mogue i da si u vezi sa posesivnom i ljubomornom osobom koja te eli kontrolisati. To su neki od pokazatelja da bi vaa veza mogla postati nasilna. Naui kako izraziti neslaganje, a da se ne svaa i ne vie. Imaj uvijek rezervni plan za odlazak kui ako stvari pou krivo. Uvijek informii nekoga gdje i s kim ide, kad e se vratiti. Preuzeto iz Cesar i sar.(2006) Bolje sprijeiti nego lijeiti, CE 61 Tema radionice NASILNO PONAANJE U VEZI Radionica za uenike VIII/IX razreda osnovnih i uenike srednjih kola Cilj radionice Prepoznati razliite vrste nasilja u mladenakim vezama, razjasniti uzroke nasilnog ponaanja i osvijestiti posljedice podnoenja nasilne veze. Ishod radionice Uenici i uenice e se osvijestiti o vlastitim uvjerenjima i stavovima o nasilju u vezi razumjeti ta je nasilje i nauiti koja su obiljeja nasilja u vezi moi prepoznati nasilne oblike ponaanja moi prepoznati mogue posljedice nasilja u vezi Trajanje radionice 90 minuta Oblici i metodi rada Individualni rad, rad u grupi, razgovor, igra, pisanje... Sredstva i pomagala Kopiju radnog lista Tvrdnje o nasilju u partnerskoj vezi, za svakog uenika Kartice u boji (iz prve radionice) Kopija prie Ena i Damir za svaku malu grupu Veliki papir sa tabelom Upozoravajui znakovi Uvodni dio (trajanje): 5 minuta Aktivnost br. 1. Aktivnost br. 2. Kratak osvrt na prethodni as. ta smo radili, ta smo zapamtili Podsjetiti uenike/ce na neka pogrena uvjerenja o partnerskim vezama i na prava u vezi. Pokazati grafo-foliju Prava u vezi ( sa prethodnog asa) ili poster (ako ste pravili poster) i naglasiti da nepoznavanje ili nepotivanje prava svake osobe u vezi mogu dovesti do nasilnog ponaanja u partnerskim vezama, ali mogu biti i razlog trpljenja takvog ponaanja u vezi. Najava teme Danas emo kroz analizu nekoliko situacija upoznati vrste nasilja u partnerskim vezama, njegove uzroke i posljedice. 1. Aktivnost Uvjerenja i injenice o nasilju - 20 minuta 1) Podijeliti uenicima/uenicama radni list Tvrdnje o nasilju u partnerskim vezama i komplet kartica u boji. 62 2) Dati jasnu uputu da rade samostalno, bez dogovaranja i izgovaranja odgovora naglas. 3) Kad zavre, itate jednu po jednu tvrdnju, a uenici podiu odgovarajui, dogovoren, kartoni u boji ako su odgovorili DA, a drugi kartoni u boji za NE. 4) Nakon to su se izjasnili o svakoj tvrdnji, zamolite nekog od uenika koji se slagao s tvrdnjom da objasni svoj odgovor, zato misli da je tvrdnja tana, a zatim nekoga od uenika koji se nije sloio da objasni zato smatra da je tvrdnja netana. Kaite taan odgovor! Napomena: Uenicima ete podijeliti materijal Uvjerenja i injenice, te zato u ovoj aktivnosti izaberite neke od tvrdnji na kojima ete raditi, a ostale neka sami proitaju. Glavnio dio (trajanje) 5 minuta Aktivnost br.1, Aktivnost br. 2, Aktivnost 1. Ena i Damir (Aktivnost preuzeta iz Prirunika za nastavnike i nastavnice Rodnom jednakou protiv nasilja u intimnim partnerskim vezanma - Edukacijski program za BiH, CESI i CURE) Proitajte naglas priu Ena ide u prvi razred srednje kole. Damir je malo stariji i ide u drugu kolu. Zajedniki prijatelj ih je upoznao jedne veeri u piceriji. Odlino su se zabavili te veeri i Damir je traio njen broj telefona. Hodaju ve tri mjeseca. U poetku je Ena mislila da je Damir najbolji deko kog je ikad upoznala. Bio je njean i paljiv. elio je upoznati sve njene prijatelje i prijateljice, znati kako joj je u koli, kakav joj je odnos s roditeljima. Kupio joj je i mobitel da bi mogao biti s njom u kontaktu i govoriti joj koliko je voli. Odnedavno se njegovo ponaanje promijenilo. Ljubomoran je i optuuje je da se via s drugima njemu iza lea. Ona mu je vie puta ponovila da nema nikog drugog. On je vrijea i kae da joj je bolje da se javi na telefon kad on zove, jer inae... rekao joj je da, ako ikad uje glas druge osobe na njenom telefonu ili ako otkrije da ga vara, pa bilo s kim, nai e ga i ubiti, a ubie i Enu. Nekad govori i da e se ubiti ako ga ostavi, jer ivot bez nje nema smisla. Prole sedmice ju je prisilio na spolni odnos, iako ona to nije eljela, da bi mu dokazala da nije nikad imala spolni odnos s nekim drugim. Ena ga i dalje voli, ali ga se poinje i bojati. Boji se i da e je mama, ako dozna, prisiliti da prekine, a ona to ne eli. Misli da e moi s njim izai na kraj ako ga uvjeri da je on jedini koga voli i da nema potrebe za ljubomorom. Nema nita loe u tome ako on ponekad postane agresivan kad se svaaju zar se to ne dogaa svima? Samo su joj jednom ostale modrice, ali Ena zna da on to nije uinio namjerno. 63 Korak 1. - 20 minuta Podijelite uenike/ce u male grupe po 4 uenika/ce. U grupi biraju predstavnika/cu koji/a e iznijeti zakljuke u velikoj grupi. Svakoj grupi dajte primjerak prie (Primjerak za tampanje u prilogu). U grupi treba da razgovaraju: Je li ovo kvalitetna veza ili ne? Zato DA i zato NE? Je li ovo nasilna veza? Zato jeste ili zato misle da nije? Jesu li im poznate iste ili sline situacije u okruenju u kojem ive? Ohrabrite ih da iznesu vlastita iskustva, pozivajui se na usvojena pravila. Korak 2. - 15 minuta Na velikom papiru pripremiti tabelu u koju ete upisati odgovore o upozoravajuim znakovima, o tome ta bi Ena trebalo da uini, a ta Damir, ko bi mogao pomoi, itd. (Tabela u prilogu) Pozovite uenike da razgovaraju i daju prijedloge koje ete vi (ili uenik/ca) upisivati u tabelu. Naglasite sljedee: Ena bi trebalo da se zatiti. Ako ne govori o onome ta joj se dogaa, to moe znaiti da se boji i misli da je opasno govoriti o nasilju koje trpi. Ako porazgovara s osobom kojoj vjeruje, mogla bi prevladati strahove. Obino svako ima u ivotu odraslu osobu kojoj vjeruje. To je osoba koja moe pomoi. Ako takve osobe nema, uvijek se moe potraiti pomo strunjaka/strunjakinje. Korak 3. 10 minuta Kreirati zajedno sa uenicima/cama listu znakova koji ukazuju na nasilje u vezi. Da biste ohrabrili uenike/ce, vi zaponite sa primjerima, a dajte uenicima mogunost da ih formuliu na svoj nain. Npr. 1. Nazivati partnericu/partnera pogrdnim imenima kad ste sami ili pred drugima 2. Ponaati se ljubomorno kad partner/ica pria sa drugima 3. Pronalaziti izgovore, opravdanja, za nasilna ponaanja one druge osobe i opravdavati ta ponaanja pred drugima 4. Uvijek provjeravati gdje je osoba s kojom je u vezi i zahtijevati da sve vrijeme zna ta radi 5. Jedna osoba u vezi brine da ne naljuti onu drugu osobu 6. Jedna od osoba u vezi odustaje od stvari koje su joj vane, postaje sve vie izoliran/a i sve vie usmjeren/a samo na osobu s kojom je u vezi Fiziki izgled, tjelesna teina, ocjene u koli drastino se mijenjaju. 64 Depresivnost moe biti pokazatelj zlostavljanja. 7. Jedna od osoba u vezi ima ozljede koje ne moe objasniti ili su objanjenja neuvjerljiva. 8. Prisila u seksu, neeljeni dodiri, poniavajui seksualni komentari 9. Prijetnje Zavrnio dio (trajanje) Evaluacija 15 minuta Razgovor sa uenicima/cama o realizovanim aktivnostima. 1. Kako ste se osjeali? 2. ta vam se posebno dopalo? 3. ta nije? 4. Da li ste saznali neto to niste znali ili niste na ovakav nain o tome razmiljali? 5. Na kraju programa, ta biste preporuili voditeljici/cama za neke budue aktivnosti? 65 TVRDNJE O NASILJU U PARTNERSKIM VEZAMA Paljivo proitaj tvrdnju i zaokrui DA ako se slae sa tvrdnjom i NE ako se ne slae. 1. Osoba koja doivljava nasilje esto je sama kriva za nasilje kojem je izloena. DA NE 2. Najei uzrok nasilnog ponaanja su alkohol i zloupotreba droga. DA NE 3. Iako voli mladia/djevojku, ne bi trebalo da podnosi njegovo/njezino loe ponaanje prema tebi. DA NE 4. Jedan amar se moe dogoditi i vjerovatno se nee ponoviti. DA NE 5. Kada osoba koja je izloena nasilju odlui prekinuti nasilnu vezu, to joj je jednostavno uiniti. DA NE 6. Osobe koje su nasilne u vezi mogu nauiti kako da se prestanu nasilno ponaati. DA NE 7. Osobe koje imaju iskustvo obiteljskog nasilja sklonije su podnositi nasilje u vezi. DA NE 8. Svaa s djevojkom/mladiem nije nasilje. DA N E 9. Nasilje u partnerskim vezama nije jako izraen problem. DA NE 10. Kada mladi mazi djevojku, a ona kae Ne, obino misli Da. DA NE 11. Ima pravo udariti svoju djevojku/mladia ako te ne potuje. DA NE 12. Mladi ima pravo prisiliti djevojku na spolni odnos ako je pristala ljubiti se s njim ili s nekim drugim. DA NE 13. Nasilje u vezama je privatna stvar. Bolje je ostaviti parovima da sami rijee svoje razmirice. DA NE 14. Ako onaj/ona koji/koja zlostavlja iskazuje aljenje ili se kaje, to znai da se promijenio/la. DA NE 15. Samo odreeni tipovi ljudi napadaju ili zlostavljaju osobu s kojom su u vezi. DA NE 16. Samo odreeni tipovi ena/djevojaka mogu biti rtve zlostavljanja. DA NE 17. Nasilni ljudi su oni koji ne mogu kontrolisati svoj bijes - rije je o trenutnom gubitku kontrole. DA NE 18. Svim se djevojkama i enama svia kad za njima zvide. DA N E 19. Nasilje u partnerskim vezama se uglavnom dogaa meu siromanim ljudima, meu ljudima nieg obrazovnog statusa. DA NE 66 ODGOVORI ZA VJEBU TVRDNJE O NASILJU U PARTNERSKIM VEZAMA TVRDNJE I INJENICE O NASILJU U PARTNERSKIM VEZAMA 1. Tvrdnja: Osoba koja doivljava nasilje esto je sama kriva za nasilje kojem je izloena. injenica: Pogreno je uvjerenje da je osoba kriva za nasilje kojem je izloena. Osoba koja vri nasilje je odgovorna za svoje postupke, bez obzira na sve okolnosti. Nema opravdanja za nasilna ponaanja. 2. Tvrdnja: Najei uzrok nasilnog ponaanja su alkohol i zloupotreba droga. injenice: Alkohol i droge poveavaju vjerovatnost nasilja, ali nisu uzroci nasilnog ponaanja. U vezama mladii i djevojke koriste svoje alkoholizirano stanje kako bi opravdali svoje ponaanje kojim nisu zadovoljni ili ih je sram. Pod uticajem alkohola smanjuje se samokontrola u ponaanju, ee se grijei pri tumaenju tueg ponaanja, ee se doivljava da ih neko provocira ili poniava, poveava se osjeaj ljubomore zbog vlastite nesigurnosti. Alkohol moe biti okida nasilja, te ga treba izbjegavati. 3. Tvrdnja: Iako voli mladia/djevojku, ne bi trebalo da podnosi njegovo/njezino loe ponaanje prema tebi. injenice: Nema opravdanja za nasilno ponaanje i ponaanje u vezi. Niko ne zasluuje da se prema njemu/njoj ponaa loe. Loe ponaanje vodi gubitku ljubavi, potovanja i bliskosti u vezi. 4. Tvrdnja: Jedan amar se moe dogoditi i vjerovatno se nee ponoviti. injenice: NE. Kad jednom zapone, nasilje u vezi gotovo se uvijek ponavlja, postaje ee i pojaava se. Osoba koja se nasilno ponaa na taj nain pokuava stei kontrolu u odnosu, ali na taj nain pokazuje svoju nemo da drugaije rijei probleme za koje osjea da postoje u vezi. 5. Tvrdnja: Kada osoba koja je izloena nasilju odlui prekinuti nasilnu vezu, to joj je jednostavno uiniti. injenica: Ovo uvjerenje polazi od pretpostavke da osoba koja trpi nasilno ponaanje to ini jer je to njen izbor i da ima kontrolu nad time, te da, ukoliko eli da to prestane, treba samo da napusti osobu koja je zlostavlja. Podaci pokazuju da je vrlo mladoj osobi teko napustiti nasilni odnos jer se boji da e joj se nasilnik osvetiti, ozlijediti je, pa ak i ubiti. Osoba koja trpi nasilje se nada da e nasilje prestati, ali to se nikad ne deava bez pomoi izvana jer nasilni partner uspostavlja mo i kontrolu u vezi, to rtvi oteava prekidanje veze. 6. Tvrdnja: Osobe koje su nasilne u vezi mogu nauiti kako da se prestanu nasilno ponaati. injenice: Nasilno ponaanje u vezi je naueno, pa se moe i promijeniti. Ljudi ue i mijenjaju se tokom cijelog ivota, pa tako mogu nauiti i kako nenasilno rjeavati probleme i sukobe u vezi. Osobi koja ini nasilje treba pomoi, to moe uiniti pedagog, psiholog ili drugi strunjak. 67 7. Tvrdnja: Osobe koje imaju iskustvo obiteljskog nasilja sklonije su podnositi nasilje u vezi. injenica: Osobe koje imaju iskustvo obiteljskog nasilja ue da je takav nain rjeavanja sukoba uobiajen i u redu, pa su kasnije kao mladii i djevojke skloniji koritenju slinih ponaanja. 8. Tvrdnja: Svaa s djevojkom/mladiem nije nasilje. injenice: Svae su dio svake kvalitetne veze, one ne znae da je veza nasilna. Meutim, ako veza ima druge karakteristike tetnih veza (npr. u vezi nema povjerenja, privatnosti, ni potovanja) i/ili u njoj dolazi do nasilnih ponaanja, moemo rei da je veza nasilna. 9. Tvrdnja: Nasilje u partnerskim vezama nije jako izraen problem. injenica: Svaku treu enu fiziki ili seksualno zlostavlja osoba s kojom je u vezi, a svaka trea osoba adolescentne dobi doivljava nasilje u vezi. 10. Tvrdnja: Kada mladi mazi djevojku, a ona kae Ne, obino misli Da. injenice: Ne uvijek znai ne. Ako je neko nesiguran ta djevojka/ena pokuava rei, trebalo bi da je pita. 11. Tvrdnja: Ima pravo udariti svoju djevojku/mladia ako te ne potuje. injenica: NIKO NEMA PRAVO NIKOGA UDARITI, BEZ OBZIRA NA RAZLOG. 12. Tvrdnja: Mladi ima pravo prisiliti djevojku na spolni odnos ako je pristala ljubiti se s njim, ili s nekim drugim. injenice: Pristanak na ljubljenje ili dodirivanje ne znai i pristanak na spolni odnos. Niko nema pravo prisiliti osobu na spolni odnos ako ta osoba to ne eli. 13. Tvrdnja: Nasilje u vezama je privatna stvar. Bolje je ostaviti parovima da sami rijee svoje razmirice. injenice: Nasilje protiv neke osobe kazneno je djelo. To je svaiji problem, a ne samo razmirica izmeu osoba u paru. 14. Tvrdnja: Ako onaj/ona koji/koja zlostavlja iskazuje aljenje ili se kaje, to znai da se promijenio/la. injenica: Gotovo svi zlostavljai/ce osjeaju aljenje ili kajanje nakon zlostavljanja. Ti su osjeaji, zajedno s isprikama i obeavanjem promjene, dio ciklusa nasilja, a ne pokazatelj promjene. 15. Tvrdnja: Samo odreeni tipovi ljudi napadaju ili zlostavljaju osobu s kojom su u vezi. injenica: Ne postoji tipian zlostavlja/ica. Dob, obrazovni status, socio-ekonomski status, fizika graa, rasa ili vjerska pripadnost nita od toga ne predstavlja obiljeja tipine osobe koja zlostavlja. 16. Tvrdnja: Samo odreeni tipovi ena/djevojaka mogu biti rtve zlostavljanja. 68 injenica: Svaka ena moe biti rtva zlostavljanja od strane osobe s kojom je u vezi. Ne postoji odreeni tip ene za koju je vea vjerojatnost da e biti (ili nee biti) rtva nasilja. Ljudi bi voljeli moi prepoznati karakteristike rtve jer im to smanjuje odgovornost. Tanije, ene/djevojke bi voljele moi prepoznati karakteristike ene rtve jer se tad osjeaju sigurnije. To je u stvari nain da se kae: Ako ja nisam kao te ene/djevojke, ja neu doivjeti nasilje. 17. Tvrdnja: Nasilni ljudi su oni koji ne mogu kontrolisati svoj bijes - rije je o trenutnomgubitku kontrole.injenica: Veina ljudi koji se razljute ne koriste nasilje kao nain rjeavanja emocije.Nasilni ljudi nisu bez kontrole; to je namjerno ponaanje; oni to ine da bi stekli kontrolu inadmo nad drugom osobom. Zlostavljai/ce biraju da budu nasilni, i biraju ko e bitirtva njihovog nasilja (npr. partner/ica, ali ne i drugi ljudi, kao kolege i kolegice izrazreda, susjedi, i tako dalje). Oni uglavnom ne napadaju svoje prijatelje i prijateljice,niti sluajne prolaznike i prolaznice, bez obzira na to koliko su ljuti. Nasilje nema veze sljutnjom; to nije problem upravljanja bijesom. Jo jedan dokaz za to jeste i injenica daobino biraju vrijeme kad e zlostavljati trvu onda kad nema drugih osoba u blizini18. Tvrdnje: Svim se djevojkama i enama svia kad za njima zvide.injenica: Ovo je zabluda u koju vjeruju neki ljudi jer se nekim djevojkama/enamasvia kad za njima zvide. No velikom broju ena i djevojaka to se ne svia, i kad se todogodi, osjeaju bijes, strah, bespomonost, osjeaju se kao objekt, itd.19. Tvrdnje: Nasilje u partnerskim vezama uglavnom se dogaa meu siromanimljudima, meu ljudima nieg obrazvnog statusa.injenica: Nasilje u intimnim partnerskim vezama pojavljuje se na svim razinama drutva,i meu bogatima, i meu siromanima, i jednako esto pogaa sve rasne, drutvene,etnike, ekonomske i vjerske grupe. Nema dokaza da neobrazovane ili siromane osobeee zlostavljaju osobe s kojima su u vezi, u usporedbi s onima koji su obrazovaniji ilibogatiji.Prilog 2. PRIA Ena ide u prvi razred srednje kole. Damir je malo stariji i ide u drugu kolu. Zajedniki prijatelj ih je upoznao jedne veeri u piceriji. Odlino su se zabavili te veeri i Damir je traio njen broj telefona. Hodaju ve tri mjeseca. U poetku je Ena mislila da je Damir najbolji deko kog je ikad upoznala. Bio je njean i paljiv. elio je upoznati sve njene prijatelje i prijateljice, znati kako joj je u koli, kakav joj je odnos s roditeljima. Kupio joj je i mobitel da bi mogao biti s njom u kontaktu i govoriti joj koliko je voli. Odnedavno se njegovo ponaanje promijenilo. Ljubomoran je i optuuje je da se via s drugima njemu iza lea. Ona mu je vie puta ponovila da nema nikog drugog. 69 On je vrijea i kae da joj je bolje da se javi na telefon kad on zove, jer inae... rekao joj je da, ako ikad uje glas druge osobe na njenom telefonu ili ako otkrije da ga vara, pa bilo s kim, nai e ga i ubiti, a ubie i Enu. Nekad govori i da e se ubiti ako ga ostavi, jer ivot bez nje nema smisla. Prole sedmice ju je prisilio na spolni odnos, iako ona to nije eljela, da bi mu dokazala da nije nikad imala spolni odnos s nekim drugim. Ena ga i dalje voli, ali ga se poinje i bojati. Boji se i da e je mama, ako dozna, prisiliti da prekine, a ona to ne eli. Misli da e moi s njim izai na kraj ako ga uvjeri da je on jedini koga voli i da nema potrebe za ljubomorom. Nema nita loe u tome ako on ponekad postane agresivan kad se svaaju zar se to ne dogaa svima? Samo su joj jednom ostale modrice, ali Ena zna da on to nije uinio namjerno. Prilog 3. Upozoravajui znakovi (koje Ena ignorie) ta bi Ena trebalo da uini? ta bi Damir trebalo uini? Osobe koje bi mogle pomoi 70 LITERATURA: Banovi, D. (2013) Izvjetaj o homofobiji, bifobiji i transfobiji u kolama u Bosni i Hercegovini, Sarajevski otvoreni centar, Sarajevo, Bosna i Hercegovina Department of Education and Early Childhood Development (2014) Building Respectful Rrelationships: Stepping out against gender-based violence, Australia Drao, I., Laki, M. i Popov-Mominovi, Z. (2013) Prava LGBT osoba u Bosni i Hercegovini: Obrazovanje, Edicija Ljudska prava Sarajevskog otvorenog centra, Knjiga 16., Fondacija Heinrich Bll/ Fondacija CURE/ Sarajevski otvoreni centar, Sarajevo, Bosna i Hercegovina Fancy, K. and McAslan Fraser, E. (2014) Addressing violence against women and girls in education programming, DFID guidance note: Part a rationale and approach, DFID VAWG, UK Fulu, E., Kerr-Wilson, A. and Lang, J. (2014) What works to prevent violence against women and girls? Evidence Review of interventions to prevent violence against women and girls, DFID, Great Britain Inicijativa mladih za ljudska prava YIHR (2014) Jer mi se moe: Prilog za model nacionalne strategije za suzbijanje nasilja u Srbiji, Beograd, Srbija Leach, F., Dunne M. and Salvi, F. (2014) Schoolrelated Genderbased Violence: A global review of current issues and approaches in policy, programming and implementation responses to SchoolRelated GenderBased Violence (SRGBV) for the Education Sector, UNESCO Pana, A. and Lesta, S. (2012) Youth4Youth: A manual for Empowering young people in preventing gender-based violence through peer education, The Mediterranean Institute of Gender Studies (MIGS) UNESCO (2016) Connect with respect: Preventing gender-based violence in schools, Classroom Programme for Students in Early Secondary School (ages 11-14), Paris, France UNESCO (2009) Stopping violence in schools: A guide for teachers, Paris, France Vaseli, N., Ivanovi, B. i Mievi, S. (2016) Izvjetaj o rezultatima istraivanja o rodno zasnovanom nasilju u intimnim partnerskim vezama mladih u Bosni i Hercegovini, In fondacija, Bosna i Hercegovina CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo305-055.1/.2:364.63]:373.3/.5(497.6)(035)PREVENCIJA rodno zasnovanog nasilja u kolama : prirunik za nastavno i struno osoblje u osnovnim i srednjim kolama / Aleksandar Boi ... [et al.]. - Banja Luka : In fondacija - fondacija za unapreenje socijalne inkluzije djece i mladih u Bosni i Hercegovini, 2016. - 69 str. : ilustr. ; 23 cmBibliografija: str. [70].ISBN 978-9926-8042-2-01. Boi, AleksandarCOBISS.BH-ID 23055878http://www.cobiss.ba/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=COBIB&RID=23055878

Recommended

View more >