REFLEKSI DUGOG JATA U JUGOISTOČNOJ BOSNI U izj.unsa.ba/files/28-17/06. Haris_Catovic_Refleksi_dugog_jata_u_JI... ·…

  • View
    212

  • Download
    0

Embed Size (px)

Transcript

  • 141

    REFLEKSI DUGOG JATA U JUGOISTONOJ BOSNI U

    ANKETI PITANJA O GOVORU PROSTOGA NARODA (1897) I POPUNJENIM

    UPITNICIMA ZA ISPITIVANJE BOSANSKOHERCEGOVAKIH GOVORA

    (19751986)Saetak: U dijalektolokoj literaturi opepoznata je injenica da je pi-tanje refleksa starog glasa jata najinteresantnija pojava u naim dijale-ktima, naroito u govorima junoga tipa, a dananje prilike nesumnjivo aktualiziraju pitanje refleksa starog glasa jata jer je to pitanje postalo i jedno od kljunih diferencijalnih osobina meu standardnim jezicima na srednjojunoslavenskom prostoru. Neujednaena zamjena jata u is-tim glasovnim pozicijama uvjetovana je razliitim faktorima pa je stoga jasno zato je ovom pitanju posveen nemali broj radova koji su dosta iroko postavljeni i sagledavani kako u monografskim studijama, tako i u normativnim prirunicima. Jugoistonobosanski govorni tip pripada istonohercegovakom dijalektu pa je prema zamjeni jata dio velikog ijekavskog kompleksa. Izvor za lingvistiku i filoloku analizu ovog rada sainjavaju ankete Pitanja o govoru prostoga naroda iz 1897. godine i Bosanskohercegovaki dijalekatski kompleks (19751986). U radu e se analizirati stanje u vezi s refleksima jata u dugom slogu u upitnicima koji su relevantni za istraivanje jugoistonobosanskog govornog tipa, a provedeni su na podruju ajnia, Foe, Gorada, Kalinovika,

    Ovaj tekst je licenciran s Creative Commons Attribution 4.0 International License. Za detalje, posjetiti http://creativecommons.org/licenses/by/4.0/.

    H A R I S AT O V I struni saradnik, MA

    Institut za jezik Univerziteta u SarajevuHasana Kikia 12, Sarajevo, BiH

    haris.catovic@izj.unsa.ba

    8 1 1 . 1 6 3 . 4 ( 4 9 7. 6 ) 2 8r a d p r i m l j e n : 5 . 1 0 . 2 0 1 7. r a d p r i h v a e n : 8 . 1 2 . 2 0 1 7.

    I Z V O R N I N A U N I R A D

  • K N J I E V N I J E Z I K 2 8 , 2 0 1 7. ( 1 4 1 _ 1 6 3 )

    142

    Rogatice, Viegrada, a u okvirima projekta Pitanja o govoru prostoga naroda (1897) koji je proveo Zemaljski muzej, te popunjenim upitnici-ma za ispitivanja bosanskohercegovakih govora, koji su provedeni na podruju ajnia, Gorada, Kalinovika, Rogatice i Viegrada u okvirima projekta Bosanskohercegovaki dijalekatski kompleks (19751986) koji je vodio Institut za jezik i knjievnost, Odjeljenje za jezik.

    Kljune rijei: fonetika, fonologija, jat, istonohercegovaki dijalekt, jugoistonobosanski govorni tip, kvestionar.

    UvodRazvojem savremene dijalektoloke nauke uspjela se organizirati i si-stematizirati opsena graa koja se nakupila tokom istraivanja u pro-jektu Instituta za jezik pod nazivom Bosanskohercegovaki dijalekatski kompleks iji je cilj bio zabiljeiti posebnosti bosanskohercegovakih govora i prema zabiljeenim rezultatima dati to precizniju sinhronij-sku deskripciju toga stanja i odnosa prema standardnom jeziku, to je trebalo kao konani rezultat imati dijalektoloku kartu na kojoj treba da se ukae na bijela polja u smislu ispitanosti govora, naravno, bez iluzija u pogledu pribliavanja iscrpnosti (Vujii 1974: 15). Od naj-ranijih dana dijalektoloka istraivanja provedena na bosanskoherce-govakom prostoru u posljednjih nekoliko decenija, zahvaljujui radu prije svega istaknutih domaih dijalektologa, postigla su znaajnije rezultate. Ipak, prouavanja historijskog razvoja dijalekata na bosan-skohercegovakom terenu nisu bila dovoljno nauno eksplicirana, ali su donekle u pokuajima sistematiziranja i opisivanja toga stanja uspjela odgovoriti zadatku, dodue ponekad u manjoj ili vie spretnoj kombinatorici nekih ve ranije zabiljeenih podataka. To je odredilo potrebu i pobudilo interes za traenjem idealnog modela i postavke u pristupu tom fenomenu. Saznanja do kojih je dola dijalektoloka nauka u okvirima istraavanja bosanskog jezika relevantna su za sveo-buhvatno prouavanje savremenog stanja bosanskohercegovakih go-vornih tipova, ali ostaje jo uvijek nedovoljno rasvijetljeno pitanje o uvjetovanosti jezikih pojavnosti na pojedinim terenima, kao i nikad do kraja formirana slika o razvoju i fizionomiji dijalekatskih tipova bosanskog jezika. Tako e ionako sloenu heterogenost bosansko-

  • 143

    H a r i s A T O V I REFLEKSI DUGOG JATA U JI BOSNI U ANKETI (1897) I BHDK (19751986)

    hercegovakih govornih tipova dodatno zakomplicirati interferenci-je i razliita preslojavanja i preklapanja meu govornim tipovima. U prvim fazama razvoja lingvistike misli na bosanskohercegovakom terenu probudit e se zanimanje kod istraivaa koji e ve poetkom 20. vijeka pokrenuti vane projekte ija je zadaa ispitati govore tog podneblja. Prvi od takvih projekata bila je anketa Pitanja o govoru prostoga naroda iz 1897. godine, koja predstavlja i prvu anketu koja je za cilj imala ispitati govore bosanskohercegovakog prostora, koja e kasnije moda biti i model po kojem se prave upitnici ovoga tipa, mada nije bez metodolokih nedostataka.1 Ova Anketa do danas nije dobila sistematinu naunu elaboraciju, osim to su se sporadino na-unoj javnosti prezentirali rezultati istraivanja pojedinih podruja mjesnih govora.2 Prikupljeni materijal daje nam u tom pogledu zna-ajan poticaj za nauna istraivanja razvoja dijalekata, budui da je oblikovanje modernog bosanskog jezika u najveoj mjeri posljedica dugotrajnog i kompliciranog procesa dijalekatskih diferencijacija, kao i integracija, koji se, s razliitim stepenima intenziteta i naizmjenino, ogledaju u savremenom jeziku. Vano je napomenuti i injenicu da e nam sveobuhvatna istraivanja jugoistonobosanskog govornog tipa u smislu njegovih specifinih osobenosti omoguiti da nauno

    1 Reetar i Jagi povjerili su dijalekatske kvestionare neobuenom kadru (sveenicima, uiteljima) koji nisu bili izvjebani za tu vrstu posla, pa stoga rezultati jezike ankete nisu u potpunosti pouzdani. U prilog tome govori i biljeka koju je napisao jedan od ispitivaa, u kojoj stoji: Sa ovdanjim sam govorom narodnim i sam slabo upoznat, poto se kratko vrijeme ove nalazimo (Nikola Tenovac, uitelj, KA1, str. 4). Osim ove injenice koja govori o strunim stranama ove Ankete, jo jedna injenica takoer ide u prilog ovoj konstataciji, a to je da upitnici nisu do kraja dosljedno popunjavani, npr. u kvestionaru VA4 uope nisu podvueni ili na bilo koji drugi nain naznaeni odgovori. Naime, oni su dati u biljekama, meutim, na pojedina pitanja uope nisu dati odgovori.

    2 Naprimjer: ator (2004: 151167) podrobno analizira rezultate ove Ankete iji je upitnik stigao iz Mostara. Metodoloki postupak koji je primijenio analizirajui govor Mostara dobra je platforma na temelju koje bi se tretirali i govori drugih krajeva. U svom radu dao je osnovne fonetske, morfoloke, sintaksike te leksike osobenosti mostarskog govora s kraja 19. stoljea. Osim atora, ova Anketa nala se u fokusu naunog interesovanja i u radu Refika Bulia, koji je prije svega tretirao pitanje ekavske zamjene jata u govorima Tenja i Maglaja (Buli 2004: 3239), kao i studiji Ekavsko-jekavski govori teanjsko-maglajskoga kraja (Buli 2013). Takoer, dva upitnika iz Sarajeva analizirao je Senahid Halilovi te ih prezentirao javnosti u svojim dvama tekstovima: Sarajevski govor do kraja XX stoljea i Bosanskohercegovaki lingvistiki atlas: Dvije ankete i jedna izoglosa.

  • K N J I E V N I J E Z I K 2 8 , 2 0 1 7. ( 1 4 1 _ 1 6 3 )

    144

    definiramo taj prostor te da se na jasan i argumentiran nain uspo-stave specifinosti njihovog odnosa i nain na koji su one uestvovale u formiranju cjelokupne fizionomije istonohercegovakog dijalekta bosanskog jezika. Teorijski i praktini znaaj ova Anketa dobila bi kroz sistematinu analizu svih lokalnih govora, na osnovu kojih bi se izvrila diferencijacija i klasifikacija govornih zona po rangu veih od lokalnih, odnosno dijalekatskih oblasti, to bi nam posluilo za dalje teorijsko razumijevanje variranja govornih odlika u sistemu dijaleka-ta bosanskog jezika.

    Dosadanja prouavanja jugoistonobosanskog govornog tipaJugoistonobosanski govorni tip pripada istonohercegovakom di-jalektu. Za istonohercegovaki dijalekt moe se bez zadrke kazati da predstavlja u dijalektolokom smislu vrlo istraen teren pa je u skladu s tim do danas o njemu napisan prilino velik broj radova i monografija. Reetarova monografija Der tokavische Dialekt (1907) izuzetno je znaajna ne samo za tokavsko govorno podruje ve i za bosanskohercegovaku dijalektologiju koja je nesumnjivo njen naj-referentniji dio. U prilog ovoj konstataciji ide injenica da je Reetar napravio i prvi kvestionar Pitanja o govoru prostoga naroda (1897) koji sadri 150 pitanja za potrebe prikupljanja govorne grae u Bosni i Hercegovini. Zapaanja koja su uoena u prikupljenoj grai bile su znaajne injenice koje su svoje mjesto pronale u opisima bosan-skohercegovakih govora u ve spomenutoj Reetarevoj monografiji. Pored ovog rada, jo ranije 1894. godine u Nastavnom vjesniku ur-min objavljuje rad3 u kojem iznosi podatke o govoru istone Herce-govine sve do crnogorske granice to zakljuujemo na osnovu sljedeeg: Meni su izvor i u ope za ove biljeke Hercegovci s istoka, t.j. oni, koji ive poevi od Foe do Gacka, onda Gorade i ajnie do istonog Durmitora, pa sve do Nikia i granice Hercegovine s

    3 urmin, uro: Njekoliko biljeaka o govoru hercegovakom, Nastavni vjesnik III, Zagreb, 164175.

  • 145

    H a r i s A T O V I REFLEKSI DUGOG JATA U JI BOSNI U ANKETI (1897) I BHDK (19751986)

    Crnom Gorom (urmin 1894: 165). U ovom radu prezentirana gra-a nije bila akcentirana niti su bile lokalizirane jezike osobenosti. U svojim biljekama o govoru hercegovakom daje grau s terena koji on naziva hercegovakim, to je nauno posve prihvatljivo, a koji, meutim, danas ne pripada Hercegovini. On zapravo pod tim ter-minom smatra srodan govorni tip van granica Hercegovine. urmin se smatra jednim od prvih istraivaa ovog govornog tipa. Prvo obi-mnije istraivanje hercegovakih govora je istraivanje Danila Vu-ovia (1927) Dijalekat istone Hercegovine. Vuovi daje osvrt na jeziko stan