Promet Skripta

  • Published on
    24-Nov-2015

  • View
    40

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

FMTU- skripta-promet u turizmu

Transcript

<p>1. 1. TEORIJSKA OSNOVA PROMETA1.1. PROMET, PRIJEVOZ, TRANSPORTPojam promet javlja se ak u 3 razliita znaenja:- najiri smisao vee se uz odnose meu ljudima- neto ui smisao se odnosi na razliite oblike meuodnosa ekonomske prirode robni promet, devizni promet, meudravni promet- najui smisao obuhvaa PRIJEVOZ ILI TRANSPORT, ali i operacije u vezi s prijevozom robe i putnika, te KOMUNIKACIJE.Pojam prijevoz ueg je smisla od pojma promet transport iz ega slijedi: Prijevoz ili transport je aktivnost premjetanja ljudi, dobara i energije od poetne do zavrne toke.Promet je aktivnost prijevoza i komunikacija od poetne do zavrne toke. Promet je iri pojam od prijevoza. Promet je gospodarska djelatnost ukoliko je prijevoz( prijenos ) ljudi, dobara, energije i vijesti organiziran na komercijalnim osnovama. U svladavanju prostorne udaljenosti promet se koristi s 3 konstitutivna imbenika:- ovjek ( njegovo znanje, iskustvo )- Prijevozna sredstva i ureaji- Prometna infrastruktura.1.2. POJAM PROMETNIH SUSTAVAPrometni sustav je skup elemenata tehnike, tehnoloke, organizacijske, ekonomske i pravne naravi iji je cilj prijevoz ljudi i dobara, prijenos energije i vijesti, te reguliranje njihova toka na odreenom podruju.Njegova se struktura moe prikazati u obliku sheme, na vertikalnu strukturu, gdje se elementi nalaze u odnosima hijerarhijske ovisnosti, a elementi u odnosima jednakopravne ovisnosti ine njegovu horizontalnu strukturu.Vertikalna struktura obuhvaa elemente tehnike, tehnoloke, organizacijske i ekonomske prirode, te elemente pravne prirode.Horizontalni elementi obuhvaaju prometne grane: kopneni promet ( cestovni i eljezniki ), vodni ( pomorski i R J K promet), zrani, cjevovodni, promet prijevoznog traka, prijevoz potanskih poiljki, telekomunikacijski promet i prijenos energije.Ako je sustav sastavljen od manjih cjelina, tada se moe smatrati da je prometni sustav sastavljen od prometnih grana koji predstavljaju odreene cjeline podsustave,npr. podsustav cestovnog prometaPrometni sustav ima znaajke vrlo sloenog sustava, koja je uvjetovana slijedeim odreditima:- veliki broj bitno razliitih elemenata ( od tehnoloko pravnih )- veliki broj elemenata koji i sami imaju sve znaajke ( npr. prometne grane )- meunarodni karakter prometa koji prerasta u najvaniji znaaj razvitka- organizirani zahtjevni prometni procesi koji pod pritiskom trinih potreba poprimaju znaajke prometnog lanca- velik broj ne samo glavnih prometnih, ve i sporednih procesa koji se odvijaju u skladu sa sve sloenijim kriterijima.Izmeu svih elemenata sustava, te unutar svakog elementa odvijaju se brojni procesi:- glavni svladavanje udaljenosti u vremenu- sporedni - funkciji glavnihUpravljanje sustavom je opi cilj kojem se tei i zbog kojeg se sustavi izuavaju.1.3.1 PROMETNO SREDSTVOPrometno sredstvo je tehniki ureaj namijenjen prijevozu ljudi i dobara, te prijenosu energije i vijesti od polazne do odredine toke.U procesu reprodukcije predstavljaju sredstva za rad.Razlikuju se od ostalih sredstava:- tijekom procesa mijenjanja mjesta i time omoguavaju odvijanje samog procesa reprodukcije- izrazito su podlona tehniko tehnolokom progresu- nabavne cijene novih sredstava su vrlo visoke- elastinost u zadovoljavanju trinih potrebaPrometna sredstva i prometna infrastruktura predstavljaju tehniku razinu prometnog sustava, odnosno podsustave svake prometne grane.1.3.2 PREDMET PROMETAPrema ope prihvaenoj definiciji prometa predmet prometa su: ljudi, dobra, energija i vijesti.Ljudi su putnici, a u turistikim tokovima turisti.Teretni promet predmet prijevoza dobara.Energija uvjetuje uporabu vrlo specifinih tehnolokih sredstava,a vijesti poprimaju najrazliitije oblike.1.3.3 PROMETNI PROCESDinamikim povezivanjem prometnih sredstava, predmeta prometa i zaposlenika ostvaruje se prometni proces, koji obuhvaa 3 osnovne faze:- pripremna faza- faza prijevoza prometni lanac- zavrna fazaPrometni proces je proces proizvodnje prometne usluge, pa je njegova kvaliteta ujedno i kvaliteta prometne usluge. 1.3.4 PROMETNI PUTPrometni put je medij za prijevoz putnika i tereta, te prijenos energije i vijesti od polazine do odredine toke.Za svoje kretanje prometna sredstva koriste prometni put koji odreuje njegove znaajke.Voda 70,8%, ekonomian prometni put, mali otpor. Najvei prometni uinak uporabom jedinice pogonske snage ( 1 km ) postie se u vodnom prometu ( 27 puta vei nego u cestovnom prometu ).Zrak zrani promet, povezuje dvije toke najkraim putem ( 3 dimenzije ), sila gravitacije, vrlo neekonomian. Prometni put je besplatan prijevoz od poetne do zavrne toke.1.3.5 PROMETNA INFRASTRUKTURAPrometna infrastruktura je cjelokupnost graevinskih objekata i ostalih tehnikih ureaja koji sudjeluju u prijevozu putnika i tereta, te prijenosu energije i vijesti.U nekim se prometnim granama izgrauje samo poetne i zavrne toke, dok u drugim cijeli pravci kretanja.- visoke investicije ( nedjeljivost prometne infrastrukture ) - veliina kapaciteta prometne infrastrukture - dimenzioniranje prometne infrastrukture ( sukladno oekivanoj potrebi ).1.3.6 PROMETNA POTRANJAPotreba za prometom proizala je iz potreba za organiziranjem svakodnevnih aktivnosti, za snabdijevanje gradova i naseljaPrometna potranja je potreba za prijevozom u odreeno vrijeme i na odreenoj relaciji.Prometna usluga ne moe koristiti pogodnosti skladinog poslovanja. Veliinu i strukturu ( prometnu infrastrukturu ) svake prometne potrebe odreuje stanovnitvo ( standard, navike itd).Visina ivotnog standarda je dominantan imbenik koji utjee na potranju ( turistiku ), a ovisi i o: sklonosti potronji, cijeni i kvaliteti prometne usluge, cijeni supstituirane usluge, te komplementarnim uslugama.1.3.7 KAPACITET PRIJEVOZNIH SREDSTAVAKapacitet prometnih sredstava je sposobnost prihvata putnika i tereta. Statiki kapacitet prometnih sredstava je sposobnost jednokratnog prihvata putnika ili tereta ( ta injenica odreuje njegovu nepromjenjivost ). Dinamiki kapacitet prometnih sredstava je ukupan broj putnika ili masa tereta prevezena u odreenom razdoblju. Iskazuje se kao teorijska i ostvarena veliina. On ovisi o broju dana koritenja u prometnom razdoblju, broju sati koritenja prometnih sredstava u danu, veliini statikog kapaciteta te vremenu trajanja obrta ( vrijeme koje protekne od jednog do drugog uzastopnog koritenja kapaciteta prometnih sredstava ).1.3.8 KAPACITET PROMETNE INFRASTRUKTUREMogunost prihvata odreene koliine tereta ili putnika naziva se PROPUSNOM MOI.Prilikom odreivanja kapaciteta prometne infrastrukture treba razlikovati:- prometnice- terminale.Kapacitet prometnice je propusna mo, a to je veliina koja izraava broj prometnih sredstava, broj putnika ili koliinu tereta koja se kretala prometnicom u odreenom razdoblju.Prihvatni kapacitet ( terminala ) je veliina koja izraava sposobnost istodobnog prihvata odreenog broja prometnih sredstava, broja putnika ili koliine tereta.Prometni kapacitet odgovara propusnoj moi kod prometnica, te predstavlja veliinu koja izraava broj prometnih sredstava, broj putnika ili koliinu tereta koja se prekrca na lokaciji terminala u prometnom razdoblju.Optimalni kapacitet predstavlja onu veliinu kapaciteta koja je u mogunosti prihvatiti planirani broj prometnih sredstava, broj putnika ili koliinu tereta, a da pri tome ostane odreena rezerva kapaciteta za sluaj pojave veih neravnomjernosti prometnih tokova.1.3.9 PROMETNI UINAKPrometne djelatnosti, neovisno o prometnoj grani uvijek imaju za cilj svladavanje udaljenosti u odreenom vremenu.Prometnim aktivnostima se istovremeno ostvaruju 2 uinka:- prevaljuje se udaljenost- prenose se ljudi i teret, vijesti ili energija ( stoga se oni istodobno i iskazuju ).Budui da se radi o uincima koji su meusobno bitno razliiti i nije ih mogue jednoznano odrediti jednom mjernom jedinicom pribjegava se iskazivanju prometnog uinka. U tu se svrhu koristi mjerna jedinica koja objedinjuje oba rezultata i to:putniki kilometar ( pkm ), putnika milja ( pm ), tonski kilometar ( tkm ), tonska milja( tm ), brutotonski kilometar i slinoOvi pokazatelji omoguuju usporeivanje veliina koje bi u protivnom bilo nemogue usporediti.1.3.10 PROMETNA POLITIKAZbog uloge koju promet ima u drutvenom i gospodarskom razvitku postoji potreba da drutvo prema prometu definira stav.Prometna politika je ukupnost gospodarskih i politikih akcija drutva radi razvoja prometa kao samostalne ekonomske djelatnosti i odreene drave.Odrednice prometne politike odreuju mogunosti razvitka prometnog sustava, a to su :- zemljopisno prometni poloaj ( objektivni parametar )- prometna potranja ( ponuda ) harmonizirani odnos- gospodarski sustav protekcionistika politika velesile- ciljevi razvitka prometnih sustava realni, ostvarivi ( opi i dugoroni, posebni i detaljni )- tehnoloki napredak neprekidno prilagoavanje1.4 PROMET KAO GOSPODARSKA AKTIVNOSTPromet ostvaruje specifinu drutvenu, politiku, socijalnu, vojnu ulogu, ali je ekonomska uloga najnaglaenija:- promet je gospodarska djelatnost pa treba funkcionirati prema ekonomskim naelima- uloga prometa u tijeku svih gospodarskih procesa je nezamjenjiva- logistika uloga prometa podlijee naelima odrivosti.O kvaliteti prometa ovisi i kvaliteta finalnog proizvoda, a o cijeni prometne usluge cijena proizvoda na tritu.Povijest razvitka ljudskog drutva istodobno je i povijest gospodarstvenog razvitka, a povijest gospodarstvenog razvitka je povijest razvitka prometa!!!1. 2. MEUOVISNOST PROMETA I TURIZMA2.2 POZITIVNI ASPEKT MEUOVISNOSTI PROMETA I TURIZMAPovijesni razvitak prometa i turizma pratila je uzajamna povezanost.Turizam utjee na promet na vie razina:- intenziviranje izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture- porast i modernizacija kapaciteta prometnih sredstava- uvoenje novih oblika organizacije prometa- porast prometnih putnika i tereta.Promet utjee na turizam savladavanjem udaljenosti ( omoguavanjem putovanja u turistike svrhe ). to su prometni kapaciteti vei i suvremeniji, a relacije s organiziranim prometnim vezama brojnije, to su mogunosti razvitka turizma vee. Tijekom povijesnog razvitka eljezniki promet je utjecao na masovnost putovanja pa tako i na putovanja s turistikim motivima, cestovni promet je utjecao na elastinost u dostupnosti brojnih destinacija, te na individualnost u oblikovanju prijevozne komponente putovanja, a zrani je promet utjecao na brzinu i porast udaljenosti turistikih putovanja.Udio prometnih grana u ukupnim svjetskim turistikim tokovima ( 1998.g. ):- 43,7 % - zrani promet- 41,4 % - cestovni- 7,8 % - pomorski- 7,0 % - eljezniki.Uoljiva je dominantna uloga upravo onih prometnih modaliteta koje prate najnepovoljniji uinci u sigurnosti i zatiti okolia, ali i najvee prednosti glede kvalitete prometne usluge i brzine i udobnosti.2.3 SINERGIJSKI UINAK PROMETA I TURIZMAOdnos uzajamne povezanosti izmeu prometa i turizma najbolje se ogleda u vertificiranoj injenici da vremenski i sadrajno usklaeno investiranje u prometni i turistiki kapacitet daje vee financijske uinke od uinaka koji bi se ostvarili zasebnim ulaganjem jednakog ukupnog iznosa u jednu i drugu djelatnost.2.4 MEUSOBNA OGRANIENJA PROMETA I TURIZMAOgraniavajui utjecaj prometa na turizam obuhvaa prometnu infrastrukturu i prometna sredstva. Prometna infrastruktura koja zbog sve jaih prometnih tokova, signalno sigurnosnih ureaja i ostalih sigurnosnih ureaja i ostalih sigurnosnih konstrukcijskih elemenata postaje sve veih dimenzija i sve vee gustoe po jedinici povrine, vizualno degradira prostor i oduzima od prirode podruja koja bi se mogla koristiti na druge drutveno prihvatljivije naine.Ograniavajui utjecaj turizma na promet odreuje razmjere razvitka prometa na turistikom podruju. Prvi korak jest planski razvitak prometne infrastrukture prema turistikim destinacijama jer time se determiniraju mogui prometni pravci i odreuje gustoa prometne infrastrukture. Istodobno, to znai i izbor podruja na kojima e se manifestirati i svi negativni uinci prometa ( tako da se na tim podrujima turistika ponuda moe ogranieno razvijati ).2.5 PROMET I TURIZAM SLOENI SUSTAVI U ODNOSIMA MEUOVISNOSTIPromet i turizam vrlo su sloene pojave, a takvi su i njihovi meusobni odnosi.2.5.1 TURIZAM KAO SUSTAVTurizam kao sustav je skup elemenata tehnike, tehnoloke, organizacijske, ekonomske i pravne prirode kojem je svrha pruanje usluga smjetaja, ugostiteljstva, prometa, posredovanja i ostalih usluga vezanih za motiv putovanja. Elemente turizma kao sustava mogue je definirati u horizontalnom ( jednakovrijedni odnosi ) i vertikalnom smislu ( hijerarhijska povezanost ).U vertikalnom smislu elementi turizma kao sustava jesu:- tehniki- tehnoloki- organizacijski- ekonomski- pravni.Horizontalnu strukturu turizma kao sustava ine:- djelatnost posredovanja ( informiranje emitivnog trita o turistikoj ponudi destinacije, prodaju turistikih putovanja, usluge smjetaja, prehrane)- prometna djelatnost ( prijevoz turista od mjesta boravka do turistike destinacije )- djelatnost smjetaja ( okosnica turistike ponude u turistikoj destinaciji, a nositelji u organizacijskom smislu su: hoteli, moteli, pansioni i drugi objekti )- djelatnost ugostiteljstva ( djelatnou ugostiteljstva bave se specijalizirani objekti kao to su restorani, kafe, i sl.)- ostale djelatnosti (aktivnosti najrazliitijih karaktera kulturne, umjetnike, sportske, zabavne, rekreacijske, zdravstvene, povijesne i dr)Za optimalne uinke turizma neophodna je usklaenost elemenata u HORIZONTALNOM i VERTIKALNOM smislu i to na slijedei nain:- Na TEHNIKOJ RAZINI usklaenost komunikacijskih sredstva i sredstava za prijenos informacija, prometnih sredstava, ugostiteljskih i hotelskih objekata- Na TEHNOLOKOJ RAZINI usklaenost procesa prijenosa informacija, procesa prijevoza i prekrcaja turista, procesa ugostiteljskih i smjetajnih usluga, te ostalih usluga koji su vezane za posebne motive dolaska turista.- Na ORGANIZACIJSKOJ RAZINI optimalizacija organizacije pravnih subjekata nositelja pojedinih djelatnosti, te usklaivanje dijelova tehnolokog procesa.- Na EKONOMSKOJ RAZINI usklaenost naina vrednovanja usluga, utvrivanja trokova, utvrivanja prodajne cijene, investiranja i slino- Na PRAVNOJ RAZINI usklaenost zakona i propisa nacionalnog karaktera, meudravnih sporazuma, meunarodnih konvencija i sl2.5.2 PROMET KAO PODSUSTAV TURIZMAU ostvarenju ciljeva turizma svi elementi prometnog sustava nemaju jednaku ulogu, a utjecaj nekih od njih je samo posredan ili ak zanemariv.Od sekundarne su vanosti cjevovodni promet, prijenos elektrine energije, te potanski i telekomunikacijski promet, iako je uloga posljednje dvije grane, posebice telekomunikacijskog prometa sve vee.U turizmu telekomunikacijski promet sudjeluje u:- poslovanju turistikih agencija i- prijenosu informacija kojima se zadovoljavaju potrebe svakog turista.Ukoliko se izuzme telekomunikacijski promet koji koristi specifino tehnika sredstva, tehnologijske procese i organizaciju u prijenosu vijesti i informacija, tradicionalne prometne grane jesu oni prometni modaliteti koji omoguavaju prijenos turista od emitivnog do receptivnog trita,...</p>