Ruske optužbe – iznošenje činjenica

  • Published on
    08-Feb-2017

  • View
    227

  • Download
    4

Transcript

North Atlantic Treaty OrganizationPopis injenicaRuske optube iznoenje injenicaRuska agresija na Ukrajinu dovela je do meunarodne izolacije Rusije ukljuujui NATO-ovu obustavu cjelokupne praktine suradnje s Rusijom. Kako bi odvratila pozornost sa svojih akcija, Rusija je iznijela niz optubi na raun NATO-a, koje su utemeljene na pogrenim tumaenjima injenica, te zanemarila trajne napore, koje je NATO uloio u izgradnju partnerstva s Rusijom. Rusija je takoer neutemeljeno napala legitimnost ukrajinskih vlasti te je upotrijebila silu kako bi zauzela dio teritorija Ukrajine. Ovaj dokument iznosi pravo injenino stanje. Odnosi NATO-Rusija Rusija tvrdi da ju je NATO godinama pokuavao meunarodno marginalizirati. Od ranih 90-tih Savez je neprekidno radio na izgradnji odnosa suradnje s Rusijom na podrujima od zajednikog interesa te teio prema stratekome partnerstvu. Prije raspada Sovjetskoga Saveza i Varavskoga ugovora, NATO je zapoeo suradnju nudei dijalog umjesto konfrontacije, to je jasno naznaeno na sastanku na vrhu NATO-a u srpnju 1990. godine u Londonu (tekst Deklaracije vidi ovdje). U narednim godinama Savez je promicao dijalog i suradnju stvarajui nove okvire, poput Partnerstva za mir (Partnership for Peace, PfP) i Euroatlantskoga partnerskoga vijea (Euro-Atlantic Partnership Council, EAPC), koji su bili otvoreni europskim dravama, ukljuujui Rusiju (dokumente o osnivanju PfP-a vidi ovdje i ovdje). Kao znak jedinstvene uloge Rusije na podruju euroatlantske sigurnosti, NATO i Rusija su 1997. godine potpisali Temeljni dokument o uzajamnim odnosima, suradnji i sigurnosti stvarajui Stalno zajedniko vijee NATO-Rusija. Taj odnos su unaprijedili stvaranjem Vijea NATO-Rusija (NATO-Russia Council, NRC) 2002. godine. (Temeljni dokument moete proitati ovdje, a Rimsku deklaraciju kojom je utemeljen NRC ovdje).Od utemeljenja NRC-a, NATO i Rusija su suraivali na pitanjima koja su se kretala u rasponu od borbe protiv narkotika i terorizma do podmorskog spaavanja i planiranja u civilnim kriznim situacijama. Nijednom drugom partneru nije ponuen slian odnos. Dakle ne samo da NATO nije marginalizirao Rusiju, ve ju je tretirao kao privilegiranoga partnera. Odranje i proirenje NATO-aRuski dunosnici tvrde kako je NATO trebao biti rasputen zavretkom Hladnoga rata te da pristupanje novih saveznica iz Srednje i Istone Europe potkopava sigurnost Rusije. NATO nije rasputen po zavretku Hladnoga rata jer su drave lanice eljele zadrati vezu koja im je garantirala sigurnost i stabilnost na transatlantskom podruju, kao to to jasno iznosi Londonska deklaracija: Moramo se drati zajedno kako bismo ouvali dugotrajan mir u kojemu smo uivali tijekom ova protekla etiri desetljea. Branei vrijednosti kojima se uvijek vodio, NATO je postao vie od snanoga vojnog saveza postao je politiki forum za dijalog i suradnju.Politika otvorenih vrata NATO-a uvijek se temeljila, i uvijek e se temeljiti, na slobodnom izboru europskih demokracija. Kada je Ukrajina odluila slijediti izvanblokovsku politiku, NATO je u potpunosti potovao taj izbor. Opetovana tvrdnja Rusije da je NATO pokuavao prisiliti Ukrajinu da se prikljui saveznikim redovima bila je i ostat e u potpunosti netona.NATO se pridrava lanka 10. Sjevernoatlantskoga sporazuma (tekst je dostupan ovdje) koji kae kako saveznice mogu jednoglasnim dogovorom pozvati bilo koju drugu europsku dravu, koja je u mogunosti promicati naela ovoga Sporazuma i doprinijeti sigurnosti sjevernoatlantskoga podruja, da Travanj 2014http://www.nato.int/cps/en/SID-7DCBA901-BAFDD895/natolive/official_texts_23693.htmhttp://www.nato.int/cps/en/natolive/official_texts_24468.htm?selectedLocale=enhttp://www.nato.int/cps/en/SID-D5A570B2-BA6F5021/natolive/official_texts_24469.htm?selectedLocale=enhttp://www.nato.int/cps/en/natolive/official_texts_25468.htm?selectedLocale=enhttp://www.nato.int/cps/en/natolive/official_texts_19572.htm?selectedLocale=enhttp://www.nato.int/cps/en/natolive/official_texts_17120.htm?selectedLocale=enpristupi Sporazumu.Europske zemlje su u est navrata izmeu 1952. i 2009. godine izabrale podnijeti zahtjev za lanstvo, utemeljeno na demokratskim procesima i potovanju vladavine prava. NATO saveznice su jednoglasno odluile prihvatiti te zemlje u svoje lanstvo.Proirenje NATO-a i EU-a pomoglo je dravama srednje i istone Europe da se suoe s tekim reformama, koje je trebalo provesti prije pristupanja. Reforme su pomogle graanima da uivaju u blagodatima demokratskog izbora, vladavine prava te znaajnoga gospodarskoga rasta. Ova nastojanja su, kao nikada prije u povijesti, jo vie pribliila Europu cjelovitosti, slobodi i miru. Rusija se takoer priklonila viziji Temeljnog dokumenta. Obvezala se na stvaranje zajednikoga prostora sigurnosti i stabilnosti u Europi bez linija podjele ili sfera utjecaja i na potovanje suvereniteta, neovisnosti i teritorijalnog integriteta svih drava i njihova nerazdvojivoga prava da biraju sredstva za ouvanje vlastite sigurnosti. Suprotno preuzetim obvezama, izgledno je kako Rusija sada ponovno pokuava stvoriti sferu utjecaja oduzimajui dio teritorija Ukrajine, gomilajui veliki broj snaga na njenim granicama i zahtijevajui, kako je to nedavno uinio ruski ministar vanjskih poslova, da Ukrajina ne moe biti dijelom bilo kakvoga bloka. Rusija tvrdi kako je NATO obeao da se nee iriti Ruski dunosnici tvrde kako su ameriki i njemaki dunosnici obeali 1990. godine da se NATO nee iriti na istonu i srednju Europu, graditi vojnu infrastrukturu niti trajno rasporeivati postrojbe u blizini granica s Rusijom. Takvo obeanje NATO nije dao i niti je ikad pruen bilo kakav dokaz koji bi potkrijepio tvrdnje Rusije. Naime, kad bi NATO kao organizacija pruio takvo obeanje, isto bi trebalo biti dano u obliku slubene, pisane odluke svih NATO saveznica. tovie, razmatranje o proirenju NATO-a zapoelo je godinama nakon ponovnoga ujedinjenja Njemake. Pitanje proirenja nije niti bilo na dnevnome redu u trenutku kada Rusija tvrdi da su obeanja dana.Tvrdnje kako je NATO obeao da nee graditi infrastrukturu u blizini Rusije su takoer netone. U Temeljnome dokumentu NATO je ponovio da u trenutnom i doglednom sigurnosnom okruenju, Savez e provoditi svoju zajedniku obranu i druge misije kroz osiguranje potrebne interoperabilnosti, integracije i sposobnosti za pojaanja prije negoli putem dodatnog trajnog stacioniranja znaajnih borbenih snaga. Sukladno tome, morat e se osloniti na adekvatnu infrastrukturu razmjerno gore navedenim zadaama. S time u svezi, do pojaanja moe doi sukladno potrebi, odnosno u sluaju obrane protiv prijetnje agresijom, misija potpore miru prema Povelji Ujedinjenih naroda i temeljnim naelima OESS-a kao i u sluaju vjebi sukladnih prilagoenom Sporazumu o konvencionalnim oruanim snagama u Europi (Treaty on Conventional Armed Forces in Europe, CFE), odredbama Bekoga dokumenta iz 1994. godine i meusobno dogovorenim mjerama transparentnosti. NATO je uistinu podrao nadogradnju vojne infrastrukture, poput zrakoplovnih baza, u zemljama koje su pristupile Savezu, razmjerno potrebama za pojaanjem te vjebama. Meutim, jedine borbene snage trajno stacionirane na teritoriju novih lanica su njihove vlastite oruane snage. ak i prije ukrajinske krize jedini uobiajeno vidljivi znak snaga Saveza u novim lanicama bili su zrakoplovi NATO-a upotrebljavani u baltikim dravama u svrhu misije zranog nadziranja. Ova minimalna obrambena sredstva ne mogu biti opisana kao znaajne borbene snage u smislu Temeljnoga dokumenta. NATO je od poetka krize poduzeo korake s ciljem boljeg razumijevanja situacije i jaanja obrane naih istonih lanica. Ove mjere su takoer u cijelosti sukladne Temeljnome dokumentu i izravan su rezultat destabilizirajuih vojnih akcija Rusije. Zakljuno, Dokument takoer navodi kako e Rusija primjenjivati slina ogranienja pri rasporeivanju svojih konvencionalnih snaga u Europi. Agresija Rusije protiv Ukrajine nedvojbeno je krenje ove obveze kao to je i njezina jednostrana obustava potivanja Sporazuma o konvencionalnim oruanim snagama u Europi.Rusija tvrdi kako je NATO ignorirao njezinu zabrinutost oko proturaketne obraneNATO nije ignorirao zabrinutost Rusije ve je naprotiv neprestano pozivao Rusiju na suradnju na podruju proturaketne obrane. Na sastanku na vrhu u Lisabonu 2010. godine elnici drava i vlada NATO lanica su odluili razviti sposobnost proturaketne obrane kako bi zatitili cjelokupno NATO europsko stanovnitvo, teritorij i snage te su pozvali Rusiju na suradnju (vidi izjavu ovdje). Isto je ponovljeno na sastanku na vrhu u NATO-a Chicagu u svibnju 2012. godine (tekst odluke vidi ovdje), gdje su elnici naglasili da NATO ostaje predan suradnji na podruju proturaketne obrane u duhu uzajamnog povjerenja i reciprociteta i izriito naglasili da proturaketna obrana NATO-a nee naruiti ruske strateke sposobnosti odvraanja. NATO je takoer predloio reim transparentnosti obuhvaajui stvaranje dva zdruena proturaketna sredita NATO-Rusija. Rusija je odbila navedene ponude. Deklaracije s navedenih sastanaka na vrhu su vie od politikih obeanja: one definiraju NATO-ove politike. Umjesto prihvaanja suradnje s NATO-om, Rusija je pruila argumente koji ignoriraju i zakone fizike i proklamirane NATO-ove politike pravce. Nezavisni ruski vojni strunjaci su jasno dali do znanja kako program proturaketne obrane NATO-a ni na koji nain nije mogao ugroziti Rusiju niti degradirati uinkovitost njezinih stratekih snaga za odvraanje. Ruska vlada je iskoristila proturaketnu obranu kao izgovor za optube, umjesto da ju je iskoristila kao priliku za partnerstvo.Ruska kritika legitimnosti vojnih akcija NATO-a - LibijaKako bi opravdali svoje nelegalne akcije na Krimu, Rusija se obruila na legitimnost nekih od NATO-ovih operacija. Kritike obuhvaaju operaciju pod vodstvom NATO-a iz 2011. godine s ciljem zatite civila u Libiji. Operacija pod vodstvom NATO-a pokrenuta je temeljem ovlasti dvije rezolucije Vijea sigurnosti UN-a (UN Security Council Resolutions, UNSCR), Rezolucije 1970 i Rezolucije 1973, koje se pozivaju na poglavlje VII Povelje UN-a i kojima se Rusija nije usprotivila. Predsjednik Putin je nedavno optuio NATO za krenje tih rezolucija bombardiranjem Libije. To je u potpunosti netono. Rezolucijom 1973 NATO je dobio ovlasti da poduzme sve neophodne mjere kako bi zatitio civile i podruja naseljena civilima pod prijetnjom napada, to je Savez i uinio uz politiku i vojnu potporu regionalnih drava i lanica Arapske lige. Nakon sukoba NATO je suraivao s UN-ovom Meunarodnom istranom komisijom o Libiji koja nije ustanovila nikakvo krenje Rezolucije 1973 ili meunarodnoga prava, ve je umjesto toga zakljuila da je NATO vodio vrlo preciznu kampanju te je odluno demonstrirao izbjegavanje civilnih rtava.Ruska kritika legitimnosti vojnih akcija NATO-a - KosovoOperacije NATO-a na Kosovu uslijedile su nakon vie od godine dana intenzivnih nastojanja od strane UN-a i Kontaktne skupine, ija je Rusija bila lanica, da se pronae mirno rjeenje. Vijee sigurnosti UN-a je u nekoliko navrata osudilo etniko ienje na Kosovu i sve vei broj izbjeglica protjeranih iz njihovih domova kao prijetnju meunarodnome miru i sigurnosti. NATO-ova operacija Allied Force pokrenuta je bez autorizacije Vijea sigurnosti s ciljem sprjeavanja opetovanog krenja ljudskih prava i ubojstva civila, koji su sustavno izvravani u velikim razmjerima. Nakon zrane kampanje uslijedila je operacija KFOR pod vodstvom NATO-a, koja je u poetku ukljuivala i Rusiju, a koja se provodi pod mandatom UN-a (Rezolucija 1244) s ciljem stvaranja sigurnog okruenja za Kosovo. Ovi napori su omoguili gotovo deset godina diplomatskog djelovanja pod nadlenou UN-a s ciljem pronalaenja politikoga rjeenja i uspostave konanoga statusa Kosova kako je i propisano Rezolucijom 1244.Operacija na Kosovu uslijedila je nakon iscrpne rasprave o dugogodinjoj krizi koja je obuhvaala cijelu meunarodnu zajednicu. Na Krimu je, bez dokaza o krizi i bez pokuaja pregovaranja o bilo kakvom obliku rjeenja, Rusija zaobila cijelu meunarodnu zajednicu, ukljuujui UN, te je jednostavno zauzela dio teritorija druge zemlje. http://www.nato.int/cps/en/natolive/official_texts_68828.htmhttp://www.nato.int/cps/en/natolive/official_texts_68828.htmhttp://www.nato.int/cps/en/natolive/official_texts_87593.htm?selectedLocale=enhttp://www.nato.int/cps/en/natolive/official_texts_87593.htm?selectedLocale=enhttp://www.un.org/en/ga/search/view_doc.asp?symbol=S/RES/1970(2011)http://www.un.org/en/ga/search/view_doc.asp?symbol=S/RES/1973(2011)http://www.un.org/en/ga/search/view_doc.asp?symbol=S/RES/1244(1999)North Atlantic Treaty OrganizationPopis injenicaOdjel za javnu diplomaciju (Public diplomacy division, PDD) odsjek za tisak i medije Tel.: +32(0)2 707 1010/1002 E-pota: moc@hq.nato.int#NATO Ruske tvrdnje o nelegitimnosti ukrajinskih vlasti Aktualni ukrajinski predsjednik i vlada potvreni su nadmonom veinom u ukrajinskom parlamentu (371 glas za od ukupno 417 registriranih ukljuujui i lanove Stranke regija) 27. veljae 2014. godine.Parlament je oformljen 28. listopada 2012. godine. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova je tada objavilo kako su izbori provedeni mirno, bez ikakvih ekscesa i u skladu s opeprihvaenim standardima te potvrdilo predanost Ukrajine demokraciji i vladavini prava. Izjavu na ruskome jeziku moete proitati ovdje.Parlament kojeg je Rusija tada nazvala legitimnim teko da sada moe biti prozvan nelegitimnim. Ruske tvrdnje da je tzv. referenduma na Krimu zakonit Ruski dunosnici tvrde kako je tzv. referendum na Krimu, odran 16. oujka, legalan.Prema ukrajinskome Ustavu pitanja vezana uz izmjene teritorija Ukrajine mogu biti ureena iskljuivo referendumom koji e biti proveden u cijeloj Ukrajini, te je referendum nezakonit (tekst na ukrajinskom jeziku moete proitati ovdje, na ruskome ovdje, na engleskome ovdje), Krim, kao dio Ukrajine, ima status autonomne republike, no bilo koje pitanje vezano uz njegovu nadlenost mora rjeavati ukrajinski parlament (lanak 134.), koji ujedno odobrava i njeno ureenje. (lanak 135.).Pored navedenog, tzv. referendum je u nekoliko tjedana organiziralo samoproglaeno Krimsko vodstvo koje je postavljeno od strane ruskog vojnog osoblja nakon zauzimanja vladinih zgrada. Rusija tvrdi da je aneksija Krima opravdana na temelju miljenja Meunarodnoga suda pravde o neovisnosti Kosova Ruski elnici tvrde da je presedan tzv. Deklaracije o neovisnosti Krima bilo savjetodavno miljenje Meunarodnoga suda pravde o neovisnosti Kosova (miljenje dostupno ovdje). Meutim, Sud je jasno izjavio da njihovo miljenje nije presedan. Sud je rekao da im je povjereno precizno i specifino pitanje o kosovskoj neovisnosti koje nee pokrivati ire pravne posljedice te odluke. Sud je istaknuo okolnosti u kojima bi zahtjevi za neovisnou bili nezakoniti. Navedene okolnosti ukljuivale bi zahtjeve koji su bili ili bi mogli bili povezani s nezakonitom uporabom sile. Primjer nezakonite uporabe sile bila bi invazija ili okupacija susjednih zemalja tj. upravo ono to je uinila Rusija. Nadalje, proces koji je doveo do donoenja Deklaracije o neovisnosti Kosova trajao je godinama i obuhvaao je opsean proces pod vodstvom Ujedinjenih naroda. Ruske tvrdnje ignoriraju sve ove injenice. 0686-14 NATO Graphics & Printinghttp://www.mid.ru/BDOMP/Brp_4.nsf/arh/7B278B84083B786444257AA7003B030C?OpenDocumenthttp://www.ccu.gov.ua/uk/indexhttp://www.ccu.gov.ua/uk/indexhttp://www.ccu.gov.ua/ru/indexhttp://www.ccu.gov.ua/ru/indexhttp://www.ccu.gov.ua/en/indexhttp://www.icj-cij.org/docket/files/141/15987.pdf