PREVENCIJA RODNO ZASNOVANOG NASILJA U ŠKOLAMA

  • Published on
    31-Jan-2017

  • View
    222

  • Download
    4

Embed Size (px)

Transcript

  • Aleksandar Boi, Selma Mustaevi, Aida Vrabac Trnaevi, Memnuna Zvizdi,

    Dragana Miljkovi, Enisa Rakovi, Jovanka Popovi

    PREVENCIJA RODNO ZASNOVANOG NASILJA U KOLAMA - PRIRUNIK ZA NASTAVNO I STRUNO OSOBLJE

    OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

    Banja Luka, 2016.

  • Prevencija rodno zasnovanog nasilja u kolama-prirunik za nastavno i struno osoblje osnovnih i srednjih kola

    Izdava: In fondacija - fondacija za unapreenje socijalne ukljuenosti djece i mladih u Bosni i Hercegovina PP 45, 78000 Banja Luka www.infondacija.org

    Autori:

    Aleksandar Boi, Selma Mustaevi, Aida Vrabac Trnaevi, Memnuna Zvizdi, Dragana

    Miljkovi, Enisa Rakovi, Jovanka Popovi

    Urednik:

    Aleksandar Boi

    Recenzent:

    Branka Ivanovi

    Lektor: Branko Crnogorac

    Dizajn:

    Moment-Bujii Saa, sp Banja Luka Aleksandar Boi

    tampa: Grafopapir d.o.o. Banja Luka

    Ova publikacija je rezultat zajednikog rada radne grupe Zajednica za promjene In fondacije, koja je sastavljena od predstavnica pet organizacija civilnog drutva u Bosni i Hercegovini, iji su projekti u trogodinjem ciklusu podrani od strane In Fondacije iz Bosne i Hercegovine i Fondacije Kinderpostzegels iz Holandije, u okviru programske oblasti prevencija rodno zasnovanog nasilja u kolskim zajednicama u BiH.

    Zahvaljujemo se predstavnicama sljedeih organizacija na zajednikoj saradnji na kreiranju ovog prirunika:

    Udruenju ene enama iz Sarajeva;

    Fondaciji Udruene ene iz Banje Luke;

    Udruenju Prijateljice obrazovanja Amica Educa iz Tuzle;

    Organizaciji Glas ene iz Bihaa;

    Udruenju ena Derventa iz Dervente.

    ISBN 978-9926-8042-2-0

    http://www.infondacija.org/

  • SADRAJ

    PREDGOVOR ............................................................................................................... 4

    KOLA I RODNO ZASNOVANO NASILJE ........................................................................ 5

    POJMOVNO ODREENJE ............................................................................................ 7

    TA JE RODNO ZASNOVANO NASILJE? ........................................................................ 9

    SAETAK ISTRAIVANJA ............................................................................................ 10

    INICIJATIVE U KOLAMA ................................................................................................... 12

    AKTIVNOSTI U KOLI - MODELI PREVENCIJE .................................................................... 15

    PREPORUKE ZA UNAPREENJE PREVENCIJE .............................................................. 18

    SET RADIONICA ZA UENIKE ...................................................................................... 19

  • 4

    Prirunik koji je pred vama nastao je iz

    potrebe da se pozitivna iskustva i dobre

    prakse organizacija graanskog drutva iz

    oblasti prevencije rodno zasnovanog nasilja u

    kolama uine dostupnim nastavnicima i

    strunom osoblju u osnovnim i srednjim

    kolama u Bosni i Hercegovini.

    Metode i prakse koje su nevladine organizacije

    razvijale i primjenjivale u proteklim godinama

    posredstvom projekata koje su implementirale

    u kolskim zajednicama, a koje su podrane

    od strane In fondacije - fondacije za

    unapreenje socijalne ukljuenosti djece i

    mladih u BiH, dale su znaajne rezultate u

    prevenciji rodno zasnovanog nasilja, to nam

    je bio podsticaj za izradu ovakvog prirunika.

    Prirunik daje informacije i iskustva direktno

    sa terena, kreiran je i napisan od strane

    predstavnica est organizacija civilnog drutva

    iz BiH sa iskustvom u oblasti rodno zasnovanog

    nasilja, a koje su realizovale projekte na temu

    prevencije rodno zasnovanog nasilja u

    kolskom okruenju i tom prilikom

    implementirale brojne aktivnosti sa kolskim

    osobljem, roditeljima, uenicima/cama.

    Sljedee organizacije uestvovale su u izradi

    ovog prirunika:

    1. Udruenje ene enama iz Sarajeva;2. Fondacija Udruene ene iz Banje Luke;

    3. Udruenje Prijateljice obrazovanjaAmica Educa iz Tuzle;

    4. Organizacija Glas ene iz Bihaa;

    5. Udruenje ena Derventa iz Dervente;

    6. In fondacija - fondacija zaunapreenje socijalne ukljuenostidjece i mladih u Bosni i Hercegovini.

    Sadraj u ovom priruniku odnosi se na teorijski

    dio, ali i na praktine informacije u oblasti

    prevencije rodno zasnovanog nasilja (primjeri

    iz prakse, rezultati istraivanja, radionice za

    uenike/ice).

    Nae iskustvo i razvijene pozitivne prakse elimo

    podijeliti sa nastavnicima i strunim saradnicima

    u osnovnim i srednjim kolama irom BiH kako bi

    se nastavilo preventivno djelovati na suzbijanju

    rodno zasnovanog nasilja.

    Prirunik je jednostavan, praktian, metodoloki

    pristupaan svima koji ele raditi na prevenciji

    rodno zasnovanog nasilja, odgajati nove

    generacije mladih ljudi koje e graditi zdrave i

    uspjene odnose sa svojim vrnjacima i

    vrnjakinjama, potujui rodnu ravnopravnost i

    jednakost, u drutvu u kojem e u budunosti

    preuzeti vane uloge.

    PREDGOVOR

  • Ispitivanje stavova srednjokolaca/ki o LGBT osobama u BiH (Fondacija Heinrich Bll Ured za BiH, Fondacija CURE, Sarajevski otvoreni centar, 2013. godina) pokazalo je da 19,58% uenika/ca smatra da je verbalno nasilje nad osobama homoseksualne orijentacije opravdano, dok 21,86% uenika/ca nema miljenje o ovom problemu. Zabrinjavajua je i injenica da ak 18,90% srednjokolaca/ ki smatra da je fiziko nasilje nad osobama homoseksualne orijentacije opravdano, dok 18,90 % nema formiran stav. Homofobno nasilje u koli odraava se na samopouzdanje i samopotovanje uenika/ica drugaije sekusualne orijentacije ili spolnog/rodnog identiteta na njihov kolski uspjeh i socijalne odnose, ali ostavlja i dugorone posljedice na mentalno zdravlje.

    U vaspitanju djece na zdravim i pozitivnim osnovama najznaajnija je uloga roditelja, odnosno

    porodinog vaspitanja i kole. Podrka porodice i zdrava porodina sredina su presudni faktori za

    ispravan razvoj djeteta. Na ovo se naslanja kola, koja svojim institucionalnim radom na

    vaspitavanju i obrazovanju uenika i uenica vri posebnu i krajnje odgovornu drutvenu ulogu u

    socijalizaciji djece. Naalost, svjedoci smo sve prisutnijeg nasilnog ponaanja koje se deava u

    porodicama, u kolama, na ulici. Roditelji, pritisnuti svakodnevnim naporima preivljavanja, a esto

    i sami izloeni nasilju i diskriminaciji, teko sagledavaju svoje rodne sterotipe i pogrene predodbe

    koje za posljedicu imaju obilje tetnih modela za djecu za razliite oblike nasilja. (Ne)svjesno

    prenosei svoja tradicijska ponaanja na djecu, zanemarujui tetne znakove odravaju ciklus

    nasilja (rtva/nasilnik) u kontinuitetu. Nasilni i neravnopravni odnosi, kao i stavovi i predrasude koji

    egzistiraju u porodinoj sredini ili okruenju, lako se reflektuju na djecu i adolescente, a nasilni

    oblik ponaanja primjenjuje se u kontaktu sa vrnjacima, u kolskom i vankolskom okruenju.

    S druge strane, kola je jedno od takvih okruenja u kojem se najee kroz razliite strukture moi

    podrava rodna nejednakost i segregacije. Direktorsku i izvrnu vlast imaju uglavnom mukarci, a

    nastavnika profesija hijerahijski je podijeljena po rodu. Kroz kolu, djevoice i djeaci ue da su

    razliiti jedni od drugih i na koji nain bi trebalo da odrede svoj rodni identitet. Ovo je ojaano

    dodatnim situacijama u koli, gdje se jasno oslikavaju razlike u rodnim ulogama (npr. djeaci su

    glasniji u razredu, vie priaju ili prekidaju nastavu, a djevojice ee odravaju higijenu razreda).

    Ove rodne uloge proizvode rodnu hijerarhiju, u kojoj najee djeaci dominiraju. Osim toga, sam

    prostor u kolskom okruenju znaajno utie na uspostavljanje rodnih razlika. Djeaci i djevojice u

    razredima najee sjede odvojeno, dok u kolskom dvoritu djeaci najee dominiraju fizikim

    prostorom. Takoe, udbenici (itanke, lektire) koje koriste uenici/ice esto prenose informacije

    koje stereotipno (tradicionalno)

    prikazuju rodne uloge djevojice i djeaka, najee su

    napisani u mukom rodu, te se ene i djevojice prikazuju

    rjee i manje raznoliko nego mukarci i djeaci.

    Vremenom, rodne podjele izmeu djeaka i djevojica

    postaju definisane i integrisane u kolskim zajednicama,

    te institucionalno prihvaene. Dok pomenute podjele

    mogu izgledati beznaajno, u stvarnosti one se zdruuju i

    izgrauju okruenje u kojem se dozvoljava irenje i

    opstajanje rodne neosjetljivosti.

    Obim i vrste rodno zasnovanog nasilja u u kolama esto

    ostaju skriveni. ire studije o kolskom nasilju imaju tendenciju da se fokusiraju na prisustvo fizikog nasilja i

    maltretiranja, esto izostavljajui rodnu perspektivu.

    Postoje ozbiljne prepreke u mnogim zemljama u vezi sa

    dokumentovanjem nasilja, koje su najee propraene

    drutvenim tabuima, to dodatno ograniava mogunost

    djece da podijele svoja iskustva ili prijave sluajeve

    rodno zasnovanog nasilja.

    5

    KOLA I RODNO ZASNOVANO

    NASILJE

  • 6

    kole esto predstavljaju mjesto gdje djeaci i djevojice doivljavaju diskriminaciju na osnovu svoje seksualne orijentacije, spolnog ili rodnog identiteta.

    S obzirom na injenicu da veina mladih osoba krije drugaiju seksualnu orijentaciju u koli, oni

    bivaju izloeni indirektnoj diskriminaciji i nasilju u vidu govora mrnje, irenja netanih

    informacija, predrasuda, stereotipa, drutvene iskljuenosti, pogrenog i nekorektnog poduavanja

    nastavnikog osoblja, pogrdnih i homofobnih ala ili fizikog zlostavljanja.

    Kada je u pitanju borba protiv nasilja, evidentna je potreba i korisnost jaeg ukljuenja i kolskog

    sistema u mreu podrke u cilju borbe protiv razliitih oblika nasilja. Nastavnici/ice, profesori/ice i

    drugo struno osoblje u kolama ve imaju izgraen odnos sa uenicima/cama, te su u mogunosti

    da utiu na njihovu osjetljivost po pitanju rodno zasnovanog nasilja u kolama, ali i na sveukupnu

    integraciju rodne jednakosti u nastavne programe.

    Preduslov je da su zainteresovani/e da prolaze put od suoavanja sa vlastitim predrasudama,

    stavovima i miljenjima o rodno zasnovanom nasilju preko prepoznavanja ranih znakova izloenosti

    nasilju do osjetljivosti, prevencije i podrke. Stoga je potrebno prosvjetne radnike i zaposlene u

    vaspitno obrazovnim institucijama dodatno ojaati, podii svijest o problemu rodno zasnovanog

    nasilja, edukovati i osposobiti za rad sa uenicima i uenicama na temu prevencije razliitih oblika

    nasilja.

    Nasilje nije samo enska tema i ne bi trebalo da se samo ene, djevojke i djevojice zanimaju za

    takve teme. Mukarci, mladii i djeaci moraju imati osjeaj odgovornosti za svoje esto nesvjesno

    ponaanje, odnosno ponavljanje transgeneracijskih ablona maskulinititeta, koje dovodi do nasilja, I

    moraju se ukljuiti se u prevencijske programe, jer su oni u veem zatoenitvu stereotipne uloge

    mukarca (biti snaan, biti pobjednik, biti jak i agresivan, uvijek imati kontrolu i ne pokazivati

    emocije).

    U tom smislu, nasilje se sa stanovita djeaka i mladia moe razumjeti kao sredstvo za obezbjei- vanje drutvene moi u koli, susjedstvu i drugom ambijentu u kome oni svakodnevno ive.

    ene, djevojke i djevojice jesu po pravilu rtve nasilja, ali rtve su i mukarci, mladii i djeaci.

    kola, kao institucija u kojoj se vri dalja socijalizacija djece nakon porodice i predkolskih ustanova, predstavlja mjesto u kojem bi trebalo da se uvede primarna prevencija nasilja, s obzirom

    na to da se u njoj utie i na ponaanje uenika/ica i razvijaju stavovi o interpersonalnim odnosima

    meu vrnjacima/kinjama, ali i meu lanovima/icama porodice i odraslima. Stoga bi trebalo da se

    ve od osnovne kole omogui djeci da u okviru nastavnih programa od poetnih razreda ue o

    toleranciji, propituju rodne sterotipe vezane za svoje pozicioniranje i u porodici i u drutvu, o

    ravnopravnosti polova jer, dugorono gledano, obrazovanje i vaspitanje u ranom uzrastu imaju

    znaajnu preventivnu ulogu u spreavanju nasilja u budunosti. U okviru nastavnog procesa trebalo

    bi da se organizuju programi ili aktivnosti u vidu posebnih asova na kojima bi se uenici/ice

    upoznali sa borbom protiv nasilja i podizanjem svijesti o njegovom postojanju u drutvu, oblicima i

    posljedicama. Osnovni zadatak kole jeste, prije svega, zatita djeijih prava.

    Djeca i mladi koji su doivjeli rodno zasnovano nasilje

    mogu se suoiti sa nizom posljedica koje utiu na

    njihovo mentalno i fiziko zdravlje. Prije svega,

    gubitak samopotovanja, depresija,

    samopovrijeivanje, poveano rizino ponaanje,

    naputanje kole i nedostatak motivacije za nastavak

    kolovanja, neeljene trudnoe, seksualno prenosive

    infekcije,fizike povrede, samoubistvo, pa ak i smrt.

    Nametnute rodne uloge ne pruaju svima iste mogunosti!

    Nametnute rodne uloge su povezane sa nasiljem!

  • 7

    SPOL bioloke karakteristike ljudske vrste na osnovu kojih se odreuje muki ili enski spol. Iste su u cijelom svijetu, to znai da djeca mukog i enskog spola u Africi, Bosni i Hercegovini i

    Kanadi imaju iste bioloke karakteristike. Dakle, na osnovu biolokih karakteristika kao to su

    hormoni, tjelesna graa, reproduktivni organi, ljudska bia dijelimo na muki i enski spol.

    ROD (engl. gender) je koncept koji se odnosi na oekivana, nametnuta ili usvojena drutvena ponaanja mukaraca i ena, koja su odreena kulturom, tradicijom, religijom, vremenom i dr.

    Ovaj koncept odreuje meusobne odnose mukaraca i ena, njihove odgovornosti i mogunosti i

    ulogu u drutvu. U svakodnevnom govoru koristi se u istom znaenju kao pol, ali se u nauci ova

    rije koristi da bi oznaila socijalne razlike, kao to je rodni identitet.

    RODNA RAVNOPRAVNOST - podrazumijeva ravnopravnost mukog i enskog roda u pravima, odgovornostima i mogunostima. Rodna ravnopravnost ne promovie jednakost mukarca i ene, jer oni nisu jednaki, ve uvaava njihove specifinosti kao dva razliita spola, ali trai ravnopravan tretman u pravima, obavezama i mogunostima oba roda u svim segmentima drutva.

    Rodna ravnopravnost je da su i mama i tata jednako uestvuju u svemu-da i mama moe da radi kao i tata, i mama moe da vozi auto, da i tata isti, kuha... B.A. , uenik VI 2 razreda

    RODNE ULOGE - ablon ponaanja (zbir karakteristika, naina ponaanja, stavova, aktivnosti, normi, obaveza i oekivanja) koje namee drutvo i postavlja zahtjeve prema osobama s obzirom

    na njihov spol. Na osnovu toga nam se odreuju ekonomske uloge, zaposlenje, profesija, kuni

    poslovi, vrsta zabave. Mukarci i muke uloge se tipino vezuju za snagu i opasna zanimanja, dok

    se ene i enske uloge najee vezuju za brigu o djeci i njihovom vaspitavanju.

    POJMOVNO ODREENJE

    Rod to je ono kako se ene i mukarci ponaaju jedni prema drugima, i oekivanje kako oni trebaju da se ponaaju u drutvu

    K.A. uenica V 1 razreda

    Pojanjenje/Primjeri za rad (diskusiju): injenica da ene mogu da

    raaju djecu je bioloka karakteristika. Da ene imaju dugu kosu je

    rodni konstrukt. Da mukarci po pravilu imaju dublje glasove je

    bioloka karakteristika. Da mukarci imaju kratku kosu je rodni

    konstrukt. Zavisno od dobne skupine mogu se navesti i razlike u

    spolnim organima kao primjer biolokih razlika izmeu mukaraca i

    ena.

    Pojanjenje/Primjeri za rad (diskusiju): I zanimanja se dijele na tipino muka i tipino enska. Ako ujemo da je neka osoba pilot, odmah emo pomisliti da je osoba mukog spola. Svi mi imamo rodnu ulogu nastalu kao posljedica vaspitanja u drutvu u kojem ivimo. Iako se smatra da djeaci i...

Recommended

View more >