Rjecnik Pojmova EU

  • View
    42

  • Download
    3

Embed Size (px)

Transcript

  • 1RJENIK POJMOVA

    A

    Acquis Communautaire (fran.)

    Acquis Communautaire, Acquis (franc. Acquise- naslijee, tekovina), skup je prava i obveza na koje se sve zemlje lanice obvezuju i povezuju unutar EU-a. Ono nije samo pravo u uem smislu, jer obuhvaa: sadraj, naela i politike ciljeve osnivakih ugovora, zakonodavstvo usvojeno primjenom osnivakih ugovora te presuda Suda Europske zajednice, deklaracije i rezolucije koje je Unija usvojila, mjere koje se odnose na zajedniku vanjsku i unutranju politiku, mjere koje se odnose na pravosue i unutranje poslove te meunarodne ugovore koje je Zajednica sklopila, kao i ugovore izmeu zemalja lanica u podruju djelovanja Unije. Svaka drava koja eli postati lanica EU-a mora prihvatiti odluke iz osni-vakih ugovora i uskladiti svoje zakonodavstvo sa Acquis Communauta-ireom.

    Avis

    Avis oznaava miljenje, a u politikom se govoru tom rjeju oznaava stav ili miljenje. Avis je zapravo dokument kojim Komisija ocjenjuje sposobnost neke zemlje da pone pregovore o punopravnom lanstvu u Europskoj uniji. U avisu Komisija u skladu s kopenhagenskim kriterijima, koji vrijede za sve zemlje potencijalne kandidate, daje miljenje o zahtjevu za lanstvom. Taj dokument analizira postignute odnose EU i zemlje pristupnice prema trima glavnim kriterijima- 1. politikom, 2. ekono-mskom i 3. zakonodavnom- ocjenjujui je li zemlja spremna preuzeti obveze iz lanstva u EU, te daje preporuku (avis) o otvaranju pregovora s EU za punopravno lanstvo ili pak, ukoliko kriteriji nisu zadovoljeni, predlae nastavak usklaivanja sa standardima Unije.

    B

    Bijela knjiga (White Paper )

    Bijela knjiga je vrsta dokumenta Europske komisije koji sadri prijedloge buduih akcija Zajednice u odreenom podruju. Ponekad Bijela knjiga slijedi Zelenu knjigu, koju Komisija izdaje kako

  • 2bi poela proces konzultacija o nekom pitanju na europskoj razini. U kontekstu pribliavanja zemalja Srednje i Istone Europe europskim integracijama, Komisija je izdala Bijelu knjigu o pripremi zemalja Srednje i Istone Europe za integraciju na unutranje trite, kao vodi pridruenim zemljama Srednje i Istone Europe u procesu usklaivanja zakonoda-vstva u podruju ureenja unutranjeg trita. Taj dokument obrauje 22 od ukupno 33 poglavlja propisa sadranih u Acquis Communautaireu. (Acquis Communautaire; EU; Europska zajednica; jedinstveno trite - unutranje trite).

    C

    Carinska unija (Customs Union)

    Carinska je unija oblik udruivanja zemalja u kome zemlje unutar unije sporazumno ukidaju carine u meusobnoj razmjeni te uvode zajednike carine na uvoz proizvoda iz zajednikih zemalja. Carinska unija je bila glavno gospodarsko uporite Ugovora o osnivanju Europske ekonomske zajednice iz 1957. godine, koji je ve tada teio ostvarivanju etiri slobode (Rimski ugovori; slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala; Sporazum o slobodnoj trgovini).

    Cost-benefit analiza (Cost-benefit analysis)

    Cost-benefit analiza procena je relativne vrijednosti promjena na postojee ili predloene situacije ili projekte. Njome se metodoloki ispituju trokovi, koristi i rizici svih opcija, te se odreuju najisplativiji naini postizanja zadanih ciljeva. U kontekstu pribliavanja europskim integra-cijama cost-benefit analiza slui procjeni uinka integracije na trgovinu, monetarnu i fiskalnu politiku, te pojedine sektore.

    D

    Direktiva

    Direktiva je jedan od oblika u kojem institucije EU donose svoje odluke. To su veoma precini pravni akti koji se koriste za brza i izravna rjeenja

  • 3novih pravnih problema na razini EU. Direktive EU se ugrauju u nacionalna zakonodavstva zemalja lanica kroz odluke domaih parlamenata ili ministarstava u roku od 18 mjeseci od donoenja direktive. Odbije li neka drava lanica primijeniti direktivu na taj nain, ona onda postaje neposredno primjenjiva. Potrebno je razlikovati direktive od uredbi, koje su neposredno primjenjive, obvezuju tijelo koje ih je donijelo, te ne podlijeu procesu odobravanja u nacionalnim parlamentima.

    E

    Ekonomska i monetarna unija(Economic and Monetary Union)

    Ekonomska i monetarna unija (EMU) sporazum je po kojemu zemlje lanice EU-a usklauju svoje ekonomske i monetarne politike s krajnjim ciljem usvajanja jedinstvene valute (eura). Sam proces stvaranja EMU-a odvijao se u tri faze. U prvoj (1990.-1993.) cilj je bio osigurati slobodno kretanje kapitala i ostvariti koordinaciju ekonomske politike te ue suradnje centralnih banaka; u drugoj fazi (1994-1998) cilj je bio pribli-avanje ekonomskih i monetarnih politika zemalja lanica, kako bi se osigurala stabilnost cijena i stabilne javne financije; cilj tree faze (sijeanj 1999. godine) bio je osnivanje Europske sredinje banke, utvrivanje kursa i uvoenje jedinstvene valute. Ugovorom iz Maastrcihta (usvojenim 1993.) u potpunosti su razraeni cilj monetarne unije te metode i vreme-nski okvir njezinog stvaranja. (Euro; Ugovor o EU / Ugovor iz Maastrichta).

    Ekonomski i socijalni odbor - ECOSOC (Economic and Social Committee)

    Savjetodavno tijelo Unije koje zastupa interese razliitih ekonomskih i socijalnih grupa. Okuplja 222 lana iz redova poslodavaca, sindikata zaposlenih i interesnih grupa koje se bave ekonomskim i socijalnim pitanjima (zadruge poljoprivrednika, grupe za zatitu okoline, gospodarske komore i sl.). Odbor mora dati svoje miljenje pri donoenju propisa koji zadire u socijalnu i ekonomsku sferu poput poljoprivredne, industrijske i socijalne politike, regulacije zajednikog trita, zatite okoline i sl., a to se miljenje objavljuje u Slubenom listu EZ-a. Odbor ima vanu ulogu i pri traenju kompromisa u sluaju sukoba interesa suprotstavljenih grupacija. Odbor prati i razvoj jedinstvenog

  • 4trita i dva puta godinje organizira Forum o jedinstvenom tritu. Najznaajnija uloga Ekonomskog i socija-lnog odbora je pribliavanje EU-a njenim graanima.

    http://www.ces.eu.int

    Euro

    Euro je jedinstvena valuta koju je 1.1.1999. prihvatilo 11 zemalja lanica EU-a (Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemaka, Portugal, panjolska), s krajnjim ciljem potpunog ukidanja nacionalnih valuta. Danska i Velika Britanija koristile su pravo ostajanja izvan euro-zone prema ugovoru iz Masstrichta, a Grka i vedska nisu zadovoljile kriterije pribliavanja (Convergence Criteria) do navedenog datuma. Grka je, zadovoljivi navedene kriterije, ula u europodruje 2001. godine, dok je vedska i dalje izvan europodruja s obzirom na to da su njezini graani na referendumu dva puta odbili prihvaanje jedinstvene valute. Uvoenje eura kao jedinstvene valute u Europskoj uniji trea je faza stvaranja Ekonomske i monetarne unije. Novanice i kovanice eura putene su u optjecaj 1. sijenja 2002. godine, dok je potpuna zamjena nacionalnih valuta obavljena krajem veljae 2002. godine. Poetkom 2007. Slovenija je postala 13. zemlja lanica Europske unije koja je uvela euro, a s poetkom 2008. istu su valutu uvele Cipar i Malta.

    Europol (European Police Office)

    Nadnacionalni policijski ured uspostavljen Ugovorom u EU-u da bi se poveao uinak u borbi protiv organiziranog meunarodnog kriminala koji obuhvaa krijumarenje droge, nedoputenu trgovinu radioaktivnim elementima, organizirane krae vozila, pranje novca, trgovinu ljudima i

  • 5terorizam. Europol ne provodi meunarodne istrage ve prikuplja, analizira i distribuira obavetajne podatke te osigurava strunu i tehniku podrku u istranim postupcima i operacijama kao koordinator suradnje policija drava lanica Unije. Ured je poeo s radom 1998., a nastao je proirenjem prvobitnog odsijeka EDU-a (European Drug Unity). Sjedite je Europola u Hagu.

    http://www.europol.eu.intEuropska banka za obnovu i razvoj, EBRD (European Bank for Reconstruction and Development)

    Europska banka za obnovu i razvoj EBRD (European Bank for Reco-nstruction and Development) osnovana je 1991. godine radi pomoi strukturnim reformama, tranziciji k trinom gospodarstvu i razvoju poduzea i infrastrukture u zemljama bivega Istonog bloka. Sjedite je u Londonu, a osnivai su drave EU i druge razvijene drave Zapada. Njezin je osnivaki kapital oko 10 milijardi eura, a godinje plasira zajmove u vrijednosti oko 2 milijarde eura u 26 drava srednje i istone Europe i bivega Sovjetskog Saveza. Banka se rukovodi naelima nediskriminacije, potenja i transparentnosti kako bi se osigurali njezini investicijski projekti i potaklo vee sudjelova-nje stranih investitora.

    http://www.ebrd.com

    Europska investicijska banaka EIB (European Investment Bank)

    Financijska institucija EU-a osnovana Rimskom ugovorima, ima sjedite u Luksemburgu. Njezina je uloga osigurati sredstava za kapitalne investicije vezane za razvoj i integraciju Unije. Banka odobrava kredite uz minimalne kamate u godinjem iznosu od oko 20 milijardi eura (do 50% cijene projekta). Daje i zajmove za razvoj nedovoljno razvijenih regija, infrastrukture, poboljanje transeuropskih prometnih, telekomunikacionih i energe-tskih veza, poboljanje konkurentnosti europske industrije i razvoj malih i srednjih poduzea, zatitu okoline i sl. Osigurava i zajmove za razvoj zemalja potpisnica Lome konvencije, drava Srednje i Istone Europe koje se pripremaju za lanstvo u EU-u, te zemalja Sredozemlja. Bankom upravljaju vijee guvernera (ministri financija drava lanica), odbor direktora (25 direktora - administratora s petogodinjim manda-

  • 6tom koje imenuje vijee guvernera) i Upravni odbor (izvrno tijelo Banke s predsjednikom i sedam potpredsjednika sa estogodinjim mandatom).

    http://www.eib.org

    Europska komisija(European Commission)

    Europska je komisija jedna od pet najvanijih institucije Europske unije. Izvrna je ruka EU-a te upravlja svakodnevnim poslovima Unije. ine je predsjednik i lanovi, koji se neslubeno zovu i povjerenicima (commissioners). lanovi su Ko