PRIJEDLOG ZAKONA O POREZU NA DOHODAK ...na dohodak uređuje sva pitanja vezana uz sustav poreza na dohodak kao što su: utvrđivanje poreznog obveznika, utvrđivanje izvora ?· 2016-11-11

  • Published on
    01-Feb-2018

  • View
    218

  • Download
    2

Embed Size (px)

Transcript

<ul><li><p>VLADA REPUBLIKE HRVATSKE </p><p>PRIJEDLOG ZAKONA O POREZU NA DOHODAK </p><p>Zagreb, studeni 2016.</p></li><li><p>PRIJEDLOG ZAKONA O POREZU NA DOHODAK </p><p>I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOENJE ZAKONA </p><p> Ustavna osnova za donoenje Zakona sadrana je u lanku 2. stavku 4. podstavaku 1. </p><p>Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 proieni tekst i 5/14 Odluka </p><p>Ustavnog suda Republike Hrvatske). </p><p>II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI </p><p>ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE E DONOENJEM ZAKONA </p><p>PROISTEI </p><p> Ocjena stanja </p><p> Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, </p><p>144/12, 120/13 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 125/13, 148/13, 83/14 Odluka </p><p>Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/14 i 136/15), kojeg je Hrvatski sabor donio na </p><p>sjednici 3. prosinca 2004. godine, stupio je na snagu 1. sijenja 2005. godine. Zakon o porezu </p><p>na dohodak ureuje sva pitanja vezana uz sustav poreza na dohodak kao to su: utvrivanje </p><p>poreznog obveznika, utvrivanje izvora dohotka, utvrivanje porezne osnovice, porezno </p><p>razdoblje, primitke koji se ne smatraju dohotkom, primitke na koje se ne plaa porez na </p><p>dohodak i osobna osloboenja, olakice, osloboenja i poticaje u sustavu oporezivanja </p><p>dohotka, postupke utvrivanja i plaanja dohotka, dostavljanje izvjea i druge obveze. </p><p> Vlada Republike Hrvatske usvojila je na 17. sjednici odranoj u travnju 2016. godine </p><p>Nacionalni program reformi 2016. Prema Nacionalnom programu reformi, dva glavna cilja </p><p>strukturnih politika u 2016. i 2017. godini se odnose na poveanje odrivosti duga ope </p><p>drave i promicanje rasta i zapoljavanja u hrvatskom gospodarstvu. Radi ispunjavanja </p><p>navedenih ciljeva od strane ministra financija osnovana je ekspertna radna skupina u cilju </p><p>sveobuhvatne analize poreznog sustava. </p><p> Tijekom analize poreznog sustava utvreno je da su bitne karakteristike trenutnog </p><p>poreznog sustava visoko porezno optereenje u odnosu na zemlje u okruenju s jedne strane i </p><p>prevelik broj poreznih olakica, osloboenja i izuzea s druge strane, s upitnim efektom to </p><p>potvruju i izvjea Europske komisije i Meunarodnog monetarnog fonda. Osim </p><p>navedenoga, utvrena je i porezna nestabilnost i nesigurnost to potvruje i injenica da je u </p><p>razdoblju od 2012. do 2015. godine bilo ak 44 izmjena i dopuna poreznih propisa, to je </p><p>rezultiralo nejasnim i nedosljednim zakonskim odredbama i nedovoljnim poznavanjem prava </p><p>i obveza iz porezno-pravnog odnosa od strane poreznih obveznika. Porezna nestabilnost koja </p><p>proizvodi poreznu nesigurnost jedna je od glavnih zapreka razvoju poduzetnitva, kao i jedan </p><p>od razloga za izostanak i odbijanje domaih i stranih investicija. Takoer, utvreno je da je </p><p>zbog estih izmjena poreznih propisa na niim razinama poreznih vlasti dolazilo do </p><p>nedoreenog i neujednaenog postupanja. </p><p> Radi ispunjavanja navedenih ciljeva, nakon analize, u sustavu oporezivanja dohotka </p><p>uoeno je da postoji visoko porezno optereenje nesamostalnog rada (plae) to negativno </p><p>utjee na konkurentnost visokoobrazovanih radnika. Osim navedenog uoena je potreba za </p><p>pojednostavljenjem odreenih postupaka utvrivanja poreza na dohodak, poglavito vezano uz </p><p>odredbe koje propisuju obveznost podnoenja poreznih prijava. </p></li><li><p>2 </p><p> Kako je Jedinstvenim metodoloko-nomotehnikim pravilima za izradu akata koje </p><p>donosi Hrvatski sabor (Narodne novine, broj 74/15) propisano da ako se propis mijenja, </p><p>odnosno dopunjava vie puta potrebno je pristupiti donoenju novog propisa, u pravilu nakon </p><p>tree izmjene, odnosno dopune, bilo je nuno pristupiti izradi novog propisa. </p><p>Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom </p><p> U odnosu na dosadanje odredbe Zakona o porezu na dohodak, bitne izmjene koje se </p><p>predlau ovim Prijedlogom Zakona jesu propisivanje utvrivanja dohotka kao godinjeg </p><p>dohotka i konanog dohotka. </p><p> Prema Prijedlogu zakona godinjim dohotkom smatrao bi se dohodak koji ima izvor u </p><p>primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugim primicima, osim primitaka </p><p>koji se smatraju konanim dohotkom. Godinji dohodak bi se, prema Prijedlogu zakona, </p><p>utvrivao putem godinje porezne prijave ili putem posebnog postupka utvrivanja godinjeg </p><p>poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a godinji porez plaao bi se po poreznim </p><p>stopama od 24% i 36% ovisno o visini porezne osnovice i to na nain da bi se porezna stopa </p><p>od 24% primjenjivala na godinju poreznu osnovicu do visine 210.000,00 kuna, a porezna </p><p>stopa od 36% na godinju poreznu osnovicu iznad 210.000,00 kuna. Meutim, ako bi porezni </p><p>obveznik ostvario primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice </p><p>osobnog odbitka, isti bi se oporezivao samo godinjom stopom od 24%. </p><p> Konanim dohotkom bi se, prema Prijedlogu zakona, smatrao dohodak koji ima izvor </p><p>u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja te bi se isti, ovisno o izvoru, </p><p>oporezivao po jedinstvenim poreznim stopama od 12%, 24% i 36%, a porezni obveznici po </p><p>osnovi tako ostvarenog dohotka ne bi imali mogunost koritenja osobnog odbitka niti </p><p>podnoenja godinje porezne prijave. Konanim dohotkom smatrao bi se i dohodak po osnovi </p><p>povrata doprinosa i dohodak ostvaren po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava </p><p>kojima je steena, a porez bi se po osnovi tako ostvarenog dohotka plaao po stopi od 36%. </p><p> Ovim Prijedlogom zakona uvela bi se mogunost da porezni obveznici koji obavljaju </p><p>samostalnu djelatnost ugostiteljstva i/ili trgovine, dohodak i porez na dohodak mogu plaati u </p><p>paualnom iznosu uz ostale propisane uvjete. Poveao bi se i prag do kojeg porezni obveznici </p><p>mogu dohodak i porez na dohodak utvrivati u paualnom iznosu te bi porezni obveznici </p><p>mogli dohodak i porez na dohodak utvrivati u paualnom iznosu ako ne ostvare ukupni </p><p>godinji primitak vei od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu </p><p>vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost. Mogunost utvrivanja i plaanja </p><p>poreza na dohodak u paualnom iznosu propisala bi se i za porezne obveznike - nerezidente </p><p>upisane u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost ija vrijednost isporuka u </p><p>prethodnoj kalendarskoj godini nije bila vea od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav </p><p>poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, uz ispunjenje </p><p>ostalih uvjeta te uvjeta propisanih posebnim propisima. </p><p> Kako bi se smanjilo porezno optereenje radnika, koje je u Republici Hrvatskoj jo </p><p>uvijek relativno visoko u odnosu na zemlje u okruenju te na taj nain utjecalo pozitivno na </p><p>trite rada, poduzetniku klimu, konkurentnost hrvatskih radnika na meunarodnom tritu </p><p>rada posebice u dijelu sektora visokih tehnologija, poticanje zapoljavanja i smanjila porezna </p><p>evazija ovim prijedlogom zakona predlae se obraunavanje i plaanje predujma poreza na </p><p>dohodak od nesamostalnog rada po stopama od 24 % i 36% na nain da se porezna stopa od </p><p>24% primjenjuje na mjesenu poreznu osnovicu do visine 17.500,00 kuna, a stopa od 36% na </p><p>mjesenu poreznu osnovicu iznad 17.500,00 kuna. Na isti nain predujam poreza na dohodak </p><p>http://www.porezna-uprava.hr/hr_propisi/_layouts/in2.vuk.sp.propisi.intranet/propisi.aspx#id=pro1467</p></li><li><p>3 </p><p>obraunavao bi se i poreznim obveznicima - umirovljenicima, ali bi se tako obraunani </p><p>predujam poreza na dohodak umanjivao za 50%. </p><p> Navedeno je predloeno kako bi se izmeu ostalog, zatitila kategorija poreznih </p><p>obveznika - umirovljenika te kako bi se potaknuo povratak i useljavanje hrvatskih iseljenika u </p><p>Republiku Hrvatsku odnosno kako bi se promaknule veze hrvatskih dravljana koji ive i </p><p>borave u inozemstvu s Domovinom, a to je u skladu s odredbama Zakona o odnosima </p><p>Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske kao i Ustavna obveza Republike </p><p>Hrvatske. </p><p> Predujam poreza na dohodak umanjivao bi se za 50% i poreznim obveznicima koji </p><p>imaju prebivalite i borave na podruju jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu </p><p>po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i </p><p>na podruju Grada Vukovara utvrenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada </p><p>Vukovara kako bi se dodatno poticao razvoj podruja koja znatno zaostaju za nacionalnim </p><p>prosjekom. </p><p>Tablica 1. - Prikaz promjena poreznih stopa </p><p>Vrste dohotka Trenutno stanje Prema odredbama ovog </p><p>Prijedloga zakona </p><p>GODINJI DOHODAK </p><p>Dohodak od nesamostalnog rada </p><p>(plaa) - mjeseni predujam </p><p>po stopi od 12% od </p><p>mjesene porezne </p><p>osnovice do visine </p><p>2.200,00 kuna, po </p><p>stopi od 25% na </p><p>razliku mjesene </p><p>porezne osnovice </p><p>izmeu 2.200,00 </p><p>kuna i 13.200,00 </p><p>kuna te po stopi od </p><p>40% na poreznu </p><p>osnovicu iznad </p><p>13.200,00 kuna </p><p>po stopi od 24% od mjesene </p><p>porezne osnovice do visine </p><p>17.500,00 kuna i po stopi od </p><p>36% na poreznu osnovicu </p><p>iznad 17.500,00 kuna </p><p>Dohodak od nesamostalnog rada </p><p>(mirovina) - mjeseni predujam </p><p>i </p><p>Dohodak od nesamostalnog rada </p><p>(plaa) poreznim obveznicima iz I. </p><p>skupine po stupnju razvijenosti </p><p>prema posebnom propisu o </p><p>regionalnom razvoju Republike </p><p>Hrvatske i na podruju Grada </p><p>Vukovara </p><p>po stopi od 12% od </p><p>mjesene porezne </p><p>osnovice do visine </p><p>2.200,00 kuna, po </p><p>stopi od 25% na </p><p>razliku mjesene </p><p>porezne osnovice </p><p>izmeu 2.200,00 </p><p>kuna i 13.200,00 </p><p>kuna te po stopi od </p><p>40% na poreznu </p><p>osnovicu iznad </p><p>13.200,00 kuna </p><p>po stopi od 24% od mjesene </p><p>porezne osnovice do visine </p><p>17.500,00 kuna i po stopi od </p><p>36% na poreznu osnovicu </p><p>iznad 17.500,00 kuna </p><p>umanjeno za 50%1 </p><p>Drugi dohodak 25% 24% </p><p> 1Obvezu umanjuje poslodavac/isplatitelj pri obraunu. </p></li><li><p>4 </p><p>KONANI DOHODAK </p><p>Dohodak od imovine ostvaren od </p><p>najamnine i zakupnine 12% 12% </p><p>Dohodak od imovinskih prava 25% 24% </p><p>Dohodak od otuenja nekretnina i </p><p>imovinskih prava 25% 24% </p><p>Dohodak od otuenja posebnih vrsta </p><p>imovine 12% 12% </p><p>Dohodak po osnovi primitaka po </p><p>osnovi dodjele ili opcijske kupnje </p><p>vlastitih dionica </p><p>25% 24% </p><p>Dohodak po osnovi primitaka od </p><p>dividendi ili udjela u dobiti na </p><p>temelju udjela u kapitalu </p><p>12% 12% </p><p>Dohodak od kapitala po osnovi </p><p>kapitalnih dobitaka 12% 12% </p><p>Dohodak od osiguranja 12% 12% </p><p>Dohodak po osnovi povrata </p><p>doprinosa 40% 36% </p><p>Dohodak po osnovi razlike </p><p>vrijednosti imovine i visine sredstava </p><p>kojima je steena </p><p>40% 36% </p><p>Dohodak od izuzimanja imovine i </p><p>koritenja usluga 40% 36% </p><p> Osim navedenoga, predlae se poveanje osnovnog osobnog odbitka. Osnovni osobni </p><p>odbitak izraunan je primjenom koeficijenta 1,5 na osnovicu osobnog odbitka koja iznosi </p><p>2.500,00 kuna, a koja bi bila novi institut u sustavu oporezivanja dohotka. Tako dobiveni </p><p>iznos (3.750,00 kuna) zaokruivao bi se na stoticu te bi se iznos od 3.800,00 kuna smatrao </p><p>osnovnim osobnim odbitkom i odnosio bi se na sve porezne obveznike koji ostvaruju godinji </p><p>dohodak neovisno o tome radi li se o radniku, umirovljeniku ili drugoj osobi koja ostvaruje </p><p>dohodak. Osnovica osobnog odbitka, kao novi institut u sustavu oporezivanja dohotka, </p><p>odredila bi se prema iznosu minimalne plae utvrene Uredbom Vlade Republike Hrvatske </p><p>sukladno Zakonu o minimalnoj plai, umanjenoj za obvezne doprinose iz plae sukladno </p><p>posebnim propisima i predstavljala bi polaznu veliinu za izraun svih prava i neoporezivih </p><p>primitaka odreenih Zakonom. </p><p>Tablica 2. - Prikaz promjena osnovnog osobnog odbitka </p><p>Osobni odbitak Trenutno stanje Prema odredbama ovog </p><p>Prijedloga zakona </p><p>Osnovni osobni odbitak 2.600,00 3.800,00 </p><p>Osnovni osobni odbitak za umirovljenike 3.800,00 3.800,00 </p><p>Osobni odbitak za porezne obveznike iz I. </p><p>skupine po stupnju razvijenosti prema </p><p>posebnom propisu o regionalnom razvoju </p><p>Republike Hrvatske i na podruju Grada </p><p>Vukovara </p><p>3.500,00 3.800,00 </p></li><li><p>5 </p><p>Osobni odbitak za porezne obveznike iz II. </p><p>skupine po stupnju razvijenosti prema </p><p>posebnom propisu o regionalnom razvoju </p><p>Republike Hrvatske </p><p>3,000,00 3.800,00 </p><p> Prema Prijedlogu zakona uveanje osnovnog osobnog odbitka izraunavalo bi se </p><p>primjenom koeficijenata na osnovicu osobnog odbitka prema osnovi za uveanje osnovnog </p><p>osobnog odbitka na nain prikazan u nastavku: </p><p>Tablica 3. - Prikaz promjena uveanja osobnog odbitka </p><p>Osnova Trenutno stanje Prema odredbama ovog </p><p>Prijedloga zakona </p><p>Osnovica za utvrivanje 2.600,00 2.500,00 </p><p>Opis Faktor Iznos Faktor Iznos </p><p>Uzdravani lan 0,5 1.300,00 0,7 1.750,00 </p><p>Prvo dijete 0,5 1.300,00 0,7 1.750,00 </p><p>Drugo dijete 0,7 1.820,00 1,0 2.500,00 </p><p>Tree dijete 1,0 2.600,00 1,4 3.500,00 </p><p>etvrto dijete 1,4 3.640,00 1,9 4.750,00 </p><p>Peto dijete 1,9 4.940,00 2,5 6.250,00 </p><p>esto dijete 2,5 6.500,00 3,2 8.000,00 </p><p>Sedmo dijete 3,1 8.060,00 4,0 10.000,00 </p><p>Osmo dijete 3,9 10.140,00 4,9 12.250,00 </p><p>Deveto dijete 4,8 12.480,00 5,9 14.750,00 </p><p>Osobe s invaliditetom 0,3 780,00 0,4 1.000,00 </p><p>Osobe s invaliditetom po jednoj osnovi </p><p>100% i/ili koje radi invalidnosti imaju, </p><p>na temelju posebnih propisa, pravo na </p><p>doplatak za pomo i njegu </p><p>1,0 2.600,00 1,5 3.750,00 </p><p> Osim navedenog, ovim Prijedlogom zakona predlae se i pojanjenje postupka </p><p>podnoenja godinje porezne prijave i posebnog postupka utvrivanja godinjeg poreza na </p><p>dohodak i prireza porezu na dohodak te otklanjanje odreenih nejasnoa vezanih uz primjenu </p><p>Zakona. Takoer, predlae se usklaivanje odredbi Prijedloga zakona s odredbama Zakona o </p><p>radu (Narodne novine, broj 93/14) i Zakona o osiguranju potraivanja radnika u sluaju </p><p>steaja poslodavca (Narodne novine, br. 86/08, 80/13 i 82/15) na nain da se propie da prema </p><p>primitku od kojeg se prema odredbama Zakona o porezu na dohodak utvruje dohodak od </p><p>nesamostalnog rada, a poslodavac ili isplatitelj primitka ili plae na dan dospjelosti primitak </p><p>nije isplatio, a istovremeno je, sukladno odredbama Zakona o radu, obvezan dostaviti radniku </p><p>obraun iznosa koje je bio duan isplatiti, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog </p><p>rada obraunava se i dospijeva na naplatu istovremeno s dostavom obrauna radniku o </p><p>dospjelom, a neisplaenom primitku. </p><p> U nastavku se daje tabelarni pregled ostalih promjena koje se ovim Prijedlogom </p><p>zakona predlau: </p></li><li><p>6 </p><p>Tablica 4. - Prikaz ostalih predloenih promjena </p><p>Promjena Opis promjene </p><p>Uvesti novi institut </p><p>Opseg porezne obveze </p><p>- propisuje se da oporeziv dohodak rezidenta ini dohodak od </p><p>nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od </p><p>imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od </p><p>osiguranja i drugi dohodak iz lanka 5. ovoga Prijedloga zakona, koji </p><p>rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu (naelo svjetskog </p><p>dohotka), </p><p>- propisuje se da oporeziv dohodak nerezidenta ini navedeni dohodak </p><p>koji nerezident ostvari u tuzemstvu (naelo tuzemnog dohotka) </p><p>Proiriti krug primitaka </p><p>koji se ne smatraju </p><p>dohotkom </p><p>- propisuje se da se primicima koji se ne smatraju dohotkom smatraju i: </p><p> 1. invalidnine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema </p><p>Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o pravima hrvatskih </p><p>branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji, </p><p>2. jednokratni novani dodaci koji se isplauju uz mirovine na temelju </p><p>Odluke Vlade Republike Hrvatske ili na temelju posebnog propisa, </p><p>3. pomoi i potpore koje neprofitne organizacije isplauju svojim </p><p>lanovima pod istim uvjetima iz sredstava prikupljenih lanarinama </p><p>koji nisu ostvareni obavljanjem djelatnosti koja podlijee obvezi...</p></li></ul>