Preventivni pregledi dojki UZV i ?· Preventivni pregledi dojki – UZV i mamografija Maja Vrhovac,…

  • Published on
    28-Feb-2019

  • View
    212

  • Download
    0

Embed Size (px)

Transcript

Preventivni pregledi dojki UZV i mamografija

Maja Vrhovac, dr. med.,

specijalistica radiologije u Specijalnoj bolnici AGRAM - Poliklinici Osijek

Svjedoci smo poveane incidencije obolijevanja od raka dojke kod svih ena, ak i u mlaim dobnim

skupinama.

Rak dojke je na prvom mjestu po broju oboljelih od malignih bolesti u svijetu pa tako i u naoj zemlji.

U Hrvatskoj svaki dan od raka dojke umiru dvije do tri ene, to znai da svaka deseta ena ima izglede

oboljeti od ove bolesti. Rak dojke u velikom je postotku izljeiva bolest ako se bolest otkrije na vrijeme.

Ne moemo sa sigurnou procijeniti rizik obolijevanja kod svake ene, ali znamo neke rizine faktore

povezane s obolijevanjem od raka dojke od kojih na neke ne moemo utjecati, dok neke moemo

djelomino ili potpuno ukloniti. Prekomjerna tjelesna teina, nepravilna prehrana, puenje, prekomjeran

unos alkohola i sjedilaki nain ivota, dugotrajna uporaba oralne kontracepcije, kao i hormonsko

nadomjesno lijeenje, povezani su s poveanim rizikom obolijevanja.

S druge strane imbenici na koje ne moemo utjecati su bolest kod bliskih srodnica - majke, sestre,

bake, rana menarha i kasna menopauza te kod ene koje nisu raale. Pod poveanim rizikom su ene

koje su ve imale rak dojke.

U dananje vrijeme naglasak se primarno stavlja na prevenciju te se stoga savjetuje svakoj eni da usvoji

samopregled dojki jednom mjeseno nakon mjesenice kada su dojke najmanje bolne i napete.

UZV dojki je dijagnostika pretraga koja koristi ultrazvune valove za prikaz tkiva dojke. Vrlo je dobra

i iroko prihvaena metoda. UZV dojki nema negativnih uinaka na pacijenta, visoko je dijagnostiki

precizan i nije nelagodan za pacijenta. U prvom redu je namijenjen mlaim dobnim skupinama, a u ena

nakon 40. godine kao nadopuna mamografiji ili kao samostalna pretraga. Svaka bi ena trebala obaviti

prvi UZV dojki iza 20. godine ivota.

Prije ultrazvunog pregleda savjetuje se kliniki pregled kod svog izabranog lijenika ili ginekologa.

Preventivni UZV dojki trebalo bi obaviti jedanput godinje bez obzira ima li pacijentica smetnje ili ne.

Posebna priprema za pregled nije potrebna. UZV pregledom prikazuju se sve anatomske strukture

dojke: koa, masno tkivo, pektoralni mii i pazune jame, a poseban je naglasak na ljezdanom tkivu

koje je u mlaim dobnim skupinama gue i obilnije u odnosu na masno tkivo.

Ultrazvunim pregledom se mogu otkriti brojne promjene u dojci od dobroudnih cista i fibrocistinih

promjena, upalnih promjena, zatim dobroudni tumori kao to je fibroadenom pa do sumnjivih tvorbi

za koje je potrebna daljnja dijagnostika obrada, ali i tvorbi koje nedvojbeno ukazuju na rad dojke.

Nakon dijagnostike procedure lijenik e napisati nalaz sa zavrnim miljenjem i preporukom za dalje

praenje ili kontrolu.

Kod najveeg broja ena dovoljna je godinja kontrola, ali je ponekad potrebna i kratkorona kontrola

i daljnja dijagnostika obrada ovisno o nalazu.

Mamografija je radioloka metoda snimanja dojki posebnim rendgenskim aparatom koji se naziva

mamograf. Lijenik radiolog oitava mamografske snimke na kojima se prikazuju sve anatomske

strukture dojke s mnogo detalja. Mogue je vidjeti promjene na koi, masnom tkivu, ljezdanom tkivu,

prsnim miiima i pazunim jamama. Mogu se otkriti dobroudne tvorevine, ciste, fibroadenomi,

kalcifikati, ali i maligni tumori u zaetku kada jo nisu invazivni. Naalost, u naoj zemlji jo uvijek

otkrivamo velik postotak invazivnih karcinoma kod kojih je lijeenje kompleksnije i manje uinkovito.

Istina je da mamograf koristi RTG zraenja pri snimanju dojki, ali je koliina i jaina zraenja tako

prilagoena da je potencijalna tetnost za pacijenticu svedena na minimum.

Mamografska snimanja izvode inenjeri medicinske radiologije koji su za tu pretragu posebno obueni.

Budui da je RTG zraenje potencijalno tetno za plod inenjer radiologije e prije snimanja pacijenticu

pitati za trudnou kao bi se izbjeglo zraenje neroenog djeteta. Pacijenticama se savjetuje da na

snimanje dou u prvom dijelu ciklusa od 5. do 10. dana od prvog dana menstruacije kada je mogunost

trudnoe najmanja.

Snimaju se obje dojke u dvije projekcije, svaka dojka se komprimira dva puta i nakon toga snima. Istina

je da je snimanje povezano s izvjesnom nelagodom, ali kod veina ena je ona blaga ili umjereno

izraena. Prva ili bazina mamografija se savjetuje u 40. godini, a nakon toga u dvogodinjim ili

jednogodinjim intervalima.

U Hrvatskoj je 2006. godine pokrenut Nacionalni program ranog otkrivanja karcinoma dojke u sklopu

kojega svaka ena od 50. godine ivota dobiva poziv za mamografsko snimanje u dvogodinjem

intervalu. Program je hvale vrijedan, ali za neke ene moe biti prekasno prvo mamografsko snimanje

s 50 godina. Ovo se posebno odnosi na ene ije su bliske srodnice bolovale od raka dojke. One bi

trebale zapoeti s mamografskim snimanjima i UZV-om dojki desetak godina prije nego je oboljela

majka ili sestra.

Najvei broj novih sluajeva raka dojke je sporadian, tj. u ena ije srodnice nisu bolovale od raka

dojke te se stoga svim enama savjetuje zapoeti preventivne UZV preglede dojki u ranim dvadesetim,

a s napunjenih 40 godina prvu mamografiju.

Na kraju bismo napomenuli vanost uvanja medicinske dokumentacije, snimaka i nalaza koje

lijenicima pomau u procjeni novonastalih promjena u dojkama.

U dijagnostici dojke vano mjesto zauzima novija metoda pregleda dojki magnetskom rezonancijom

(MR) koja je indicirana kod ena sa silikonskim umetcima, kod dijagnosticiranih karcinoma dojke

preoperativno, za praenje uinka kemoterapije, kod ena s pozitivnom mutacijom gena BRCA 1,

BRCA 2. a u zadnje vrijeme i kod vrlo gustih dojki kada su i mamografija i UZV dojki insuficijentni.

MR dojki je indiciran i kod ena koje su zraene u predjelu prsnog koa zbog nekog drugog malignog

procesa.

Recommended

View more >