Promet kao sustav

  • Published on
    18-Jun-2015

  • View
    6.322

  • Download
    1

Embed Size (px)

Transcript

UvodPromet se definira kao sloeni dinamiki sustav s velikim brojem elemenata unutarnjeg ustroja i podsustava koji ga obiljeavaju u dinamikom razvoju, ali istodobno mu daju obiljeja prometa kao cjelini. Prometnom sustavu je potrebna temeljna promjena koncepta organizacije da bi se postigli eljeni ciljevi. Najveim djelom pozornost e se usmjeriti na problematiku meuovisnosti prometnog sustava s gospodarstvom, te na njegovu vanost u ekonomskoj i socijalnoj strukturi. Svrha seminarskog rada je da se obrati pozornost na ekonomsku dimenziju prometne funkcije i poloaj prometnog sustava u ekonomiji i gospodarstvu, te na njegove pozitivne i negativne aspekte, a cilj je da se ukae vanost prometnog sustava u interakciji s ostalim sustavima i gospodarskim granama. Najee koritena metoda u ovome radu je metoda analize i sinteze. U prvome djelu analizirati e se prometni sustav po vertikali, s naglaskom na tehniki, tehnoloki, organizacijski i ekonomski aspekt ustroja, te horizontalni, s naglaskom na podsustave prometa. U drugome djelu poblie e se objasniti i analizirati interakcija prometnog sustava s specifinim elementima poput ekonomskog razvoja, teritorijalne podjele, razvojem nerazvijenih podruja, sustavom obrane i zatite, ljudskim okoliem, te pojedinim gospodarskim djelatnostima. Trei dio seminarskog rada posveen je meuovisnosti prometnog sustava i turizma. Ukazuje se na neke bitne razvojne probleme meuovisnosti i konfliktnou prometa i turizma, te se nude rjeenja i mjere za usklaen razvoj i funkcioniranje obiju djelatnosti.

1

Promet kao sustavU stalnim nastojanjima da se promet kao dio nacionalnog bogatstva definira sveobuhvatno (openito) suvremena znanstvena misao, koja je ujedno i zaduena za organizaciju i ekonomiku prometa, smatra da se promet treba definirati kao sloeni dinamiki sustav. Promet se definira kao sustav uz pojavu ope teorije sustava, odnosno teorije sloenih sustava. Pojavom ope teorije sustava razvija se i tzv. suvremena teorija organizacije, odnosno suvremena teorija organizacije proizlazi iz ope teorije sustava.1 Temeljne pretpostavke ope teorije sustava jesu da je sustav dio vee cjeline, da se izuavaju i definiraju veze s okrujem, da se definira funkcija sustava u cjelini, da se elementi sustava izuavaju u njihovim interakcijama i odnosu na funkcioniranje sustava u cjelini, te da se uspjenije funkcioniranje sustava postie drugaijim povezivanjem elemenata sustava i ponaanje sustava prati se kroz dulje vrijeme.2 Dakle, ako se promet definira kao sustav, sa svim znaajkama njegovih veza u okruenjima, sa podsustavima i elementima s kojima je u neprekidnoj interakciji, onda se moe rei da je promet sloeni dinamiki sustav s velikim brojem elemenata unutarnjeg ustroja koji ga obiljeavaju u dinamikom razvoju, a istodobno daju mu obiljeja u prometu kao cjelini. Prema tome, promet nije prirodni ve umjetno stratificirani sustav ija je glavna aktivnost premjetanje ljudi, dobara, energije i vijesti od poetne do zavrne toke. I tek tada je mogue promet obuhvatiti pojmom sustava. Stoga, prometni sustav je skup elemenata tehnike, tehnoloke, organizacijske, ekonomske i pravne naravi iji je cilj prijevoz ljudi i dobara, prijenos energije i vijesti te reguliranje njihova toka na odreena podruja.3 Prometni sustav karakterizira prostorna i vremenska dimenzija, te on objektivno postoji i moe se definirati za svaki zemljopisni prostor u bilo kojem vremenskom periodu. Pojedine prometne grane identificiraju se po horizontali sustava, dok se po vertikali uoavaju pojedini aspekti djelovanja prometa kao sustava, tj. tehniki, tehnoloki, organizacijski i ekonomski aspekt, stratum odnosno sloj.4 Takoer, tu je mnogo reverzibilnih veza, a karakteristika prometa kao sloenog sustava jest, izmeu ostalog, ta to su reverzibilne veze po vertikali jae i sloenije od onih po horizontali.

1 V. Bulat: Teorija organizacije, Informator, Zagreb, 1977., str. 107 2 E. Mrnjavac: Promet u turizmu, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2006., str. 47 3 Ibidem 4 . Radai i D.imulik: Ekonomika prometnog sustava, FPZ, Zagreb, 1995., str. 19

2

Elementi prometnog sustava po vertikaliAnalizom prometnog sustava po vertikali mogue je identificirati etiri stratuma ili aspekta ustroja, a to su: 1. 2. 3. 4. tehniki stratum ili aspekt tehnoloki stratum ili aspekt organizacijski stratum ili aspekt ekonomski stratum ili aspekt5

Tehniki stratum je jedan od najvanijih aspekata funkcioniranja prometnog sustava. ine ga tehnika sredstva koja se s obzirom na ulogu koju imaju u tehnolokom procesu proizvodnje usluge u prometu mogu podijeliti na transportna sredstva, putove kojima se ta sredstva kreu i na prometna vorita.6 Dakle, ova podjela obuhvaa tehnika sredstva za promjenu mjesta, tj. obavljanje transportnih organizacija te sredstva koja te promjene omoguavaju kako bi se bre i efikasnije stiglo do mjesta odravanja zavrnih operacija (infrastrukturu). Infrastruktura ima ulogu da sudjeluje u odreenom tehnolokom procesu proizvodnje te da slui zadovoljavanju drutvenih potreba. U tehnikom se aspektu usklauje kapacitet i funkcija infrastrukturnih objekata i transportnih sredstava u prometu. Prometna infrastruktura predstavlja jezgru gospodarske infrastrukture. Nju ine putovi, stalni objekti fiksirani za odreeno mjesto koji slue proizvodnji prometne usluge te reguliranju i sigurnosti prometa. Tehnoloki stratum ustroja prometnog sustava jest stratum u kojem se definira proizvodni proces u prometu. To je proces stvaranja novog proizvoda (prometne usluge). Da bi se spoznala cjelokupnost tehnolokog procesa proizvodnje u prometu potrebno je napraviti analizu odreenih stavki: sutine i znaajki prijevoznog procesa elemenata prijevoznog sredstva faza prijevoznog procesa naela prijevoznog procesa7

Proces prijevoza se sastoji u svladavanju velikih prostornih razlika, dinamian je i nije nuno vezan za neko odreeno mjesto to je jedna od prednosti. U vremenskom i prostornom pogledu, proizvodni proces i proces potronje u prijevozu ine jedinstveni proces to znai da prometna usluga postoji jedino onda kada je prisutan i prijevozni proces. Rezultat rada je prometna usluga ija negativna strana jest da se ona ne moe uskladititi kako bi se zadovoljila prometna potranja onda kada je ona vea od prometne ponude, tj. ne postoji kao materijalni proizvod, ne postoji izvan proizvodnog procesa i nakon njegova zavretka. to se tie elemenata prijevoznog sredstava potrebno je naglasiti: sredstva za rad predmeti rada rad, odnosno svrhovita djelatnost ovjeka8

5 Ibidem, str. 20. 6 Ibidem 7 Ibidem, str. 22. 8 Ibidem, str. 23.

3

Sredstva za rad se dijele u skupine transportna sredstva te skupinu prometne infrastrukture te time daju obiljeja i tehnolokom procesu i tehnologiji prometnog sustava te poloaju prometu u gospodarstvu. Predmet rada u prometu ine putnici i roba. Na njih se djeluje sredstvima za rad u svrsi stvaranja novog proizvoda. Ne obavlja se nikakva materijalna promjena tijekom tog procesa, ali se obavlja promjena mjesta. Unato neprisutnosti materijalne promjene, prometni proces je veoma sloen proces. To se oituje u spoznaji da se on sastoji od nekoliko faza koje se opet dijele na neke odreene radnje i operacije. Faze prometnog procesa mogu se razlikovati: 1. 1. sa stajalita korisnika prometnog procesa kao: faza pripreme faza otpreme faza prijevoza faza prihvata sa stajalita izvritelja prometnog procesa kao: pripremna faze faza prijevoza zavrne faze9

U fazi pripreme obavljaju se radnje glede tehnikog osposobljavanja. Pripremaju se sredstva za rad, pronalaze se i opremaju osoblja koja e taj prijevoz obaviti te se pronalazi i sam prijevoz. Faza prijevoza obuhvaa sve radnje od ulaska putnika ili tereta u prijevozno sredstvo do trenutka dolaska na odredite, tj. na mjesto iskrcaja, odnosno istovara. Zatim slijedi zavrna faza koja obuhvaa sve radnje koje se izvravaju od trenutka iskrcaja,, odnosno istovara. Sve te faze izvravaju se u veem broju organizacijskih jedinica izvritelja prometnog procesa. Te jedinice su meusobno i teritorijalno odvojene, a budui da ine dio prometnog procesa ( jedinstvenog procesa proizvodnje), moraju se i teritorijalno i vremenski prilagoditi kako bi se uskladili te tako ne uzrokovali poremeaj u jedinstvenom tijeku lanane proizvodnje. Moraju se potivati dana naela kako bi se efikasnije izvravali razliiti poslovi i zadae. Neke od tih naela zasigurno su: sigurnost, redovitost, tonost, uestalost, udobnost, brzina i ekonominost. Analiza organizacijskog stratuma u prometnom sustavu veoma je vaan zadatak u samoj ekonomici prometnog sustava. Polazi se od injenice da se svakodnevno unapreuju drutveno-ekonomski odnosi te se usavrava tehnologija i tehnika proizvodnje. Organizacijski fenomeni se odnose na znanosti, znanja koje su usko vezane s organizacijom rada, upravljanjem, rukovoenjem, projektiranjem, na organizaciju transportnih i prometnih djelatnosti. Prometni sustav vie se ne tretira kao razjedinjeno ustrojstvo prometnih grana ve postaje sustav razliitih grana objedinjenih i usklaenih u jedinstvenu cjelinu. Brojni su imbenici koji utjeu na stvaranje tog sustava kao jedinstvene cjeline, utjeu i na stupanj integracije njenih dijelova. Neki od njih su: znaenje samog procesa i rezultat rada u prometu prostorno djelovanje prijevoznog procesa prisutnost korisnika u prijevozu stupanj integralnosti transportnog procesa stupanj integralnosti transportnih jedinica tehniko jedinstvo

9 Ibidem, str. 25.

4

Preko ekonomskog stratuma prometni se sustav povezuje s ekonomskim sustavom, tj. dio je narodnog gospodarstva. Ekonomski stratum treba biti funkcionalno usklaen s ekonomskim zahtjevima odreenog prometnog podsustava jer o stupnju usklaenosti izravno ovisi stupanj uspjenosti, uinkovitosti i profitabilnosti svih struktura, svih resursa te svih potencijala tih podsustava. Ovaj stratum jest temeljni motiv, svrha i pokretaka snaga prometnih sustava. Ekonomski s