Romanika-Gotika-Hrvatska-pitanja

  • Published on
    13-Feb-2015

  • View
    182

  • Download
    5

DESCRIPTION

skripta

Transcript

ROMANIKA U HRVATSKOJ

DAVOR SIFTAR PRODUCTION.

U 11. st. benediktinci vraaju tip bazilike, istoni Jadran je pod utjecajem Aquileje, Venecije i Pompose, skulptura izlazi na proelja crkava, uspostavlja se duboki kor zbog prijelaza s procesijske na stacionarnu liturgiju. TRI STILSKA PODRUJA 1. Sjeverna Dalmacija (od Krka do Zadra) 2. Srednja Dalmacija (Trogir i Split) 3. Juno Primorje (Dubrovnik) PRIMJERI 3 BROD. 3 APSID. BENED. BAZILIKA 1. Sv. Petar, Draga na Rabu (najbolje ouvana) 2. Sv. Martin, Lovre 3. Sv. Mihovil, Krk 4. Sv. Marija, Zadar 5. Sv. Toma, Biograd

- jednostavne kompozicije bez detalja - likovi: plosnati, nezgrapni, velike glave, bez individualizacije, plitki i teki nabori odjee - velike duguljaste glave, duga kosa i brada ili - okrugle glave, kraa kosa, izokefalija RADOVAN RADOVANOV PORTAL Trogirska katedrala (1240.) Uz vratnice A. Buvine, jedini zaokrueni ikonografski program Dalmacije 13. st. Prvi timpanon u Europi koji roenje Krista uzima kao sredinju temu proelja. 1. luneta: Roenje - Marija u krevetu (godina, natpis) 2. unutarnji luk: navjetenje, 3 kralja, skup anela, aneo se javlja Josipu u snu 3. vanjski luk: prizori iz Kristova ivota 4. lavlje konzole: Adam i Eva 5. unutarnji stupci: alegorije mjeseci 6. bone strane portala (stupovi i stupii): zvijeri i ljudi u zavojima lozice 7. podnoje portala: 8 telamona Kapelu je izgradio Nikola Firentinac 1468. Krstionicu je napravio Andrija Alei 1647. JURAJ DALMATINAC ibenska katedrala (po. 1421.) 1441. dolazi u ibenik iz Venecije, prvi predstavnik gotikorenesansnog stila, u Dalmaciji radi do 1473/5. 1421. zapoeta je ibenska katedrala, do njegova dolaska sagraeno je: dio proelja, boni zidovi i 2 portala. Juraj Dalmatinac dodaje: popreni brod, krstionicu, kupolu nad kriitem, 3 polukrune apside (zapo.1443.), svetite podie za 6 stuba, die 4 stupa koji nose kupolu na 8 kutnom tamburu, pod junu apsidu stavlja krstionicu, na frizu apsida je 71 glava, kipovi biskupa igoria, Petra i Pavla (sjeverni portal, tabernakul). Bonino iz Milana sjeverni i juni portal. Dalmatinac radi i u drugim gradovima: - Zadar: svetite franjevake crkve, rekonstrukucija biskupske palae - Split: kapela Sv. Arnira, Papalieva palaa, kapela i oltar sv. Staa u katedrali - Dubrovnik: dovrenje Minete (zidao ju je Michelozzi), kip sv. Vlaha (Sorkoeviev ljetnikovac) - Pag: 1446. biskupska palaa, proelje upne crkve - Ancona: Loggia dei Mercanti (1451.)

DALMACIJA Sv. Petar, Draga na Rabu (11 st.) 3 broda 3 apside Sv. Andrija, Rab (11 st.) 3 broda 3 apside Sv. Ivan Krstitelj, Rab (11 st.) deambulatorij! Sv. Marija, katedrala, Rab (11 - 12 st.) zvonik 13 st. Sv. Marija, Nin (11 st.) 1 apsida izvana poligonalna Sv. Marija, Zadar (11 st.) zvonik i dvorana kapitula iz 1111. prvi su spomenici zrele romanike u Hrvatskoj Zvonik crkve Gospe od Zvonika, Split 11. st. Sv. Krevan, Zadar (1175.) 3 broda, 3 apside Sv. Stoija, katedrala, Zadar (12 - 13. st.) Sv. Nikola, Knin (12. st.) trolisna crkva Sv. Marija, katedrala, Krk (12. st.) Sv. Kvirin, Krk (kraj 12. st.) krino rebrasti svod u 13. st. Sv. Ambroz, Nin (13. st, pregradnja u 14. st.) Sv. Kuzma i Damjan, okovac Sv. Lovro, katedrala, Trogir (po. 1213.) Radovanov portal Sv. Ivan, Trogir (13. st.) u luneti portala Agnus Dei Zvonik upne crkve, Nin (13 st.) 4 kata, 3 gornja s biforama Zvonik katedrale u Splitu (13 - 14. st.) bogat skulpturama Klaustar, franj. samostan, Dubrovnik (1317.) Miha Brajkov ISTRA Sv. Martin, Lovre (11. st.) Sv. Sofija, Dvigrad (11. st.) Sv. Ilija, Bale (12. st.) etvrtasta apsida u zidnoj masi, ulaz kroz luk na etvrtastom zvoniku, zidovi izvana - plitke nie Sv. Juraj, Zavrje, upisane 3 apside, nad desnom je zvonik Sv. Vincent, Svetvinenat Sv. Foka, Peroj Sv. Rok, Ro Sv. Jelizej, Dragu Sv. Juraj Stari, Plomin SJEVERNA HRVATSKA Sv. Juraj, Belec Sv. Vid, Dravograd (zvonik iz 12. st.) Majka Boja, Bapska (gradnja opekom) Sv. Martin kod Lovia (pravokutan, polukruna apsida)NAJVANIJA ROMANIKO - GOTIKA DJELA 1. Kotorski ciborij 2. Klaustar Male brae 3. Skulpture Splitske katedrale ANDRIJA BUVINA 13 st. Vratnice splitske katedrale 1214: 2 krila s po 14 polja odvojenih trakama - svinute lozice, grozdovi, berai i ptice, svaka kazeta obrubljena motivom akantusa i predrom. pletenicom. Prizori na lijevoj strani idu odozgo prema dolje (Kristovo djetinjstvo i javno djelovanje), a na desnoj strani obratno (Kristove muke, smrt i uzaae).

SKULPTURA - RANA ROMANIKA.

1. CIBORIJ PROKONZULA GRGURA , Zadar (1030.): figuralni motivi pasa, grifona, paunova i lava. 2. PLUTEJI SV. NEDILJICE (1/2 11. st.): Navjetenje, Vizitacija, Roenje, Poklonstvo / Pokolj nevine djece, Bijeg u Egipat, Krtenje Kristovo. 3. SV. LOVRO , Zadar - portal (11. st.): Maiestas Domini, Navjetenje - dijelovi pluteja (11. st.): Navjetenje, Vizitacija, Roenje, Posjet mudraca Herodu, Pohod mudraca. - kapitel s ljudskim likom (11. st.) i likovi orlova nad impostima. 4. SPLIT krstionica Sv. Ivana Vladar na prijestolju, 2/2 11 st. 5. BISKUPIJA kod Knina - zabat s likom Bogorodice (2/2 11 st.) - dijelovi tranzene: Bogorodica s djetetom, simboli evanelista, lik ratnika (2/2 11 st.)

1

6. SUPETARSKA DRAGA , Sv. Petar - kapiteli pod utjecajem akvilejskog kruga (1059.)

SKULPTURA - ZRELA ROMANIKA.

freske: Sv. Mihovil 11. st, donator vladar Mihajlo 11. st. DUBROVNIK , katedrala freska: niz crkvenih otaca u apsidi 11. st, bizantizam IPAN , Sv. Ivan, freska: Sv. Ivan Krstitelj 11. st.

ZADAR , SICU, 13. st: romaniko-bizantske kamene ikone: Sv. Stoija, Bogorodica s Djetetom, Krist. ZADAR katedrala Sv. Stoije: 12. st: skulptorski ukras starog proelja: Apostoli, Navjetenje, Sv. Stoija na lomai. ZADAR S. Krevan: skulpture na proelju i kapiteli (12. st.) SPLIT , katedrala Sv. Marije: - (1214.), drvene vratnice, majstor Andrija Buvina - (13. st.) korske klupe, - (13. st.) skulpture zvonika: Navjetenje, lavovi, telamoni, figuralne konzole / Otto: Sv. Dujam, Sv. Petar, Sv. Sta. - (13. st.) propovjedaonica sa skulptorski ukraenim kapitelima upuuje na apulske uzore. TROGIR , katedrala Sv. Lovre: - (1240.) portal, majstor Radovan: luneta, prikazi mjeseci, telamoni, lavovi, na stupcima biljni motivi, simbol. scene. - Majstor Adama i Eve: likovi Adama i Eve - (13. st.) ciborij i propovjedaonica slini su splitskima RUDINE , Slavonija: (12 - 13. st.) reljefne konzole, rustino oblikovane.

GOTIKA U HRVATSKOJ.

Rana gotika poinje od sredine 13. st. (Zagreb, katedrala Sv. Stjepana). U 2/2 13. st. franjevci uvode tip propovjednike crkve. U sjevernoj Hrvatskoj: tip 1 brodne crkve, presvoeno poligonalno svetite, a kasnije se javlja zvjezdasti svod. Uz obalu: propovjednike crkve, pravokutni tlocrt, kvadratne apside s krino rebrastim svodom, otvoreno drveno krovite, uski izdueni prozori iljatih lukova. ANDRIJA ALEI 1420 - 1505. kipar i graditelj pomonik J. Dalmatinca na ibenskoj katedrali, kapela Sv. Katarine, dominikanci, Split suradnik Nikole Firentinca u Trogiru (kapela, krstionica) ANDRIJA DESIN (14. st.) arh., Zadar nacrti: apsida Sv. Mihovila, Zadar Sv. Katarina, kula tvrave Sv. Mihovila na Ugljanu ANTONIO VENEZIANO (slikar, Zadar) ostaci gotikih fresaka: Sv. ime, Zadar ANTUN IZ PADOVE slikar (16. st.) 1. Sv. Rok, Dragu 2. Sv. Jerolim, Hum (triptih) BLA IZ DUBROVNIKA Sv. Duh, Nova Vas, 16. st. BLA JURJEV TROGIRANIN (1380 - 1450) slikar 1412. raspelo, Sv. Frano, Split 1419. zastava kralja Sigismunda 1421. raspelo, Sv. Nikola, Ston 1427. Bogorodica s djetetom, Sv. ore, Dubrovnik 1428. minijature Bog Otac i Krist, Trogir 1433. Bogorodica s djetetom, poliptih, Korula 1447. Gospa od Katela, Zadarska katedrala BONINO JAKOVLJEV IZ MILANA kipar 15. st. 1. Proelje katedrale u Koruli - skulptorski razradio glavni i boni portal 2. Palaa Hrania, Dubrovnik 3. Kor crkve Sv. Vlaha, Dubrovnik 4. Kapela i ciborij, Sv. Dujam, Split, 1427. 5. Orlandov stup, Dubrovnik, 1418. 6. Protomajstor na ibenskoj katedrali (sjeverni i juni portal) DUJAM VUKOVI (slikar iz Splita) 1. 1429. freske na svodu kapele S. Dujma u Splitskoj katedrali (sagradio Bonino da Milano), 2. poliptih, Sv. Franjo u Zadru IVAN JOANINUS UGRINOVI radio 1430 - 1460 1. poliptih, crkvica Sv. Antuna, Koloep 2. minijatura Sv. Vlaha na Dubrovakom statutu 3. 1431. radio u dvorani Malog vijea, Kneev dvor FRANJO ANTUNOV IZ MILANA zlatar 1380. krinja Sv. imuna, Zadar, sarkofag od pozlaena lima, narativni stil:PREDNJA STRANA :

DRVENA ROMANIKA RASPELA ISTREBALE , upna crkva (12/13. st.): ostaci polikromije. GALIANA stara upna crkva (13. st.): ostaci polikromije PULA Sv. Nikola (13. st.): drveno raspelo "Veliki Buoh" GRAIE Sv. Fumija (13/14. st.): uzor je pulsko raspelo

SKULPTURA - KASNA ROMANIKA.

PULA , Sv. Frano, portal (1314.) ZADAR , katedrala (1324.) luneta portala: Bogorodica s Djetetom, Sv. Krevan i Sv. Stoija TROGIR , katedrala, dijelovi portala (13 /14. st.): Majstor Raspea: Aneli, Raspee s donatorima, Uhienje i Bievanje, Uskrsnue. Majstor Pranja nogu: Bijeg u Egipat, Krtenje, Iskuenje Kristovo, Ulazak u Jeruzalem, Pranje nogu, Apostoli. IBENIK , samostan benediktinki: (12/14. st.) polikromni keramiki kip Bogorodice s Djetetom DUBROVNIK , franjevaki samostan: (1327- 48.) Mihoje Brajkov, klaustar: heksafore s dvostrukim kapitelima s likovima ivotinja, zmajeva i ljudskih glava - zakanjeli romaniki oblici.

SLIKARSTVO - RANA ROMANIKA.

LOVRE , Sv. Martin freska: niz svetaca u srednjem pojasu bonih apsida 11. st. PEROJ , Sv. Foka freska nad apsidom: Kristovo uzaae 11. st. STON , Sv. Mihailo

1. pronalazak tijela sv. imuna na groblju 2. prikazanje u hramu 3. doek kralja LudovikaSTRANJA STRANA:

1. Elizabeta predaje krinju sv. imunu

2

2. zlatarev potpis 3. smrt Stjepana Kotromania BONE STRANE : grbovi UNUTARNJA STRANA : scene iz ivota sv. imuna i motiv lozice (horror vacui) FRANE JAKOVLJEV (Francesco di Giacomo) 15. st. Projektant prve faze ibenske katedrale IVAN BUDISLAVI 1440. Korske klupe Trogirske katedrale JURAJ PETROVI rezbar (15. st.) 1. kipovi Marije i Sv. Ivana (ibenik) 2. veliko raspelo u Katedrali (ibenik) i njegov potpis 3. raspela u Pridvorju, Omiu, katedrali u Splitu LOVRO DOBRIEVI MARINOV slikar iz Kotora Jedan od najveih slikara 15. st., radi u Dubrovniku 1. 2. 3. 4. 5. 1448. poliptih, Gospa na Danama, Dubrovnik 1455. poliptih, crkva Male brae, Dubrovnik 1457. otvara radionicu u Dubrovniku 1475. radi u Kneevu dvoru 1478. umire, nastavljaju sinovi Vicko i Marino

NIKOLA CIPRIJANOV DE BLONDIS Zadar uenik Paola Veneziana, 3 raspela NIKOLA DENTE Portal Male brae, Dubrovnik NIKOLA FIRENTINAC (umro 1505.) arhitekt i kipar skupa s Aleijem radi: Trogirska katedrala: gradnja i skulpture kapele Bl. Ivana Trogir, Sv. Dominik: grobnica Ivana Sobote samostalno radi: Trogir: Oplakivanje i kip Sv. Sebastijana Orebi: reljef Bogorodice s Djetetom u luneti od 1475. do smrti: protomajstor gradnje ibenske katedrale, unosi renesansne elemente, izveo reljef poprsja Boga Oca pred svetitem i 3 velika kipa na zabatu transepta. NIKOLA IVANOV KORVO 1. Zvonik katedrale u Dubrovniku, 14. st. 2. Dominikanska crkva u Dubrovniku NIKOLA VLADANOV IBENANIN slikar 1419 - 1432. Poliptih za crkvu Sv. Grgura PRETHODNIK PAOLA VENEZIANA Oltarna pala blaenog Leona Bemba, Sv. Bla, Vodnjan PAOLO VENEZIANO slikar 14. st. 1. Poliptih Sv. Lucije Sv. Lucija u Jurandvoru, Krk 2. Pala s respeem i 6 svetaca Nadupna crkva, Rab 3. Krunidba Bogorodice i sveci (antependij) Sv. Stjepan, Dobrinj, Krk 4. Raspelo Crkva dominikanaca, Dubrovnik 5. Bogorodica na prijestolju sa svecima antependij, Sv. Marija, Zadar PAVAO VANUCIJEV IZ SULMONE (14. st.) Talijanski kipar i graditelj, radi u Zadru i Pagu 1. 1389. Svetite Sv. Mihovila, Zadar 2. Kapela Sv. imuna (Sv. Marija Velika) 3. 1392. Proelje Gospine crkve u Pagu (luneta-Gabrijel) 4. 1386. Nadgrobni spomenik nadbiskupa Matafara PLOA S HRVATSKIM VLADAROM 13. st. plutej Splitske katedrale PETAR JORDANI slikar, Zadar, kraj 15. st. 1. poliptih, Sv. Marija, Zadar (uniteno) 2. Bogorodica s djetetom, slika, upna crkva, Tkon 3. Bogorodica s djetetom, slika, priv. vlasnik u Beu S njim se gasi domaa slikarska kola Dalmacije pod vlau Venecije, samostalno se nastavlja samo slikarstvo slobodnog Dubrovnika PETAR POZDANI 1405. ibenik kiparsko prostorna cjelina kapele za krinju Sv. imuna, s 20-tak svetakih likova u kamenu PETAR DE RIBOLDIS iz Milana (15. st.) Drvorezbar, radio za Franjevaku crkvu u Zadru. PETAR MARTINOV kipar iz Milana, prvi majstor gotiko-renesansnog stila 15. st. s Onofrijem della Cavom radi: 1. 1436. kapiteli trijema Kneeva dvora u Dubrovniku Eskulapov kapitel 2. Velika esma 3. Mala esma - samostalan rad (u Napulju radi slavoluk u Castel Nuovo)

LEONARD I PETAR PETROVI (kraj 15 st.) graditelji i kipari, Dubrovnik:JUNI PORTAL FRANJEVAKE CRKVE, DUBROVNIK :

1. Piet u luneti 2. Krist, sv. Ivan Krstitelj i sv. Jerolim, kipovi u niama 3. kapele Bunia i uria u Franjevakom samost. MAJSTOR TKONSKOG RASPELA slikar 1. TKONSKO RASPELO (slikano raspelo) 2/2 14. st. u crkvi Sv. Kuzme i Damjana, okovac, Tkon - crvena pozadina, plavi okvir, mrtav Krist, nad kriem je natpis INRI u gotikoj majuskuli, bijela perizoma je gotiki stilizirana, na krakovima kria su poprsja Marije, Ivana i Arkanela psiholoki portreti, bez gotike prenaglaenosti. 2. 3. 4. 5. Triptih varoke gospe Sv. imun, Zadar Sv. Ivan Krstitelj samostan Sv. Aranela na Krki Bogorodica s djetetom Sv. Kri, ibenik Bogorodica s djetetom i Ivanom Krstiteljem Sv. Duje, Kraj, Paman

MENEGELO IVANOV DE CANALI (Zadar) venecijanac, (vjerojatno) slikar Tkonskog raspela , 1385. dolazi u Zadar, umire 1431. radio je poliptihe i raspela MARTIN PETKOVI IZ JAJCA pomonik Blaa Jurjeva - korska sjedala, Sv. Franjo, Split, 1438. MATKO JUNI slikar (1452.): - Bogorodica s Djetetom, poliptih, Gospa od unja, Lopud, MIHOJE BRAJKOV pol. 14 st. poeo klesati velike heksafore franjevakog klaustra sa oko 120 raznih kapitela M. MORONZON (drvorezbar) 1418. korske klupe Zadarske katedrale MAJSTOR MAVAR oko 1332. Trogirska katedrala, skulpture Navjetenja na ciboriju oltara, prvi put dokazani gotiki izraz

3

PORTAL SV. LOVRE 11. st., Zadar RATKO BRAJKOVI 15. st. graditelj i klesar Dubrovnik, Kneev dvor: svodovi u prizemlju i stube ipan: Kneev dvor (1448.) SV. STOIJA , katedrala, Zadar 12 - 13. st. ARENI MAJSTOR 1. Sv. Marija od Lokvia, Dvigrad, 2/2 15. st. 2. Sv. Marija, Oprtalj (marijanski i kristoloki ciklusi) IMUN DUBROVANIN (Simun Ragusinus) kipar 13. st. Vrata crkve Sv. Andrije, Barletta radi izvan domovine. MAJSTOR VIDUL Zadar 1429. sagradio zvonik Sv. Marije Velike sa 6 svetakih likova BENEDIKTINCI 1) Rinice, 9. st knez Trpimir 2) Sv. Krevan, Zadar 3) Sv. Marija, Zadar 4) Sv. Mihovil, Rudine kod Poege 5) Sv. Marija, Ratac kraj Bara 6) Sv. Marija, Lokrum CISTERCITI 1. Sv. Marija, Topusko (3 broda, gotika) 2. Sv. Marija, Zagreb (Dolac) DOMINIKANCI 1225. Sv. Nikola, Dubrovnik 1241 Zagreb, Vlaka ul. FRANJEVCI Samostan Male brae, Dubrovnik

3. Sv. Andrija, Rab (11. st.) 4. Rapska katedrala (12. st.) 5. Sv. Marija, Zadar (1105.) 6. Splitska katedrala (13 - 14. st.) 7. Trogirska katedrala (14. st.) ROMANIKA (ire benediktinci) grade se uglavnom jednostavne, 3 brodne crkve, 3 apside i zvonik, skulpturalni program je na proelju jaka plastinost GOTIKA - ZAGREB (Stil ire franjevci) - Zagrebaka katedrala - Sv. Marko (juni portal - Parlerovci iz Praga oko 1400.) - kapela SV. Stjepana - kapela Sv. Filipa i Jakova, Medvedgrad

ZAGREBAKA KATEDRALALadislavova crkva (kraj 11. st.) 1 brodna, mala, poligonalna apsida, na mjestu dananje kapele Sv. Marije.PREDTATARSKA KATEDRALA (12. st.)

3 broda, 3 apside, bez transepta, bila je na mjestu dananje, 1244. poruili je Tatari.KAPELA SV. STJEPANA (sred. 13. st.)

3 poligonalne apside presvoene krino rebrastim svodovima (slino Troyesu), kasniji brodovi po uzoru na njemaku arh. Majstor Stjepanove kapele (talijanski umjetnik, Rimini): 1. gornje polje: svod Krist na nebu okruen anelima i prorocima, Krist u slavi, Sv. Ivan Krstitelj 2. sred. polje: lunete Kristov ivot na zemlji 3. donje polje: ornamentalni ukrasiSAKRISTIJA ZAGREBAKE KATEDRALE (13. st.)

SV. MARIJA, BOJE POLJE Kasnogotiki majstor, kraj 15. st. - 1 brod, mreasti svod - evanelisti, apostoli, aneli SV. NIKOLA, RAKOTOLE (14. st.) 1 brod, 1 apsida, giottovske freske rade 2 majstora: apsida Maiestas Domini, boni zidovi ivot sv. Nikole ZVONIK KATEDRALE U SPLITU 13. st. u 15. st. dograen gotiko-renesansni gornji kat Prvi kat Navjetenje, Roenje djelo kipara Otta i radovi majstora Radovanova kruga: CIBORIJI 1. Pore, 1277. (4 strani baldahin) 2. Zadar, 1324. apulijski tipovi, 4 stupa nose 3 katni 6 kutni krov: 3. Kotor, 1364. 4. Trogir, 14. st. (majstor Mavro) 5. Korula, 1490. (Marko Andriji) KORSKE KLUPE 1. Splitska katedrala, najstarije, romanike, 13. st. 2. Sv. Franjo, Zadar (1394.), Ivan Jakovljev 3. Zadarska katedrala (1418.), Matej Moronzon gotika kienost, cvjetni stil 4. Trogirska katedrala (1440.), Budislavi 5. Rab, Pore, Hvar (15. st.) 6. Sv. Marija, Zadar, Ivan Petrov ZVONICI 1. Sv. Spas (11. st.), najstariji 2. Gospa od zvonika, Split (11. st.)

pravokutna, 2 traveja, sadri najstariji izbor slika u kopnenoj Hrvatskoj (biskupa Timoteja), vitki likovi na freskama upuuju na rimsku slik. kolu s kraja 13. st. 1. istoni zid: nita nije sauvano 2. zapadni zid: Posljednji sud (Krist na prijestolju izmeu Gabrijela i Mihovila 3. sjeverni zid: Petar i Pavao (pretpostavlja se) 4. juni zid: istona strana, pod lukom Sv. Jeronim, Ladislav, Emerik i Stjepan; pod drugim lukom Sv. Dominik i Sv. Franjo sa stigmama (prvi put zajedno), zap. strana - Pavao Pustinjak, Sv. Bernardin, Sv. Dominik, a nad njima Krist SV. MARKO Zagreb gotiki svodovi, svetite i kontrafori na romanikoj osnovi izvedeni 2/2 14. st. - njemaki graditelji (Ivan Parler) Parlerov krug (po.15 st.) Juno proelje: 15. skulptura - Krist i Marija s djetetom, Petar i Pavao, apostoli, u nii je Sv. Marko. Ukoso postavljene nie (kompozicija krilnog oltara), ikonografski program sveden na ono najbitnije. MEDVEDGRAD 13. st. - sagradio ga je biskup Filip - 2 obrambene kule: sjeverna i juna - kapela Sv. Filipa i Jakova: 8 strana, 5 kutna apsida, rebrasti gotiki svod AZMA Sv. Marija Magdalena 3 broda, romanika-gotika, kvadratno svetite, transept KRIEVCI Sv. Kri (po 14 st. - pregradnja 15 st.) 1 brod, poligon. apsida s krino rebrastim svodom i kontraf.

4

GOTIKA - HRVATSKO ZAGORJE.

zavrecima, Golgota u podnoju, 4 avla 7. RASPELO S TRIJUMFIRAJUIM KRISTOM , Sv. Andrija, Trogir, tip ivog, uspravnog trijumfirajueg Krista, malo izvijena koljena, 4 avla, Bogorodica, Ivan i Mihovil 8. RASPELA PAOLA VENEZIANA - benediktinski samostan, Trogir, - crkva dominikanaca, Dubrovnik 9. RASPELO U SV. BARBARI , ibenik autor: Stefano plebeo di Sant Agnese 10. RASPELO U SV. KREVANU , Zadar autor: Jacobello di Bonomo (Lorenzova radionica) 11. RASPELO U GOSPI OD KARMENA , Trogir 12. 2 ITALOKRETSKA RASPELA , Korula, derivati tipa Paola Veneziana

Kamene crkve, manjih dimenzija, uglavnom 1 brodne, longitudinalne, usko svetite, od 15. st. mreasti svod, mnoge su kasnije barokizirane. SV. JURAJ, BELEC 14 st. 1 brod, nisko poligonalno svetite, gotiki krini svod. LEPOGLAVA Sv. Marija (15. st.) pavlinski samostan 1 brod (17. st.) mreasti svod, gotiko svetite s kontraforama po prvi put ima zvjezdaste i krine svodove, te dvodijelne prozore s mreitem. SV. MARIJA, REMETINEC (Varadin) 1 brod s mreastim svodom, poligonalno svetite s kontraforama i zvjezdastim svodom na konzolama, oltar s 20 likova svetaca, evanelista i crkvenih otaca. TUHELJ Sv. Marija kasna gotika, poligonalno svetite s kontraforima i krinim svodom. LOBOR Majka Boja Gorska, 1 brod, poligonalno svetite

ISTARSKE FRESKEU romanici: apsida - Maiestas Domini, okruen evanelistima, ispod je 12 apostola, a iznad Navjetenje ili rjee Kainova rtva juni zid - Kristova mladost sjeverni zid - Kristova muka zapadni zid - Posljednji sud U gotici: apsida - Raspee, mrtav Krist ili Bogorodica, sveci nadomjetaju poliptih zidovi - personifikacije smrti u liku kosca (Barban) ili plesne povorke (Beram), anr scene (kalendari, seljaki radovi), sve humanije i blie ovjeku SV. MIHOVIL kod Lima, 11. st, kamenovanje Sv. Stjepana, otonski period SV. LOVRE prvi sloj iz 11. st, bizantska svetaka tipologija SV. AGATA kod Kanfanara, 11/12 st, bizantski elementi i romanika stilizacija SV. FOKA kod Peroja, 12. st, Uzaae bizantska ikonografska shema, romanika se oituje u koncentrinom rotiranju nabora plata SV. VINENAT 13. st, najopseniji romaniki istarski ciklus, majstor Ognobenus iz Trevisa, jaki bizantizmi (Deisis je na centru apside) SV. ELIZEJ Dragvi, 1300 /14. st, dominira ljudski lik, bez kulisa (metoda redukcije), izokefalija

.

GOTIKA ISTRA.

PULA franjevaka crkva (1280.) propovjedniki tip, otvoreno krovite, 3 dijelno svetite s krino rebrastim svodovima. PORE franjevaka crkva (13 - 14. st. ) MINJ kapela Sv. Antuna (1381.) Majstor Amirigus, 1 brod, upisana kvadratna apsida s prelomljenim polukrunim svodom (14. st: freske) PAZIN Sv. Nikola 1441. starija crkva dobiva kasnogotiki poligonalni prezbiterij sa zvjezdastim svodom (1400. g: freske) EPII Buzet, Sv. Marija (1492.) 3 broda, poligonalna apsida, svetite ima mreasti svod, majstori: Matej iz Pule, Petar iz Ljubljane. BERAM Sv. Martin (1431.) kasnogotiko svetite s freskama

SLIKANA RASPELA U HRVATSKOJ.

1. FRANJEVAKO RASPELO , Zadar, 12. st. tip ivog Krista s Bogorodicom, Ivanom i Gabrijelom 2. RASPELO U SV. MIHOVILU , Zadar, 12. st. trpei Krist (zavrava adriobizantska grupa) 3. RASPELO KLARISA , samostan klarisa, 1270 - 90. mrtvi Krist, uspravan, 4 avla, humanistiki prikaz 4. RASPELO IZ SV. VIDA Rijeka, prije 1300. prvo poznato ranogotiko, veza s gornjotalijanskim radionicama 5. RASPELO MINJ 6. RASPELO IZ SEGETA , crkva kod Trogira, 14 st. venecijanski oblik drvenog kria s 3 lisnim

Gotika: 14 -15. st.SV. PELAGIJE (14. st.) apostoli u sceni Uzaaa SV. ANTUN minj, 14. st. Krunidba Bogorodice, majstor Armirigus SV. VID Pazin, 1461. majstor Albert, svjetli inkarnat, dekorativnost

5

SV. JELENA Oprtalj, 1400. majstor Clerigin, njean kolorit, svjetli inkarnat SV. TROJSTVO minj, 1471. Posljednja veera, centralna perspektiva SV. NIKOLA Pazin 1460. najvei domet kontinentalne struje, kasnogotiki prezbiterij je nadsvoen zvjezdanim svodom (novost), u sredinjem rombu na svodu svetita naslikan je Sv. Mihovil najdramatinija vizija borbe dobra i zla SV. MARIJA Oprtalj 1471. na trijumfalnom luku Navjetenje i sveci, na bonim zidovima ciklusi iz ivota Krista i Bogorodice SV. MARIJA NA KRILINAM Beram, 1474. Vincent iz Kastva zapadni zid - Ples mrtvaca (puno likova, duhovna i svjetovna vlast, puk) Kolo sree (nestalnost ivota), Adam i Eva sjeverni zid - Poklonstvo kraljeva (8 m), Ulazak u Jeruzalem, Maslinska gora (drugi majstor) SV. TROJSTVO Hrastovlje, 1490, Ivan iz Kastva radio freske, razlike od Vincenta: punija lica, kolorit, izrazitiji plasticitet

SV. KREVAN Zadar, 12/13. st. Romaniko slikarstvo s utjecajima Bizanta i karolinkog slikarstva. Boni zid: - figuralna kompozicija Kristova roenja, Navjetenje, Poklonstvo kraljeva ... SV. STOIJA Zadar, 12 - 13. st. Sjeverna apsida - ulomak lika sveca s bisernom ogrlicom oko aureole i naborima odjee romanikog stila. Juna apsida - bio je naslikan Deisis, ali sauvan je samo Kristov monogram XC i lik duge kose koji adorira Krista, a uz njega je ime Ioh(anes). U donjem dijelu je ispisano ime Kuzme (Cosmas) i njegova lijenika kutija ukraena biserima (rijedak predmet sauvan na dal. freskama) NEKADANJA DOMINIKANSKA CRKVA Zadar Zidovi apside prekriveni mreastim ukrasom i svod na kojem su bili simboli evanelista, najvei u Dalmaciji, od kojih je ostao samo Markov lav. GOSPA OD ZVONIKA Split Predromanika crkva iznad eljeznih vrata Dioklecijanove palae rijedak primjer vanjskog zidnog slikarstva plavo, zeleno, crveni lisnati friz. PERISTIL Split U 13. st. Andrija Buvina naslikao lik Sv. Kristofora.

DUBROVNIK FRESKE DALMATINSKE FRESKERanoromaniki stil geometrijski stilizirana odjea, plonost likova pojaanih obrisa, stroga ukoena lica istaknutih jagodica, motivi palmeta. Romaniki stil Elementi zapada: ukoena tijela bez volumena u frontalnom stavu adoracije. Elementi Bizanta: bizant. kroj svetake odjee, grki inicijali Krista i Marije. SV. MIHAJLO Ston, 11/12 st. (meu najstarijim hrvatskim freskama) Dukljanski kralj naslikan ispred plavih i zelenih pojasa pozadine (nebo i zemlja), u koulji i ogrnut platom, pokazuje zavjetni dar - model crkvice. Nasuprot je ukoeni Sv. Juraj s maem i titom. Nad kraljem je okovani goli grenik kojeg aneo vodi na Posljednji sud (prvi akt u naoj umjetnosti stiliziran). Na zidovima su evanelisti i svetice u frontalnom stavu adoracije. U oltarnoj nii je Istoni grijeh, Adam i Eva, ispod prikaza je glava Krista s aureolom i anelima. Rana romanika: biljke srcolika lia, vijugavi biljni ukrasi, pojaani obrisi likova, na jabuicama crvene mrlje, odjea stilizirana, ukraena kriiima, svjetlo oznaeno bijelim usporednim crtama. Utjecaj apulijskog i katalonskog slikarstva iz benediktinskih slikarskih radionica. SV. DONAT Zadar U lukovima iznad glavnih vrata su ostaci ranoromanikih fresaka. SV. PETAR STARI i SV. ANDRIJA U apsidama na freskama svetaki likovi i poprsja. Rana romanika - stilizacija odjee s rubovima okienima biserjem, bizantski ukoena poprsja, slova Simeo(n). SV. MARIJA Zadar, 1105. 1. kat romanikog zvonika prostorija s krinim svodom i oslikanim poprsjima 4 sveca (1 sauvano). Istoni zid Krist u aureoli okruen simbolima evanelista..

.

SV. PETAR , predromanika crkva, kripta (10. st.) Poeci dubrovakog zidnog slikarstva svodovi oslikani zvijezdama MIHAJLO IZ BOLOGNE 1318 - 1319. Sv. Marija, romanika crkva, freske, unosi gotiki stil 1324. Sv. Stjepan, romanika crkva se obnavlja u gotikom stilu, na svodovima je naslikao 30-tak svetakih likova. BERNARDO 1345. ukrasio pozlaenim zvijezdama drveni strop u dvorani Kneeva dvora. Prvo vee zidno slikarstvo u javnoj svjetovnoj zgradi na Primorju. Na njega je utjecao Mihajlo iz Bologne. ANTONIO DI JACOPO iz Lucce (pictor ecclesiae sancte Marie de Ragusio) 1422. pozvan u Dubrovnik i oslikao stolnu crkvu Sv. Marije: prizori Starog zavjeta ispod lukova i na svodovima prizori Novog zavjeta zidovi ispod vijenaca pod prozorima JOANINUS IVAN UGRINOVI 1422. slikao freske u Kneevu dvoru dvorana Malog vijea (nije zavrio). LORENZO MIHAJLOV iz Firence 1433. slikao freske u dvorani Maloga vijea BOIDAR VLATKOVI LOVRO DOBRIEVI MATKO RADOSAVI oko 1475. rade i obnavljaju freske u Kneevu dvoru, u stilu kasne gotike-renesanse. VICKO (DOBRIEVI) 1510. slika freske u Bogorodiinoj crkvi manastira Tvrdo (Trebinje)

6

7