Protokoli Sionskih mudraca

  • View
    49

  • Download
    9

Embed Size (px)

Transcript

  • Protokoli S ion skih mudraca

  • l Protokoli Sionskih mudraca

    AUTOR: S.R. rnovaki

    TIRA: 1000 primjeraka

    4

  • l Protokoli S ionskih mudraca

    Godine 1860 Isaac Adolphe Cremieux osnovao je idovsko meunarodno udruenje, zapravo samo jedan dio slobodnog zidarstva, pod imenom All iance Israelite Universelle. Tom pril ikom izdao je svim idovima svijeta ovakav proglas:

    Aliansa koju hoemo da stvorimo nije ni francuska ni engleska ni vicarska ni njemaka, ona je idovska, ona je svesvjetska . . . M i ivimo u stranim zemljama i ne moemo se zanimati za prolazne probitke tih zemalja tako dugo, dokle god su nai moralni i materijalni probici u opasnosti. idovska nauka mora jednog dana ispuniti itav svijet. idovi! Makar da ste razasuti po svim tokama zemlje smatrajte se uvijek lanovima izabranog naroda. Ako vjerujete da ste usprkos vaih vanjskih nacionalnosti samo jedan narod, ako vjerujete da jedino idovstvo predstavlja vjersku i politiku istinu . . . idovi itavoga svijeta, doite, posluaj te na zov, dokaite vau pripadnost!

    Iskoristimo sve okolnosti! Naa mo je vel ika, nauimo se upotrijebiti je! ega da se boj imo? N ije daleko dan kada e sva bogatstva svijeta pripadati idovima.

    etiri godine kasnije, god. 1864. izala je u Parizu knj iica Razgovor u podzemlju izmeu Machiavellia i Montesquiea. U toj knj iici duh uvenog pisca I l Principe-a zastupa svoje poznato miljenje, koje je zastupao i za svog ivota: "A po koj ima se moe narodima vladati samo krajnjom tiranijom i samovoljom, mislei samo na vlastiti probitak uz rtvovanje svih narodnih probitaka."

    Montesquieu zastupa suprotnost i zgraa se nad neudorednim Machiavel l ievim nael ima. Na kraj u Machiavel l i kae: "Ovo to sam sad opisao, ovaj zbir strahovitih stvari od koj ih duh zaprepaten uzmie, ovo djelo koje je samo pakao mogao usavriti, sve je to ve gotovo, sve to ve postoj i, sve to ovoga asa postoj i pod suncem na jednoj toci zemlje, na toci koj u smo napusti l i . . . " "Pogledaj tamo sjene to nedaleko od nas prolaze, zastiru nam pogled, prepoznaje li ih? To su Slavni, koj i su uzbudi l i zavist itavoga svijeta. Ovoga asa oni od Boga zahtijevaj u da im vrati domovinu."

    5

  • l Protokoli S ionskih mudraca Koliko su neudoredna i strahovita politika naela to ih

    Machiavelli iznosi u svom Principeu, toliko su jo daleko strahovitija naela to ih pisac ove knj ige stavlj a u usta mrtvome Machiavelliu. Na kraj u eto vidimo, da sva ta naela predstavlj aju plan pomou kojeg e idovi osvoj iti svijet i na temelju kojega oni od Boga trae povratak svoje domovine. Knj i ica je izala anonimno, ali poslije se ustanovilo da ju je napisao pokrteni idov Maurice Joly. Taj Maurice Joly bio j e lan Masona i lini prijatelj Cremieux-a. Kad se pogleda razmak koji je protekao od osnivanja Alians Israelite Universelle i izdanja ove knj ige, onda se samo od sebe namie pitanje nije li plan iznesen u toj knj izi zapravo tajni plan Alianse. A zavirimo li malo u Talmud vidjet emo, da su tamo zastupana isto takva neudoredna politika naela.

    Godine 1901. izdao je ruski pisac G. Butmi knj igu pod naslovom Neprijatelj ljudskoga roda. Do 1907. izala su ve etiri izdanja te knj ige. Istovremeno kad i Butmi izdao je i drugi Rus Sergej Nilus knj igu pod naslovom Veliko u malom. B/izu je dolazei antikrist i avo/ovo carstvo na zemlji. Godine 1905. promijenio je naslov svojoj knj izi u Veliko u malom i antikrist kao bliska predstojea politika mogunost. Tu svoju knj igu izdao je jo 1911., 1912., i 1917.

    Sve ove knj ige Butmia i Nilusa sadravaju u sebi zapisnike tajnih sjednica idovskih vrhovnih glavara, tkz. Sionskih Mudraca. Te sjednice i rasprave na nj ima odrane su prilikom prvog cionistikog kongresa u Baselu (29. - 31. kolovoza 1897.) Danas sva ta izdanja predstavljaju muzejsku rijetkost - idovi su ih odmah poslije izlaska pokupovali i velikim dijelom unitili . To daljnje unitavanje sa strane idova onemogueno je nakon to je te zapisnike pod naslovom Protokoli Sionskih Mudraca izdao na njemakom jeziku Gottfried zur Beeks (satnik a. B. Miller von Hausen). Kad idovi v ie nisu mogli izmicati rasparavanju i populariziranju ovih Protokola, koj i su se poeli prevoditi na sve jezike svijeta, oni su uprli sve sile da obore istinitost tih Protokola.

    Uspjeli su u prvi as u jednome: panja javnosti bila je odvraena od samoga sadraja tih zapisnika i prebaena na potpuno sporedno polje nj ihovog izvora.

    Jedan od glavnih idovskih dokaza neistinitosti Protokola bio je taj, da se sadraj Protokola velikim svoj im dijelom poklapa sa sadrajem Jolyeve knj ige, koju smo prije napomenul i .

    6

  • l Protokoli Sionskih mudraca Ali ve po naem prij anjem izvodu vidi se, da je to ba suprotan

    dokaz. N ije vano tko je Protokole napisao, ve je vano to, da su oni vjerni odraz idovskog svesvjetskog politikog shvaanj a i da, zaista, sadravaju idovski plan u kojemu oni namjeravu ne samo "de facto", 1 ve i "de jure"2 zavladati itavim svijetom, kako gospodarski , tako i pol itiki . Taj plan se kao crvena nit provlai od doba bab i lonskog suanjstva, iznesen ve u prvim zametcima Talmuda, pa do Protokola u XX. stoljeu.

    Usprkos svih napora, to su ih idovi u loi l i u svoj a dokazivanja o lanosti Protokola, odnosno ba radi t ih napora uspjelo je do danas potpuno sigurno i nesumlj ivo dokazati da Protokoli ne samo to su potpun odraz idovskoga duha, ve su, zaista, napisani od oni h po koj ima se i zovu, od vrhovnih idovski h glavara, od S ionskih Mudraca.

    Protokoli Sionskih Mudraca iza l i su do sada nekoliko puta na hrvatskom jeziku, al i su od idova tako temelj ito uklonjeni da kod nas predstavljaj u najveu knj iarsku rijetkost. Od svih tih izdanja najkritinije je obraeno Tomieva (Split - ibenik, 1920.). Ovaj na prijevod dri se uglavnom Tomievog, samo smo ispust i l i sve komentare i usporedbe izmeu Butmia, Ni lusa, poljskog i tal ijanskog izdanja. To je uinjeno radi lake preglednosti i kratkoe. Istovremeno su neke sjednice skraene isputanjem preopirnih razglabanja. Na kraju ovog uvoda dajemo jo samo nekol iko najznaajnij i h izvadaka iz Tomieva predgovora njegovoj knj izi Krvave osnove ili Protokoli Sionskih Mudraca.

    Gdje god su Protokoli izlazil i , svagdje su proizvaal i veliku uzrujanost meu kranima i meu dravnicima. Zato su idovi sve mogue ulagali , da Protokoli ne izau na javu i l i barem da ih iz nje istu re. Gottfriedu zur Beeku, kad ih je prevodio na njemaki, ponudil i su 500. 000. - zlatnih maraka, da ih ne izda: to je on odbio. 28. veljae 1917. zbaen je b io ruski car; 2. i l i 3. oujka novo izdanje Nilusovo bi lo je predano knj iarama. Primjerci su b i l i ve stavljeni u vagon, kad nadoe grupa ljudi, s ilom otvori vagon, izbaci primjerke i spali i h. Kad je sve bilo uniteno, udalj ie se, a da nisu ni krenu l i u druge vagone. idov Kerensky, kad je doao na vlast, naredio je , da se pretrae sve knj iare u Moskvi i Petrogradu

    1 De facto it. de fak.to (lat.) zaista, doista, stvarno. 2 De jure (lat.) po pravu, s pravnog stajalita; usp. de facto.

    7

  • l Protokoli S ionskih mudraca i Protokoli, koj i se nau, da se zaplijene. Protokoli, koji su se prije careva pada prodavali za 30 - 40 rubalja, poslije pada nisu se mogli dobiti za manje od 500 - 600 rubalja. G. 1918. plaalo se za l primjerak 1000 rubalja, a g. 1920. do 1 2. 000. Neki su u isto vrijeme nudili do 3. 000. 000 rubalja za l primjerak, ali ga nije bilo mogue dobiti .

    Kad su Protokoli izali u Engleskoj, nastala je u narodu, a i meu dravnicima, prava panika. Listovi su pisali strahovite lanke proti Protokolima i idovskim poglavicama i upozoravali na pogibelj, koja se s nj ihove strane prijeti. U tom su se osobito isticali 'Times" i "Mornig Post". No ve nakon prvih lanaka Protokoli su na tajanstven nain iz Engleske iezli . "Times-u" je netko pruio podanu ruku i on je promijenio nain pisanja; poeo je sumnjati u autentinost Protokola. Protokoli sadravaju plan, koj i su prvaci idovski imali provesti u djelo, pa je naravno, da je svaki od nj ih imao po jedan primjerak, koj i je neopreznou il i na koj i drugi nain mogao doi do ruku izdavaa. A to se je, zaista, dogodilo. Sam Theodor Herzl u poslanicama sionistikog odbora, osobito u poslanici g. 190 l . koja nosi broj 18. tui se na neopreznost, koja je odala tajnu Protokola (Jouin, Le peril judeo-maconnique, t. IV Paris 1922. s. 142). Ali sve kad bi forma Protokola i bila sumnjiva, tj . Protokoli ne bi bili izraeni u ovom obliku, ne bi se moglo ni naj manje sumnjati o nj ihovu sadraju. Naj vei dio onoga, to se nalazi u Protokolima, sadrano je u trima govorima ili spisima triju idovskih rabina. Prvi je izrekao u Pragu rabin Reichkom godine 1 880., 1 7 godina prije kongresa u Baselu, na grobu rabina Simeona ben Juda, a objelodanjen je pod natpisom Izvjee o politiko-historikim dogaajima posljednjih deset godina. C.jelodanio ga je Sir John Readeliff. Drugi je Ein Rabiner uber die Gojim, broura koja je g. 190 l. dopala u ruke mladom ekom zastupniku Breznowskome, i radi koje je on i nterpelirao3 ministra rata, pa je tako izala na javu, i poslije u izvadima bila pretampana u 7. i 8. broju austrijskog tjednika Michel wache auf od 2. i 9. oujka 190 1. Trei je aovor nekog rabina na kongresu u Lavovu 1911. objelodanjen u bekom Bauernbi.indler-u od l. XI. 1912. Autentinosti ovih triju spisa, osobito dvaju posljednj ih, idovi se nisu

    3 lnterpelirati (lat. interpellare) prekidati, prekinuti koga u govoru, upadllti u rije, smetati; traiti odgovor ili objnjenje o emu od mjerodavnog ministra u parlamentu; prav. sprjeavati neto; prigovarati; zvati pred sud.

    8

  • l Protokoli Sionskih mudraca usudili poricati, pa ako je istinito, da su nji hove namjere i osnove, koje se nalaze u ovim trima spisima, onda su i one, koje se izlau u Protokolima, jer se s nj ima