Promet u Mirovanju

  • View
    413

  • Download
    0

Embed Size (px)

Transcript

1

SADRAJ

1. UVOD.3

2. MIROVANJE PROMETNIH SREDSRAVA4

2.1. Razlozi mirovanja prometnih sredstava4

2.2. Posljedice mirovanja prometnih sredstava4

2.3. Rjeavanje mirovanja cestovnih vozila u gradovima.5

3. SUSTAVI PARKIRANJA..6

3.1. Parkiranje - osnovni pojmovi6

3.2. Garano parkirni objekti - osnovni pojmovi..7

3.3. Sustavi parkiranja83.4. Rjeavanje problema prometa u mirovanju parkiranjem u garaama..144. ZAKLJUAK..175. LITERATURA181. UVODPod pojmom prometa podrazumijeva se aktivnost prijevoza i komunikacija od poetne do zavrne toke. Razlikujemo cestovni, eljezniki, zrani i vodeni promet. Prometni sustav je pojam koji predstavlja skup elemenata tehnike, tehnoloke, organizacijske, ekonomske i pravne naravi iji je cilj prijevoz ljudi i dobara, prijenos energije i vijesti, te reguliranje njihova toka na odreenom podruju.Pod pojmom prometno sredstvo podrazumijeva se tehniki ureaj namijenjen prijevozu ljudi i dobara, te prijenosu energije i vijesti od polazne do odredine toke. Osim u kretanju prometna sredstva mogu biti i u stanju mirovanja. Mirovanje prometnih sredstava prisutno je u svim prometnim granama, ali je najizraenije u cestovnom prometu zbog velikog broja prometnih sredstava i to u velikim gradovima, u kojima je koncentriran najvei dio voznog parka.U ovom zavrnom radu je dan osvrt na osnove mirovanja u prometu u prvom redu na parkiranje, vrste parkiranja, te naine parkiranja.2. MIROVANJE PROMETNIH SREDSRAVA

2.1. Razlozi mirovanja prometnih sredstavaOkolnosti u prometu zbog kojih se javlja potreba za mirovanjem prometnih sredstava mogu biti vrlo razliite. Mirovanje prometnih sredstava prisutno je:

1. Tijekom prometnog procesa

2. Izvan prometnog procesa.

1. Tijekom prometnog procesa prometna sredstva imaju potrebu za mirovanjem radi:

ukrcaja ( utovara ), iskrcaja ( istovara), i prekrcaja ( pretovara ).

organizacije prometnih tokova i

organizacije samog prometnoga procesa ( dostavna vozila ).

Posebno je kompleksna grupa razloga, koja proizlazi iz organizacije prometnih tokova. Veliki dio mirovanja tijekom prometnog procesa uvjetovan je zastojima u prometu, najee zbog nedovoljne propusne moi prometne infrastrukture. A lako dolazi i do smanjenja sigurnosti na prometnici, porasta zagaenja. Najvei dio uzroka mirovanja prometnih sredstava, u tijeku prometnog procesa, nalazi se izvan mogunosti utjecaja prometnog poduzea kao npr. radovi na cesti, punjenje gorivom, pripremnih radova za ukrcaj, ekanje na poetak prometnog procesa zbog organizacije komercijalnog poslovanja itd. Mirovanje prometnih sredstava prisutno je u svim prometnim granama, ali je najizraenije u cestovnom prometu zbog velikog broja prometnih sredstava i to u velikim gradovima, u kojima je koncentriran najvei dio voznog parka.

2.2.Posljedice mirovanja prometnih sredstava

Posljedice neodgovarajueg rjeavanja prometnih tokova u gradovima su zaustavljanje ili ak parkiranje vozila na kolniku, a zbog toga se: smanjuje propusna mo prometnice,

smanjuje prosjena brzina kretanja,

poveavaju trokovi koritenja prometnih sredstava,

raste broj prometnih nezgoda,

raste razina zagaenja.

Veliki doprinos rastereenju prometnica moe dati dobro organiziran javni prijevoz (autobusi, tramvaj, trolejbus, podzemne eljeznice) smanjuje potranju za koritenjem vlastitog automobila.

2.3. Rjeavanje mirovanja cestovnih vozila u gradovima

Kako je potrebu za mirovanjem cestovnih vozila, najvie osobnih automobila u gradovima nemogue eliminirati, ve jedino umanjiti potrebno je na odreenim lokacijama osigurati prostor za mirovanje. Ti prostori mogu imati oblik PARKIRALITA ili GARAA. Na donoenje odluke da li graditi parkiralite ili garau utjee: raspoloiva povrina za gradnju, visina investicija i mogunost financiranja, namjena kapaciteta, nain naplate ili nepostojanje naplate, obrt parkiranja. Takvi se objekti najee grade posredstvom KONCESIJE. Parkiralita su ureene povrine namijenjene mirovanju cestovnih vozila.

Dijele se prema:

lokaciji trgovaki centri, frekventne prometnice, poslovni centri, stambeni prostori, bolnice, kazalita, fakultetski kampusi

namjeni javna, za vlastite potrebe te za posebne grupe korisnika

vlasnitvu gradska u vlasnitvu grada ili specijaliziranog poduzea, trgovakog centra

naini naplate naplatno, besplatno automatizirane naplate

naini parkiranja mjesta ulaza-izlaza parkiralita determiniraju raspored prometnica na parkiralitu

Garae su graevinski objekti namijenjeni mirovanju cestovnih vozila. Najee se koriste u gradovima, gdje je povrina iskoristiva za parkiranje nedovoljna za zadovoljavanje svih potreba.

Garae se dijele prema:

vrsti ispod razine tla, iznad razine tla i kombinirane

nainu povezivanju katova rampa ili lift

namjeni ovisi o vlasniku i lokaciji

vlasnitvu pozicija vlasnika je mnogo sloenija zbog visine investicije i profitabilnosti poslovanja objekta ( nego kod vlasnitva nad parkiralitima )

metodi parkiranja besplatno ili naplatno

nainu naplate ovisi prvenstveno o namjeni i vlasnitvu.

Za primorske, ali i sve ostale turistike destinacije, sve su atraktivnija parkiralita s ugraivanjem elemenata visokog i niskog zelenila, koja pruaju kvalitetniju parkiralinu uslugu, posebice tijekom toplih ljetnih mjeseci, a uvaavaju ekoloke principe. Ujedno, za primorske gradove prihvatljivo rjeenje mogu predstaviti brodovi trajno privezani u luci koji preuzimaju funkciju plutajue garae.

3. SUSTAVI PARKIRANJA

3.1. Parkiranje - osnovni pojmovi Parkiranje ili promet u mirovanju ili stacionirani promet predstavlja prekid kretanja vozila u trajanju duljem od tri minute..

Parkiralite je posebno izraen ili odreen prostor koji je prometnim znakom i oznakama na

kolniku oznaen i namijenjen zaustavljanju vozila.

Parkiralita se dijele se prema:

lokaciji uz trgovinske centre, prometnice (ulicna ili otvorena), stambene prostore, sportske objekte, bolnice, poslovna sredita, mjesta turisticke atraktivnosti te sva mjesta gdje se okupljaju veci broj ljudi,

namjeni javna, za vlastite potrebe, za posebne korisnike,

vlasnitvu gradska, privatna, trgovinska, ostalih subjekata,

nainu parkiranja uzduno, okomito, koso, riblja kost i sl.,

nainu naplate runo, poluautomatski, automatski.

Uzroci parkiranja:

zbog odlaska na posao,

zbog obavljanja raznih poslova,

zbog kupovine,

zbog turistikih putovanja i dr.

U koju e svrhu biti poduzeta vonja zavisi od:

naina stanovanja izvan grada ili u gradu,

razvijenosti, uestalosti, udobnosti i cijene javnog gradskog prijevoza,

stupnja motorizacije (broj stanovnika na jedan osobni automobil), visine ivotnog standarda,

mogunosti parkiranja,

propusne moci gradskih ulica,

veliine grada i sl.

3.2. Garano parkirni objekti - osnovni pojmovi Garano parkirni objekti su graevinski objekti iznad ili ispod tla namijenjeni parkiranju koji slue za smjetaj automobila.

Klasificiraju se prema:

tipu garae u razini, podzemne, nadzemne ili kombinirane

vezi izmedu katova s rampama ili liftovima

metodi parkiranja samostalno, pomou osoblja, kombinirano ili mehaniko

naplati sa naplatom, besplatno

nainu upravljanja komercijalna ili komunalna

svrhi ili namjeni za sve korisnike, za stanare ili zaposlenike.

S obzirom na veliinu dijele se na:

mali garano - parkirni objekti 100 do 300 PM (parkirnih mjesta) srednji garano - parkirni objekti 300 do 800 PM

veliki garano - parkirni objekti vie od 800 PM

Modeli upravljanja garano parkirnim objektima:

model voenja operativnih poslova garae,

model menadmenta garaom,

model podjele dobiti zajednicko trgovako drutvo,

model najma garae.Ekonomski aspekti ulaganja u graevinsko parkirne objekte:

potreba,

opravdanost,

mogunost ulaganja.

Povrat ulaganja u garane objekte izuzetno je duga, a njihova rentabilnost i profitabilnost upitna. Izgradnja garanih objekata u gradskoj destinaciji u pravilu nije isplativa i mora se promatrati kroz ukupne:

prometne,

turistike,

ekoloke i druge aspekte.

3.3. Sustavi parkiranjaProblem parkiranja je najvie izraen u gradskim podrujima. Dobar izbor sustava parkiranja je uvjet smanjenja prometnih guvi, zastoja i openito racionalizacije prometa u gradu.

Postoje dvije vrste mjesta za parkiranje ulino (uz rub kolnika) i izvanulino (parkiralino).

Parkiranje uz rub kolnika moe se podijeliti na:

1. neogranieno rubno pariranje

2. ogranieno rubno parkiranje koje je upravljano tako da su:

a) ogranienja oznaena prometnim znakovima

b) parkiranje je kontrolirano satovima za parkiranje.

Izvan ulino parkiranje je parkiranje na parkiralitima i u garaama to je ve navedeno u radu.

Odabiranjem najpovoljnijeg sustava parkiranja moemo dobro iskoristiti postojee povrine za parkiranje.

Sustavi parkiranja su:

Sustav paralenog parkiranja s kolnikom,

Sustavi parkiranja pod kutom od 30o, 45o,60o i 90o Susatvi parkiranja u vidu riblje kosti,

Sustavi parkiranja Park-a-Back u dvije razine

Sustavi parkiranja u vidu uplitanja,

Sustavi parkiranja park and Ride.

Pri parkiranju uz rub kolnika mogu se koristiti samo prva dva sustava, dok se ostali sustavi preteno koriste u izvanulinom parkiranju.Parkiranje pod kutom osigurava vie parkiralinih mjesta nego parkiranje u paralelnom rasporedu. Primjerice kod parkir