Romanika-Gotika-Hrvatska-pitanja

  • Published on
    13-Feb-2015

  • View
    179

  • Download
    5

DESCRIPTION

skripta

Transcript

ROMANIKA U HRVATSKOJ DAVOR SIFTAR PRODUCTION . U 11. st. benediktinci vraćaju tip bazilike, istočni Jadran je pod utjecajem Aquileje, Venecije i Pompose, skulptura izlazi na pročelja crkava, uspostavlja se duboki kor zbog prijelaza s procesijske na stacionarnu liturgiju. TRI STILSKA PODRUČJA 1. Sjeverna Dalmacija (od Krka do Zadra) 2. Srednja Dalmacija (Trogir i Split) 3. Južno Primorje (Dubrovnik) PRIMJERI 3 BROD. 3 APSID. BENED. BAZILIKA 1. Sv. Petar, Draga na Rabu (najbolje očuvana) 2. Sv. Martin, Lovreč 3. Sv. Mihovil, Krk 4. Sv. Marija, Zadar 5. Sv. Toma, Biograd - jednostavne kompozicije bez detalja - likovi: plosnati, nezgrapni, velike glave, bez individualizacije, plitki i teški nabori odjeće - velike duguljaste glave, duga kosa i brada ili - okrugle glave, kraća kosa, izokefalija RADOVAN – RADOVANOV PORTAL Trogirska katedrala (1240.) Uz vratnice A. Buvine, jedini zaokruženi ikonografski program Dalmacije 13. st. Prvi timpanon u Europi koji rođenje Krista uzima kao središnju temu pročelja. 1. luneta: Rođenje - Marija u krevetu (godina, natpis) 2. unutarnji luk: navještenje, 3 kralja, skup anđela, anđeo se javlja Josipu u snu 3. vanjski luk: prizori iz Kristova života 4. lavlje konzole: Adam i Eva 5. unutarnji stupci: alegorije mjeseci 6. bočne strane portala (stupovi i stupići): zvijeri i ljudi u zavojima lozice 7. podnožje portala: 8 telamona Kapelu je izgradio Nikola Firentinac 1468. Krstionicu je napravio Andrija Aleši 1647. JURAJ DALMATINAC Šibenska katedrala (poč. 1421.) 1441. dolazi u Šibenik iz Venecije, prvi predstavnik gotičkorenesansnog stila, u Dalmaciji radi do 1473/5. 1421. započeta je Šibenska katedrala, do njegova dolaska sagrađeno je: dio pročelja, bočni zidovi i 2 portala. Juraj Dalmatinac dodaje: poprečni brod, krstionicu, kupolu nad križištem, 3 polukružne apside (započ.1443.), svetište podiže za 6 stuba, diže 4 stupa koji nose kupolu na 8 kutnom tamburu, pod južnu apsidu stavlja krstionicu, na frizu apsida je 71 glava, kipovi biskupa Šišgorića, Petra i Pavla (sjeverni portal, tabernakul). Bonino iz Milana – sjeverni i južni portal. Dalmatinac radi i u drugim gradovima: - Zadar: svetište franjevačke crkve, rekonstrukucija biskupske palače - Split: kapela Sv. Arnira, Papalićeva palača, kapela i oltar sv. Staša u katedrali - Dubrovnik: dovršenje Minčete (zidao ju je Michelozzi), kip sv. Vlaha (Sorkočevićev ljetnikovac) - Pag: 1446. biskupska palača, pročelje župne crkve - Ancona: Loggia dei Mercanti (1451.) DALMACIJA Sv. Petar, Draga na Rabu (11 st.) 3 broda 3 apside Sv. Andrija, Rab (11 st.) 3 broda 3 apside Sv. Ivan Krstitelj, Rab (11 st.) deambulatorij! Sv. Marija, katedrala, Rab (11 - 12 st.) zvonik 13 st. Sv. Marija, Nin (11 st.) 1 apsida izvana poligonalna Sv. Marija, Zadar (11 st.) zvonik i dvorana kapitula iz 1111. prvi su spomenici zrele romanike u Hrvatskoj Zvonik crkve Gospe od Zvonika, Split 11. st. Sv. Krševan, Zadar (1175.) 3 broda, 3 apside Sv. Stošija, katedrala, Zadar (12 - 13. st.) Sv. Nikola, Knin (12. st.) trolisna crkva Sv. Marija, katedrala, Krk (12. st.) Sv. Kvirin, Krk (kraj 12. st.) križno rebrasti svod u 13. st. Sv. Ambroz, Nin (13. st, pregradnja u 14. st.) Sv. Kuzma i Damjan, Čokovac Sv. Lovro, katedrala, Trogir (poč. 1213.) Radovanov portal Sv. Ivan, Trogir (13. st.) u luneti portala Agnus Dei Zvonik župne crkve, Nin (13 st.) 4 kata, 3 gornja s biforama Zvonik katedrale u Splitu (13 - 14. st.) bogat skulpturama Klaustar, franj. samostan, Dubrovnik (1317.) Miha Brajkov ISTRA Sv. Martin, Lovreč (11. st.) Sv. Sofija, Dvigrad (11. st.) Sv. Ilija, Bale (12. st.) četvrtasta apsida u zidnoj masi, ulaz kroz luk na četvrtastom zvoniku, zidovi izvana - plitke niše Sv. Juraj, Završje, upisane 3 apside, nad desnom je zvonik Sv. Vincent, Svetvinčenat Sv. Foška, Peroj Sv. Rok, Roč Sv. Jelizej, Draguč Sv. Juraj Stari, Plomin SJEVERNA HRVATSKA Sv. Juraj, Belec Sv. Vid, Dravograd (zvonik iz 12. st.) Majka Božja, Bapska (gradnja opekom) Sv. Martin kod Lovčića (pravokutan, polukružna apsida) NAJVAŽNIJA ROMANIČKO - GOTIČKA DJELA 1. Kotorski ciborij 2. Klaustar Male braće 3. Skulpture Splitske katedrale ANDRIJA BUVINA ½ 13 st. Vratnice splitske katedrale 1214: 2 krila s po 14 polja odvojenih trakama - svinute lozice, grozdovi, berači i ptice, svaka kazeta obrubljena motivom akantusa i predrom. pletenicom. Prizori na lijevoj strani idu odozgo prema dolje (Kristovo djetinjstvo i javno djelovanje), a na desnoj strani obratno (Kristove muke, smrt i uzašašće). SKULPTURA - RANA ROMANIKA . 1. CIBORIJ PROKONZULA GRGURA , Zadar (1030.): figuralni motivi pasa, grifona, paunova i lava. 2. PLUTEJI SV. NEDILJICE (1/2 11. st.): Navještenje, Vizitacija, Rođenje, Poklonstvo / Pokolj nevine djece, Bijeg u Egipat, Krštenje Kristovo. 3. SV. LOVRO , Zadar - portal (11. st.): Maiestas Domini, Navještenje - dijelovi pluteja (11. st.): Navještenje, Vizitacija, Rođenje, Posjet mudraca Herodu, Pohod mudraca. - kapitel s ljudskim likom (11. st.) i likovi orlova nad impostima. 4. SPLIT krstionica Sv. Ivana Vladar na prijestolju, 2/2 11 st. 5. BISKUPIJA kod Knina - zabat s likom Bogorodice (2/2 11 st.) - dijelovi tranzene: Bogorodica s djetetom, simboli evanđelista, lik ratnika (2/2 11 st.) 1 6. SUPETARSKA DRAGA , Sv. Petar - kapiteli pod utjecajem akvilejskog kruga (1059.) SKULPTURA - ZRELA ROMANIKA . freske: Sv. Mihovil 11. st, donator vladar Mihajlo 11. st. DUBROVNIK , katedrala freska: niz crkvenih otaca u apsidi 11. st, bizantizam ŠIPAN , Sv. Ivan, freska: Sv. Ivan Krstitelj 11. st. ZADAR , SICU, 13. st: romaničko-bizantske kamene ikone: Sv. Stošija, Bogorodica s Djetetom, Krist. ZADAR katedrala Sv. Stošije: 12. st: skulptorski ukras starog pročelja: Apostoli, Navještenje, Sv. Stošija na lomači. ZADAR S. Krševan: skulpture na pročelju i kapiteli (12. st.) SPLIT , katedrala Sv. Marije: - (1214.), drvene vratnice, majstor Andrija Buvina - (13. st.) korske klupe, - (13. st.) skulpture zvonika: Navještenje, lavovi, telamoni, figuralne konzole / Otto: Sv. Dujam, Sv. Petar, Sv. Staš. - (13. st.) propovjedaonica sa skulptorski ukrašenim kapitelima upućuje na apulske uzore. TROGIR , katedrala Sv. Lovre: - (1240.) portal, majstor Radovan: luneta, prikazi mjeseci, telamoni, lavovi, na stupcima biljni motivi, simbol. scene. - Majstor Adama i Eve: likovi Adama i Eve - (13. st.) ciborij i propovjedaonica slični su splitskima RUDINE , Slavonija: (12 - 13. st.) reljefne konzole, rustično oblikovane. GOTIKA U HRVATSKOJ . Rana gotika počinje od sredine 13. st. (Zagreb, katedrala Sv. Stjepana). U 2/2 13. st. franjevci uvode tip propovjedničke crkve. U sjevernoj Hrvatskoj: tip 1 brodne crkve, presvođeno poligonalno svetište, a kasnije se javlja zvjezdasti svod. Uz obalu: propovjedničke crkve, pravokutni tlocrt, kvadratne apside s križno rebrastim svodom, otvoreno drveno krovište, uski izduženi prozori šiljatih lukova. ANDRIJA ALEŠI 1420 - 1505. kipar i graditelj pomočnik J. Dalmatinca na Šibenskoj katedrali, kapela Sv. Katarine, dominikanci, Split suradnik Nikole Firentinca u Trogiru (kapela, krstionica) ANDRIJA DESIN (14. st.) arh., Zadar nacrti: apsida Sv. Mihovila, Zadar Sv. Katarina, kula tvrđave Sv. Mihovila na Ugljanu ANTONIO VENEZIANO (slikar, Zadar) ostaci gotičkih fresaka: Sv. Šime, Zadar ANTUN IZ PADOVE slikar (16. st.) 1. Sv. Rok, Draguć 2. Sv. Jerolim, Hum (triptih) BLAŽ IZ DUBROVNIKA Sv. Duh, Nova Vas, 16. st. BLAŽ JURJEV TROGIRANIN (1380 - 1450) slikar 1412. raspelo, Sv. Frano, Split 1419. zastava kralja Sigismunda 1421. raspelo, Sv. Nikola, Ston 1427. Bogorodica s djetetom, Sv. Đorđe, Dubrovnik 1428. minijature Bog Otac i Krist, Trogir 1433. Bogorodica s djetetom, poliptih, Korčula 1447. Gospa od Kaštela, Zadarska katedrala BONINO JAKOVLJEV IZ MILANA kipar 15. st. 1. Pročelje katedrale u Korčuli - skulptorski razradio glavni i bočni portal 2. Palača Hranića, Dubrovnik 3. Kor crkve Sv. Vlaha, Dubrovnik 4. Kapela i ciborij, Sv. Dujam, Split, 1427. 5. Orlandov stup, Dubrovnik, 1418. 6. Protomajstor na Šibenskoj katedrali (sjeverni i južni portal) DUJAM VUŠKOVIĆ (slikar iz Splita) 1. 1429. freske na svodu kapele S. Dujma u Splitskoj katedrali (sagradio Bonino da Milano), 2. poliptih, Sv. Franjo u Zadru IVAN JOANINUS UGRINOVIĆ radio 1430 - 1460 1. poliptih, crkvica Sv. Antuna, Koločep 2. minijatura Sv. Vlaha na Dubrovačkom statutu 3. 1431. radio u dvorani Malog vijeća, Knežev dvor FRANJO ANTUNOV IZ MILANA zlatar 1380. Škrinja Sv. Šimuna, Zadar, sarkofag od pozlaćena lima, narativni stil: PREDNJA STRANA : DRVENA ROMANIČKA RASPELA ISTRE BALE , župna crkva (12/13. st.): ostaci polikromije. GALIŽANA stara župna crkva (13. st.): ostaci polikromije PULA Sv. Nikola (13. st.): drveno raspelo "Veliki Buoh" GRAČIŠĆE Sv. Fumija (13/14. st.): uzor je pulsko raspelo SKULPTURA - KASNA ROMANIKA . PULA , Sv. Frano, portal (1314.) ZADAR , katedrala (1324.) luneta portala: Bogorodica s Djetetom, Sv. Krševan i Sv. Stošija TROGIR , katedrala, dijelovi portala (13 /14. st.): Majstor Raspeća: Anđeli, Raspeće s donatorima, Uhićenje i Bičevanje, Uskrsnuće. Majstor Pranja nogu: Bijeg u Egipat, Krštenje, Iskušenje Kristovo, Ulazak u Jeruzalem, Pranje nogu, Apostoli. ŠIBENIK , samostan benediktinki: (12/14. st.) polikromni keramički kip Bogorodice s Djetetom DUBROVNIK , franjevački samostan: (1327- 48.) Mihoje Brajkov, klaustar: heksafore s dvostrukim kapitelima s likovima životinja, zmajeva i ljudskih glava - zakašnjeli romanički oblici. SLIKARSTVO - RANA ROMANIKA . LOVREČ , Sv. Martin freska: niz svetaca u srednjem pojasu bočnih apsida 11. st. PEROJ , Sv. Foška freska nad apsidom: Kristovo uzašašće 11. st. STON , Sv. Mihailo 1. pronalazak tijela sv. Šimuna na groblju 2. prikazanje u hramu 3. doček kralja Ludovika STRAŽNJA STRANA: 1. Elizabeta predaje škrinju sv. Šimunu 2 2. zlatarev potpis 3. smrt Stjepana Kotromanića BOČNE STRANE : grbovi UNUTARNJA STRANA : scene iz života sv. Šimuna i motiv lozice (horror vacui) FRANE JAKOVLJEV (Francesco di Giacomo) 15. st. Projektant prve faze Šibenske katedrale IVAN BUDISLAVIĆ 1440. Korske klupe Trogirske katedrale JURAJ PETROVIĆ rezbar (15. st.) 1. kipovi Marije i Sv. Ivana (Šibenik) 2. veliko raspelo u Katedrali (Šibenik) i njegov potpis 3. raspela u Pridvorju, Omišu, katedrali u Splitu LOVRO DOBRIČEVIĆ MARINOV slikar iz Kotora Jedan od najvećih slikara 15. st., radi u Dubrovniku 1. 2. 3. 4. 5. 1448. poliptih, Gospa na Dančama, Dubrovnik 1455. poliptih, crkva Male braće, Dubrovnik 1457. otvara radionicu u Dubrovniku 1475. radi u Kneževu dvoru 1478. umire, nastavljaju sinovi Vicko i Marino NIKOLA CIPRIJANOV DE BLONDIS Zadar učenik Paola Veneziana, 3 raspela NIKOLA DENTE Portal Male braće, Dubrovnik NIKOLA FIRENTINAC (umro 1505.) arhitekt i kipar skupa s Alešijem radi: Trogirska katedrala: gradnja i skulpture kapele Bl. Ivana Trogir, Sv. Dominik: grobnica Ivana Sobote samostalno radi: Trogir: Oplakivanje i kip Sv. Sebastijana Orebić: reljef Bogorodice s Djetetom u luneti od 1475. do smrti: protomajstor gradnje Šibenske katedrale, unosi renesansne elemente, izveo reljef poprsja Boga Oca pred svetištem i 3 velika kipa na zabatu transepta. NIKOLA IVANOV KORVO 1. Zvonik katedrale u Dubrovniku, ½ 14. st. 2. Dominikanska crkva u Dubrovniku NIKOLA VLADANOV ŠIBENČANIN slikar 1419 - 1432. Poliptih za crkvu Sv. Grgura PRETHODNIK PAOLA VENEZIANA Oltarna pala blaženog Leona Bemba, Sv. Blaž, Vodnjan PAOLO VENEZIANO slikar 14. st. 1. Poliptih Sv. Lucije Sv. Lucija u Jurandvoru, Krk 2. Pala s respećem i 6 svetaca Nadžupna crkva, Rab 3. Krunidba Bogorodice i sveci (antependij) Sv. Stjepan, Dobrinj, Krk 4. Raspelo Crkva dominikanaca, Dubrovnik 5. Bogorodica na prijestolju sa svecima antependij, Sv. Marija, Zadar PAVAO VANUCIJEV IZ SULMONE (14. st.) Talijanski kipar i graditelj, radi u Zadru i Pagu 1. 1389. Svetište Sv. Mihovila, Zadar 2. Kapela Sv. Šimuna (Sv. Marija Velika) 3. 1392. Pročelje Gospine crkve u Pagu (luneta-Gabrijel) 4. 1386. Nadgrobni spomenik nadbiskupa Matafara PLOČA S HRVATSKIM VLADAROM 13. st. plutej Splitske katedrale PETAR JORDANIĆ slikar, Zadar, kraj 15. st. 1. poliptih, Sv. Marija, Zadar (uništeno) 2. Bogorodica s djetetom, slika, župna crkva, Tkon 3. Bogorodica s djetetom, slika, priv. vlasnik u Beču S njim se gasi domaća slikarska škola Dalmacije pod vlašću Venecije, samostalno se nastavlja samo slikarstvo slobodnog Dubrovnika PETAR POZDANČIĆ 1405. Šibenik kiparsko prostorna cjelina kapele za škrinju Sv. Šimuna, s 20-tak svetačkih likova u kamenu PETAR DE RIBOLDIS iz Milana (15. st.) Drvorezbar, radio za Franjevačku crkvu u Zadru. PETAR MARTINOV kipar iz Milana, prvi majstor gotičko-renesansnog stila 15. st. s Onofrijem della Cavom radi: 1. 1436. kapiteli trijema Kneževa dvora u Dubrovniku Eskulapov kapitel 2. Velika česma 3. Mala česma - samostalan rad (u Napulju radi slavoluk u Castel Nuovo) LEONARD I PETAR PETROVIĆ (kraj 15 st.) graditelji i kipari, Dubrovnik: JUŽNI PORTAL FRANJEVAČKE CRKVE, DUBROVNIK : 1. Pietà u luneti 2. Krist, sv. Ivan Krstitelj i sv. Jerolim, kipovi u nišama 3. kapele Bunića i Đurđića u Franjevačkom samost. MAJSTOR TKONSKOG RASPELA slikar 1. TKONSKO RASPELO (slikano raspelo) 2/2 14. st. u crkvi Sv. Kuzme i Damjana, Ćokovac, Tkon - crvena pozadina, plavi okvir, mrtav Krist, nad križem je natpis INRI u gotičkoj majuskuli, bijela perizoma je gotički stilizirana, na krakovima križa su poprsja Marije, Ivana i Arkanđela – psihološki portreti, bez gotičke prenaglašenosti. 2. 3. 4. 5. Triptih varoške gospe Sv. Šimun, Zadar Sv. Ivan Krstitelj samostan Sv. Aranđela na Krki Bogorodica s djetetom Sv. Križ, Šibenik Bogorodica s djetetom i Ivanom Krstiteljem Sv. Duje, Kraj, Pašman MENEGELO IVANOV DE CANALI (Zadar) venecijanac, (vjerojatno) slikar Tkonskog raspela , 1385. dolazi u Zadar, umire 1431. radio je poliptihe i raspela MARTIN PETKOVIĆ IZ JAJCA pomočnik Blaža Jurjeva - korska sjedala, Sv. Franjo, Split, 1438. MATKO JUNČIĆ slikar (1452.): - Bogorodica s Djetetom, poliptih, Gospa od Šunja, Lopud, MIHOJE BRAJKOV pol. 14 st. počeo klesati velike heksafore franjevačkog klaustra sa oko 120 raznih kapitela M. MORONZON (drvorezbar) 1418. korske klupe Zadarske katedrale MAJSTOR MAVAR oko 1332. Trogirska katedrala, skulpture Navještenja na ciboriju oltara, prvi put dokazani gotički izraz 3 PORTAL SV. LOVRE 11. st., Zadar RATKO BRAJKOVIĆ 15. st. graditelj i klesar Dubrovnik, Knežev dvor: svodovi u prizemlju i stube Šipan: Knežev dvor (1448.) SV. STOŠIJA , katedrala, Zadar 12 - 13. st. ŠARENI MAJSTOR 1. Sv. Marija od Lokvića, Dvigrad, 2/2 15. st. 2. Sv. Marija, Oprtalj (marijanski i kristološki ciklusi) ŠIMUN DUBROVČANIN (Simun Ragusinus) kipar 13. st. Vrata crkve Sv. Andrije, Barletta radi izvan domovine. MAJSTOR VIDUL Zadar 1429. sagradio zvonik Sv. Marije Velike sa 6 svetačkih likova BENEDIKTINCI 1) Rižnice, 9. st knez Trpimir 2) Sv. Krševan, Zadar 3) Sv. Marija, Zadar 4) Sv. Mihovil, Rudine kod Požege 5) Sv. Marija, Ratac kraj Bara 6) Sv. Marija, Lokrum CISTERCITI 1. Sv. Marija, Topusko (3 broda, gotika) 2. Sv. Marija, Zagreb (Dolac) DOMINIKANCI 1225. Sv. Nikola, Dubrovnik 1241 Zagreb, Vlaška ul. FRANJEVCI Samostan Male braće, Dubrovnik 3. Sv. Andrija, Rab (11. st.) 4. Rapska katedrala (12. st.) 5. Sv. Marija, Zadar (1105.) 6. Splitska katedrala (13 - 14. st.) 7. Trogirska katedrala (14. st.) ROMANIKA (šire benediktinci) grade se uglavnom jednostavne, 3 brodne crkve, 3 apside i zvonik, skulpturalni program je na pročelju – jaka plastičnost GOTIKA - ZAGREB (Stil šire franjevci) - Zagrebačka katedrala - Sv. Marko (južni portal - Parlerovci iz Praga oko 1400.) - kapela SV. Stjepana - kapela Sv. Filipa i Jakova, Medvedgrad ZAGREBAČKA KATEDRALA Ladislavova crkva (kraj 11. st.) 1 brodna, mala, poligonalna apsida, na mjestu današnje kapele Sv. Marije. PREDTATARSKA KATEDRALA (12. st.) 3 broda, 3 apside, bez transepta, bila je na mjestu današnje, 1244. porušili je Tatari. KAPELA SV. STJEPANA (sred. 13. st.) 3 poligonalne apside presvođene križno rebrastim svodovima (slično Troyesu), kasniji brodovi po uzoru na njemačku arh. Majstor Stjepanove kapele (talijanski umjetnik, Rimini): 1. gornje polje: svod – Krist na nebu okružen anđelima i prorocima, Krist u slavi, Sv. Ivan Krstitelj 2. sred. polje: lunete – Kristov život na zemlji 3. donje polje: ornamentalni ukrasi SAKRISTIJA ZAGREBAČKE KATEDRALE (13. st.) SV. MARIJA, BOŽJE POLJE Kasnogotički majstor, kraj 15. st. - 1 brod, mrežasti svod - evanđelisti, apostoli, anđeli SV. NIKOLA, RAKOTOLE (14. st.) 1 brod, 1 apsida, giottovske freske rade 2 majstora: apsida – Maiestas Domini, bočni zidovi – život sv. Nikole ZVONIK KATEDRALE U SPLITU 13. st. u 15. st. dograđen gotičko-renesansni gornji kat Prvi kat – Navještenje, Rođenje djelo kipara Otta i radovi majstora Radovanova kruga: CIBORIJI 1. Poreč, 1277. (4 strani baldahin) 2. Zadar, 1324. apulijski tipovi, 4 stupa nose 3 katni 6 kutni krov: 3. Kotor, 1364. 4. Trogir, 14. st. (majstor Mavro) 5. Korčula, 1490. (Marko Andrijić) KORSKE KLUPE 1. Splitska katedrala, najstarije, romaničke, 13. st. 2. Sv. Franjo, Zadar (1394.), Ivan Jakovljev 3. Zadarska katedrala (1418.), Matej Moronzon gotička kićenost, cvjetni stil 4. Trogirska katedrala (1440.), Budislavić 5. Rab, Poreč, Hvar (15. st.) 6. Sv. Marija, Zadar, Ivan Petrov ZVONICI 1. Sv. Spas (11. st.), najstariji 2. Gospa od zvonika, Split (11. st.) pravokutna, 2 traveja, sadrži najstariji izbor slika u kopnenoj Hrvatskoj (biskupa Timoteja), vitki likovi na freskama upućuju na rimsku slik. školu s kraja 13. st. 1. istočni zid: ništa nije sačuvano 2. zapadni zid: Posljednji sud (Krist na prijestolju između Gabrijela i Mihovila 3. sjeverni zid: Petar i Pavao (pretpostavlja se) 4. južni zid: istočna strana, pod lukom – Sv. Jeronim, Ladislav, Emerik i Stjepan; pod drugim lukom – Sv. Dominik i Sv. Franjo sa stigmama (prvi put zajedno), zap. strana - Pavao Pustinjak, Sv. Bernardin, Sv. Dominik, a nad njima Krist SV. MARKO Zagreb gotički svodovi, svetište i kontrafori na romaničkoj osnovi izvedeni 2/2 14. st. - njemački graditelji (Ivan Parler) Parlerov krug (poč.15 st.) Južno pročelje: 15. skulptura - Krist i Marija s djetetom, Petar i Pavao, apostoli, u niši je Sv. Marko. Ukoso postavljene niše (kompozicija krilnog oltara), ikonografski program sveden na ono najbitnije. MEDVEDGRAD 13. st. - sagradio ga je biskup Filip - 2 obrambene kule: sjeverna i južna - kapela Sv. Filipa i Jakova: 8 strana, 5 kutna apsida, rebrasti gotički svod ČAZMA Sv. Marija Magdalena 3 broda, romanika-gotika, kvadratno svetište, transept KRIŽEVCI Sv. Križ (poč 14 st. - pregradnja 15 st.) 1 brod, poligon. apsida s križno rebrastim svodom i kontraf. 4 GOTIKA - HRVATSKO ZAGORJE . završecima, Golgota u podnožju, 4 čavla 7. RASPELO S TRIJUMFIRAJUĆIM KRISTOM , Sv. Andrija, Trogir, tip živog, uspravnog trijumfirajućeg Krista, malo izvijena koljena, 4 čavla, Bogorodica, Ivan i Mihovil 8. RASPELA PAOLA VENEZIANA - benediktinski samostan, Trogir, - crkva dominikanaca, Dubrovnik 9. RASPELO U SV. BARBARI , Šibenik autor: Stefano plebeo di Sant Agnese 10. RASPELO U SV. KRŠEVANU , Zadar autor: Jacobello di Bonomo (Lorenzova radionica) 11. RASPELO U GOSPI OD KARMENA , Trogir 12. 2 ITALOKRETSKA RASPELA , Korčula, derivati tipa Paola Veneziana Kamene crkve, manjih dimenzija, uglavnom 1 brodne, longitudinalne, usko svetište, od 15. st. mrežasti svod, mnoge su kasnije barokizirane. SV. JURAJ, BELEC 14 st. 1 brod, nisko poligonalno svetište, gotički križni svod. LEPOGLAVA Sv. Marija (15. st.) pavlinski samostan 1 brod (17. st.) mrežasti svod, gotičko svetište s kontraforama po prvi put ima zvjezdaste i križne svodove, te dvodijelne prozore s mrežištem. SV. MARIJA, REMETINEC (Varaždin) 1 brod s mrežastim svodom, poligonalno svetište s kontraforama i zvjezdastim svodom na konzolama, oltar s 20 likova svetaca, evanđelista i crkvenih otaca. TUHELJ Sv. Marija kasna gotika, poligonalno svetište s kontraforima i križnim svodom. LOBOR Majka Božja Gorska, 1 brod, poligonalno svetište ISTARSKE FRESKE U romanici: apsida - Maiestas Domini, okružen evanđelistima, ispod je 12 apostola, a iznad Navještenje ili rjeđe Kainova žrtva južni zid - Kristova mladost sjeverni zid - Kristova muka zapadni zid - Posljednji sud U gotici: apsida - Raspeće, mrtav Krist ili Bogorodica, sveci nadomještaju poliptih zidovi - personifikacije smrti u liku kosca (Barban) ili plesne povorke (Beram), žanr scene (kalendari, seljački radovi), sve humanije i bliže čovjeku SV. MIHOVIL kod Lima, 11. st, kamenovanje Sv. Stjepana, otonski period SV. LOVREČ prvi sloj iz 11. st, bizantska svetačka tipologija SV. AGATA kod Kanfanara, 11/12 st, bizantski elementi i romanička stilizacija SV. FOŠKA kod Peroja, 12. st, Uzašašće – bizantska ikonografska shema, romanika se očituje u koncentričnom rotiranju nabora plašta SV. VINČENAT 13. st, najopsežniji romanički istarski ciklus, majstor Ognobenus iz Trevisa, jaki bizantizmi (Deisis je na centru apside) SV. ELIZEJ Dragvić, 1300 /14. st, dominira ljudski lik, bez kulisa (metoda redukcije), izokefalija . GOTIKA – ISTRA . PULA franjevačka crkva (1280.) propovjednički tip, otvoreno krovište, 3 dijelno svetište s križno rebrastim svodovima. POREČ franjevačka crkva (13 - 14. st. ) ŽMINJ kapela Sv. Antuna (1381.) Majstor Amirigus, 1 brod, upisana kvadratna apsida s prelomljenim polukružnim svodom (14. st: freske) PAZIN Sv. Nikola 1441. starija crkva dobiva kasnogotički poligonalni prezbiterij sa zvjezdastim svodom (1400. g: freske) ČEPIČI Buzet, Sv. Marija (1492.) 3 broda, poligonalna apsida, svetište ima mrežasti svod, majstori: Matej iz Pule, Petar iz Ljubljane. BERAM Sv. Martin (1431.) kasnogotičko svetište s freskama SLIKANA RASPELA U HRVATSKOJ . 1. FRANJEVAČKO RASPELO , Zadar, 12. st. tip živog Krista s Bogorodicom, Ivanom i Gabrijelom 2. RASPELO U SV. MIHOVILU , Zadar, 12. st. trpeći Krist (završava adriobizantska grupa) 3. RASPELO KLARISA , samostan klarisa, 1270 - 90. mrtvi Krist, uspravan, 4 čavla, humanistički prikaz 4. RASPELO IZ SV. VIDA Rijeka, prije 1300. prvo poznato ranogotičko, veza s gornjotalijanskim radionicama 5. RASPELO ŽMINJ 6. RASPELO IZ SEGETA , ž crkva kod Trogira, 14 st. venecijanski oblik drvenog križa s 3 lisnim Gotika: 14 -15. st. SV. PELAGIJE (14. st.) apostoli u sceni Uzašašća SV. ANTUN Žminj, 14. st. Krunidba Bogorodice, majstor Armirigus SV. VID Pazin, 1461. majstor Albert, svjetli inkarnat, dekorativnost 5 SV. JELENA Oprtalj, 1400. majstor Clerigin, nježan kolorit, svjetli inkarnat SV. TROJSTVO Žminj, 1471. Posljednja večera, centralna perspektiva SV. NIKOLA Pazin 1460. najveći domet kontinentalne struje, kasnogotički prezbiterij je nadsvođen zvjezdanim svodom (novost), u središnjem rombu na svodu svetišta naslikan je Sv. Mihovil – najdramatičnija vizija borbe dobra i zla SV. MARIJA Oprtalj 1471. na trijumfalnom luku Navještenje i sveci, na bočnim zidovima ciklusi iz života Krista i Bogorodice SV. MARIJA NA ŠKRILINAM Beram, 1474. Vincent iz Kastva zapadni zid - Ples mrtvaca (puno likova, duhovna i svjetovna vlast, puk) Kolo sreće (nestalnost života), Adam i Eva sjeverni zid - Poklonstvo kraljeva (8 m), Ulazak u Jeruzalem, Maslinska gora (drugi majstor) SV. TROJSTVO Hrastovlje, 1490, Ivan iz Kastva radio freske, razlike od Vincenta: punija lica, kolorit, izrazitiji plasticitet SV. KRŠEVAN Zadar, 12/13. st. Romaničko slikarstvo s utjecajima Bizanta i karolinškog slikarstva. Bočni zid: - figuralna kompozicija Kristova rođenja, Navještenje, Poklonstvo kraljeva ... SV. STOŠIJA Zadar, 12 - 13. st. Sjeverna apsida - ulomak lika sveca s bisernom ogrlicom oko aureole i naborima odjeće romaničkog stila. Južna apsida - bio je naslikan Deisis, ali sačuvan je samo Kristov monogram XC i lik duge kose koji adorira Krista, a uz njega je ime Ioh(anes). U donjem dijelu je ispisano ime Kuzme (Cosmas) i njegova liječnička kutija ukrašena biserima (rijedak predmet sačuvan na dal. freskama) NEKADAŠNJA DOMINIKANSKA CRKVA Zadar Zidovi apside prekriveni mrežastim ukrasom i svod na kojem su bili simboli evanđelista, najveći u Dalmaciji, od kojih je ostao samo Markov lav. GOSPA OD ZVONIKA Split Predromanička crkva iznad Željeznih vrata Dioklecijanove palače – rijedak primjer vanjskog zidnog slikarstva – plavo, zeleno, crveni lisnati friz. PERISTIL Split U 13. st. Andrija Buvina naslikao lik Sv. Kristofora. DUBROVNIK – FRESKE DALMATINSKE FRESKE Ranoromanički stil – geometrijski stilizirana odjeća, plošnost likova pojačanih obrisa, stroga ukočena lica istaknutih jagodica, motivi palmeta. Romanički stil – Elementi zapada: ukočena tijela bez volumena u frontalnom stavu adoracije. Elementi Bizanta: bizant. kroj svetačke odjeće, grčki inicijali Krista i Marije. SV. MIHAJLO Ston, 11/12 st. (među najstarijim hrvatskim freskama) Dukljanski kralj naslikan ispred plavih i zelenih pojasa pozadine (nebo i zemlja), u košulji i ogrnut plaštom, pokazuje zavjetni dar - model crkvice. Nasuprot je ukočeni Sv. Juraj s mačem i štitom. Nad kraljem je okovani goli grešnik kojeg anđeo vodi na Posljednji sud (prvi akt u našoj umjetnosti – stiliziran). Na zidovima su evanđelisti i svetice u frontalnom stavu adoracije. U oltarnoj niši je Istočni grijeh, Adam i Eva, ispod prikaza je glava Krista s aureolom i anđelima. Rana romanika: biljke srcolika lišća, vijugavi biljni ukrasi, pojačani obrisi likova, na jabučicama crvene mrlje, odjeća stilizirana, ukrašena križićima, svjetlo označeno bijelim usporednim crtama. Utjecaj apulijskog i katalonskog slikarstva iz benediktinskih slikarskih radionica. SV. DONAT Zadar U lukovima iznad glavnih vrata su ostaci ranoromaničkih fresaka. SV. PETAR STARI i SV. ANDRIJA U apsidama na freskama svetački likovi i poprsja. Rana romanika - stilizacija odjeće s rubovima okićenima biserjem, bizantski ukočena poprsja, slova Simeo(n). SV. MARIJA Zadar, 1105. 1. kat romaničkog zvonika – prostorija s križnim svodom i oslikanim poprsjima 4 sveca (1 sačuvano). Istočni zid – Krist u aureoli okružen simbolima evanđelista. . . SV. PETAR , predromanička crkva, kripta (10. st.) Počeci dubrovačkog zidnog slikarstva – svodovi oslikani zvijezdama MIHAJLO IZ BOLOGNE 1318 - 1319. Sv. Marija, romanička crkva, freske, unosi gotički stil 1324. Sv. Stjepan, romanička crkva se obnavlja u gotičkom stilu, na svodovima je naslikao 30-tak svetačkih likova. BERNARDO 1345. ukrasio pozlaćenim zvijezdama drveni strop u dvorani Kneževa dvora. Prvo veće zidno slikarstvo u javnoj svjetovnoj zgradi na Primorju. Na njega je utjecao Mihajlo iz Bologne. ANTONIO DI JACOPO iz Lucce (pictor ecclesiae sancte Marie de Ragusio) 1422. pozvan u Dubrovnik i oslikao stolnu crkvu Sv. Marije: prizori Starog zavjeta – ispod lukova i na svodovima prizori Novog zavjeta – zidovi ispod vijenaca pod prozorima JOANINUS IVAN UGRINOVIĆ 1422. slikao freske u Kneževu dvoru – dvorana Malog vijeća (nije završio). LORENZO MIHAJLOV iz Firence 1433. slikao freske u dvorani Maloga vijeća BOŽIDAR VLATKOVIĆ LOVRO DOBRIČEVIĆ MATKO RADOSAVIĆ oko 1475. rade i obnavljaju freske u Kneževu dvoru, u stilu kasne gotike-renesanse. VICKO (DOBRIČEVIĆ) 1510. slika freske u Bogorodičinoj crkvi manastira Tvrdoš (Trebinje) 6 7