PRIJEDLOG ZAKONA O POREZU NA DOHODAK ...na dohodak uređuje sva pitanja vezana uz sustav poreza na dohodak kao što su: utvrđivanje poreznog obveznika, utvrđivanje izvora ?· 2016-11-11

  • View
    218

  • Download
    2

Embed Size (px)

Transcript

  • VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

    PRIJEDLOG ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

    Zagreb, studeni 2016.

  • PRIJEDLOG ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

    I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOENJE ZAKONA

    Ustavna osnova za donoenje Zakona sadrana je u lanku 2. stavku 4. podstavaku 1.

    Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 proieni tekst i 5/14 Odluka

    Ustavnog suda Republike Hrvatske).

    II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI

    ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE E DONOENJEM ZAKONA

    PROISTEI

    Ocjena stanja

    Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12,

    144/12, 120/13 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 125/13, 148/13, 83/14 Odluka

    Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/14 i 136/15), kojeg je Hrvatski sabor donio na

    sjednici 3. prosinca 2004. godine, stupio je na snagu 1. sijenja 2005. godine. Zakon o porezu

    na dohodak ureuje sva pitanja vezana uz sustav poreza na dohodak kao to su: utvrivanje

    poreznog obveznika, utvrivanje izvora dohotka, utvrivanje porezne osnovice, porezno

    razdoblje, primitke koji se ne smatraju dohotkom, primitke na koje se ne plaa porez na

    dohodak i osobna osloboenja, olakice, osloboenja i poticaje u sustavu oporezivanja

    dohotka, postupke utvrivanja i plaanja dohotka, dostavljanje izvjea i druge obveze.

    Vlada Republike Hrvatske usvojila je na 17. sjednici odranoj u travnju 2016. godine

    Nacionalni program reformi 2016. Prema Nacionalnom programu reformi, dva glavna cilja

    strukturnih politika u 2016. i 2017. godini se odnose na poveanje odrivosti duga ope

    drave i promicanje rasta i zapoljavanja u hrvatskom gospodarstvu. Radi ispunjavanja

    navedenih ciljeva od strane ministra financija osnovana je ekspertna radna skupina u cilju

    sveobuhvatne analize poreznog sustava.

    Tijekom analize poreznog sustava utvreno je da su bitne karakteristike trenutnog

    poreznog sustava visoko porezno optereenje u odnosu na zemlje u okruenju s jedne strane i

    prevelik broj poreznih olakica, osloboenja i izuzea s druge strane, s upitnim efektom to

    potvruju i izvjea Europske komisije i Meunarodnog monetarnog fonda. Osim

    navedenoga, utvrena je i porezna nestabilnost i nesigurnost to potvruje i injenica da je u

    razdoblju od 2012. do 2015. godine bilo ak 44 izmjena i dopuna poreznih propisa, to je

    rezultiralo nejasnim i nedosljednim zakonskim odredbama i nedovoljnim poznavanjem prava

    i obveza iz porezno-pravnog odnosa od strane poreznih obveznika. Porezna nestabilnost koja

    proizvodi poreznu nesigurnost jedna je od glavnih zapreka razvoju poduzetnitva, kao i jedan

    od razloga za izostanak i odbijanje domaih i stranih investicija. Takoer, utvreno je da je

    zbog estih izmjena poreznih propisa na niim razinama poreznih vlasti dolazilo do

    nedoreenog i neujednaenog postupanja.

    Radi ispunjavanja navedenih ciljeva, nakon analize, u sustavu oporezivanja dohotka

    uoeno je da postoji visoko porezno optereenje nesamostalnog rada (plae) to negativno

    utjee na konkurentnost visokoobrazovanih radnika. Osim navedenog uoena je potreba za

    pojednostavljenjem odreenih postupaka utvrivanja poreza na dohodak, poglavito vezano uz

    odredbe koje propisuju obveznost podnoenja poreznih prijava.

  • 2

    Kako je Jedinstvenim metodoloko-nomotehnikim pravilima za izradu akata koje

    donosi Hrvatski sabor (Narodne novine, broj 74/15) propisano da ako se propis mijenja,

    odnosno dopunjava vie puta potrebno je pristupiti donoenju novog propisa, u pravilu nakon

    tree izmjene, odnosno dopune, bilo je nuno pristupiti izradi novog propisa.

    Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom

    U odnosu na dosadanje odredbe Zakona o porezu na dohodak, bitne izmjene koje se

    predlau ovim Prijedlogom Zakona jesu propisivanje utvrivanja dohotka kao godinjeg

    dohotka i konanog dohotka.

    Prema Prijedlogu zakona godinjim dohotkom smatrao bi se dohodak koji ima izvor u

    primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugim primicima, osim primitaka

    koji se smatraju konanim dohotkom. Godinji dohodak bi se, prema Prijedlogu zakona,

    utvrivao putem godinje porezne prijave ili putem posebnog postupka utvrivanja godinjeg

    poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a godinji porez plaao bi se po poreznim

    stopama od 24% i 36% ovisno o visini porezne osnovice i to na nain da bi se porezna stopa

    od 24% primjenjivala na godinju poreznu osnovicu do visine 210.000,00 kuna, a porezna

    stopa od 36% na godinju poreznu osnovicu iznad 210.000,00 kuna. Meutim, ako bi porezni

    obveznik ostvario primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice

    osobnog odbitka, isti bi se oporezivao samo godinjom stopom od 24%.

    Konanim dohotkom bi se, prema Prijedlogu zakona, smatrao dohodak koji ima izvor

    u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja te bi se isti, ovisno o izvoru,

    oporezivao po jedinstvenim poreznim stopama od 12%, 24% i 36%, a porezni obveznici po

    osnovi tako ostvarenog dohotka ne bi imali mogunost koritenja osobnog odbitka niti

    podnoenja godinje porezne prijave. Konanim dohotkom smatrao bi se i dohodak po osnovi

    povrata doprinosa i dohodak ostvaren po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava

    kojima je steena, a porez bi se po osnovi tako ostvarenog dohotka plaao po stopi od 36%.

    Ovim Prijedlogom zakona uvela bi se mogunost da porezni obveznici koji obavljaju

    samostalnu djelatnost ugostiteljstva i/ili trgovine, dohodak i porez na dohodak mogu plaati u

    paualnom iznosu uz ostale propisane uvjete. Poveao bi se i prag do kojeg porezni obveznici

    mogu dohodak i porez na dohodak utvrivati u paualnom iznosu te bi porezni obveznici

    mogli dohodak i porez na dohodak utvrivati u paualnom iznosu ako ne ostvare ukupni

    godinji primitak vei od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu

    vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost. Mogunost utvrivanja i plaanja

    poreza na dohodak u paualnom iznosu propisala bi se i za porezne obveznike - nerezidente

    upisane u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost ija vrijednost isporuka u

    prethodnoj kalendarskoj godini nije bila vea od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav

    poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, uz ispunjenje

    ostalih uvjeta te uvjeta propisanih posebnim propisima.

    Kako bi se smanjilo porezno optereenje radnika, koje je u Republici Hrvatskoj jo

    uvijek relativno visoko u odnosu na zemlje u okruenju te na taj nain utjecalo pozitivno na

    trite rada, poduzetniku klimu, konkurentnost hrvatskih radnika na meunarodnom tritu

    rada posebice u dijelu sektora visokih tehnologija, poticanje zapoljavanja i smanjila porezna

    evazija ovim prijedlogom zakona predlae se obraunavanje i plaanje predujma poreza na

    dohodak od nesamostalnog rada po stopama od 24 % i 36% na nain da se porezna stopa od

    24% primjenjuje na mjesenu poreznu osnovicu do visine 17.500,00 kuna, a stopa od 36% na

    mjesenu poreznu osnovicu iznad 17.500,00 kuna. Na isti nain predujam poreza na dohodak

    http://www.porezna-uprava.hr/hr_propisi/_layouts/in2.vuk.sp.propisi.intranet/propisi.aspx#id=pro1467

  • 3

    obraunavao bi se i poreznim obveznicima - umirovljenicima, ali bi se tako obraunani

    predujam poreza na dohodak umanjivao za 50%.

    Navedeno je predloeno kako bi se izmeu ostalog, zatitila kategorija poreznih

    obveznika - umirovljenika te kako bi se potaknuo povratak i useljavanje hrvatskih iseljenika u

    Republiku Hrvatsku odnosno kako bi se promaknule veze hrvatskih dravljana koji ive i

    borave u inozemstvu s Domovinom, a to je u skladu s odredbama Zakona o odnosima

    Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske kao i Ustavna obveza Republike

    Hrvatske.

    Predujam poreza na dohodak umanjivao bi se za 50% i poreznim obveznicima koji

    imaju prebivalite i borave na podruju jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu

    po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i

    na podruju Grada Vukovara utvrenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada

    Vukovara kako bi se dodatno poticao razvoj podruja koja znatno zaostaju za nacionalnim

    prosjekom.

    Tablica 1. - Prikaz promjena poreznih stopa

    Vrste dohotka Trenutno stanje Prema odredbama ovog

    Prijedloga zakona

    GODINJI DOHODAK

    Dohodak od nesamostalnog rada

    (plaa) - mjeseni predujam

    po stopi od 12% od

    mjesene porezne

    osnovice do visine

    2.200,00 kuna, po

    stopi od 25% na

    razliku mjesene

    porezne osnovice

    izmeu 2.200,00

    kuna i 13.200,00

    kuna te po stopi od

    40% na poreznu

    osnovicu iznad

    13.200,00 kuna

    po stopi od 24% od mjesene

    porezne osnovice do visine

    17.500,00 kuna i po stopi od

    36% na poreznu osnovicu

    iznad 17.500,00 kuna

    Dohodak od nesamostalnog rada

    (mirovina) - mjeseni predujam

    i

    Dohodak od nesamostalnog rada

    (plaa) poreznim obveznicima iz I.

    skupine po stupnju razvijenosti

    prema posebnom propisu o

    regionalnom razvoju Republike

    Hrvatske i na podruju Grada

    Vukovara

    po stopi od 12% od

    mjesene porezne

    osnovice do visine

    2.200,00 kuna, po

    stopi od 25% na

    razliku mjesene

    porezne osnovice

    izmeu 2.200,00

    kuna i 13.200,00