(PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA

  • Published on
    13-Jan-2016

  • View
    69

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Ivana Vlahek Teskera, dipl. socijalna radnica Centar za socijalnu skrb Zagreb Podrunica Dubrava Zagreb, 05./19.11.2013. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA. Teorijski dio - PowerPoint PPT Presentation

Transcript

  • Ivana Vlahek Teskera, dipl. socijalna radnicaCentar za socijalnu skrb Zagreb Podrunica DubravaZagreb, 05./19.11.2013.

  • Teorijski dio

    Prikaz primjera savjetovalinog odnosa kroz tehniku psihodrame

    Pitanja, komentari, rasprava

  • Teorijski dio:

    Tko su nedobrovoljni korisnici? Koja je uloga socijalnog radnika savjetovatelja u radu s nedobrovoljnim korisnicima? Koje vjetine i znanja je potrebno uvjeba(va)ti i usv(a)ojiti i za uspjean (psiho)socijalni rad i osjeaj osobne i profesionalne kompetentnosti?Zato je vano brinuti o sebi kao strunjaku pomagau (odravanje mentalne higijene)?

  • U svakom susretu dvoje ljudi, tako i u savjetovanju,susreu se razliiti dijelovi njihovih linosti:

    Vanjski dio razmjenjuje se u kontaktu s drugima kroz ponaanje, verbalnu i neverbalnu komunikaciju...

    Unutarnji dio dio koji se esto skriva od drugih (tzv. ranjeni dio) koji se sastoji od emocija, iskustava, sustava vrijednosti...

  • na savjetovateljima je da prepoznaju sadraj razliitih razina komunikacije (verbalna, neverbalna, svjesna, nesvjesna) i pomou steenih znanja i vjetina pokuaju pomoi nekoj osobi ili obitelji u potrebi

    u savjetovanju je vano biti otvoren prema svim informacijama (+ i -) koje dolaze od neke osobe

    sve informacije zajedno ine cjeloviti mozaik neijeg ivota, svih njegovih iskustava i vane su kao smjernice za postavljanje ciljeva savjetovanja

  • DOBRO - VOLJNOST (s dobrom voljom)

    Unutarnji svijet korisnika:

    svijest o vlastitom izboru, unutarnja motivacija, suradnja, povjerenje, ukljuenost

    otvorenost, spremnost na ulaganje vremena, energije, volje

    osjeaj smisla

  • NE - DOBRO - VOLJNOST (ne dobrom/svojom voljom, na silu) Unutarnji svijet korisnika:

    otporiosjeaj prisile, pritiska, nametanja nepovjerenje, ljutnja, agresija, povlaenje osjeaj ovo nema nikakvog smisla

  • (psiho)socijalni rad (savjetovanje/terapija) provodi se kroz odnos s korisnikom (suradni odnos)za strunjaka taj odnos je i osoban i profesionalan (ukljuena su oba aspekta)

    Pitanja:

    to se dogaa u odnosu izmeu strunjaka i korisnika?Da li se i kako osjeaji i doivljaji korisnika reflektiraju na socijalnog radnika?Kako razmjena osobnog i profesionalnog sadraja komunikacije moe utjecati na savjetovalini odnos?

  • Nedobrovoljni korisnik

    svaka osoba kod koje je prisutan vei ili manji otporprema onome to se od njega oekuje u savjetovalinom odnosu (aktivnost, preuzimanjeodgovornosti, ukljuenost...) kao i otpor premapromjenama (odravanje postojee homeostaze)

    Samaclan obitelji (majka, otac, dijete...)Obitelj

  • Postupci u CZSS u kojima su zastupljeni nedobrovoljnikorisnici:

    Razvod braka Odnosi roditelja i djeceNasilje u obiteljiPostupci lienja poslovne sposobnosti.........

    Obitelji u kojima su narueniobiteljski odnosi i meusobna komunikacija

  • to je to to nekog korisnika ini nedobrovoljnim?

    nedostatak povjerenja prema strunjacima, ali i prema ljudima openito (puno puta su bili povrijeeni, esto od bliskih osoba...)

    zatvorenost za uspostavljanje odnosa sa strunjakom

    prebacivanje odgovornosti za svoju nevolju na drugu osobu (roditelji, supruga...)

    otpor prema promjenama (odravanje poznate uspostavljene ravnotee, pa makar bila i negativna)

  • PRIMJERI NEDOBROVOLJNIH KORISNIKA IZ PRAKSE RADA U CZSS

  • Primjer 1. Samac

    starija i nemona osoba ivi samasocijalni radnik procijeni da osoba vie ne moe sama brinuti o sebi i da joj je potrebna pomo druge osobe kako bi zadrala osnovni ivotni standardpredlae osobi organizaciju pomoi i njege u kui ili smjetaj u ustanovu socijalne skrbi ili u udomiteljsku obitelj osoba odbija pomo...

  • Primjeri 2. lan obitelji:

    otac obitelji s dvoje maloljetne djece zloupotrebljava alkoholodnosi u obitelji su jako narueni i supruga to vie ne eli trpitiobraa se za pomo socijalnom radniku koji ukljuuje ocaotac odbija mijenjati svoje ponaanje i nastavlja prekomjerno piti...

  • Primjer 3. lan obitelji

    majka mlt. djeteta roenog u izvanbranoj zajednici pokazuje sklonost depresivnom ponaanjupasivna je u izvravanju svojih ivotnih zadataka i zanemaruje svoje mlt. dijetesocijalni radnik upozorava ju na potrebu aktiviranja (pronalazak posla, odlasci u kolu, organiziranje kontakata s ocem djeteta...)majka uporno nastavlja sa svojim obrascem ponaanja...

  • Primjer 4. lan obitelji

    Maloljetna osoba (uenik srednje kole) pokazuje poremeaje u ponaanjuuvidom u obiteljsku situaciju saznaje da su odnosi izmeu roditelja i maloljetnika ve dulje vrijeme jako narueniroditelji se ele ukljuiti u savjetovanje u CZSS maloljetnik pokazuje otpor savjetovanju...

  • Primjer 5. Obitelj

    majka (oko 60 godina) i sin (oko 40 godina) ive sami u zaputenom stanu, bez struje i vodesusjedi se kontinuirano ale na njihovo ponaanje (majka i sin ih verbalno i fiziki napadaju u dvoritu, na balkonu pale stare krpe i gume od ega nastaje jak, crni dim...)u intervenciju je ukljuen lijenik ope prakse, policija, socijalni radnikuope nema anse razgovarati s majkom i sinom jer se ne odazivaju na pozive, ne javljaju se na telefon, ne otvaraju vrata...

  • u CZSS je puno vie nedobrovoljnih od dobrovoljnih korisnika

    osjeaj da se s njima jako muimo (gutai energije)

    osjeaj da stojimo u mjestu stalno neto poduzimamo da im bude bolje u ivotu, ali nita se ne dogaa (odnosno ne dogaa se ono to bi mi htjeli)

    kod korisnika se, izmeu ostalog, javljaju i otpori prema:naim intervencijama (sve sam poduzela da joj pomognem)naim naporima (ali ja mu samo elim dobro), naim oekivanjima (ona i dalje ostaje s njim u braku)

  • Na koji nain raditi s nedobrovoljnim korisnicima? Kako izgraivati odnos kroz Proces pruanja pomoi?

    Postmoderna u socijalnom radu: svaki ovjek je strunjak za sebe, on sam najbolje zna to mu je potrebno: odgovornost korisnika za vlastitu dobrobit korisnik bi trebao biti aktivan, ukljuen i svjestan svoje uloge i odgovornosti u rjeavanju vlastite nepovoljne ivotne situacije (korisnika perspektiva, mo korisnika)

  • Socijalni radnik/savjetovatelj odgovoran je zaosiguravanje procesa, a ne za rezultat.

    U procesu pruanja pomoi savjetovatelj e koristiti svojaznanja i vjetine kako bi:

    uspostavio dijalog s korisnikom stvorio odnoszajedno s korisnikomistraivao mogunosti mijenjanja njegovog ivota

    Socijalni radnik je istraiva, a ne osoba koja dajegotove recepte.

  • VJETINE POTREBNE ZA PSIHOSOCIJALNIRAD S KORISNICIMA

  • aktivno sluanje ujem i razumijem to mi korisnik govoriempatija suosjeam s korisnikom; razumijem koji osjeaji ga optereujupotivanje potujem korisnika kao jedinstveno i neponovljivo ljudsko bietolerancija svjesno toleriram neka korisnikova ponaanja koja me smetaju jer znam da to nije usmjereno na mene osobno ve je to dio njegovog iskustva s drugim ljudima

  • zainteresiranost stvarno me zanima tko je ta osoba koja sjedi ispred mene; koje potencijale ima i kako ih moe upotrijebiti da pobolja kvalitetu svog ivota

    prihvaanje iako se osobno ne slaem s njezinim izborom prihvaam to kao njezinu odluku (npr. ena se ne eli razvesti od mua alkoholiara koji ju zlostavlja ima li pravo ostati u tom braku? imam li ja, kao socijalna radnica, pravo osjeati se dobro s tom njezinom odlukom?)

  • otvorenost za razliitost uope ne mogu shvatiti to joj to treba, ali dobro... to je njezin ivot i njezin izbor... ona zna to ja mislim o tomegovor tijela (neverbalna komunikacija) kakve poruke aljem korisniku svojim dranjem, nainom sjedenja, pokretima... to mogu proitati iz korisnikove neverbalne komunikacijepruanje podrke prepoznajem ono to je korisnik danas uvidio/shvatio kod sebe i to u mu rei

  • autentinost socijalni radnik poznaje sebe, svoje vrijednosti i stavove i zastupa ih uz potivanje i uvaavanje korisnika jasnoa - imamo pravo korisniku rei to mislimo (iz pozicije strunjaka, osobe koja zna neto vie) i konfrontirati korisnika sa vlastitim stavovima i vrijednostima, ali mu ih ne smijemo nametati

  • savjetovatelj treba razvijati dobar kontakt sa sobom (unutarnji dijalog) pomo u voenju i usmjeravanju procesa pruanja pomoi

    kontinuirana edukacija tijekom i nakon zavretka studijasupervizija vlastitog psihosocijalnog rada

  • CILJ RADA s nedobrovoljnim korisnicima pretvoriti ih u dobrovoljne korisnike

    koritenjem znanja i vjetinauspostavljanjem odnosa povjerenja s korisnikom

    socijalni radnik/savjetovatelj bi trebao moi osigurati uvjete u kojima e sam korisnik prepoznati za sebe neku dobrobit to e ga dalje motivirati na ukljuivanje u proces osobne promjene

  • PSIHODRAMSKI PRIKAZ MOGUE SITUACIJE IZ SAVJETOVALINOG SETTINGA

  • Scenarij :

    u savjetovalite dolazi majka srednjokolca; ali se na njegovo ponaanje kod kue(zatvoren je u sobu; stalno spava ili je na kompjuteru, igra igrice, ne ui, ne posprema, poeo je puiti, a majka sumnja i da koristi i neke druge psihoaktivne supstance...)majka trai pomo u odgoju...

  • HVALA NA PANJI