Rad s Djecom Ovisnicima

  • Published on
    29-Oct-2015

  • View
    50

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Metode rada s djecom ovisnicima

Transcript

1

UNIVERZITET U TUZLI

FILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK: Pedagogija-psihologijaPREDMET: Savjetodavni odgojni radProf. Dr. Rua TomiSEMINARSKI RADRAD S DJECOM OVISNICIMA

Tuzla, April, 2009. STUDENTICE:

UVODOvisnost predstavlja pravi pakao za ovjeka. To je stanje u kojemu ovjek doslovno ne moe funkcionirati bez odreene supstance to dovodi to toga da on sve u svom ivotu podreuje toj ovisnosti. Nita nije bitno kao dobiti dnevnu dozu svog otrova. Veina njih u nekom dijelu svog ivota dodirne dno te se pokuava vratiti, ali volja nije dovoljna. Tijelo sada ide protiv ovjeka, a odvikavanje od ovsnosti takoer predstavlja mukotrpan proces koji naalost ne zavrava zako esto uspjehom. A sada zamislimo da je taj isti ovisnik dijete koje je jo u osnovnoj koli ili mlada osoba na poetku svog ivota. Ovisnost je tada nezamislivo teka jer djeca jednostavno nisu u stanju ni fiziki ni psihki se nositi s takvim teretom. I odrastao ovjek esto ne uspijeva, pa kako e onda dijete. Mi emo vam u svom radu opisati naine rada sa ovisnom djecom tako to emo prije svega pojasniti sam pojam ovisnosti, njegove vrste, fakore nastanka ovisnosti, oblike rada sa ovisnicima, stavove mladih o ovom problemu, ta kako roditelj moe primjetiti da je njegovo dijete ovisno i kako pomoi pri prvenciji. 1. DEFINICIJA OVISNOSTI''Ovisnost predstavlja stanje periodine ili hronine intoksikacije (trovanja) izazvane ponavljanim uzimanjem prirodne ili sintetike droge, odnosno sredstvima koja mijenjaju stanje svijesti, a posljediva toga su zdravstvene, psihike i socijalne potekoe za pojedinca i drutvo'' (Pedagoka enciklopedija II, 1989.)

1.1. Ovisnosti meu djecom i mladima

Ovisnosti koje su najprisutnije ukljuuju ovisnosti o cigaretama, alkoholu i drogama. Opistai emo svaku od ovisnosti i rezultate ankete sprovedene meu uenicima jedne osnovne kole.

1.1.1. Puenje

Poznata izreka glasi: vremena se mijenjaju i mi se mijenjamo u njima. Meutim, zato te promjene uvijek moraju biti u vidu toga da djeca neto ranije isprobaju. Zbog ega spominjem ovu izreku vezanu za vrijeme? Jer se dobro sjeam svojeg vremena u osnovnoj koli. To je bilo prije 6 godina, ali znam da je puenje bilo neto veoma rijetko meu djecom. U mom je razredu puio samo jedan momak i svi su na njega gledali udno. Osim toga, bio je veoma lo uenik bez puno prijatelja. Ali danas je situacija neto drugaija. Na puenje se gleda mnogo liberalnije i nije toliko neobino meu djecom da njihovi vrnjaci pue. Evo to je anketa pokazala o puenju:

46% ispitanika je probalo cigarete

od toga je 17% njih tada bilo sa roditeljima

63% sa prijateljima

11% sam/a

9% je navelo drugo (baka, rodice, ne sjeaju se...)

Sl. 1 Puenje meu osnovnokolcima jeste ozbiljan problem

Vidimo da je gotovo polovina ispitanika do svoje 14. godine probalo cigaretu. U razgovoru sa roditeljima dola sam do podatka da veina roditelja ne vjeruje da njihova djeca pue. To je veliko problem jer je nepriznavanje mogunosti postojanja problema smo uzokuje vei i tee rjeivi problem. Na alost, ovisnost o cigaretama kod nas se ne smatra velikim problemom, meutim, moramo uzeti u obzir da se ovdje radi o djeci koja nemaju razvijenu linost niti organizam kako bi se borili s bilo kakvom ovisnou, zbog ega svaku ovisnost moramo shvatiti ozbiljno.

1.1.2. Alkoholizam

Alkohol je oduvijek bio neizostavan dio zabave mladih i odraslih. Meutim, problem je u tome to uenje o konzumiranju alkohola potie jo iz kolskog doba. Slijedei podaci koje je pokazala anketa su veoma interesantni. Opet emo saznati jesu li uenici ispitanici ikada probali alkohol, s kime su tada bili i konzumiraju li ga sada.

53% ispitanika je barem jednom konzumiralo alkohol

26% je alkohol prvi put probalo uz roditelje

72% uz prijatelje

2% je bilo sam/a

Sl. 2 Alkoholizam postaje najvei dio ''zabave'' meu mladimaIz navedenih rezultata moemo vidjeti da veina ljudi svoj prvi alkohol proba u okruenju prijartelja, ali i nije zanemariv podatak vezan za roditelje. U razgovoru sa roditeljima nekoliko je njih dozvolilo djetetu da kua alkohol zbog toga jer su znali da e ionako probati alkohol, pa da je bolje da to proba u jednoj sigurnoj okolini. Podatak koji govori o njihovom dananjem uzimanju alkohola je poraavajui:

11% njih redovno konzumira alkohol

47% njih povremeno konzumira alkohol (slavlja i izlasci)

42% njih nikada ne kozumira alkohol

Nemalo me je iznenedilo kada sam vidjela da je vie uenika konzumiralo alkohol, nego cigarete. Takoer je veoma zabrinjavajui podatak da veina njih u povremeno konzumira alkohol. Ipak moramo uzeti u obzir da se ovdje radi o djeci koja jo uvijek pohaaju osnovnu kolu. Problem nastaja kada se dijagnosticira ovisnost. Kada odrastao ovjek popije previe dva ili tri puta sedmino, on e kad tad biti prozvan pijanicom, ali kada to radio dijete koje je na pragu puberteta ili unjemu, to se smatra mladalakom ludosti te se i to poelo smatrati normalnim. Ali injenica je da alkohol ubija ivane stanice, doslovno truje mozak i krvni sistem, tako da zakljuak o normalnosti njegovog konzumiranja ne smije biti uzeta u obzir. 1.1.3. Narkomanija

Iako rangiranje ovisnosti nije preporuljivo jer svaku treba shvatiti ozbiljno, ovisnosti o raznim drogama kao ro je marihuana, te kokain i heroin svakako spadaju u najtee i za razliku od puenja i alkohola, droge svakodnevno uzimaju ivote djece i mladih, a veoma mali broj njih se uspije rehabilitirati. Odrstao ovje koji uzima droge doslovno prolazi pakao kada se odvikava od droga ili alkohola. To je tortura za njegovu psihu i organizam koju mnogi nisu u stanju podnijeti. A sada zamuislimo kako je to za jedno dijete, iji organizam niti imuni sistem nije u dovoljnoj mjeri razvijen da se bori protiv toga. Rad sa djecom ovisnicima je teak, veina djece se i neuspije vratitiu prvotno stanje, a smrt je nerijetko najesi zavretka. Ipak. Nada se ne treba gubiti niti treba odustati od pve djece jer oni naposljetku jesu samo djaca i ako mi sami odustanemo od njih zasto i oni ne bi odustali od samih sebe. Uprvo zbog najvee ozbiljnosti ove ovisnosti, dalje emo govoriti ponajvie o narkomaniji kod djece, faktorima nastanka istog, nainima rada sa takvom djecom, te raznim nainima prevencije i stavovima mladih o drogama.

2. FAKTORI NASTANKA OVISNOSTIMnogi faktori uticu na stvaranje ovisnosti. U interakciji su tri grupe koje su zacajne za nastanak ovisnosti:

1.Droga- farmakoloske osobine droge

2.Licnost (ovisnika)

3.Sredina- socijalni faktori.

Droga

Droga predstavlja prirodno ili sintetiko sredstvo koje ima negativne uinke na ovjekov mozak i kompletni ivani sistem, to utie na njegovo cjelokupno funkcioniranje, kako fiziko i psihiko, tako i socijalno. Droge se povremeno svrstavaju u lake i tee, a neke koje se danas najee koriste su marihuana, kokain, heroin, LSD i druga halucinogena sredstva. Koritenje bilo kojeg od navedenih sredstava dovodi do trajnog oteenja mozga i ivaca, ukoliko se osoba ipak na kraju oporavi, ali u veini sluajeva konzumiranje dovodi do smrti.Linost ovisnika

Odnos covjeka I droge moze biti trostruk: Neki ljudi za zivota ne probaju drogu, neki probaju, ali ne postaju ovisnici, a oni koji poslije probaju postaju ovisnici. Po ovme se moze reci da postoje indvidulane presipozicije za ovisnost. Svijet je uvjek bio izazov, posebno za mlade ljude koje se trude da imaju sto vise iskustva. Otvorenost za novo I nepoznato dovodi mnoge posebno adolescente do ovisnosti. Covjekova urodjena potreba je potreba za pripadanjem. Vodjeni time mnogi mladi u identifikaciji sa grupom, idolom, prihvataju ponasanja drugi I bivaju vodjeni njihovim normama. To dokazuje da se droga po pravilu uvjek uzima u grupi, a rijetko kad u usamljenosti. Interesantno da vecina ovisnika I prije uzimanja odredjeni supstanci su bili nestabilne licnosti. Kriticno vrijeme je period fizickog I emocionalnog sazrijevanja kda mnogi mladi nisu u mogucnosti da se suoce sa odgovornosti koja ih ceka. Tada se javljaju prvi sukobi sa porodicom, okolinom tako mladi cesto misle da ce bjezanjem od stvarnosti rijesiti svoje interese, sukobe, strahove, nesigurnosti Ukratko ovisnici su nesamostalne I slabe licnosti koje ne podnose frustracije I stres. Ne podnose zivotne teskoce, ne cekaju duze na zadovoljavanje svoji potreba, ne trude se da postignu uspjeh, da zadobiju postovanje drugi niskog su samopostovanja, a cesto je to simptom poremecaja licnosti.

Socijalni faktori

Sira socijalna sredina podlozna promjenama ponasanja nudi nove drustvene I kulturne utjecaje. Razvoj zemlje donosi nesigurnost I kolebanje u vezi sa normama I sistemom vrijednosti, sto povecava broj ovisnika. Politika I ekonomija utice na stepen zloupotrebe droge. U Evropi je zabiljezeno da je najveci stepen zloupotrebe droge u zemljama koje su bile ekonomski zaostale.

Porodica kao sociopsiholoski faktor u formiranju licnosti svojim poremecenim odnosima utice na stvaranje ovisnosti. Naruseni I razoreni brakovi u kojima vlada netrepeljivost I emotivna hladnoca, pogresni odgojni stavovi stvara kod mladi osjecaj odbacenosti, nesigurnosti i emocionalne usamljenosti. Superiorni I ambiciozni roditelji sa vidokim zahtjevima cesto za djecu imaju narkomane I ovisnike. Cvrsta moralna I religiska uvjerenja znaju biti dobar stit od zloupotrebe droga. Vazno je takodjer kakvi su eticki principi I stavovi prema drogi u grupi u kojoj su mladi naklonjeni I sa kojima se poistovjecuju. Nagovor drugi jesu sve cesci razlog ulaska u svijet droge.

3. DISPOZICIJE ZA OVISNOST I POREMECAJ PONASANJA

Postoje ljudi koji u sebi nose dispozicije za razvoj ovisnoti. Ovo se odnosi na ljude sa neuravnotezenoscu u stavovima I ponasanju posebn u polju emocija, u nagonima, misljenju, opazanju I u odnosima sa drugim ljudima. To pocinje u djetinjstvu I ocituje se kroz cijeli zivot. To ne znaci da posve zdravi ljudi ne mogu postati ovisnici. Omalovazavanje normi, propisa I obaveza, neodgovornost, nizak prag za agresivno ponasanje, sklonost nasilju uocavaju se kod svih oni koji konzumiraju drogu. Ljudi sa emocionalnom labilnoscu imaju nestabilno raspolozenje imaju nestabilno raspolozenje, samokontrola im je uzdrmana ili blokirana osjetljivosti ili snaznih osjecaja. To dovodi do opasnog ponasanja. Upotreba narkoticki sredstava omogucava bjeg od stvarnosti, u svijet u kome u kome se moze zadobiti mir.4. SAVJETODAVNI ODGOJNI RAD S DJECOM OVISNICIMASavjetodavni rad predstavlja veoma odgovornu i suptilnu pedagoku djelatnost potem koje se postie svestraniji i potpuniji razvoj linosti. Da bi uspjeno mogao savjetovati pojedinca i grupu kolski pedagog mora poznavati sutinu odgoja kojim su odgajanici obuhvaeni. Savjetodavni rad se postepeno obogauje raznim formama (grupni i individualni savjetodavni rad), novim sadrajima tehnikama i postupcima. Na osnovu tih saznanja on kreira program svoga rada, vri izbor sredstava i postupaka savjetodavnog rada i praktino realizira savjetodavni rad bilo sa grupom bilo sa pojedincem. Funkcija savjetodavnog rada i pedagoga-psihologa je prije svega stvaranje pedagoke klime u kojoj se priznaje i potuje linost uenika, te prevazlaenje negativnih vidova ponaanja.

2.1.Individualni savjetodavni rad s djecom ovisnicima Individualni oblik savjetovanja bidra se kada dijete, odnosno uenik ima ozbiljijih linih problema koje ne moe sam rijeiti, a ni roditelji ni kola ne mogu mnogo pomoi. Cilj ovog naina rada, konkrteno kod naeg problema jeste da ovisnik shvati izvore njegovih potekoa te da mu se pokae put kako rijeiti svoje probleme. Prednost individualnog rada je u tome to se puna panja posveuje tom ueniku.vano je napomenuti da bez obzira u kako se takom stanju uenik nalazio ne smije mu se oduzeti nada u to da se njegov problem moe rijeiti. Vano ga je usmjeriti u optimistikom pravcu to je vano za njegovu volju za rjeavanje vlastitog problema. Individualni nain rada moe naii na potekoe jer ovisnik nekada nee htjeti ili moi komunicirati, postaviti e se obrambeno, ali mi kao peagoz moramo biti strpljivi i pokazati empatian stav prema njima jer ovdje nije rije o nama nego o djeci s ozbiljnim problemom kojima oajniki treba pomo. Na osnovu intervjua i razgovora sa djetetom pedagog moe postaviti odreenu dijegnozu koja je e biti glavno polazite za lijeenje. Budui da se ovdje radi o ovisnosti, nije dovoljno da uenik povremeno dolazi pedagogu na razgovore. Ovisnici, bilo dijete bio odrastao ovjek moraju primati strunu pomo u instituciji predodreenij za to. Dijete mora imati advekatnu medicinsku njegu kako bi se njegovo tijelo moglo izboriti s ovisnou, te razne metode individualnog rada prilagoene ovomtipu problema.2.2.Grupni savjetodavni rad s djecom ovisnicima

Grupni savjetodavni rad bazira se na radu s grupom ljudi koji imaju zajedniki problem. U ovom sluaju su to djeca i mladi s problemom ovisnosti. Dokazano je da pripadnost grupi daje osjeaj sigurnosti, te podrke jer svi u grupi imaju isti problem te se na taj nain meusobno razumiju. Naglasak u grpnom obliku rada stavlja se na atosferu koja mora biti slobodna kako bi se svi lanovi grupe osjeali slobodno da sudjeluju u raznim aktivnostima, vode diskusije i bez straha pitaju ono to ih zanima. Lijeenje ovisnosti u grupi daje pozitivne razultate jer pojedinavc osjea pozitivni pritisak od svoje grupe da ustraje u onome to je poeo. Dijete vidi da nije samo u toj tekoj situaciji, da mnogi imaju probleme kao i on i da ih je mogue rijeiti ukoliko ustraje. Ove su grupe najee formalnof tipe sa terapeutskom ulogom. Grpno savjetovanje ovisnika trebaju obavljati visoki struni savjetnici koji imaju iskustva u radu sa ljudima i ovim problemom, koji poznaju tehnike i procedure rada u grupi i koji su spremni vriti korekcije ukoliko primjete da njihov nain rada ne daje pozitivne ishode. Potrebno je da pedagog-psiholog bude informiran o svakom lanu grupe u kojoj djeluje, da bude sposoban voditi takav nain grupnog rad u kojemu svaki pojedinac eli pomoi drugom, te da je sposoban kreirati pozitivnu atmosferu grupe. Tehnike koje se koriste varirju od uvjeravanja do kritikovanja. Svaka tehnika nije sama po sebi dobra niti loa, vano je kada i na koi se nain primjenjue. Rad s ovisnicima traje sve dokle se dijete u potpunosti ne oslobodi uticaja droge na svoje tijelo i psihu. Tretmani traju obino od tri mjeseca do godine dana ali ogranienost nije fiksna jer svaki pojedinac je drugaiji. Svako dijete je u razliitom trenutku svog kritinog stanja zatrailo pomo ili su to roditelji primjetili. Svako dijete imaju svoju podlogu koja moe ii u prilog lijeenja ovisnosti, ali i koja ga moe oteati. Pedagozi i razne institucije u svakom sluaju vie preferiraju kombinaciju dva navedena naina...