PREVENCIJA RODNO ZASNOVANOG NASILJA U ?· Prevencija rodno zasnovanog nasilja u školama-priručnik za nastavno i stru ... evidentna je potreba i korisnost jačeg uključenja i školskog

  • Published on
    30-Jan-2018

  • View
    217

  • Download
    1

Embed Size (px)

Transcript

<ul><li><p>Aleksandar Boi, Selma Mustaevi, Aida Vrabac Trnaevi, Memnuna Zvizdi, </p><p>Dragana Miljkovi, Enisa Rakovi, Jovanka Popovi </p><p>PREVENCIJA RODNO ZASNOVANOG NASILJA U KOLAMA - PRIRUNIK ZA NASTAVNO I STRUNO OSOBLJE </p><p>OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA </p><p>Banja Luka, 2016. </p></li><li><p>Prevencija rodno zasnovanog nasilja u kolama-prirunik za nastavno i struno osoblje osnovnih i srednjih kola </p><p>Izdava: In fondacija - fondacija za unapreenje socijalne ukljuenosti djece i mladih u Bosni i Hercegovina PP 45, 78000 Banja Luka www.infondacija.org </p><p>Autori: </p><p>Aleksandar Boi, Selma Mustaevi, Aida Vrabac Trnaevi, Memnuna Zvizdi, Dragana </p><p>Miljkovi, Enisa Rakovi, Jovanka Popovi </p><p>Urednik: </p><p>Aleksandar Boi </p><p>Recenzent: </p><p>Branka Ivanovi </p><p>Lektor: Branko Crnogorac </p><p>Dizajn: </p><p>Moment-Bujii Saa, sp Banja Luka Aleksandar Boi </p><p>tampa: Grafopapir d.o.o. Banja Luka </p><p>Ova publikacija je rezultat zajednikog rada radne grupe Zajednica za promjene In fondacije, koja je sastavljena od predstavnica pet organizacija civilnog drutva u Bosni i Hercegovini, iji su projekti u trogodinjem ciklusu podrani od strane In Fondacije iz Bosne i Hercegovine i Fondacije Kinderpostzegels iz Holandije, u okviru programske oblasti prevencija rodno zasnovanog nasilja u kolskim zajednicama u BiH. </p><p>Zahvaljujemo se predstavnicama sljedeih organizacija na zajednikoj saradnji na kreiranju ovog prirunika: </p><p>Udruenju ene enama iz Sarajeva; </p><p>Fondaciji Udruene ene iz Banje Luke; </p><p>Udruenju Prijateljice obrazovanja Amica Educa iz Tuzle; </p><p>Organizaciji Glas ene iz Bihaa; </p><p>Udruenju ena Derventa iz Dervente. </p><p>ISBN 978-9926-8042-2-0 </p><p>http://www.infondacija.org/</p></li><li><p>SADRAJ </p><p>PREDGOVOR ............................................................................................................... 4 </p><p>KOLA I RODNO ZASNOVANO NASILJE ........................................................................ 5 </p><p>POJMOVNO ODREENJE ............................................................................................ 7 </p><p>TA JE RODNO ZASNOVANO NASILJE? ........................................................................ 9 </p><p>SAETAK ISTRAIVANJA ............................................................................................ 10 </p><p>INICIJATIVE U KOLAMA ................................................................................................... 12 </p><p>AKTIVNOSTI U KOLI - MODELI PREVENCIJE .................................................................... 15 </p><p>PREPORUKE ZA UNAPREENJE PREVENCIJE .............................................................. 18 </p><p>SET RADIONICA ZA UENIKE ...................................................................................... 19 </p></li><li><p>4 </p><p>Prirunik koji je pred vama nastao je iz </p><p>potrebe da se pozitivna iskustva i dobre </p><p>prakse organizacija graanskog drutva iz </p><p>oblasti prevencije rodno zasnovanog nasilja u </p><p>kolama uine dostupnim nastavnicima i </p><p>strunom osoblju u osnovnim i srednjim </p><p>kolama u Bosni i Hercegovini. </p><p>Metode i prakse koje su nevladine organizacije </p><p>razvijale i primjenjivale u proteklim godinama </p><p>posredstvom projekata koje su implementirale </p><p>u kolskim zajednicama, a koje su podrane </p><p>od strane In fondacije - fondacije za </p><p>unapreenje socijalne ukljuenosti djece i </p><p>mladih u BiH, dale su znaajne rezultate u </p><p>prevenciji rodno zasnovanog nasilja, to nam </p><p>je bio podsticaj za izradu ovakvog prirunika. </p><p>Prirunik daje informacije i iskustva direktno </p><p>sa terena, kreiran je i napisan od strane </p><p>predstavnica est organizacija civilnog drutva </p><p>iz BiH sa iskustvom u oblasti rodno zasnovanog </p><p>nasilja, a koje su realizovale projekte na temu </p><p>prevencije rodno zasnovanog nasilja u </p><p>kolskom okruenju i tom prilikom </p><p>implementirale brojne aktivnosti sa kolskim </p><p>osobljem, roditeljima, uenicima/cama. </p><p>Sljedee organizacije uestvovale su u izradi </p><p>ovog prirunika: </p><p>1. Udruenje ene enama iz Sarajeva;2. Fondacija Udruene ene iz Banje Luke;</p><p>3. Udruenje Prijateljice obrazovanjaAmica Educa iz Tuzle;</p><p>4. Organizacija Glas ene iz Bihaa;</p><p>5. Udruenje ena Derventa iz Dervente;</p><p>6. In fondacija - fondacija zaunapreenje socijalne ukljuenostidjece i mladih u Bosni i Hercegovini.</p><p>Sadraj u ovom priruniku odnosi se na teorijski </p><p>dio, ali i na praktine informacije u oblasti </p><p>prevencije rodno zasnovanog nasilja (primjeri </p><p>iz prakse, rezultati istraivanja, radionice za </p><p>uenike/ice). </p><p>Nae iskustvo i razvijene pozitivne prakse elimo </p><p>podijeliti sa nastavnicima i strunim saradnicima </p><p>u osnovnim i srednjim kolama irom BiH kako bi </p><p>se nastavilo preventivno djelovati na suzbijanju </p><p>rodno zasnovanog nasilja. </p><p>Prirunik je jednostavan, praktian, metodoloki </p><p>pristupaan svima koji ele raditi na prevenciji </p><p>rodno zasnovanog nasilja, odgajati nove </p><p>generacije mladih ljudi koje e graditi zdrave i </p><p>uspjene odnose sa svojim vrnjacima i </p><p>vrnjakinjama, potujui rodnu ravnopravnost i </p><p>jednakost, u drutvu u kojem e u budunosti </p><p>preuzeti vane uloge. </p><p>PREDGOVOR </p></li><li><p>Ispitivanje stavova srednjokolaca/ki o LGBT osobama u BiH (Fondacija Heinrich Bll Ured za BiH, Fondacija CURE, Sarajevski otvoreni centar, 2013. godina) pokazalo je da 19,58% uenika/ca smatra da je verbalno nasilje nad osobama homoseksualne orijentacije opravdano, dok 21,86% uenika/ca nema miljenje o ovom problemu. Zabrinjavajua je i injenica da ak 18,90% srednjokolaca/ ki smatra da je fiziko nasilje nad osobama homoseksualne orijentacije opravdano, dok 18,90 % nema formiran stav. Homofobno nasilje u koli odraava se na samopouzdanje i samopotovanje uenika/ica drugaije sekusualne orijentacije ili spolnog/rodnog identiteta na njihov kolski uspjeh i socijalne odnose, ali ostavlja i dugorone posljedice na mentalno zdravlje. </p><p>U vaspitanju djece na zdravim i pozitivnim osnovama najznaajnija je uloga roditelja, odnosno </p><p>porodinog vaspitanja i kole. Podrka porodice i zdrava porodina sredina su presudni faktori za </p><p>ispravan razvoj djeteta. Na ovo se naslanja kola, koja svojim institucionalnim radom na </p><p>vaspitavanju i obrazovanju uenika i uenica vri posebnu i krajnje odgovornu drutvenu ulogu u </p><p>socijalizaciji djece. Naalost, svjedoci smo sve prisutnijeg nasilnog ponaanja koje se deava u </p><p>porodicama, u kolama, na ulici. Roditelji, pritisnuti svakodnevnim naporima preivljavanja, a esto </p><p>i sami izloeni nasilju i diskriminaciji, teko sagledavaju svoje rodne sterotipe i pogrene predodbe </p><p>koje za posljedicu imaju obilje tetnih modela za djecu za razliite oblike nasilja. (Ne)svjesno </p><p>prenosei svoja tradicijska ponaanja na djecu, zanemarujui tetne znakove odravaju ciklus </p><p>nasilja (rtva/nasilnik) u kontinuitetu. Nasilni i neravnopravni odnosi, kao i stavovi i predrasude koji </p><p>egzistiraju u porodinoj sredini ili okruenju, lako se reflektuju na djecu i adolescente, a nasilni </p><p>oblik ponaanja primjenjuje se u kontaktu sa vrnjacima, u kolskom i vankolskom okruenju. </p><p>S druge strane, kola je jedno od takvih okruenja u kojem se najee kroz razliite strukture moi </p><p>podrava rodna nejednakost i segregacije. Direktorsku i izvrnu vlast imaju uglavnom mukarci, a </p><p>nastavnika profesija hijerahijski je podijeljena po rodu. Kroz kolu, djevoice i djeaci ue da su </p><p>razliiti jedni od drugih i na koji nain bi trebalo da odrede svoj rodni identitet. Ovo je ojaano </p><p>dodatnim situacijama u koli, gdje se jasno oslikavaju razlike u rodnim ulogama (npr. djeaci su </p><p>glasniji u razredu, vie priaju ili prekidaju nastavu, a djevojice ee odravaju higijenu razreda). </p><p>Ove rodne uloge proizvode rodnu hijerarhiju, u kojoj najee djeaci dominiraju. Osim toga, sam </p><p>prostor u kolskom okruenju znaajno utie na uspostavljanje rodnih razlika. Djeaci i djevojice u </p><p>razredima najee sjede odvojeno, dok u kolskom dvoritu djeaci najee dominiraju fizikim </p><p>prostorom. Takoe, udbenici (itanke, lektire) koje koriste uenici/ice esto prenose informacije </p><p>koje stereotipno (tradicionalno) </p><p>prikazuju rodne uloge djevojice i djeaka, najee su </p><p>napisani u mukom rodu, te se ene i djevojice prikazuju </p><p>rjee i manje raznoliko nego mukarci i djeaci. </p><p>Vremenom, rodne podjele izmeu djeaka i djevojica </p><p>postaju definisane i integrisane u kolskim zajednicama, </p><p>te institucionalno prihvaene. Dok pomenute podjele </p><p>mogu izgledati beznaajno, u stvarnosti one se zdruuju i </p><p>izgrauju okruenje u kojem se dozvoljava irenje i </p><p>opstajanje rodne neosjetljivosti. </p><p>Obim i vrste rodno zasnovanog nasilja u u kolama esto </p><p>ostaju skriveni. ire studije o kolskom nasilju imaju tendenciju da se fokusiraju na prisustvo fizikog nasilja i </p><p>maltretiranja, esto izostavljajui rodnu perspektivu. </p><p>Postoje ozbiljne prepreke u mnogim zemljama u vezi sa </p><p>dokumentovanjem nasilja, koje su najee propraene </p><p>drutvenim tabuima, to dodatno ograniava mogunost </p><p>djece da podijele svoja iskustva ili prijave sluajeve </p><p>rodno zasnovanog nasilja. </p><p>5 </p><p>KOLA I RODNO ZASNOVANO </p><p>NASILJE </p></li><li><p>6 </p><p>kole esto predstavljaju mjesto gdje djeaci i djevojice doivljavaju diskriminaciju na osnovu svoje seksualne orijentacije, spolnog ili rodnog identiteta. </p><p>S obzirom na injenicu da veina mladih osoba krije drugaiju seksualnu orijentaciju u koli, oni </p><p>bivaju izloeni indirektnoj diskriminaciji i nasilju u vidu govora mrnje, irenja netanih </p><p>informacija, predrasuda, stereotipa, drutvene iskljuenosti, pogrenog i nekorektnog poduavanja </p><p>nastavnikog osoblja, pogrdnih i homofobnih ala ili fizikog zlostavljanja. </p><p>Kada je u pitanju borba protiv nasilja, evidentna je potreba i korisnost jaeg ukljuenja i kolskog </p><p>sistema u mreu podrke u cilju borbe protiv razliitih oblika nasilja. Nastavnici/ice, profesori/ice i </p><p>drugo struno osoblje u kolama ve imaju izgraen odnos sa uenicima/cama, te su u mogunosti </p><p>da utiu na njihovu osjetljivost po pitanju rodno zasnovanog nasilja u kolama, ali i na sveukupnu </p><p>integraciju rodne jednakosti u nastavne programe. </p><p>Preduslov je da su zainteresovani/e da prolaze put od suoavanja sa vlastitim predrasudama, </p><p>stavovima i miljenjima o rodno zasnovanom nasilju preko prepoznavanja ranih znakova izloenosti </p><p>nasilju do osjetljivosti, prevencije i podrke. Stoga je potrebno prosvjetne radnike i zaposlene u </p><p>vaspitno obrazovnim institucijama dodatno ojaati, podii svijest o problemu rodno zasnovanog </p><p>nasilja, edukovati i osposobiti za rad sa uenicima i uenicama na temu prevencije razliitih oblika </p><p>nasilja. </p><p>Nasilje nije samo enska tema i ne bi trebalo da se samo ene, djevojke i djevojice zanimaju za </p><p>takve teme. Mukarci, mladii i djeaci moraju imati osjeaj odgovornosti za svoje esto nesvjesno </p><p>ponaanje, odnosno ponavljanje transgeneracijskih ablona maskulinititeta, koje dovodi do nasilja, I </p><p>moraju se ukljuiti se u prevencijske programe, jer su oni u veem zatoenitvu stereotipne uloge </p><p>mukarca (biti snaan, biti pobjednik, biti jak i agresivan, uvijek imati kontrolu i ne pokazivati </p><p>emocije). </p><p>U tom smislu, nasilje se sa stanovita djeaka i mladia moe razumjeti kao sredstvo za obezbjei- vanje drutvene moi u koli, susjedstvu i drugom ambijentu u kome oni svakodnevno ive. </p><p>ene, djevojke i djevojice jesu po pravilu rtve nasilja, ali rtve su i mukarci, mladii i djeaci. </p><p>kola, kao institucija u kojoj se vri dalja socijalizacija djece nakon porodice i predkolskih ustanova, predstavlja mjesto u kojem bi trebalo da se uvede primarna prevencija nasilja, s obzirom </p><p>na to da se u njoj utie i na ponaanje uenika/ica i razvijaju stavovi o interpersonalnim odnosima </p><p>meu vrnjacima/kinjama, ali i meu lanovima/icama porodice i odraslima. Stoga bi trebalo da se </p><p>ve od osnovne kole omogui djeci da u okviru nastavnih programa od poetnih razreda ue o </p><p>toleranciji, propituju rodne sterotipe vezane za svoje pozicioniranje i u porodici i u drutvu, o </p><p>ravnopravnosti polova jer, dugorono gledano, obrazovanje i vaspitanje u ranom uzrastu imaju </p><p>znaajnu preventivnu ulogu u spreavanju nasilja u budunosti. U okviru nastavnog procesa trebalo </p><p>bi da se organizuju programi ili aktivnosti u vidu posebnih asova na kojima bi se uenici/ice </p><p>upoznali sa borbom protiv nasilja i podizanjem svijesti o njegovom postojanju u drutvu, oblicima i </p><p>posljedicama. Osnovni zadatak kole jeste, prije svega, zatita djeijih prava. </p><p>Djeca i mladi koji su doivjeli rodno zasnovano nasilje </p><p>mogu se suoiti sa nizom posljedica koje utiu na </p><p>njihovo mentalno i fiziko zdravlje. Prije svega, </p><p>gubitak samopotovanja, depresija, </p><p>samopovrijeivanje, poveano rizino ponaanje, </p><p>naputanje kole i nedostatak motivacije za nastavak </p><p>kolovanja, neeljene trudnoe, seksualno prenosive </p><p>infekcije,fizike povrede, samoubistvo, pa ak i smrt. </p><p>Nametnute rodne uloge ne pruaju svima iste mogunosti! </p><p>Nametnute rodne uloge su povezane sa nasiljem! </p></li><li><p>7 </p><p> SPOL bioloke karakteristike ljudske vrste na osnovu kojih se odreuje muki ili enski spol. Iste su u cijelom svijetu, to znai da djeca mukog i enskog spola u Africi, Bosni i Hercegovini i </p><p>Kanadi imaju iste bioloke karakteristike. Dakle, na osnovu biolokih karakteristika kao to su </p><p>hormoni, tjelesna graa, reproduktivni organi, ljudska bia dijelimo na muki i enski spol. </p><p> ROD (engl. gender) je koncept koji se odnosi na oekivana, nametnuta ili usvojena drutvena ponaanja mukaraca i ena, koja su odreena kulturom, tradicijom, religijom, vremenom i dr. </p><p>Ovaj koncept odreuje meusobne odnose mukaraca i ena, njihove odgovornosti i mogunosti i </p><p>ulogu u drutvu. U svakodnevnom govoru koristi se u istom znaenju kao pol, ali se u nauci ova </p><p>rije koristi da bi oznaila socijalne razlike, kao to je rodni identitet. </p><p> RODNA RAVNOPRAVNOST - podrazumijeva ravnopravnost mukog i enskog roda u pravima, odgovornostima i mogunostima. Rodna ravnopravnost ne promovie jednakost mukarca i ene, jer oni nisu jednaki, ve uvaava njihove specifinosti kao dva razliita spola, ali trai ravnopravan tretman u pravima, obavezama i mogunostima oba roda u svim segmentima drutva. </p><p>Rodna ravnopravnost je da su i mama i tata jednako uestvuju u svemu-da i mama moe da radi kao i tata, i mama moe da vozi auto, da i tata isti, kuha... B.A. , uenik VI 2 razreda </p><p>RODNE ULOGE - ablon ponaanja (zbir karakteristika, naina ponaanja, stavova, aktivnosti, normi, obaveza i oekivanja) koje namee drutvo i postavlja zahtjeve prema osobama s obzirom </p><p>na njihov spol. Na osnovu toga nam se odreuju ekonomske uloge, zaposlenje, profesija, kuni </p><p>poslovi, vrsta zabave. Mukarci i muke uloge se tipino vezuju za snagu i opasna zanimanja, dok </p><p>se ene i enske uloge najee vezuju za brigu o djeci i njihovom vaspitavanju. </p><p>POJMOVNO ODREENJE </p><p>Rod to je ono kako se ene i mukarci ponaaju jedni prema drugima, i oekivanje kako oni trebaju da se ponaaju u drutvu </p><p>K.A. uenica V 1 razreda </p><p>Pojanjenje/Primjeri za rad (diskusiju): injenica da ene mogu da </p><p>raaju djecu je bioloka karakteristika. Da ene imaju dugu kosu je </p><p>rodni konstrukt. Da mukarci po pravilu imaju dublje glasove je </p><p>bioloka karakteristika. Da mukarci imaju kratku kosu je rodni </p><p>konstrukt. Zavisno od dobne skupine mogu se navesti i razlike u </p><p>spolnim organima kao primjer biolokih razlika izmeu mukaraca i </p><p>ena. </p><p>Pojanjenje/Primjeri za rad (diskusiju): I zanimanja se dijele na tipino muka i tipino enska. Ako ujemo da je neka osoba pilot, odmah emo pomisliti da je osoba mukog spola. Svi mi imamo rodnu ulogu nastalu kao posljedica vaspitanja u drutvu u kojem ivimo. Iako se smatra da djeaci i...</p></li></ul>