PRIJEDLOG ZAKONA O POREZU NA DOHODAK ...na dohodak uređuje sva pitanja vezana uz sustav poreza na dohodak kao što su: utvrđivanje poreznog obveznika, utvrđivanje izvora ?· 2016-11-11

  • Published on
    01-Feb-2018

  • View
    218

  • Download
    2

Embed Size (px)

Transcript

  • VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

    PRIJEDLOG ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

    Zagreb, studeni 2016.

  • PRIJEDLOG ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

    I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOENJE ZAKONA

    Ustavna osnova za donoenje Zakona sadrana je u lanku 2. stavku 4. podstavaku 1.

    Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 proieni tekst i 5/14 Odluka

    Ustavnog suda Republike Hrvatske).

    II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI

    ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE E DONOENJEM ZAKONA

    PROISTEI

    Ocjena stanja

    Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12,

    144/12, 120/13 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 125/13, 148/13, 83/14 Odluka

    Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/14 i 136/15), kojeg je Hrvatski sabor donio na

    sjednici 3. prosinca 2004. godine, stupio je na snagu 1. sijenja 2005. godine. Zakon o porezu

    na dohodak ureuje sva pitanja vezana uz sustav poreza na dohodak kao to su: utvrivanje

    poreznog obveznika, utvrivanje izvora dohotka, utvrivanje porezne osnovice, porezno

    razdoblje, primitke koji se ne smatraju dohotkom, primitke na koje se ne plaa porez na

    dohodak i osobna osloboenja, olakice, osloboenja i poticaje u sustavu oporezivanja

    dohotka, postupke utvrivanja i plaanja dohotka, dostavljanje izvjea i druge obveze.

    Vlada Republike Hrvatske usvojila je na 17. sjednici odranoj u travnju 2016. godine

    Nacionalni program reformi 2016. Prema Nacionalnom programu reformi, dva glavna cilja

    strukturnih politika u 2016. i 2017. godini se odnose na poveanje odrivosti duga ope

    drave i promicanje rasta i zapoljavanja u hrvatskom gospodarstvu. Radi ispunjavanja

    navedenih ciljeva od strane ministra financija osnovana je ekspertna radna skupina u cilju

    sveobuhvatne analize poreznog sustava.

    Tijekom analize poreznog sustava utvreno je da su bitne karakteristike trenutnog

    poreznog sustava visoko porezno optereenje u odnosu na zemlje u okruenju s jedne strane i

    prevelik broj poreznih olakica, osloboenja i izuzea s druge strane, s upitnim efektom to

    potvruju i izvjea Europske komisije i Meunarodnog monetarnog fonda. Osim

    navedenoga, utvrena je i porezna nestabilnost i nesigurnost to potvruje i injenica da je u

    razdoblju od 2012. do 2015. godine bilo ak 44 izmjena i dopuna poreznih propisa, to je

    rezultiralo nejasnim i nedosljednim zakonskim odredbama i nedovoljnim poznavanjem prava

    i obveza iz porezno-pravnog odnosa od strane poreznih obveznika. Porezna nestabilnost koja

    proizvodi poreznu nesigurnost jedna je od glavnih zapreka razvoju poduzetnitva, kao i jedan

    od razloga za izostanak i odbijanje domaih i stranih investicija. Takoer, utvreno je da je

    zbog estih izmjena poreznih propisa na niim razinama poreznih vlasti dolazilo do

    nedoreenog i neujednaenog postupanja.

    Radi ispunjavanja navedenih ciljeva, nakon analize, u sustavu oporezivanja dohotka

    uoeno je da postoji visoko porezno optereenje nesamostalnog rada (plae) to negativno

    utjee na konkurentnost visokoobrazovanih radnika. Osim navedenog uoena je potreba za

    pojednostavljenjem odreenih postupaka utvrivanja poreza na dohodak, poglavito vezano uz

    odredbe koje propisuju obveznost podnoenja poreznih prijava.

  • 2

    Kako je Jedinstvenim metodoloko-nomotehnikim pravilima za izradu akata koje

    donosi Hrvatski sabor (Narodne novine, broj 74/15) propisano da ako se propis mijenja,

    odnosno dopunjava vie puta potrebno je pristupiti donoenju novog propisa, u pravilu nakon

    tree izmjene, odnosno dopune, bilo je nuno pristupiti izradi novog propisa.

    Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom

    U odnosu na dosadanje odredbe Zakona o porezu na dohodak, bitne izmjene koje se

    predlau ovim Prijedlogom Zakona jesu propisivanje utvrivanja dohotka kao godinjeg

    dohotka i konanog dohotka.

    Prema Prijedlogu zakona godinjim dohotkom smatrao bi se dohodak koji ima izvor u

    primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugim primicima, osim primitaka

    koji se smatraju konanim dohotkom. Godinji dohodak bi se, prema Prijedlogu zakona,

    utvrivao putem godinje porezne prijave ili putem posebnog postupka utvrivanja godinjeg

    poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a godinji porez plaao bi se po poreznim

    stopama od 24% i 36% ovisno o visini porezne osnovice i to na nain da bi se porezna stopa

    od 24% primjenjivala na godinju poreznu osnovicu do visine 210.000,00 kuna, a porezna

    stopa od 36% na godinju poreznu osnovicu iznad 210.000,00 kuna. Meutim, ako bi porezni

    obveznik ostvario primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice

    osobnog odbitka, isti bi se oporezivao samo godinjom stopom od 24%.

    Konanim dohotkom bi se, prema Prijedlogu zakona, smatrao dohodak koji ima izvor

    u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja te bi se isti, ovisno o izvoru,

    oporezivao po jedinstvenim poreznim stopama od 12%, 24% i 36%, a porezni obveznici po

    osnovi tako ostvarenog dohotka ne bi imali mogunost koritenja osobnog odbitka niti

    podnoenja godinje porezne prijave. Konanim dohotkom smatrao bi se i dohodak po osnovi

    povrata doprinosa i dohodak ostvaren po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava

    kojima je steena, a porez bi se po osnovi tako ostvarenog dohotka plaao po stopi od 36%.

    Ovim Prijedlogom zakona uvela bi se mogunost da porezni obveznici koji obavljaju

    samostalnu djelatnost ugostiteljstva i/ili trgovine, dohodak i porez na dohodak mogu plaati u

    paualnom iznosu uz ostale propisane uvjete. Poveao bi se i prag do kojeg porezni obveznici

    mogu dohodak i porez na dohodak utvrivati u paualnom iznosu te bi porezni obveznici

    mogli dohodak i porez na dohodak utvrivati u paualnom iznosu ako ne ostvare ukupni

    godinji primitak vei od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu

    vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost. Mogunost utvrivanja i plaanja

    poreza na dohodak u paualnom iznosu propisala bi se i za porezne obveznike - nerezidente

    upisane u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost ija vrijednost isporuka u

    prethodnoj kalendarskoj godini nije bila vea od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav

    poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, uz ispunjenje

    ostalih uvjeta te uvjeta propisanih posebnim propisima.

    Kako bi se smanjilo porezno optereenje radnika, koje je u Republici Hrvatskoj jo

    uvijek relativno visoko u odnosu na zemlje u okruenju te na taj nain utjecalo pozitivno na

    trite rada, poduzetniku klimu, konkurentnost hrvatskih radnika na meunarodnom tritu

    rada posebice u dijelu sektora visokih tehnologija, poticanje zapoljavanja i smanjila porezna

    evazija ovim prijedlogom zakona predlae se obraunavanje i plaanje predujma poreza na

    dohodak od nesamostalnog rada po stopama od 24 % i 36% na nain da se porezna stopa od

    24% primjenjuje na mjesenu poreznu osnovicu do visine 17.500,00 kuna, a stopa od 36% na

    mjesenu poreznu osnovicu iznad 17.500,00 kuna. Na isti nain predujam poreza na dohodak

    http://www.porezna-uprava.hr/hr_propisi/_layouts/in2.vuk.sp.propisi.intranet/propisi.aspx#id=pro1467

  • 3

    obraunavao bi se i poreznim obveznicima - umirovljenicima, ali bi se tako obraunani

    predujam poreza na dohodak umanjivao za 50%.

    Navedeno je predloeno kako bi se izmeu ostalog, zatitila kategorija poreznih

    obveznika - umirovljenika te kako bi se potaknuo povratak i useljavanje hrvatskih iseljenika u

    Republiku Hrvatsku odnosno kako bi se promaknule veze hrvatskih dravljana koji ive i

    borave u inozemstvu s Domovinom, a to je u skladu s odredbama Zakona o odnosima

    Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske kao i Ustavna obveza Republike

    Hrvatske.

    Predujam poreza na dohodak umanjivao bi se za 50% i poreznim obveznicima koji

    imaju prebivalite i borave na podruju jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu

    po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i

    na podruju Grada Vukovara utvrenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada

    Vukovara kako bi se dodatno poticao razvoj podruja koja znatno zaostaju za nacionalnim

    prosjekom.

    Tablica 1. - Prikaz promjena poreznih stopa

    Vrste dohotka Trenutno stanje Prema odredbama ovog

    Prijedloga zakona

    GODINJI DOHODAK

    Dohodak od nesamostalnog rada

    (plaa) - mjeseni predujam

    po stopi od 12% od

    mjesene porezne

    osnovice do visine

    2.200,00 kuna, po

    stopi od 25% na

    razliku mjesene

    porezne osnovice

    izmeu 2.200,00

    kuna i 13.200,00

    kuna te po stopi od

    40% na poreznu

    osnovicu iznad

    13.200,00 kuna

    po stopi od 24% od mjesene

    porezne osnovice do visine

    17.500,00 kuna i po stopi od

    36% na poreznu osnovicu

    iznad 17.500,00 kuna

    Dohodak od nesamostalnog rada

    (mirovina) - mjeseni predujam

    i

    Dohodak od nesamostalnog rada

    (plaa) poreznim obveznicima iz I.

    skupine po stupnju razvijenosti

    prema posebnom propisu o

    regionalnom razvoju Republike

    Hrvatske i na podruju Grada

    Vukovara

    po stopi od 12% od

    mjesene porezne

    osnovice do visine

    2.200,00 kuna, po

    stopi od 25% na

    razliku mjesene

    porezne osnovice

    izmeu 2.200,00

    kuna i 13.200,00

    kuna te po stopi od

    40% na poreznu

    osnovicu iznad

    13.200,00 kuna

    po stopi od 24% od mjesene

    porezne osnovice do visine

    17.500,00 kuna i po stopi od

    36% na poreznu osnovicu

    iznad 17.500,00 kuna

    umanjeno za 50%1

    Drugi dohodak 25% 24%

    1Obvezu umanjuje poslodavac/isplatitelj pri obraunu.

  • 4

    KONANI DOHODAK

    Dohodak od imovine ostvaren od

    najamnine i zakupnine 12% 12%

    Dohodak od imovinskih prava 25% 24%

    Dohodak od otuenja nekretnina i

    imovinskih prava 25% 24%

    Dohodak od otuenja posebnih vrsta

    imovine 12% 12%

    Dohodak po osnovi primitaka po

    osnovi dodjele ili opcijske kupnje

    vlastitih dionica

    25% 24%

    Dohodak po osnovi primitaka od

    dividendi ili udjela u dobiti na

    temelju udjela u kapitalu

    12% 12%

    Dohodak od kapitala po osnovi

    kapitalnih dobitaka 12% 12%

    Dohodak od osiguranja 12% 12%

    Dohodak po osnovi povrata

    doprinosa 40% 36%

    Dohodak po osnovi razlike

    vrijednosti imovine i visine sredstava

    kojima je steena

    40% 36%

    Dohodak od izuzimanja imovine i

    koritenja usluga 40% 36%

    Osim navedenoga, predlae se poveanje osnovnog osobnog odbitka. Osnovni osobni

    odbitak izraunan je primjenom koeficijenta 1,5 na osnovicu osobnog odbitka koja iznosi

    2.500,00 kuna, a koja bi bila novi institut u sustavu oporezivanja dohotka. Tako dobiveni

    iznos (3.750,00 kuna) zaokruivao bi se na stoticu te bi se iznos od 3.800,00 kuna smatrao

    osnovnim osobnim odbitkom i odnosio bi se na sve porezne obveznike koji ostvaruju godinji

    dohodak neovisno o tome radi li se o radniku, umirovljeniku ili drugoj osobi koja ostvaruje

    dohodak. Osnovica osobnog odbitka, kao novi institut u sustavu oporezivanja dohotka,

    odredila bi se prema iznosu minimalne plae utvrene Uredbom Vlade Republike Hrvatske

    sukladno Zakonu o minimalnoj plai, umanjenoj za obvezne doprinose iz plae sukladno

    posebnim propisima i predstavljala bi polaznu veliinu za izraun svih prava i neoporezivih

    primitaka odreenih Zakonom.

    Tablica 2. - Prikaz promjena osnovnog osobnog odbitka

    Osobni odbitak Trenutno stanje Prema odredbama ovog

    Prijedloga zakona

    Osnovni osobni odbitak 2.600,00 3.800,00

    Osnovni osobni odbitak za umirovljenike 3.800,00 3.800,00

    Osobni odbitak za porezne obveznike iz I.

    skupine po stupnju razvijenosti prema

    posebnom propisu o regionalnom razvoju

    Republike Hrvatske i na podruju Grada

    Vukovara

    3.500,00 3.800,00

  • 5

    Osobni odbitak za porezne obveznike iz II.

    skupine po stupnju razvijenosti prema

    posebnom propisu o regionalnom razvoju

    Republike Hrvatske

    3,000,00 3.800,00

    Prema Prijedlogu zakona uveanje osnovnog osobnog odbitka izraunavalo bi se

    primjenom koeficijenata na osnovicu osobnog odbitka prema osnovi za uveanje osnovnog

    osobnog odbitka na nain prikazan u nastavku:

    Tablica 3. - Prikaz promjena uveanja osobnog odbitka

    Osnova Trenutno stanje Prema odredbama ovog

    Prijedloga zakona

    Osnovica za utvrivanje 2.600,00 2.500,00

    Opis Faktor Iznos Faktor Iznos

    Uzdravani lan 0,5 1.300,00 0,7 1.750,00

    Prvo dijete 0,5 1.300,00 0,7 1.750,00

    Drugo dijete 0,7 1.820,00 1,0 2.500,00

    Tree dijete 1,0 2.600,00 1,4 3.500,00

    etvrto dijete 1,4 3.640,00 1,9 4.750,00

    Peto dijete 1,9 4.940,00 2,5 6.250,00

    esto dijete 2,5 6.500,00 3,2 8.000,00

    Sedmo dijete 3,1 8.060,00 4,0 10.000,00

    Osmo dijete 3,9 10.140,00 4,9 12.250,00

    Deveto dijete 4,8 12.480,00 5,9 14.750,00

    Osobe s invaliditetom 0,3 780,00 0,4 1.000,00

    Osobe s invaliditetom po jednoj osnovi

    100% i/ili koje radi invalidnosti imaju,

    na temelju posebnih propisa, pravo na

    doplatak za pomo i njegu

    1,0 2.600,00 1,5 3.750,00

    Osim navedenog, ovim Prijedlogom zakona predlae se i pojanjenje postupka

    podnoenja godinje porezne prijave i posebnog postupka utvrivanja godinjeg poreza na

    dohodak i prireza porezu na dohodak te otklanjanje odreenih nejasnoa vezanih uz primjenu

    Zakona. Takoer, predlae se usklaivanje odredbi Prijedloga zakona s odredbama Zakona o

    radu (Narodne novine, broj 93/14) i Zakona o osiguranju potraivanja radnika u sluaju

    steaja poslodavca (Narodne novine, br. 86/08, 80/13 i 82/15) na nain da se propie da prema

    primitku od kojeg se prema odredbama Zakona o porezu na dohodak utvruje dohodak od

    nesamostalnog rada, a poslodavac ili isplatitelj primitka ili plae na dan dospjelosti primitak

    nije isplatio, a istovremeno je, sukladno odredbama Zakona o radu, obvezan dostaviti radniku

    obraun iznosa koje je bio duan isplatiti, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog

    rada obraunava se i dospijeva na naplatu istovremeno s dostavom obrauna radniku o

    dospjelom, a neisplaenom primitku.

    U nastavku se daje tabelarni pregled ostalih promjena koje se ovim Prijedlogom

    zakona predlau:

  • 6

    Tablica 4. - Prikaz ostalih predloenih promjena

    Promjena Opis promjene

    Uvesti novi institut

    Opseg porezne obveze

    - propisuje se da oporeziv dohodak rezidenta ini dohodak od

    nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od

    imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od

    osiguranja i drugi dohodak iz lanka 5. ovoga Prijedloga zakona, koji

    rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu (naelo svjetskog

    dohotka),

    - propisuje se da oporeziv dohodak nerezidenta ini navedeni dohodak

    koji nerezident ostvari u tuzemstvu (naelo tuzemnog dohotka)

    Proiriti krug primitaka

    koji se ne smatraju

    dohotkom

    - propisuje se da se primicima koji se ne smatraju dohotkom smatraju i:

    1. invalidnine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema

    Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o pravima hrvatskih

    branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji,

    2. jednokratni novani dodaci koji se isplauju uz mirovine na temelju

    Odluke Vlade Republike Hrvatske ili na temelju posebnog propisa,

    3. pomoi i potpore koje neprofitne organizacije isplauju svojim

    lanovima pod istim uvjetima iz sredstava prikupljenih lanarinama

    koji nisu ostvareni obavljanjem djelatnosti koja podlijee obvezi...