Proizvodna područja svijeta

  • Published on
    24-Jun-2015

  • View
    355

  • Download
    3

Embed Size (px)

Transcript

<p>SADRAJ:</p> <p>1. UVOD................................................................................................................................1 2. PROIZVODNJA NAFTE..................................................................................................2 2.1. Proizvodna podruja....................................................................................................5 3. PROIZVODNJA DIJAMANATA.....................................................................................8 3.1. Nastanak dijamanta.....................................................................................................8 3.2. Vaenje dijamanata.....................................................................................................9 3.2.1. Primarno nalazite................................................................................................9 3.2.2. Sekundarno nalazite..........................................................................................10 3.3. Nalazita dijamanata..................................................................................................10 3.3.1. Indija...................................................................................................................10 3.3.2. Brazil..................................................................................................................11 3.3.3. Juna Afrika.......................................................................................................11 3.3.4. Australija............................................................................................................12 3.3.5. Kanada................................................................................................................12 3.3.6. Rusija..................................................................................................................12 3.3.7. Bocvana..............................................................................................................13 3.3.8. Namibija.............................................................................................................13 3.3.9. Druga svjetska leita.........................................................................................14 4. ZAKLJUAK..................................................................................................................16 INTERNET STRANICE......................................................................................................17</p> <p>1. UVOD</p> <p>Tijekom ljudskog razvoja neizostavni dio je pokretljivost stanovnitva zbog ostvarivanja svojih potreba. Razvojem stalnih nastambi i razvojem prometa pojavljuje se</p> <p>odreena skupina ljudi koja ivi od nabave i distribucije odreenih dobara. Prvi trgovci, osim problema vezanih uz loa prometna sredstva, trebali su savladati i problem pronalaenja traenih dobara. Vjerojatno su neki proizvodi doneseni s dalekih putovanja imali i statusni simbol, a ne samo uporabnu vrijednost. Stanje u dananjem svijetu je gotovo identino stanju od pred nekoliko desetaka stoljea. Suvremeni ovjek nabavlja odreene proizvode ili sirovine bilo zbog potrebe, bilo zbog prikaza svog statusa okolini. Prema tome, osim promjene u prevoznim sredstvima nije dolo do bitnijih promjena. Razlog je u osnovi jednostavan. Odreeno podneblje je pogodno za odreene npr. prehrambene proizvode. Sa strane geolokog gledita, neka podruja obiluju kvalitetnim kamenom, naftom, dijamantima i sl. dok druga to nemaju. Upravo ta geoloka i atmosferska raznolikost Zemlje uzrokovala je pojavu pojedinih podruja u svijetu kao glavnih proizvodnih podruja za odreena dobra. Seminarski rad sam koncipirao u tri osnovna dijela. Prvi dio e obraditi proizvodnju nafte kao sirovine bez koje je sadanji svijet nezamisliv. Drugi dio e obraditi proizvodnju dijamanata koji predstavljaju proizvod koji nije bitan za ivot kao egzistencijalni proizvod.</p> <p>2. PROIZVODNJA NAFTE</p> <p>2</p> <p>Prvo spominjanje nafte, ili bolje kazano, prva pretpostavka o koritenju nafte datira iz vremena kada su Arapi pokuavali osvojiti Konstantinopol (dananji Carigrad). Arapi su opsjedali i s kopnene i morske strane grad oko godinu dana kad se bizantska flota odluila za proboj. Pobjedu Bizantu je donjela primjena tzv. Grke vatre koja je bila izbacivana na arapske brodove kroz posebne ureaje. Povjesni zapisi govore da je more gorjelo, dakle, smjesa je plutala povrinom. Takoer se tu vatru nije moglo ugasiti. Budui da se sastav smjese za Grku vatru prenosio usmeno i samo je jedan ovjek u cijelom Bizantu znao njezin sastav, stvarni sastav nije poznat, ali su pretpostavke da se radilo o smjesi nafte, smole i sumpora. Prolazila su stoljea a nafta se nije koristila ni u kakvu svrhu. Eventualno za podmazivanje i sl. s tim da se nije tragalo za njom ve se koristila samo ukoliko bi negdje sama izbila. Naglu promjenu je izazvala primjena motora s unutranjim izgaranjem. Iako je Otto motor patentiran 1867. godine, raireno koritenje ovih motora moglo bi se smjestiti u period oko 1900. Slijedei bitniji pomak u koritenju nafte bi bio prelazak brodova sa parnog stroja i parnih turbina koji su koristili ugljen kao gorivo na naftne derivate kao gorivo za kotlove. Ta promjena se zbivala oko 1930. Sve ove promjene imale su za rezultat ubrzanu eksploataciju trenutnih izvorita kao i potragu za novim izvoritima nafte. Svjetska godinja proizvodnja nafte poveala se od 1970. do 2004. godine za 64 %. Prema predvianjima World Research instituta iz New Yorka poveanje proizvodnje nafte nastavit e se do 2020. godine, kada e poeti smanjivanje. Zlatno razdoblje za istraivanje i pronalaenje novih zaliha nafte bilo je od 1986. do 1989. godine, kada je stvoren vei dio razlike izmeu proizvodnje i poznatih zaliha nafte u svijetu, dok su se od 1990. do 1996. godine poznate zalihe poveavale podjednakim tempom kao proizvodnja. Srednji Istok posjeduje 65% svjetskih znanih zaliha, obje Amerike 16,1 %, dok nijedna druga regija nema vie od 7% svjetskih rezervi nafte. Od svih svjetskih regija jedino je Europa zabiljeila smanjenje poznatih zaliha nafte, to je posebno izraeno u naftnoj industriji Velike Britanije, jo uvijek najveoj u EU, s poznatim zalihama od 4.7 mlrd. barela u naftnim poljima izvan zemlje. Glavni naftni kontrolni paket dri jedanaest zemalja udruenih u OPEC (Organization of the Petroleum Exporting Countries), kartel (proizvodi oko 40% ukupne svjetske nafte te posjeduje 3/4 poznatih zaliha nafte) koji dogovorom odreuje koliinu nafte koju e proizvesti.</p> <p>3</p> <p>Zemlje OPEC-a pokazuju elju da se zatite od nepredvienih preokreta na naftnom tritu, pritom se prisjeajui na azijsku financijsku krizu 1998. godine koja je pokrenula pad cijena nafte. OPEC-ova je trenutana proizvodnja nafte najvea u posljednjih 25 godina. Mogli bismo kazati da postoje dva osnovna elementa koji danas utjeu na visoku cijenu nafte: sloena vojno - politika situacija na Srednjem Istoku, koji posjeduje preko 65% poznatih svjetskih rezervi nafte, porast potronje u svijetu, naroito kineske, nastale uslijed ubrzanog gospodarskog rasta te trei specifini - pekulacije - faktor straha, hoe li nafte na tritu biti dovoljno. Sloenost mehanizma cijena nafte ogleda se i u nizu drugih faktora koji utjeu na cijenu: koliini komercijalnih zaliha u SAD, politikoj nestabilnosti u Venezueli, trajku u Nigeriji i Norvekoj, teroristikim napadima u Saudijskoj Arabiji, krizi u Jukosu. Poseban element koji utjee na cijenu nafte je dolar (korelacija nafte i dolara), koji uslijed poveanja cijena nafte (i velikog amerikog vanjskotrgovinskog deficita) ve dulje vremena slabi u odnosu prema svim vanijim valutama. S obzirom da lanicama OPEC-a deprecijacija dolara stvara manje prihode, a trgovina naftom i plinom vri se u dolarima, one visokom cijenom nafte nastoje kompenzirati gubitke. Cijena sirove nafte sa Srednjeg istoka od 1949. godine do kraja 1970. godine iznosila je prosjeno 1.90 USD/barel. Poetkom 1973. godine popela se na 3.01 USD/barel. Nakon sastanka OPEC-a u Beu 16. listopada 1973. godine (6. listopada dogodio se izraelsko - arapski rat) nafta je skoila na 5.11 USD/barel. Novi skok dogodio se 1. sijenja 1974. godine nakon sastanka OPEC-a u Teheranu, kada je cijena nafte skoila na 11.65 USD/barel. Sljedei veliki skok cijena nafte uslijedio je za vrijeme iranske krize. Slijedile su daljnje krize koje su uzrokovale podizanje cijene da bi uz skok na oko 150 USD/barel pred nekoliko mjeseci, dolo do ponovnog pada cijene na samo 90 USD/barelu.</p> <p>4</p> <p>2.1. Proizvodna podrujaNajznaajnija svjetska crpilita nafte su na Bliskom istoku. Osim tog podruja, bogata su nalazita i na ostalim prostorima Azije kao i sjeverne i june Amerike. Afrika i Europa takoer posjeduju nalazita nafte ali su ta izvorita iskljuivo lokalnog znaaja. Najbitnija promjena u zadnjih nekoliko godina u proizvodnji nafte u svijetu je proboj Europe na drugo mjesto, iza Azije. Proboj Europe na to mjesto samo znai da se u Europi poelo s intenzivnim koritenjem postojeih resursa. Europska proizvodnja ipak jo uvijek nije ni izdaleka dovoljna najveem potroau nafte u svijetu, pa su prema Europi orjentirani glavni prometni tokovi nafte. Drugo veliko uvozno podruje nafte su SAD i tree je Japan. Japan troi gotovo dvostruko vie nafle od cijelog afrikog kontinenta. a praktino nema vlastite proizvodnje. Koliko je za Japan bitna nafta pokazuju i podaci da je Japan krenuo u 2. svjetski rat zbog potrebe za sirovinama, prvenstveno naftom. Drugi podatak koji je takoer vezan uz Japan i poetak 2. svjetskog rata je taj da je Japan kad je krenuo s osvajanjem Indonezije imao rezerve nafte za samo dva tjedna. Podruje jugozapadne Azije je glavni svjetski proizvoa i izvoznik nafte. Iran, Irak, Kuvajt, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Emirati daju oko 30% svjetske proizvodnje, ali i preko 40% svjetskog izvoza nafte. Polovica toga izvoza ide prema Europi, etvrtina prema Japanu i Aziji, te druga etvrtina prema SAD-u. Drugo veliko proizvodno podruje je prostor biveg SSSR-a, a dananje Rusije. Dugo vremena je ovo podruje opskrbljivalo naftom zemlje socijalistikog bloka. Danas se situacija promjenila i Rusija poinje tedjeti svoju naftu i plasira je sve vie kao komercijalni artikal na svjetskom tritu. Upravo ova eksploatacija nafte kao i prelazak na privatno vlasnitvo uzrokovao je u Rusiji pojavu nove bogate klase kojoj je predstavnik Abramovi. Tree veliko proizvodno podruje je Amerika (SAD, Meksiko, Kanada, Venecuela). Glavninu robno prometnih tokova ovog proizvodnog podruja apsorbira najvei potroa nafte u svijetu, SAD. etvrto proizvodno i izvozno podruje nafte je Afrika, osobito sjeverna i zapadna Afrika. Zemljopisno gledano, svojevrsni nastavak Bliskog istoka. Glavninu afrike nafte troi Europa.</p> <p>5</p> <p>Relativno novija proizvodna podruja svjetske nafte su u Indoneziji, Kini i Sjevernom moru. Prva dva spomenuta proizvoaa osobito opskrbljuju Japan, a Sjevernomorsko proizvodno podruje je sve vie od vitalne vanosti za Europu. Kao to sam ve naveo, Bliski istok je glavni proizvoa nafte. To je rezultiralo naglim bogaenjem drava u regiji. Primjerice, slike Dubaia od pred stotinjak godina ni nema jer je to tada bilo selo u zabiti. Danas je zahvaljujui nafti Dubai velegrad ali ne samo po broju stanovnika ve prvenstveno po uslugama koje prua stanovnitvu i gostima. Nafta nije utjecala samo na jedan grad ve i na cijelu regiju. Omoguila je da se stanovnitvo koluje u najpoznatijim svjetskim sveuilitima te na taj nain dodatno (ovaj put znanjem) obogati regiju.</p> <p>Slika 1.: Proizvodnja nafte Izvor: www.americanprogress.org</p> <p>6</p> <p>Slika 2.: Proizvodnja nafte naftna polja Izvor: www.057info.hr</p> <p>Slika 3.: Proizvodnja nafte buotine na moru Izvor: www.dnevnik.hr</p> <p>7</p> <p>3. PROIZVODNJA DIJAMANATA</p> <p>Dijamanti zasigurno ne ulaze u kategoriju robe bez koje je teko ivjeti. Ipak, dijamanti su simbol bogatstva i statusa. Koliko su prisutni pokazuju i mnogobrojne izreke vezane uz dijamante. Zapravo, kad bolje razmislim, dijamanti i jesu uistinu vani. Oni su hrana za ego. Simbol za istou i tvrdou. Ali isto tako imaju i svoju mranu stranu. Poznati su krvavi dijamanti s kojima razni gospodari rata (warlords) plaaju oruje na crnom tritu jer je nebruenom dijamantu nemogue otkriti izvorite. Kolika je mo dijamanta pokazuje i injenica da Junoafrika Republika, koja je godinama bila izolirana od svijeta zbog njezinih politikih stavova se sve te godine izuzetno uspjeno razvijala.</p> <p>3.1. Nastanak dijamantaRije dijamant ima korijen u grkoj izrazu adamas neunitivi. Dijamant je najtvri materijal na svijetu. Premda je njegova presudna pojava jedinstvena, sastavljen je od najrairenijeg graevnog elementa u prirodi ugljika. Atomi ugljika su spojeni kratkim vrstim vezama u kockastoj kristalikoj mrei (strukturi). Kristalizacija se vri u ekstremnim uvjetima, gdje tlak prelazi 70.000 kilograma na centimetar kvadratni i temperatura je via od 1300C, to odgovara uvjetima u dubinama od cca 100 200 km pod zemljinom povrinom. Zahvaljujui svojoj tvrdoi dijamant moe putovati kroz zemljinu koru na povrinu, kamo je potiskivan vulkanskim slojem u koji je usaen. Prvobitnim mjestom pojave dijamanata su leita magnetskog porijekla. tzv. primarna leita, gdje su dijamanti rasprostranjeni kao akcesorski minerali u veoma tamnim slojevima koji potjeu iz povrinskog dijela zemljine kore. Ti gornji dijelovi se nazivaju kimbrlity (kimberlit ili plavi sloj prem mjestu Kimberley u Junoafrikoj Republici). Na povrinu zemlje javljaju se u obliku ogromnih kratera kamenitih oblika. U sluaju kimberlitovih dimnjaka pak dolazi do suavanja u smjeru do dubine, zato se esto govori o obliku kimberlita kao obliku mrkve. Niti izdaleka nisu svi kimberliti bogati dijamantima. Neki nemaju dijamanata uope, drugi u koncentratima koji onemoguavavaju ekonominu eksploataciju. Negdje dolazi do oslobaanja dijamanata iz kimberlita ili lamproita prilikom erozije. Svi slojevi na zemljinoj povrini, bez iznimke, podlijeu</p> <p>8</p> <p>djelovanju vjetra i eroziji, prije svega zbog djelovanja vremenskih uvjeta. Naroito padalinske vode zajedno sa promjenama dnevne i none temperature rastvaraju gornje slojeve zemljine kore. Tamni minerali se brzo rastvaraju i stvara se uta (masa) praina (u nalazitima dijamanata nazivana kao uta zemlja). Tekua voda ju pak zajedno sa dijamantima odnosi u rijeke, gdje dijamanti, zahvaljujui svojoj veoj teini padaju na dno rjenog korita ili nastavljaju dalje do ua rijeka i obala oceana. U odreenim mjestima (npr. meandrama vodnih tokova) njihova koncentracija se poveava i nastaju tzv. sekundarna leita. Procjenjuje se da kimberliti naeni u Africi potjeu iz vremena od prije 70 150 miliona godina, kada je u zemljinoj kori nastala ogromna pukotina koja je prouzrokovala odvajanje kontinenata.</p> <p>3.2. Vaenje dijamanataUgasli krateri, korita rijeka i pjeane obalne lokacije su detaljno proeljavani. Da bi bilo mogue iskopati samo jedan karat ili 0,2 grama dijamanata, mora biti iskopano u prosjeku 250 tona rudae, pijeska ili zemlje.</p> <p>3.2.1. Primarno nalazite U sluaju vaenja iz kimberlit...</p>