Promet u turizmu

  • Published on
    23-Jun-2015

  • View
    1.505

  • Download
    4

Embed Size (px)

Transcript

<p>2. TEORIJSKA OSNOVA PROMETA1. DEFINIRAJTE POJMOVE PROMET, TRANSPORT, PRIJEVOZ promet= aktivnost prijevoza i komunikacija od poetne do zavrne toke. transport/ prijevoz= aktivnost premjetanja ljudi, robe, dobara i energije od poetne do zavrne toke. to je specijalizirana djelatnost koja uz pomo supra- i infrastrukture omoguuje proizvodnju prometne usluge. koristi se organizacijom i tehnikim sredstvima prenosei ljude, dobra i energiju s jednog mjesta na drugo. transport+ komunikacija= promet prijevoz u uem smislu: premjetanje ljudi ili stvari od poetne do zavrne toke. prijevoz u irem smislu: obuhvaa i sve prekrcajne aktivnosti. komunikacija se odnosi na pisani tekst, sliku, grafiki prikaz, fotografiju u svladavanju prostornih udaljenosti promet se koristi sa tri imbenika: ovjek, prijevozno sredstvo i prometna infrastruktura. 2. TO JE OPA TEORIJA SUSTAVA I KOJE SU NJENE TEMELJNE PRETPOSTAVKE! opa teorija sustava omoguava definiranje funkcije i cilja postojanja pojave. ona je osnova za daljnja istraivanja. interdisciplinarni pristup i multudisciplinarnost upuuju na obavezan timski rad u izuavanje pojave primjenom ope teorije sustava (rjeavanje kompleksnih problema). interdisciplinarnost: odnosi se na nekoliko razliitih znan. disciplina multudisciplinarnost: odnosi se na mnogo razliitih znan. disciplina temeljne pretpostavke ope teorije sustava: 1. sustav je dio vee cjeline 2. izuavaju se i definiraju veze s okruenjem 3. definira se funkcija sustava u cjelini 4. elementi sustava se izuavaju u njihovim interakcijama i u odnosu na funkcioniranje sustava u cjelini 5. uspjenije funkcioniranje sustava postie se drugaijim povezivanjem elemenata sustava 6. ponaanje sustava prati se kroz dulje vrijeme 3. KAKVU ULOGU IMA OPA TEORIJA SUSTAVA U IZUAVANJU PROMETA? Opa teorija sustava dakle definira: cilj, ulazi, izlazi, granice, elementi, okruenje, veze izmeu elemenata i ogranienja. Sustav je skup povezanih elemenata radi ostvarenja cilja. Promet je aktivnost prijevoza i komunikacije (ljudi, dobara, energije i vijesti) od poetne do zavrne toke. Dakle promet se moe obuhvatiti pojmom sustav. Sustav je napravljen od manjih cjelina pa prometni sustav je sastavljen od prometnih grana koje predstavljaju podsustave: podsustav elj. Prometa, podsustav cest. Prometa, zranog, pomorskog i rijenog. 4. TO JE PROMETNI SUSTAV? prometni sustav= skup elemenata tehnike, tehnoloke, organizacijske, ekonomske i pravne naravi iji je cilj prijevoz ljudi i dobara, energije i vijesti i reguliranje njihovog toka na odreenom podruju. 5. OBRAZLOITE STRUKTURU PROMETNOG SUSTAVA! struktura je sloena jer su veze meu elementima uvijek razliite i neki elementi su vie a neki manje sloeni. struktura prometnog sustava iskazuje se vertikalno i horizontalno. vertikalna struktura: elementi tehnike, tehnoloke, organizacijske, ekonomske i pravne naravi. dakle bazni elementi temelj za ostvarenje viih elemenata. baza je tehnika razina, najvia je pak pravna. pravna je vana zbog meunarodnog znaenja prometa. to je postojanje zakona i konvcencija. 1</p> <p>horizontalna: jednakovrijedni elementi. to su prometne grane (kopnene, vodne, zrani, cjevovodni, promet prijenosnim trakama, promet potanskih poiljki, telekomunikacijski, prijenos elektrine energije). nezavisni jedan od drugoga i ravnopravni. 6. NABROJITE I OBJASNITE OSNOVNE ZNAAJKE PROMETNOG SUSTAVA! znaajke prometnog sustava: 1. velik broj razliitih elemenata (od tehnikih do pravnih) 2. velik broj elemenata koji i sami imaju znaajke sustava (prometne grane) 3. meunarodni karakter prometa (promet ne prestaje na dravnoj granici, postoje zajednike politike za provedbu zajednikog prometa) 4. organiziranje prometnih lanaca (radi potrebe trita. to je povezivanje prometnih poduzea. prometni lanac= neprekidni tok ljudi, dobara, enrgije i vijesti od poetne do zavrne toke) 5. velik broj glavnih prometnih, ali i sporednih prometnih prometnih procesa (glavni procesi svladavanje udaljenosti u vremenu. sporedni- u funkciji glavnih) 6. interesno povezivanje prometnih organizacija (u posljednje vrijeme meu prometnim granama vlada komplementarnost a ne konkurencija, radi ostvarenja vee brzine, smanjenja trokova, ekolokih zahtjeva. 7. TO JE PROMETNO SREDSTVO I KOJA JE NJEGOVA FUNKCIJA! prometno sredstvo= tehniki ureaj za prijevoz ljudi i dobara, prijenos energije i vijesti od poetne do zavrne toke. 8. OBRAZLOITE ZNAAJKE PROMETNIH SREDSTAVA! 1. esto mijenjaju tehnikotehnoloke znaajke, a promjene oznaavaju optimalizaciju koju nameu trini uvjeti i bolju profitabilnost poduzea 2. ekonominost prom.sred. godinama je tenja bila poveanje brzine i kapaciteta prom.sred. od naftnih kriza radi se na poboljanju ekonominosti- ograniena brzina, porast kapaciteta 3. poveanje broja elemenata standardne opreme radi poveavanja sigurnosti osoba i smanjenja rizika. 4. prom.sred. je tehniki element prom. grane, dakle baza je prom. grane. po tome se i razlikuju prom. grane. (1. tijekom procesa mijenjaju mjesto, 2. podloni su tehnikotehnolokom procesu, 3. visoka nabavna cijena, 4. elastinost u zadovoljavanju procesa) 9. OBJASNITE TO JE PREDMET PRIJEVOZA I KAKVA JE NJEGOVA ULOGA U PROMETU! predmet prijevoza su putnici. predmet prijevoza koji ima turistiku svrhu jesu turisti (putniki promet). predmet prijevoza su dobra. to je u praksi teret (teretni promet). to je prijevoz materijala, poluproizvoda i roba. predmet prijevoza je energija i vijesti. dakle predmet prometa: ljudi, dobra, energija i vijesti. 10. KOJE SU OSNOVNE ZNAAJKE PROMETNOG PROCESA? prom. proces= proces proizvodnje prom. usluge. on se ostvaruje povezivanjem prom. sredstava, predmeta prometa i zaposlenika. prom. proces obuhvaa 3 faze: 1. pripremna faza 2. faza prijevoza 3. zavrna faza te faze su povezane pa se prom. proces moe oznaiti pojmom prom. lanac (neprekinuti tok ljudi, dobara, energije i vijesti) u putnikom prom.: urkcaj putnika, prijevoz, iskrcaj putnika. u teretnom: ukrcaj tereta, prijevoz, iskrcaj tereta. 2</p> <p>11. TO JE PROMETNI PUT I KAKO UTJEE NA KARAKTERISTIKE PROMETNIH GRANA? prometna sredstva koriste prom. put za svoje kretanje. prometni put je medij za prijevoz putnika i tereta te prijenosa energije i vijesti od polazine do odredine toke. voda najrasprostranjeniji medij (70, 8% povrine). omoguuje prijenos velikih koliina na ekonomian nain. trenje i ostali otpori su mali zbog velike povrine prometnog sredstva i male brzine. prom. uinak 27 puta vei nego u cestovnom i 8 puta vei nego u elj. prom). zrak medij na kojem se temelji zrani prom. omoguuje povezivanje dvije toke najkraim moguim putem. optrebna je velika pogonska snaga zbog velike sile koja djeluje na prom. sredstvo. manje je ekonomian jer je mali kapacitet a velika potronja. najmanje je ekonomina prom. grana. prometni put je besplatan i dostupan svima, a izgrauju se poetne i zavrne toke. luke, pristanita, aerodromi te ureaji za sigurnost plovidbe i leta. pomorski i zrani prometni putovi besplatni. 12. OBJASNITE POJAM PROMETNE INFRASTRUKTURE I NJENU ULOGU U PROM. SUSTAVU! prometna infrastruktura je cjelokupnost graevinskih objekata i ostalih tehnikih ureaja koji sudjeluju u prijevozu putnika i tereta te prijenosu energije i vijesti. u pravilu se ne moe graditi po fazama. ona mora biti izgraena odjednom jer inae ne predstavlja cjelinu i ne moe rezultirati kvalitetnom prijevoznom uslugom. magistralne ceste se npr. mogu graditi po fazama, jer predstavljaju zasebu funkcionalnu cjelinu. investitor je uglavnom drava odnosno organi lokalne samouprave. odravanje se moe prepustiti ptivatnom poduzeu. koncesije (pravo eksploatacije). 13. KOJE SU ZNAAJKE PROM. INFRASTRUKTURE? 1. objekti prom. inf. zahtjevaju velike investicije (drava, organi lokalne samouprave) i ne mogu se aktivirati po fazama jer se gubi cjelovitost. izuzetak su magistralne ceste koje se mogu graditi po fazama. cestarine i ugostiteljski i pratei objekti uz cestu omoguuju povrat kapitala. 2. statinost i dugi vijek trajanja. poetna i zavrna toka su mjesta gdje se oblikuje vea prometna potranja. 14. OBJASNITE ULOGU PROM. INF. U OSTVARENJU CILJEVA PROM. POLITIKE! teko je odrediti veliinu prom. inf. budui da se ne moe precizno odrediti budui promet. onaj dio prometa koji e s ostalih prom. grana prijei na novoizgraeni objekt inf. ne moe se predvidjeti. potrebno je osigurati da kapacitet bude vei od aktualnog prometa i dovoljne rezerve. treba voditi rauna da se ta prom. inf. u budunosti moe i proiriti; dakle treba imati raspoloivu povrinu. pojedini objekti inf. grade se po fazama to je dobro, jer se tako moe pratiti poveanje prometa. 15. DEFINIRAJTE POJAM I ZNAAJKE PROMETNE POTRANJE! prometna potranja= potreba za prijevozom u odreeno vrijeme na odreenoj relaciji. negativnost: 1. prom. potranja moe se ostvariti jedino u tono odreeno vrijeme na tono odreenoj relacijineelastinost. 2. ona se istovremeno (prom. usluga) proizvodi i koristi, dakle ne moe se skladititi (nesrazmjer proizvodnje i potronje) veliinu prom. potranje utvruje stanovnitvo. ovisi o broju stan. i ivitnom standardu, ivotnim navikama stan., znaajkama nacionalnog gospodarstva. 3</p> <p>16. PROTUMAITE MEUOVISNOST PROMETNE I TURISTIKE POTRANJE TE UTJECAJ NA DIMENZIONIRANJE PROMETNIH KAPACITETA! prom. potranja kojom se zadovoljavaju tur. potrebe ovisi prvenstveno o ivotnom standardu, ali i o sklonosti potronji, cijeni, kvaliteti prometne usluge, cijeni supstitutivne usluge (ako postoji) te komplementarnim uslugama (dopunske usluge). prom. potranja u turizmu brzo mijenja pravce, receptivna podruja, prom. modalitete i vrijeme realizacije. prom. potranja u turizmu nije troma i ovisna o lokaciji izvora potranje i potronje, kao npr. ekonomske aktivnosti (ekonomska je troma, turisika nije) zato prom. poduzea mogu raunati u kratkom vremenu na skokove prometa, dakle porast ili pak smanjenje odnosno nestanak potranje. 17. OBRAZLOITE KAPACITET PROMETNOG SREDSTVA, VRSTE I ZNAENJE! kapacitet prom. sredstva= sposobnost prihvata putnika ili tereta. statiki kapacitet: sposobnost jednokratnog prihvata ljudi ili tereta i ovisi o konstrukcijskim osobinama proizvoaa. on je nepromjenjiv. dinamiki kapacitet: ukupan broj putnika ili tereta prevezenih u jednom odreenom razdoblju. on se moe odrediti za grupu prom. sred. (linija) ili za cijeli prom. park. ovisi o: 1. broju dana koritenja prom. sred. u razdoblju 2. broju sati koristenja prom. sred. u danu 3. veliini statikog kapaciteta 4. vremenu trajanja obrta (vrijeme od jednog do drugog koritenja kapaciteta). i prazne vonje su obrt (negativan efekt). dinamiki kapacitet moe biti teoretski ( u idealnim uvjetima), 365 dana, 100% popunjenosti) i stvarni (stvarni broj dana i stvarni broj putnika). 18. OBJASNITE SLINOSTI I RAZLIKE IZMEU PROPUSNE MOI, PRIHVATNOG KAPACITETA I PROMETNOG KAPACITETA INFRASTRUKTURE! propusna mo= kapacitet prometnice. izraava broj prometnih sredstava, broj putnika ili broj tereta u odreenom periodu (protok). ovisi o znaajkama prometnice i mogunosti supstitucije sa drugom prom. granom i prom. sredstvima. prihvatni kapacitet= kapacitet terminala- veliina koja spaja prihvat prom. sred., broj putnika ili koliinu tereta. ovisi o broju lokacija (peroni npr. ) te o veliini objekata za putnike, odnosno skladinog prostora za teret. prometni kapacitet= propusna mo kod prometnice. on ovisi i o koliini tereta ili broja putnika koji se prekrca na lokaciji u odreenom razdoblju. optimalni kapacitet= veliina kapaciteta za planirani broj prom. sred., putnika ili koliinu tereta, a da pritome ostane odreena rezerva za sluaj neravnomjernosti. (to je onaj gdje su trokovi najmanji). 19. KAKO SE DEFINIRA PROMETNI UINAK I KOJA JE SVRHA NJEGOVOG ISKAZIVANJA? prometni uinak= mjerna jedinica za svladavanje udaljenosti i prijevoza ljudi, odnosno tereta. prometnim aktivnostima, dakle ostvaruju se dva uinka: 1. prevaljuje se udaljenost 2. prenose se ljudi, teret, vijesti, energija to su: 1. putniki kilometar (pkm) 2. putnika milja (pm) 3. tonski kilometar (tkm) 4. tonska milja (tm) 5. brutotonski kilometar (btkm) 1m= 1800 metara svrha njegovog iskazivanja jest to se omoguuje njegovih veliina koje bi u protivnom bilo nemogue usporeivati. 4</p> <p>20. OBRAZLOITE ULOGU PROMETNE POLITIKE KAO SASTAVNICE GOSPODARSTVENE POLITIKE! prometna politika= ukupnost gospodarskih i politikih akcija radi razvoja prometa kao djelatnosti. to je odnos dravnih tijela prema prometu (mogu i tijela lokalne uprave). odnos drave prema prom. politici: 1. administrativna regulacija pojedinih prom. grana 2. mjere vlade u unapreenju prom. grana 3. nadzor ulaganja 4. oporezivanje pojedinih prom. sredstava 5. regulacija radi zatite interesa putnika, vlasnika tereta 21. NABROJITE I OBRAZLOITE ODREDNICE PROMETNE POLITIKE! to su: 1. zemljopisno- prometni poloaj drave odreuje strukturu prometnog sustava s obzirom na mogunost koritenja i razvijenost prom. grana. prema tome drave su planinske, pomorske ili pak univerzalne dostupnosti. 2. prometna potranja vei obujam potranje zahtjeva vee prom. kapacitete. struktura prom. potranje utjee na prom. kapacitet. 3. prometna ponuda rezultat dosadanjeg djelovanja prom. politike. ovisi o obujmu i strukturi. uspjena je ona koja nastoji ostvariti sklad ponude i potranje (nemogue) 4. mogunosti drave da zadovolje prometne potrebe sposobnost brzog poduzimanja mjera i aktiviranje rezervnih kapaciteta ako postoje. 5. drutveno- gospodarski sustavi i uvjeti poslovanja pozitivno ili negativno djeluju 6. ciljevi razvoja prom. sustava oni trebaju biti realni, ostvarivi, opi i dugoroni te posebni i detaljni, a najbitnije razumljivi svima. 7. tehnoloki napredak neprestane promjene u razvoju zahtjevaju prilagoavanje, obrazovanje 8. neekonomski uvjeti i ogranienja najznaajniji su ekoloki zahtjevi, sigurnosni zahtjevi 22. ZBOG EGA SE PROMET SMATRA GOSPODARSTVENOM AKTIVNOU? promet ostvaruje drutvenu, politiku, socijalnu, vojnu te ekonomsku ulogu. ta ekonomska uloga je najznaajnija i ogleda se u tri razine: 1. promet je gospod. djelatnost i treba funkcionirati prema ekonomskim naelima 2. uloga prom. u gospodarskim procesima je nezamjenjiva 3. logistika uloga prometa podlijee naelima odrivosti promet je usluna djelatnost a prom. usluga poveava vrijednost svakog proizvoda na tritu. o kvaliteti prometa ovisi i kvaliteta finalnog proizvoda, a o cijeni prom. usluge cijena proizvoda na tritu. tu sudjeluju prom. sredstva, ljudi i zaposlenici. promet je gospodarska grana koja znai i drutveni razvoj. najdulju tradiciju zapravo ima ekonomika prometa (robna razmjena, pribavljanje materijala i radne snage). 23. KADA I IZ KOJIH RAZLOGA PROMET POSTAJE PREDMETOM ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA? s razvojem organizacije rada i injenica da se znanstveno izuavanje ne moe prepustiti samo ekonomskim i organizacijskim disciplinama, nego i tehnikim i tehnolokim. u posljednjem stoljeu se to zbiva. oblikuje se posebno znanstveno podruje tehnologija prometa i transport. bitan je i pravni aspekt, ali i medicina, psihologija, sociologija, povijest. inter- i multudisciplinarnost. 5</p> <p>24. OBRAZLOITE ULOGU PROMETA U NACIONALNOM I SVJETSKOM GOSPODARSTVENOM RAZVOJU! pov...</p>